I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Ocjena stanja

Ustavni sud Republike Hrvatske donio je Odluku broj: U-I-2854/2018 i U-I-2855/2018 od 10. ožujka 2020. i tri Izdvojena mišljenja sudaca (Narodne novine, broj 47/2020) (dalje u tekstu: Odluka Ustavnog suda). Navedenom Odlukom Ustavnog suda prihvaćen je prijedlog Sveučilišta u Zagrebu i Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za ocjenu suglasnosti s Ustavom pojedinih članaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj 64/2018) (dalje u tekstu: Zakona o izmjenama i dopunama Zakona) te je ukinut članak 6. stavak 2. točka 2. alineja 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u dijelu koji glasi: „preddiplomskih stručnih studija“ i članak 6. stavak 2. točka 2. alineja 8. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u dijelu koji glasi: „specijalističkih diplomskih stručnih studija“.

Dosadašnja provedba alata i mehanizama Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira, prvenstveno rad sektorskih vijeća te dinamika upisa novih standarada zanimanja i standarada kvalifikacija u Registar HKO-a, ukazala je na potrebu pojednostavljivanja te ubrzanja postupaka vrednovanja novih standarada. Budući je usvajanje navedenih standarda osnova za daljnje korake razvoja kurikuluma te odgovarajućih programa, a što je jedan od strateških usmjerenja posebice u strukovnome obrazovanju i osposobljavanju, nužno je proces učiniti učinkovitijim, uz osiguravanje visoke razine kvalitete. Nadalje, višegodišnji proces uspostave sektorskih vijeća ukazao je na potrebu jačanja izravnog sudjelovanja dionika u procesima Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. Također, potrebno je dodatno usustaviti cjelokupni proces te ojačati i više uključiti postojeće resurse u sustavu obrazovanja, kroz stručna tijela agencija u obrazovanju.

Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Slijedom Odluke Ustavnog suda kojom su ukinute alineje koje prepoznaju stručne studije u okviru Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira, na odgovarajući način je potrebno uklopiti stručne studije u Hrvatski kvalifikacijski okvir kako bi se izbjegla pravna praznina, u koju svrhu je i Ustavni sud odredio da rok važenja brisanja gore navedenih odredbi počinje krajem 2020. godine. Stoga je izrađen Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (dalje u tekstu: Nacrt prijedloga zakona) kojim je u cijelosti ispoštovana Odluka Ustavnog suda.

Naime, u Odluci Ustavnog suda ocjenjuje se, vezano za Odluku Ustavnog suda donesenu u 2016. godini (Odluka broj: U-I-351/2016) da „smještanjem kvalifikacija stečenih završetkom stručnih i sveučilišnih studija na istu razinu HKO-a, odnosno pridruživanjem kvalifikacija različitih prema vrsti istoj razini HKO-a, zakonodavac nije ispoštovao odluku broj: U-I-351/2016 u cijelosti, jer je ponovo propisao rješenja koja su odlukom broj: U-I-351/2016 utvrđena neustavnima“.

Ustavni sud smatra da „osporeni zakonodavčev pristup može biti ustavnopravno prihvatljiv ako za njega postoji objektivno i razumno opravdanje. Ustavni sud, međutim, ne vidi da takvo opravdanje postoji, jer je u konkretnom slučaju riječ o različitim vrstama obrazovanja (naobrazbe) kojima se po naravi stvari ne može jednako pristupati.“

Dalje, u Odluci Ustavnog suda navedeno je da je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona nesuglasan „s člankom 14. stavkom 1. u vezi s člankom 65. stavkom 1. Ustava (diskriminacija po naobrazbi) jer su bez objektivnog i razumnog opravdanja kvalifikacije stečene završetkom stručnih i sveučilišnih studija smještene na istu razinu HKO-a“.

Isto tako, u Odluci Ustavnog suda stoji da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona „zadire u ustavni položaj sveučilišta (članak 67. stavak 1. Ustava) koje je jedino ovlašteno osposobljavati studente za oblike stvaralaštva iz članka 68. stavka 1. Ustava“.

U Odluci Ustavnog suda zaključeno je da „osporena odredba nije u skladu s načelnim ustavnopravnim stajalištima o ishodima učenja bitnima za kvalifikacije koje proizlaze iz postojećeg binarnog sustava visokog obrazovanja izraženima u odluci broj: U-I-351/2016, a smještanjem cjelovitih kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskog stručnog studija i preddiplomskog sveučilišnog studija na razinu 6 HKO-a, odnosno smještanjem kvalifikacija stečenih završetkom specijalističkog diplomskog stručnog studija i sveučilišnog diplomskog studija na razinu 7.1 HKO-a postupljeno je protivno stajalištima izraženima u odluci broj: U-I-351/2016, čime je došlo do ponovne uspostave protuustavnog stanja“.

Uzevši u obzir ocjenu Ustavnog suda izrađen je Nacrt prijedloga zakona kojim se uspostavlja trinaest razina cjelovitih kvalifikacija (članak 2.), umjesto postojećih jedanaest razina čime se kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih studija (na preddiplomskoj i na diplomskoj razini) stavljaju na različite razine u odnosu na kvalifikacije koje se stječu završetkom sveučilišnih studija (na preddiplomskoj i na diplomskoj razini).

U Nacrtu prijedloga zakona tako se razlikuje razina kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskih stručnih studija (razina 6.st) od razine kvalifikacija stečenih završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija (razina 6.sv).

Jednako tako razlikuju se razina kvalifikacija stečenih završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija (razina 7.1.st) od razine kvalifikacija stečenih završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija (razina 7.1.sv).

Osim što ovakav prijedlog udovoljava zahtjevima postavljenima kroz Odluku Ustavnog suda, ujedno omogućuje i jasno razlikovanje prohodnosti završetkom sveučilišnih studija, budući da je uvjet pristupanja poslijediplomskim (doktorskim) studijima (razina 8.2) posjedovanje kvalifikacije na razini 7.1.sv.

Ovakvim je pristupom učinjena razlika u odnosu na Zakon o izmjenama i dopunama Zakona, u kojem je odredbama članka 6. bilo propisano da se na razinu 6 smještaju kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija, i to kvalifikacije stečene završetkom: a) preddiplomskih stručnih studija; b) preddiplomskih sveučilišnih studija. Na razinu 7.1. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona smještene su kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija, i to kvalifikacije stečene završetkom: a) specijalističkih diplomskih stručnih studija; b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

Potpuno izostavljanje stručnih studija iz Nacrta prijedloga zakona onemogućilo bi upisivanje standarda vezanih za stručne studije u Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira i time provedbu cilja povećanja kvalitete i prohodnosti hrvatskog visokog obrazovanja postavljenog u Nacionalnom programu reformi kao i Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014). Dalje, budući da se akreditacija i reakreditacija studijskih programa propisana Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 45/2009) provodi na način da se provjerava usklađenost s kvalifikacijskim okvirom i opisnicama sadržanim u Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskim okviru (Narodne novine, broj 22/2013, OUSRH 41/2016, 64/2018 i OUSRH 47/2020) (dalje u tekstu: Zakon), suštinski bi se onemogućila provjera kvalitete stručnih studija i razine ishoda učenja koji se njima postižu što bi bilo suprotno ne samoj citiranoj Odluci Ustavnog suda te sadržanim izdvojenim mišljenjima ustavnih sudaca, nego i intenciji tužbe temeljem koje je ista donesena, a koja traži jasno razlikovanje stručnih i sveučilišnih studija po razini i svrsi. Navedeno bi ugrozilo ne samo cjelovitu provedbu reformskih ciljeva nego i izvršavanje obveza Republike Hrvatske preuzetih pristupanjem Europskom prostoru visokog obrazovanja, te citiranim Zakonom o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju propisanu obvezu članstva Agencije za znanost i visoko obrazovanje u europskim udruženjima. Posljedica bi bila otežano priznavanje kvalifikacija stečenih stručnim studijima u Europskoj uniji i na širem Europskom prostoru visokog obrazovanja što bi ugrozilo ne samo zapošljivost osoba koje su ih stekle nego i osiguranje kvalitete visokih učilišta koje takve kvalifikacije dodjeljuju. Riječ je o oko 20% ukupnog broja visokoobrazovanih u RH odnosno nešto manje od 6% svih stanovnika RH te oko 40 visokih učilišta koja izvode stručne studije.

Također, s obzirom da je od donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona u Registar Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira upisano tek 30-ak novih standarda, stečeno je relevantno praktično iskustvo slijedom kojeg je moguće dodatno unaprijediti pojedine odredbe kako bi se postupak upisa standarda pojednostavio, a primjenjivost i kvaliteta standarda povećala i to kroz dodjeljivanje nadležnosti postojećim agencijama u sustavu obrazovanja, a koja mogu brzo i učinkoviti osigurati stručnu podršku cijelome procesu. Nadalje, mijenja se uloga sektorskih vijeća kako bi njihova uloga bila usmjerena na strateško promišljanje i ukazivanje na nužne kompetencije u skladu s potrebama brzima promjenama na tržištu rada, potrebama visokog i cjeloživotnog obrazovanja te društvenih potreba. U njihov rad uključit će se ne samo stručnjaci nego i institucije iz kojih dolaze te koja će ih i predlagati. Ovime s osigurava održivost i usustavljuje oslanjanje na resurse širokog kruga dionika. Također, budući su sektorska vijeća radna tijela njihov rad treba podržavati stručno i administrativno od strane stručnih tijela koja već djeluju u sustavu odgoja i obrazovanja, odnosno znanosti, a koja posjeduju iskustvo vođenja sličnih radnih skupina i tijela što agencije svakako jesu.

Nacrtom prijedloga zakona propisuje se da Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje umjesto dosadanjeg uređenja po kojemu je isto imenovao Hrvatski sabor. Navedenim zakonskim rješenjem ubrzava se postupak imenovanja.

Navedenim zakonskim rješenjem ostvaruju se ciljevi aktivne politike zapošljavanja ili usklađivanja obrazovnih kvalifikacija za potrebe tržišta rada s obzirom na činjenicu da Vlada RH određuje, usmjerava i usklađuje provedbu politika i programa.

Nacrt prijedloga zakona izradilo je povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka iz akademske zajednice koji dolaze iz redova javnih sveučilišta i veleučilišta i privatnih visokih učilišta koja izvode stručne studije kao i studenata sveučilišnog i stručnog studija, pripadnika obrazovnog sindikata i predstavnika Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći

Očekivani ishod donošenja zakona je donošenje ustavno prihvatljivog pravnog rješenja kojim bi se zamijenilo odbačeno u propisanom roku. Očekuje se da bi ova izmjena trebala dovesti do konsenzusa svih zainteresiranih dionika te time izbjeći daljnje ustavne tužbe i prijepore oko statusa stručnih (vokacijskih) studija u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, koji traju od donošenja Zakona 2013. godine. Time bi se osigurali uvjeti za dosljednu primjenu binarnog sustava obrazovanja, nastavak reformskih procesa koji za cilj imaju povećanje kvalitete i prohodnosti hrvatskog visokog obrazovanja, a koji su temeljeni na Nacionalnom programu reformi i Strategiji znanosti, obrazovanja i tehnologije (Narodne novine, broj 124/2014).

Dodatno, izmjenama Zakona bi se omogućilo djelotvornija i brža provedba reformskih procesa razvoja i uvođenja novih kurikulumskih dokumenata u strukovnome obrazovanju i osposobljavanju i obrazovanju odraslih, a koji su temeljeni na Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje i Programu razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja 2016. – 2020. Također, doprinijet će se održivosti mehanizama i alata Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva potrebna za provedbu predloženog propisa osigurana su na pozicijama Ministarstva znanosti i obrazovanja. Temeljem procjene sredstava potrebnih za provođenje zakona o čekujemo da će donošenje ovog zakona izazvati uštede u državnom proračunu.

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Temelj za donošenje ovoga zakona po hitnom postupku nalazi se u članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17 i 29/18), sukladno kojem se zakon može donijeti po hitnom postupku ako isto zahtijevaju osobito opravdani razlozi.

Ovo zakonsko rješenje potrebno je radi popunjavanja pravne praznine koja može nastati ukoliko ovaj zakonski prijedlog ne bude donesen do trenutka kada stupi na snagu Odluka Ustavnoga suda.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA

ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

Članak 1.

U Zakonu o  Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, br. broj 22/13, 41/16 – OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH), u članku 2. jedanaesta alineja  mijenja se i glasi:

„Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes ) ja najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja određene razine, obujma i profila.“

Članak 2.

U članku 5. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova/European Credit Transfer and Accumulation System) bodovima u visokom obrazovanju, CSVET (Hrvatski sustav bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja/Croatian Credit System for Vocational Education and Training) bodovima u strukovnom obrazovanju i HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education) bodovima u općem obrazovanju.“

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Jedan CSVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja.“

Članak 3.

U članku 6. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Minimalni obujam jednog skupa ishoda učenja je 1 HROO, CSVET ili ECTS bod.“

Članak 4.

Članak 7. mijenja se i glasi:

Članak 7.

(1) U HKO-u se uspostavlja trinaest razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6.st; 6.sv; 7.1.st; 7.1.sv; 7.2; 8.1; 8.2.

(2) Cjelovitim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta za stjecanje cjelovitih kvalifikacija i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama kako slijedi:

– Razina 1 – kvalifikacija stečena završetkom osnovnog obrazovanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 480 HROO bodova.

– Razina 2 – kvalifikacije stečene završetkom strukovnoga i umjetničkog osposobljavanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 20 CSVET bodova na razini 2 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 3 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju kraćem od tri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 CSVET ili HROO bodova na razini 3 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 4.1 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 CSVET bodova od kojih je najmanje 120 CSVET  bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 4.2 – kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju četiri ili više godina

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 240 CSVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 CSVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

– Razina 5 – kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija kojima se stječe manje od 180 ECTS ili CSVET bodova; strukovnoga specijalističkog usavršavanja; programa za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 CSVET ili 120 ECTS bodova, od kojih je najmanje 30 CSVET ili 60 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.

– Razina 6.st – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih stručnih studija

– Razina 6.sv – kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih sveučilišnih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije na razini 6.st i razini 6.sv minimalno je 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2, ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7.1.st –  kvalifikacije stečene završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija

– Razina 7.1.sv – kvalifikacije stečene završetkom sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6.st ili razini 6.sv u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom visokog učilišta.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

– Razina 7.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom sveučilišnoga diplomskog ili integriranoga preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

– Razina 8.1 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija

Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenoga ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom.

– Razina 8.2 – kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija

Uvjet za stjecanje kvalifikacije najmanje je tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji su rezultat originalni znanstveni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Iznimno, kvalifikacija se stječe sukladno iznimkama za stjecanje doktorata znanosti odnosno doktorata umjetnosti propisanih zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv, u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifikacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifikacija minimalno je 10 odgovarajućih HROO, CSVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifikacije.

(4) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama od razina 2 do 4 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 1.

(5) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razini 5 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.1.

(6) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razinama 6 i 7 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.2 ili više. Djelomične kvalifikacije na razinama 6 i 7 omogućavaju horizontalnu mobilnost između dvije vrste studija unutar iste razine uz ispunjavanje uvjeta propisanih utvrđenih aktima visokih učilišta.

(7) Djelomičnim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa stavcima 3., 4., 5. i 6. ovog članka.

(8) Kvalifikacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14- Odluka i Rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (Narodne novine, broj 107/07 i 118/12).“

Članak 5.

Članak 9. mijenja se i glasi:

„Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a su:

– Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala;

– ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost;

– ministarstvo nadležno za rad;

– ministarstvo nadležno za regionalni razvoj;

– Agencija za znanost i visoko obrazovanje;

– Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih;

– Agencija za odgoj i obrazovanje i

– sektorska vijeća.“

Članak 6.

U članku 10. stavku 2.  podstavak 6. briše se:

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.“

Stavak 6. mijenja se i glasi:

„(6) Predsjednika i/ili člana Nacionalnog vijeća Vlada Republike Hrvatske može razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan ako svojim nesavjesnim radom prouzroči štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja dužnost.  Zahtjev za razrješenjem može podnijeti i sam predsjednik i/ili član Nacionalnog vijeća kao i institucija koja je istoga predložila. “

Stavak 7. mijenja se i glasi:

„(7) U slučaju razrješenja iz stavka 6. ovoga članka Vlada Republike Hrvatske imenovat će  novog predsjednika i/ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika i/ili člana, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.“

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Nacionalno vijeće jednom godišnje podnosi izvješće o svome radu Vladi Republike Hrvatske.“

U članku 10. stavak 10. briše se.

Članak 7.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Poslove primjene i razvoja HKO-a obavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost u suradnji s ministarstvima nadležnima za rad i za regionalni razvoj te agencijama u obrazovanju.“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove:

– u suradnji s agencijama u obrazovanju donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifikacija;

– povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA;

– koordinacije osiguravanja kvalitete kvalifikacija i ishoda učenja, sukladno propisu iz članka 14. ovoga Zakona;

– razvijanja sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja;

– praćenje i analiza primjene sustava vrednovanja ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim putem i predlaganje mjera za njegovo uređenje;

– davanja stručnih uputa i izrade drugih materijala potrebnih za primjenu i razvoj HKO-a;

– administrativne podrške Nacionalnom vijeću;

– razvijanja uloge HKO-a u postupcima priznavanja i prepoznavanja kvalifikacija.“

Iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

„(5) Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Agencija za strukovne obrazovanje i obrazovanje odraslih i Agencija za odgoj i obrazovanje, sukladno svome djelokrugu rada obavljaju poslove:

- osnivanja sektorskih vijeća sastavljenih od dionika sukladno kriterijima propisanim ovim Zakonom;

- administrativne i stručne podrške radu sektorskih vijeća;

– razvoja i održavanja informacijskog sustava za vođenje Registra HKO-a;

- donošenja odluka o upisu u odgovarajuće podregistre HKO-a;

– praćenja primjene i razvoja nacionalnih kvalifikacijskih okvira drugih zemalja;

– praćenja i analize primjene i razvoja kvalifikacijskih okvira u obrazovnim politikama drugih zemalja;“

Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 6. mijenja se i glasi:

„(5) Ministarstva iz stavaka 2., 3. i 4. te agencije iz stavka 5. ovoga članka će za potrebe razvoja i primjene HKO-a usklađivati metodologije i razmjenjivati podatke kojima raspolažu unutar evidencija i baza podataka koje samostalno vode ili koje vode institucije u njihovoj nadležnosti i resoru.“

Članak 8.

Članak 12. mijenja se i glasi:

Članak 12.

(1) Sektorska vijeća su savjetodavna tijela koja skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora.

(2) Sektorska vijeća:

– analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora;

– predlažu preporuke za razvoj sektora;

– Nacionalnom vijeću daju preporuke o upisnoj politici, upisnim kvotama i financiranju kvalifikacija iz javnih izvora, prema kvalifikacijama i prema županijama;

– ministarstvu nadležnom za rad daju preporuke za promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja;

– promiču sektor te mogućnosti zapošljavanja unutar sektora

– predlažu godišnji plan rada i podnose izvješća o izvršenju plana agencijama u obrazovanju koje im pružaju administrativnu i stručnu podršku.

(3) Pravilnikom o Registru HKO-a ministar nadležan za obrazovanje i znanost propisuje nazive sektorskih vijeća, nazive sektora, način odabira i kriterije za odabir članova sektorskih vijeća, opis poslova sektorskih vijeća.

(4) Svako sektorsko vijeće ima predsjednika i 10 članova koji se imenuju na rok od četiri godine. Sektorsko vijeće čini:

– jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje ili agencije nadležne za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, sukladno nadležnosti pojedinog sektora

– jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;

– devet sektorskih stručnjaka od čega do 2 na prijedlog ministarstava nadležnih za pojedini sektor; 3 člana na prijedlog predstavnika poslodavaca, odnosno njihovog članstva, 2 člana na prijedlog sindikata (vodeći računa o uravnoteženoj zastupljenosti obrazovnog sektora i reprezentativnih sindikata obrazovnog sektora, s jedne strane, te reprezentativnih sindikata organiziranih u gospodarskom sektoru), 1 član na prijedlog strukovnih udruga, nacionalnih saveza osoba s invaliditetom, 1 član na prijedlog visokih učilišta ili ustanova za strukovno obrazovanje i osposobljavanje, ovisno o sektoru.

(5) Za potrebe izvršenja poslova sektorska vijeća mogu uključiti i stručnjake izvan sektorskih vijeća.

(6) Predsjednike i članove sektorskih vijeća imenuju Agencija za znanosti i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, za ona sektorska vijeća kojima pružaju administrativnu i stručnu podršku, a sukladno Pravilniku o Registru HKO-a iz stavka 3. ovog članka.

(7) Predsjednika ili člana sektorskog vijeća Agencija za znanosti i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih mogu razriješiti dužnosti i prije isteka vremena na koje je imenovan, sukladno svojim općim aktima. Zahtjev za razrješenjem može podnijeti i sam predsjednik ili član sektorskog vijeća kao i institucija koja je istoga predložila.

(8) U slučaju razrješenja iz stavka 7. ovoga članka nadležna agencija imenovat će novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana, u skladu sa stavkom 4. ovoga članka.

(9) Sredstva za naknade članovima sektorskih vijeća i za ostale troškove rada sektorskih vijeća, povjerenstva za vrednovanje kao i Registra HKO-a osiguravaju se u proračunima Agencije za znanost i visoko obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, koje svojim općim aktom utvrđuju visinu i način isplate naknade članovima sektorskih vijeća.

(10) Način rada sektorskih vijeća propisat će se Poslovnikom o radu sektorskih vijeća koji donosi sektorsko vijeće uz prethodno mišljenje Agencije za znanosti i visoko obrazovanje i Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.“.

Članak 9.

U članku 13. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Registar je javan i sastoji se od Podregistra skupova ishoda učenja, Podregistra standarda zanimanja i Podregistra standarda kvalifikacija koji je povezan s upisnicima studijskih i obrazovnih programa.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija vode Agencija za znanosti i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih.“

Članak 10.

U članku 14. stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija podnosi se na propisanim obrascima Agenciji za znanosti i visoko obrazovanje za kvalifikacije na razinama 5 (u dijelu koji se odnosi na visoko obrazovanje); 6.st; 6.sv; 7.1.st; 7.1.sv; 7.2;  8.1; 8.2. i Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za kvalifikacije na razinama 2; 3; 4.1; 4.2; te razinu 5. (u dijelu koji se odnosi na specijalističko strukovno usavršavanje). Agenciji za odgoj i obrazovanje podnosi se zahtjev za upis u podregistar za kvalifikacije na razinama 1 i 4.2. (za opće obrazovanje) za koje će upis u odgovarajući podregistar obaviti Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, a na temelju Odluke u upisu u odgovarajući podregistar Agencije za odgoj i obrazovanje“

Stavak 4. mijenja se i glasi:

(4) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka Agencija za znanosti i visoko obrazovanje ili Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili Agencija za odgoj i obrazovanje, imenuju povjerenstva te na temelju stručnih mišljenja povjerenstva za vrednovanje i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za obavljanje koje se stječe kvalifikacija za koju se predlaže standard kvalifikacije, utvrđuju ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donose odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.“

Stavak 5. mijenja se i glasi:

(5) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za rad, imenuje povjerenstva te na temelju stručnih mišljenja povjerenstva za vrednovanje i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za koju se predlaže standard zanimanja, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

Iza stavka 5 dodaje se novi stavak 6. koji glasi:

„(6) Iznimno, u slučaju kada je središnje tijelo državne uprave nadležno za reguliranu profesiju ujedno i predlagatelj standarda zanimanja regulirane profesije, odnosno predlagatelj standarda kvalifikacije potrebne za obavljanje regulirane profesije, nije potrebno izraditi mišljenje središnjeg tijela državne uprave za reguliranu profesiju za koju se standardi izrađuju.“

Dosadašnji stavci 6. i 7. postaju stavci 7. i 8.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 7., mijenja se i glasi:

„(7) Postupci upisa u Registar, unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete i sadržaj i oblik obrazaca za podnošenje zahtjeva kao i sadržaj podregistra detaljno se uređuju Pravilnikom o Registru HKO-a koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost.“

Članak 11.

U članku 15. stavak 5. briše se.

Članak 12.

U članku 16. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način:

– razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u;

– razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u;

– razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u;

– razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u;

– razina 6.st u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;

– razina 6.sv u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;

– razine 7.1.st u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;

– razine 7.1.sv u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;

– razine 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;

– razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u;

– razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.“

Članak 13.

U članku 17. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način:

– razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;

– razina 6.st i 6.sv u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;

– razine 7.1.st, 7.1.sv; 7.2 i 8.1 u HKO-u povezuju se s razinom 2 u QF-EHEA;

– razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA.“

Članak 14.

Članak 19. briše se.

Prijelazne i završne odredbe

Članak 15.

(1) Sektorska vijeća imenovana sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, br. broj 22/13, 41/16 – OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) prestaju s radom.

(2) U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Agencija za znanost i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih imenovat će sektorska vijeća sukladno ovome Zakonu.

(3) U roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje imenovat će Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala sukladno ovome Zakonu.

Članak 16.

Postojeći informacijski sustav za vođenje Registra nastavlja s radom do uspostave novog sustava iz članka 8. ovog Zakona i ustrojit će se u roku od 12 mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 17.

(1) Svi postupci započeti prema Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj: 22/13, 41/16-OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) nastavit će se sukladno ovome Zakonu uzimajući u obzir preporuke sektorskih vijeća dane do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Svi upisi u Registar upisani sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj: 22/13, 41/16-OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) ostaju u Registru.

(3) ) U roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za znanost i obrazovanje uskladit će Pravilnik o Registru Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (Narodne novine, broj: 62/14) s odredbama ovoga Zakona.

(4) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona nadležne agencije dužne su uskladiti svoje statute i opće akte s odredbama ovoga Zakona te Pravilnika o Registru HKO-a.

Članak 18.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Uz članak 1.

U članku 1. propisuje se izmjena definicije skupa ishoda učenja koja sada glasi: „Skup ishoda učenja a (eng. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja određene razine, obujma i profila.“

Uz članak 2.

U članku 2. propisuje se da se mijenja članak 5.. Zakona tako da se prosječno ukupno utrošeno vrijeme umjesto u ECVET bodovima (Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja/European Credit System for Vocational Education and Training) iskazuje u CSVET (Hrvatski sustav bodova strukovnog obrazovanja i osposobljavanja/Croatian Credit System for Vocational Education and Training) bodova u strukovnom obrazovanju.

Također, HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education) iskazuje se u bodovima u općem obrazovanju, a ne kao do sada i u općeobrazovnim sadržajima i ishodima učenja strukovnih kurikuluma

Uz članak 3.

U članku 3. mijenja se postojeći članak 6. stavak 3. na način da se isti usklađuje sa novim zakonskim rješenjem, odnosno riječi „ECVET“ zamjenjuju se riječima „CSVET“.

Uz članak 4.

U članku 4. propisuje se da se mijenja članak 7. stavak 1. Zakona tako da se propisuje da se u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uspostavlja trinaest razina cjelovitih kvalifikacija umjesto jedanaest. Razine u Hrvatskom kvalifikacijskom okviru sada su: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6.st; 6.sv; 7.1.st; 7.1.sv; 7.2; 8.1; 8.2. U stavku 2. uvode se razine 6.st., 6.sv., 7.1.st, 7.1.sv. i 7.2 te se uređuju opisnice za nove razine.

Nadalje, kod Razine 8.2. - kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija kao uvjet pristupanja sada se navodi posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 7.1.sv., u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

Uz članak 5.

Člankom 5. dopunjuju se tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a.

Uz članak 6.

U članku 6. propisuje se izmjena članka 10. stavaka 4., 6., 7. i 8. na način da Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća umjesto Hrvatskog sabora sada imenuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za znanost i obrazovanje koja ih može razriješiti i prije isteka vremena na koje su imenovani te imenovati nove članove ili predsjednika na vrijeme do isteka mandata razriješenog člana.

Uz članak 7.

U članku 7. propisuje se izmjena članka 11. tako da se za poslove primjene i razvoja HKO-a, uz ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, ministarstvo nadležno za rad te ministarstvo nadležno za regionalni razvoj, zadužuju i agencije u obrazovanju.

Nadalje, uređuje se djelokrug rada agencija u obrazovanju.

Uz članak 8.

U članku 8. propisuje se izmjena izbora predsjednika i članova sektorskih vijeća na način da se ovlast za izbor istih daje Agenciji za znanost i visoko obrazovanje i Agenciji za strukovno obrazovanje odraslih koje će u svojim proračunima osigurati sredstva za naknade članovima sektorskih vijeća, ostale troškove rada sektorskih vijeća, povjerenstva za vrednovanje te Registra HKO-a.

Uz članak 9.

U članku 9. propisuje se sastav Registra te se ovlast za vođenje Podregistra skupova ishoda učenja te Podregistra standarda kvalifikacija daje Agenciji za   znanost i visoko obrazovanje i Agenciji za strukovno obrazovanje odraslih.

Uz članak 10.

U članku 10. propisuje se postupak upisa u Podregistar skupova ishoda učenja i Podregistar standarda kvalifikacija.

Uz članak 11.

U članku 11. briše se odredba koja se odnosi na donošenje Pravilnika o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja.

Uz članak 12.

U članku 12. propisuje se na koji način se razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju s razinama EQF-a.

Uz članak 13.

U članku 13. propisuje se na koji način se razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama QF-EHEA.

Uz članak 14.

U članku 14. briše se odredba članka 19. koja se odnosi na obvezu donošenja Pravilnika o priznavanju i vrednovanju neformalnog i formalnog učenja.

Uz članak 15.

Člankom 15. propisuje se da sektorska vijeća imenovana sukladno Zakonu o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, br. broj 22/13, 41/16 – OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) prestaju s radom, a zadužuju se Agencija za   znanost i visoko obrazovanje i Agencija za strukovno obrazovanje odraslih da u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona imenuju nova sektorska vijeća.

Uz članak 16.

Člankom 16. propisuje se da nastavak rada postojećeg informacijskog sustava za vođenje Registra do uspostave novog koji će se ustrojiti u roku od 12 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona.

Uz članak 17.

Člankom 17. propisuje se da će svi postupci započeti prema Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj: 22/13, 41/16-OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) nastavit će se sukladno ovome Zakon te da svi upisi u Registar upisani sukladno Zakonu o hrvatskom kvalifikacijskom okviru (Narodne novine, broj: 22/13, 41/16-OUSRH, 64/18 i 47/20-OUSRH) ostaju u Registru.

Uz članak 18.

Ovim se člankom određuje stupanje na snagu zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,

ODNOSNO DOPUNJUJU

Osnovni pojmovi

Članak 2.

U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:

Hrvatski kvalifikacijski okvir (engl. Croatian Qualifications Framework, CROQF) instrument je uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a i QF-EHEA te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.

Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje (engl. European Qualifications Framework for Lifelong Learning, EQF) instrument je uspostave razina kvalifikacija radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira.

Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja (engl. Qualifications Framework for the European Higher Education Area, QF-EHEA) instrument je uspostave razina kvalifikacija u sustavu visokog obrazovanja radi prepoznavanja i razumijevanja kvalifikacija između nacionalnih kvalifikacijskih okvira Europskog prostora visokog obrazovanja.

Kvalifikacija (engl. Qualification) je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Vrsta kvalifikacije (engl. Types of Qualifications) je karakteristika prema kojoj se kvalifikacije razlikuju i dijele na kvalifikacije koje se stječu završetkom osnovnoškolskih, strukovnih, umjetničkih ili gimnazijskih srednjoškolskih programa te kvalifikacije koje se stječu završetkom stručnih ili sveučilišnih studija.

Cjelovita kvalifikacija (engl. Full Qualification) je kvalifikacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje odgovarajućem tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja.

Djelomična kvalifikacija (engl. Partial Qualification) je kvalifikacija koja samostalno ne udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja, nego isključivo uz odgovarajuću cjelovitu kvalifikaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifikacija, u skladu sa standardom cjelovite kvalifikacije.

Kompetencije (engl. Competences) su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Ishodi učenja (engl. Learning Outcomes) su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala nakon postupka učenja.

Skup ishoda učenja (engl. Unit of Learning Outcomes) je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Ključne kompetencije za cjeloživotno učenje (engl. Key Competences for Lifelong Learning) su kompetencije odgovarajuće razine koje su nužne pojedincu za uključenost u život zajednice. Osnova su za stjecanje kompetencija tijekom života za sve osobne, društvene i profesionalne potrebe, a obuhvaćaju komunikaciju na materinskom jeziku, komunikaciju na stranim jezicima, matematičku kompetenciju i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, digitalnu kompetenciju, kompetenciju učiti kako učiti, socijalnu i građansku kompetenciju, inicijativnost i poduzetnost te kulturnu svijest i izražavanje.

Standard kvalifikacije (engl. Qualification Standard) je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.

Standard zanimanja (engl. Occupational Standard) je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Formalno učenje (engl. Formal Learning) je organizirana aktivnost ovlaštene pravne ili fizičke osobe koja se izvodi prema odobrenim programima radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a dokazuje se svjedodžbom, diplomom ili drugom javnom ispravom koju izdaje ovlaštena pravna osoba.

Neformalno učenje (engl. Non-formal Learning) je organizirana aktivnost učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

Informalno učenje (engl. Informal Learning) je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Cjeloživotno učenje (engl. Lifelong Learning) su svi oblici učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Vrednovanje skupova ishoda učenja (engl. Validation of Units of Learning Outcomes) je ocjenjivanje stečenih kompetencija, uključujući izdavanje potvrde ovlaštene pravne ili fizičke osobe, u skladu s unaprijed utvrđenim i prihvaćenim kriterijima i standardima.

Sektor (engl. Sector) je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifikacija na radnim mjestima.

Obujam kvalifkacija i skupova ishoda učenja – HROO, ECVET i ECTS bodovi

Članak 5.

(1) Za svaku kvalifkaciju i skup ishoda učenja određuje se obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme potrebno za stjecanje te kvalifkacije, odnosno tog skupa ishoda učenja. (2) Prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se u ECTS (Europski sustav prijenosa i prikupljanja bodova/European Credit Transfer and Accumulation System) bodovima u visokom obrazovanju, ECVET (Europski sustav bodova strukovnog obrazovanja/European Credit System for Vocational Education and Training) bodovima u strukovnom obrazovanju i HROO (Hrvatski sustav bodova općeg obrazovanja/Croatian Credit System for General Education) bodovima u općem obrazovanju i u općeobrazovnim sadržajima i ishodima učenja strukovnih kurikuluma. (3) Za kvalifkacije koje se stječu na temelju originalnih znanstvenih ili umjetničkih istraživanja prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazuje se brojem godina istraživanja u punome radnom opterećenju. (4) Jedan HROO bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja. (5) Jedan ECVET bod obuhvaća od 15 do 25 radnih sati u trajanju od 60 minuta potrebnih za stjecanje odgovarajućih ishoda učenja. (6) Jedan ECTS bod obuhvaća od 25 do 30 radnih sati u trajanju.

Opisnice ishoda učenja

Članak 6.

(1) Ishodi učenja u HKO-u prikazuju se kroz znanja, spoznajne vještine, psihomotoričke vještine, socijalne vještine te pripadajuću samostalnost i odgovornost.

(2) U HKO-u se uspostavlja osam razina skupova ishoda učenja: 1; 2; 3; 4; 5; 6; 7; 8, čije opisnice predstavljaju minimalne uvjete za smještanje skupova ishoda učenja na pripadajuće razine HKO-a. Više razine skupova ishoda učenja uključuju niže razine u odgovarajućem profilu.

(3) Minimalni obujam jednog skupa ishoda učenja je 1 HROO, ECVET ili ECTS bod.

(4) Opisnice razina ishoda učenja navedene su u tablici u Dodatku A koji je sastavni dio ovoga Zakona

Cjelovite i djelomične kvalifikacije i njihovo pridruživanje razinama HKO-a

Članak 7.

(1) U HKO-u se uspostavlja jedanaest razina cjelovitih kvalifikacija: 1; 2; 3; 4.1; 4.2; 5; 6; 7.1; 7.2; 8.1; 8.2.

(2) Cjelovitim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a uz zadovoljavanje minimalnih uvjeta za stjecanje cjelovitih kvalifikacija i pristupanje cjelovitim kvalifikacijama kako slijedi:

- Razina 1 - kvalifikacija stečena završetkom osnovnog obrazovanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 480 HROO bodova.

- Razina 2 - kvalifikacije stečene završetkom strukovnoga i umjetničkog osposobljavanja

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 30 ECVET i/ili HROO bodova na razini 2 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

- Razina 3 - kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju kraćem od tri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECVET i/ili HROO bodova na razini 3 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

- Razina 4.1 - kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju tri ili dužem od tri, a kraćem od četiri godine

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 120 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

- Razina 4.2 - kvalifikacije stečene završetkom srednjoškolskog obrazovanja u trajanju četiri ili više godina

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 240 ECVET i/ili HROO bodova, od kojih je najmanje 150 ECVET i/ili HROO bodova na razini 4 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 1.

- Razina 5 - kvalifikacije stečene završetkom stručnih studija kojima se stječe manje od 180 ECTS bodova strukovnoga specijalističkog usavršavanja i osposobljavanja; programa za majstore uz najmanje dvije godine vrednovanoga radnog iskustva

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 120 ECVET ili ECTS bodova, od kojih je najmanje 60 ECVET ili ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.1 ili više.

- Razina 6 - kvalifikacije stečene završetkom preddiplomskih studija

Na razinu 6 smještaju se dvije vrste kvalifikacija, i to kvalifikacije stečene završetkom:

a) preddiplomskih stručnih studija;

odluka USRH: djelomično ukinut članak 7. stavak 2. točka 2. alineja 7. u dijelu koji glasi "preddiplomskih stručnih studija" 31.12.2020.

b) preddiplomskih sveučilišnih studija.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 180 ECTS bodova, od kojih je najmanje 120 ECTS bodova na razini 6 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

- Razina 7.1 - kvalifikacije stečene završetkom diplomskih studija

Na razinu 7.1 smještaju se dvije vrste kvalifikacija, i to kvalifikacije stečene završetkom:

a) specijalističkih diplomskih stručnih studija;

odluka USRH: djelomično ukinut članak 7. stavak 2. točka 2. alineja 8. u dijelu koji glasi "specijalističkih diplomskih stručnih studija" 31.12.2020.

b) sveučilišnih diplomskih studija te integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom specijalističkih diplomskih stručnih studija i sveučilišnih diplomskih studija minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja, uz uvjet da se zajedno s prethodno stečenom kvalifikacijom na razini 6 stječe ukupno najmanje 300 ECTS bodova. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 6 u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi visoko učilište, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom visokog učilišta.

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije završetkom integriranoga preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija minimalno je 300 ECTS bodova na razini 6 i 7 ili višoj razini ishoda učenja, od kojih je najmanje 60 ECTS bodova na razini 7. Uvjet pristupanja je posjedovanje prethodne kvalifikacije na razini 4.2 ili na razini 5 uz položene ispite obveznih predmeta državne mature.

- Razina 7.2 - kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih specijalističkih studija

Ukupno radno opterećenje za stjecanje kvalifikacije minimalno je 60 ECTS bodova na razini 7 ili višoj razini ishoda učenja. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom odgovarajućeg studija u skladu s uvjetima propisanima zakonom kojim se regulira visoko obrazovanje te s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice.

- Razina 8.1 - kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih znanstvenih magistarskih studija

Stjecanje kvalifikacije uključuje najmanje jednu godinu znanstvenoga ili umjetničkog istraživanja u ekvivalentu punoga radnog vremena, čiji je rezultat barem jedan objavljen originalan znanstveni rad s relevantnom međunarodnom recenzijom.

- Razina 8.2 - kvalifikacije stečene završetkom poslijediplomskih sveučilišnih (doktorskih) studija

Uvjet za stjecanje kvalifikacije najmanje je tri godine znanstvenih ili umjetničkih istraživanja u ekvivalentu punog radnog vremena, čiji su rezultat originalni znanstveni radovi s relevantnom međunarodnom recenzijom. Iznimno, kvalifikacija se stječe sukladno iznimkama za stjecanje doktorata znanosti, odnosno doktorata umjetnosti propisanih zakonom kojim se uređuje znanstvena djelatnost i visoko obrazovanje. Uvjet je pristupanja posjedovanje prethodne kvalifikacije koja se stječe završetkom diplomskoga sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskoga sveučilišnog studija u skladu s uvjetima koje općim aktom utvrdi sveučilište, odnosno sastavnica sveučilišta, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih studijskim programom sveučilišta ili njegove sastavnice. Iznimno, sveučilište može svojim općim aktom kao uvjet pristupanja utvrditi i drugu prethodno stečenu kvalifikaciju uz završen odgovarajući sveučilišni razlikovni program.

(3) U HKO-u se uspostavlja šest razina djelomičnih kvalifikacija: 2; 3; 4; 5; 6; 7. Uvjet za stjecanje djelomičnih kvalifikacija minimalno je 10 odgovarajućih HROO, ECVET ili ECTS bodova od kojih je najmanje 50% na razini odgovarajuće djelomične kvalifikacije.

(4) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama od razina 2 do 4 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 1.

(5) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razini 5 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.1.

(6) Uvjet je pristupanja djelomičnim kvalifikacijama na razinama 6 i 7 posjedovanje cjelovite kvalifikacije na razini 4.2 ili više. Djelomične kvalifikacije na razinama 6 i 7 omogućavaju horizontalnu mobilnost između dvije vrste studija unutar iste razine uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih aktima visokih učilišta.

(7) Djelomičnim kvalifikacijama koje se stječu u Republici Hrvatskoj pridružuju se razine HKO-a u skladu sa stavcima 3., 4., 5. i 6. ovoga članka.

(8) Kvalifikacijama koje su stečene na sveučilišnim ili stručnim studijima prema propisima koji su bili na snazi prije stupanja na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (»Narodne novine«, br. 123/03., 105/04., 174/04., 2/07. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 46/07., 45/09., 63/11., 94/13., 139/13., 101/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 60/15. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske) pridružuju se razine HKO-a na temelju izjednačenih akademskih i stručnih naziva sukladno odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju (»Narodne novine«, br. 107/07. i 118/12.)

Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a

Članak 9.

Tijela i dionici u razvoju i primjeni HKO-a su:

– Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala;

– ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost;

– ministarstvo nadležno za rad;

– ministarstvo nadležno za regionalni razvoj;

– sektorska vijeća.

Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala

Članak 10.

(1) Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijeće) središnje je strateško tijelo Republike Hrvatske za razvoj HKO-a.

(2) Nacionalno vijeće:

– procjenjuje i vrednuje javne politike, i to prvenstveno politike obrazovanja, zapošljavanja, cjeloživotnoga profesionalnog usmjeravanja i regionalnog razvoja sa stajališta utjecaja na razvoj ljudskih potencijala i njihov doprinos postizanju strateških ciljeva i konkurentnosti Republike Hrvatske te razvoj društva;

– daje preporuke o procesu planiranja i razvoja ljudskih potencijala u skladu s razvojnom strategijom Republike Hrvatske;

– predlaže mjere integriranih i međusobno usklađenih politika zapošljavanja, obrazovanja i regionalnog razvoja;

– prati i vrednuje učinke HKO-a i pojedinih kvalifikacija te daje preporuke o poboljšanjima u povezivanju obrazovanja i potreba tržišta rada;

– daje mišljenje ministru nadležnom za obrazovanje i znanost o preporukama sektorskih vijeća oko upisne politike, upisnih kvota i financiranja kvalifikacija iz javnih izvora, prema kvalifikacijama i prema županijama;

– prati i vrednuje rad sektorskih vijeća i daje preporuke za poboljšanja na temelju redovitih izvješća o radu sektorskih vijeća.

(3) Nacionalno vijeće ima predsjednika i 24 člana predloženih od strane institucija kako slijedi:

– pet predstavnika tijela državne uprave, i to po jedan predstavnik na prijedlog ministarstva nadležnog za znanost i obrazovanje, ministarstva nadležnog za rad, ministarstva nadležnog za poduzetništvo i obrt, ministarstva nadležnog za gospodarstvo i ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

– dva predstavnika područne (regionalne) samouprave vodeći računa o uravnoteženoj regionalnoj zastupljenosti na prijedlog ministarstva nadležnog za regionalni razvoj;

– tri predstavnika reprezentativnih udruga sindikata više razine;

– tri predstavnika reprezentativnih udruga poslodavaca više razine;

– jedan predstavnik organizacija civilnog društva na prijedlog tijela nadležnog za koordinaciju suradnje s organizacijama civilnog društva;

– jedan predstavnik Hrvatske gospodarske komore;

– jedan predstavnik Hrvatske obrtničke komore;

– jedan nacionalni koordinator sektorskih vijeća;

– tri predstavnika visokih učilišta, i to dva na prijedlog Rektorskog zbora i jedan na prijedlog Vijeća veleučilišta i visokih škola;

– jedan predstavnik ustanove ili zajednice ustanova koje se bave obrazovanjem odraslih na prijedlog agencije nadležne za obrazovanje odraslih;

– jedan predstavnik agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;

– jedan predstavnik agencije nadležne za strukovno obrazovanje;

– jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje;

– jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

(4) Predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.

(5) Mandat predsjednika i članova Nacionalnog vijeća je pet godina.

(6) Predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća Hrvatski sabor može razriješiti dužnosti na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i Nacionalnog vijeća i prije isteka vremena na koje je imenovan, na njegov osobni zahtjev ili na prijedlog institucije koja ga je predložila ili ako svojim nesavjesnim radom prouzroči veću štetu ili ako zanemaruje ili nesavjesno obavlja dužnost tako da su nastale ili mogu nastati veće smetnje u radu Nacionalnog vijeća.

(7) U slučaju razrješenja iz stavka 6. ovoga članka Hrvatski sabor će na prijedlog Vlade Republike Hrvatske imenovati novog predsjednika ili člana na vrijeme do isteka mandata razriješenog predsjednika ili člana, u skladu sa stavkom 3. ovoga članka.

(8) Nacionalno vijeće jednom godišnje podnosi izvješće o svome radu Hrvatskome saboru.

(9) Način rada Nacionalnog vijeća propisat će se Poslovnikom Nacionalnog vijeća koji donosi Nacionalno vijeće.

(10) Predsjednik i članovi Nacionalnog vijeća za svoj rad imaju pravo na naknadu sukladno aktu kojim Vlada Republike Hrvatske utvrđuje visinu i način isplate naknade za rad u vijećima, savjetima, povjerenstvima, radnim skupinama i drugim sličnim tijelima.

Koordinacija primjene i razvoja HKO-a

Članak 11.

(1) Poslove koordinacije primjene i razvoja HKO-a obavlja ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost u suradnji s ministarstvima nadležnima za rad i za regionalni razvoj.

(2) Ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost obavlja poslove:

– donošenja smjernica za razvoj standarda kvalifkacija;

– razvoja i održavanja informacijskog sustava za vođenje Registra HKO-a;

– donošenja odluka o upisu u odgovarajuće podregistre HKO-a;

– povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA;

– praćenja primjene i razvoja nacionalnih kvalifkacijskih okvira drugih zemalja, onih koji su povezani s EQF-om i s QF-EHEA i onih koji to nisu;

– praćenja i analize primjene i razvoja kvalifkacijskih okvira u obrazovnim politikama drugih zemalja; – osnivanja i koordinacije rada sektorskih vijeća sastavljenih od ključnih dionika sukladno kriterijima propisanim ovim Zakonom;

– koordinacije osiguravanja kvalitete kvalifkacija i ishoda učenja, sukladno propisu iz članka 14. ovoga Zakona;

-  razvijanja sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja;

– praćenje i analiza primjene sustava vrednovanja ishoda učenja stečenih neformalnim i informalnim putem i predlaganje mjera za njegovo uređenje;

– davanja stručnih uputa i izrade drugih materijala potrebnih za primjenu i razvoj HKO-a; – informiranja javnosti o stručnim pitanjima vezanima uz HKO;

– administrativne podrške Nacionalnom vijeću; – razvijanja uloge HKO-a u postupcima priznavanja i prepoznavanja kvalifkacija.

(3) Ministarstvo nadležno za rad obavlja poslove:

– uspostave i razvoja sustava prikupljanja informacija o sadašnjim i budućim potrebama tržišta rada i potrebnim kompetencijama;

– prikupljanja podataka o promjenama u kompetencijama potrebnim po zanimanjima i predlaganja razvoja standarda kvalifkacija i standarda zanimanja s obzirom na potrebe tržišta rada; – sudjelovanja u pripremi i izradi strateških podloga i analiza razvoja HKO-a radi razvoja zapošljivosti te izgradnje konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i društva;

– razvoja i izrade analitičke podloge i metodologije za izradu standarda zanimanja te vođenja Podregistra standarda zanimanja;

– praćenja zapošljavanja osoba sa stečenim kvalifkacijama;

– donošenja odluka o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(4) Ministarstvo nadležno za regionalni razvoj obavlja poslove:

– donošenja smjernica za razvoj regionalnih tržišta rada;

– praćenja učinaka kvalifkacijske strukture stanovništva na regionalni razvoj;

– analize potreba za razvojem ljudskih potencijala koje proizlaze iz županijskih/regionalnih razvojnih strategija.

(5) Ministarstva iz stavaka 2., 3. i 4. ovoga članka će za potrebe razvoja i primjene HKO-a usklađivati metodologije i razmjenjivati podatke kojima raspolažu unutar evidencija i baza podataka koje samostalno vode ili koje vode institucije u njihovoj nadležnosti i resoru.

Sektorska vijeća

Članak 12.

(1) Sektorska vijeća su savjetodavna i stručna tijela koja se skrbe o razvoju ljudskih potencijala u skladu s potrebama tržišta rada unutar pojedinih sektora.

(2) Sektorska vijeća:

– provode vrednovanje prijedloga skupova ishoda učenja, standarda zanimanja i standarda kvalifikacija;

– analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora;

– Nacionalnom vijeću daju preporuke o upisnoj politici, upisnim kvotama i financiranju kvalifikacija iz javnih izvora, prema kvalifikacijama i prema županijama;

– ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost daju preporuke za promjene u standardima kvalifikacija koje se temelje na uočenim promjenama u standardu zanimanja;

– ministarstvu nadležnom za rad daju preporuke za promjene u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja;

– Nacionalnom vijeću predlažu preporuke za razvoj sektora;

– prate i analiziraju provedbu preporuka danih Nacionalnom vijeću;

– predlažu godišnji plan rada i podnose izvješća o izvršenju plana Nacionalnom vijeću.

(3) Pravilnikom o Registru HKO-a ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz suglasnost ministara nadležnih za rad i regionalni razvoj te ministara nadležnih za gospodarstvo, poduzetništvo i obrt propisuje nazive sektorskih vijeća, nazive sektora, način odabira i kriterije za odabir članova sektorskih vijeća i opis poslova sektorskih vijeća.

(4) Svako sektorsko vijeće ima predsjednika i 10 članova koji se imenuju na rok od četiri godine. Sektorsko vijeće čini:

– jedan predstavnik ministarstava nadležnih za odgovarajući sektor;

– jedan predstavnik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje;

– jedan predstavnik agencije nadležne za znanost i visoko obrazovanje ili agencije nadležne za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ili agencije nadležne za odgoj i obrazovanje;

– osam sektorskih stručnjaka odabranih na temelju javnog poziva vodeći računa o uravnoteženoj zastupljenosti obrazovnog sektora i reprezentativnih sindikata obrazovnog sektora, s jedne strane, te reprezentativnih sindikata organiziranih u gospodarskom sektoru, udruga poslodavaca i drugih organizacija civilnog društva koji djeluju u sektoru za koji se osniva vijeće, s druge strane.

(5) Predsjednike i članove sektorskih vijeća imenuje ministar nadležan za obrazovanje i znanost.

(6) Sredstva za naknade članovima sektorskih vijeća i za ostale troškove rada sektorskih vijeća osiguravaju se u proračunu ministarstva nadležnog za obrazovanje i znanost.

(7) Za potrebe izvršenja poslova sektorska vijeća mogu uključiti i stručnjake izvan sektorskih vijeća.

(8) Način rada sektorskih vijeća propisat će se Poslovnikom sektorskih vijeća koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.

Registar HKO-a

Članak 13.

(1) Registar HKO-a (u daljnjem tekstu: Registar) uspostavlja se za potrebe sustava vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifikacija te drugih podataka od interesa, radi njihova povezivanja i usklađivanja.

(2) Registar je javan i sastoji se od:

– Podregistra skupova ishoda učenja koji sadrži: skupove ishoda učenja, programe za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programe za vrednovanje skupova ishoda učenja, popis ovlaštenih pravnih i fizičkih osoba za dodjelu potvrde o stečenim skupovima ishoda učenja i drugo;

– Podregistra standarda zanimanja koji sadrži: standarde zanimanja, skupove potrebnih kompetencija za odgovarajuća zanimanja i drugo;

– Podregistra standarda kvalifikacija koji sadrži: standarde kvalifikacija, programe za stjecanje kvalifikacija, popis ovlaštenih pravnih osoba za dodjelu isprave o stečenoj kvalifikaciji i drugo.

(3) Registar se vodi u informacijskom sustavu koji osigurava pohranjivanje i upravljanje podacima iz podregistara, statističke obrade i analizu podataka te međusobno povezivanje sadržaja pojedinih podregistara.

(4) Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija propisuje i vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.

(5) Upis u Registar temelj je za ostvarivanje prava koja proizlaze iz povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA.

(6) Podregistar standarda zanimanja propisuje i vodi ministarstvo nadležno za rad.

Upis u Registar

Članak 14.

(1) Postupak upisa u Registar pokreće se na zahtjev pravne ili fizičke osobe te tijela državne uprave koji za to imaju opravdani interes.

(2) Zahtjev za upis u Podregistar skupova ishoda učenja te Podregistar standarda kvalifikacija podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za obrazovanje i znanost.

(3) Zahtjev za upis u Podregistar standarda zanimanja podnosi se na propisanim obrascima ministarstvu nadležnom za rad.

(4) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za obavljanje koje se stječe kvalifikacija za koju se predlaže standard kvalifikacije, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(5) Po zaprimanju zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka ministarstvo nadležno za rad, na temelju stručnih mišljenja odgovarajućeg sektorskog vijeća i, ako je riječ o reguliranoj profesiji u Republici Hrvatskoj, mišljenja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za reguliranu profesiju za koju se predlaže standard zanimanja, utvrđuje ispunjenost formalnih i stručnih uvjeta za upis u Registar te donosi odluku o upisu u odgovarajući podregistar HKO-a.

(6) Postupci upisa u Registar, unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete i sadržaj i oblik obrazaca za podnošenje zahtjeva detaljno se uređuju Pravilnikom o Registru HKO-a koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj.

(7) Stjecanje pojedine kvalifikacije može se odvijati putem više programa koje provode pravne osobe ovlaštene za dodjelu isprave o pojedinoj stečenoj kvalifikaciji, a koji moraju biti u skladu s odgovarajućim standardom kvalifikacije.

Postupak priznavanja i vrednovanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja

Članak 15.

(1) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodnog učenja može podnijeti svaki pojedinac pravnoj ili fizičkoj osobi ovlaštenoj za vrednovanje skupova ishoda učenja i dodjelu potvrda o stečenim skupovima ishoda učenja, odnosno ustanovi, kao i tijelu državne uprave, strukovnoj komori ili instituciji koja za to ima opravdan interes utvrđen temeljem posebnih propisa, ovlaštenoj za dodjelu kvalifikacije, u skladu s odobrenim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.

(2) Zahtjev za priznavanjem i vrednovanjem prethodnog učenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se podnijeti radi stjecanja cjelovite kvalifikacije na razini 6 HKO-a i više.

(3) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja na razini 6 HKO-a i više uređuje se općim aktima visokih učilišta.

(4) Osiguravanje kvalitete postupka priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja te dodjele potvrde o stečenim skupovima ishoda učenja i dodjele kvalifikacije provodi ovlaštena ustanova za osiguravanje kvalitete koja je podložna redovitom ocjenjivanju postupaka osiguravanja kvalitete.

(5) Postupak prijave, priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja i dodjele kvalifikacija temeljem postupka vrednovanja prethodnog učenja na razini 5 HKO-a i niže detaljno se propisuje Pravilnikom o priznavanju i vrednovanju prethodnog učenja, koji donosi ministar nadležan za obrazovanje i znanost, i provodi u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra.

Povezivanje HKO-a s EQF-om

Članak 16.

(1) Poslove povezivanja HKO-a s EQF-om i QF-EHEA provodi ministarstvo nadležno za obrazovanje i znanost.

(2) Razine cjelovitih kvalifikacija HKO-a povezuju se s razinama EQF-a na sljedeći način:

– razina 1 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u EQF-u;

– razina 2 u HKO-u povezuje se s razinom 2 u EQF-u;

– razina 3 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u EQF-u;

– razina 4.1 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 4.2 u HKO-u povezuje se s razinom 4 u EQF-u;

– razina 5 u HKO-u povezuje se s razinom 5 u EQF-u;

– razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 6 u EQF-u;

- razine 7.1 i 7.2 u HKO-u povezuju se s razinom 7 u EQF-u;

– razina 8.1 u HKO-u povezuje se kao djelomična razina s razinom 8 u EQF-u;

– razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 8 u EQF-u.

Povezivanje HKO-a s QF-EHEA

Članak 17.

(1) Razine HKO-a u ovom članku označavaju razine cjelovitih kvalifikacija stečenih u sustavu visokog obrazovanja.

(2) Razine HKO-a iz stavka 1. ovoga članka povezuju se s razinama u QF-EHEA na sljedeći način:

– razina 5 u HKO-u povezuje se s podrazinom razine 1 u QF-EHEA;

– razina 6 u HKO-u povezuje se s razinom 1 u QF-EHEA;

- razine 7.1, 7.2 i 8.1 u HKO-u povezuju se s razinom 2 u QF-EHEA;

- razina 8.2 u HKO-u povezuje se s razinom 3 u QF-EHEA

Članak 19.

U roku od dvanaest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ministar nadležan za obrazovanje i znanost, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za rad i ministra nadležnog za regionalni razvoj, donijet će Pravilnik o priznavanju i vrednovanju neformalnog i informalnog učenja.