PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 1.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u članku 1. iza stavka 1. dodaje se stavak 2., koji glasi:

„(2) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1) poljoprivrednim zemljištem smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u Katastru nekretnina Državne geodetske uprave (u daljnjem tekstu: katastar) evidentirane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji

2) proizvodno-tehnološka cjelina označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje, a iznimno može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ako se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ako je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove

Tehnološkom cjelinom smatraju se i table poljoprivrednog  zemljišta određene kanalom i /ili putnom mrežom, a koje su oformljene kroz ili arondaciju ili komasaciju, a iste kao katastarske čestice zemljišta nisu provedene u zemljišnoj knjizi i/ili katastru nekretnine kao cijele katastarske čestice zemljišta.

3) dosadašnji posjednik je fizička ili pravna osoba koja koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države na temelju ugovora o zakupu, koncesiji, dugogodišnjem zakupu, privremenom korištenju ili na temelju nagodbe sklopljene s nadležnim državnim odvjetništvom, a koji je podmirio sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta i koji ispunjava gospodarski program i/ili odredbe ugovora

4) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta u vlasništvu ponuditelja, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe

5) Zemljišni fond je ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području Republike Hrvatske kojim se raspolaže u skladu s odredbama ovoga Zakona ( u daljnjem tekstu: Zemljišni fond).

6) Zapuštenim poljoprivrednim zemljištem u smislu ovoga Zakona smatra se poljoprivredno zemljište obraslo višegodišnjim korovom i raslinjem.“.

Članak 2.

Članak 3. mijenja se i glasi:

„(1) Pojedino zemljište koje je uključeno u šumskogospodarsko područje, a po načinu uporabe u katastru upisano je kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, ribnjak, trstik i močvara dok je u naravi neobraslo šumsko zemljište, šikara u kojoj dominira grmlje, šibljak ili garig i koje se ne nalazi unutar već izvan ili u rubnom dijelu šumskog kompleksa te se bez narušavanja stabilnosti šumskog ekosustava može privesti poljoprivrednoj  proizvodnji, može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja.

(2) Javni šumoposjednik, koji gospodari šumama i šumskim zemljištima u vlasništvu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Javni šumoposjednik) dostavit će ministarstvu nadležnom za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) prijedlog popisa zemljišta iz stavka 1. ovoga članka, s pripadajućim grafičkim prikazom i georeferenciranim koordinatama lomnih točaka, kada se radi o dijelovima nekretnine.

(3) Za zemljište iz stavka 2. ovoga članka obvezna je provedbe procjene utjecaja na okoliš te ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite okoliša

(4) Na prijedlog Ministarstva, Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o popisu šuma i šumskih zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske koji se mogu privesti poljoprivrednoj proizvodnji.

(5) Stupanjem na snagu Odluke iz stavka 3. ovoga članka, sva zemljišta navedena u predmetnoj odluci izdvajaju se iz šumskogospodarskog područja Republike Hrvatske i njima raspolaže Ministarstvo.

(6) Javni natječaj za zakup zemljišta iz stavka 5. ovoga članka provodi Ministarstvo.

(7) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužne su uvrstiti zemljište za koje je raspisan natječaj, u skladu sa stavkom 5. ovoga članka, u Program iz članka 29. ovoga Zakona, nakon objave javnoga natječaja.

(8) Na raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u skladu s odredbama ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 31. do 50. te članaka 59. do 72. ovoga Zakona.“

Članak 3.

Iza članka 3. dodaje se članak 3.a koji glasi:

„Članak 3.a

(1) Pojedino zemljište izvan građevinskog područja za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je suvislo obraslo šumskim drvećem promjera većeg od 10 cm na visini od 1,3 m iznad tla, na površini većoj od 1000 m ² i sada nije dio šumskogospodarskog područja, neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji, nego će biti uključeno u šumskogospodarsko područje u postupku odobrenja šumskogospodarskih planova u skladu s propisom iz upravnog područja šumarstva.

(2) Za zemljište iz stavka 1. ovoga članka, koje se uključuje u šumskogospodarsko područje, Javni šumoposjednik dužan je, od jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi, ishoditi očitovanje o uključenosti predmetnog zemljišta u Program iz članka 29. ovoga Zakona te mišljenje na prijedlog izdvajanja.

(3) Zemljištem, koje udovoljava opisu iz stavka 1. ovoga članka te koje je već uključeno u Program iz članka 29. ovoga Zakona, jedinica lokalne samouprave ne može dalje raspolagati, nego se predmetno zemljište isključuje iz navedenog Programa i to danom pravomoćnosti rješenja kojim se odobrava šumskogospodarski plan, a isto će biti evidentirano od strane jedinice lokalne samouprave prilikom prve sljedeće revizije Programa.

(4) Ukoliko se zemljište iz stavka 1. ovog članka nalazi unutar područja ekološke mreže, prije uključivanja u šumskogospodarsko područje potrebno je ishoditi suglasnost tijela nadležnog za poslove zaštite prirode.“.

Članak 4.

U članku 5. stavku 2. točki d) iza riječi „hidroakumulacija“ dodaju se riječi: „osim akumulacije za navodnjavanje“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Zabranjuje se odbacivanje te privremeno skladištenje i odlaganje onečišćujućih tvari industrijskog podrijetla, komunalnog otpada kao i svih  drugih vrsta otpada koji nisu rezultat primame poljoprivredne proizvodnje.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 5.

U članku 6. stavku 2. iza riječi „hranu“ dodaju se riječi: „(u daljnjem tekstu: HAPIH).“.

Članak 6.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

„(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama sukladno pravilniku iz stavka 8. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 7.

U članku 8. stavku 1. riječi: „Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (na terenu i u laboratoriju)“ zamjenjuje se riječju: „HAPIH“, a iza riječi: „laboratorij“ brišu se riječi: „koji ovlašćuje ministar.“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Podatke iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati HAPIH-u i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka do uspostave informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.“.

Članak 8.

U članku 10. stavku 2. iza riječi: „podnose“ riječi: „Ministarstvu i“ brišu se, a riječi: „Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH-u“.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a.“.

Članak 9.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.“.

Članak 10.

U članku 12. stavku 2. iza riječi: „podnose“ riječi: „Ministarstvu i“ brišu se, a riječi: „Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH-u“.

Članak 11.

U članku 13. stavku 1. riječ: „nekretnina“ zamjenjuje se riječima: „poljoprivrednog zemljišta“. U stavku 3. iza riječi: „zemljišta“ riječi: „s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom“ brišu se.

Članak 12.

Iza članka 14. dodaje se članak 14.a koji glasi:

„14.a

(1) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje je u skladu s člankom 87. ovoga Zakona nadležno tijelo rješenjem utvrdilo da se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.

(2) Održavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na trošak vlasnika.

(3) Trošak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu sa službenim cjenikom pravne osobe isporučitelja komunalnih usluga čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.“.

Članak 13.

Iza članka 15. dodaje se članak 15.a koji glasi:

„15.a

(1) Pravo na naknadu troškova iz članka 14.a ovoga Zakona upisuje se u zemljišne knjige na teret održavanog zemljišta na temelju rješenja nadležnog tijela iz članka 87. ovoga Zakona u korist jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(2) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja tereta iz stavka 1. ovoga članka. “.

Članak 14.

U članku 17. stavku 1. iza riječi: „godina“ dodaje se točka, a riječi: „s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetacijske sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.“ brišu se.

Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„ (2) Ugovor o zakupu zemljišta iz stavka 1. ovog članka sadrži klauzulu o obvezi raskida i prije ugovorenog roka, odnosno na dan izdavanja akta za provedbu prostornog plana ili na dan izvršnosti akta o povratu sukladno posebnom zakonu, u kojem slučaju zakupnik zadržava posjed zemljišta do završetka vegetacijske sezone u toj godini i odriče se zahtjeva za naknadu štete zbog raskida govora prije ugovorenog roka “

Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 3. koji je postao stavak 4. riječi: „36. i članka“ brišu se.

Članak 15.

U članku 22. stavku 4. riječi: „Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH-u“.

Članak 16.

U članku 23. iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Nadležno upravno tijelo iz stavka 3. ovoga članka podnosi Ministarstvu godišnje izvješće o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 17.

U članku 24. stavku 1. iza riječi: „vrijednosti“ riječ: „tog“ briše se.

Članak18.

Članak 25. mijenja se i glasi:

„(1) Rješenje o naknadi donosi nadležno upravno tijelo na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti zemljišta unutar građevinskog područja.

(2) Nadležno tijelo koje je donijelo akt iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona dužno je najkasnije u roku od osam dana od dana izvršnosti tog akta dostaviti taj akt nadležnom tijelu radi donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donosi se najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka izvršnog akta na temelju kojeg se može graditi građevina, odnosno od dana primitka potvrde glavnog projekta.

(4) Naknada po rješenju plaća se u roku od 30 dana od dana dostave rješenja stranci.

(5) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se izjaviti žalba Ministarstvu.

(6) Sredstva ostvarena od naknade za promjenu namjene prihod su državnog proračuna 70% i 30% jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

(7) Sredstva iz stavka 6. ovoga članka koja su prihod jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koriste se u skladu s člankom. 49. stavkom 3. ovoga Zakona.

(8) Naknada se plaća i za objekte koji su nezakonito izgrađeni nakon 1. siječnja 1985.“.

Članak 19.

U članku 26. stavku 1. točki g) iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi: „kojom se rješava stambeno pitanje“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je za izgradnju objekata utvrđen strateški interes Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se propisuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.“.

Stavak 5. briše se.

Članak 20.

Članak 29. mijenja se i glasi:

„(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolažu jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na kojem je nezakonito izgrađena zgrada ozakonjena u postupku propisanom posebnim zakonom kojim je uređeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, raspolaže ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.

(3) Program iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje na prijedlog općinskog načelnika odnosno gradonačelnika.

(4) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.

(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.

(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici općine i grada odnosno Grada Zagreba.

(7) Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba.

(8) O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba dužna je odlučiti u roku od 15 dana te se podnositeljima prigovora pisano očitovati na zaprimljene prigovore.

(9) Nakon odlučivanja o prigovorima općinsko ili gradsko vijeće odnosno gradska skupština Grada Zagreba donosi Program.

(10) Program se nakon donošenja na općinskom ili gradskom vijeću odnosno Gradskoj skupštini Grada Zagreba s popratnom dokumentacijom dostavlja na suglasnost Ministarstvu.

(11) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 10. ovoga članka u roku od 21 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.

(12) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa na koji je Ministarstvo dalo suglasnost.

(13) Za prijedlog Programa iz stavka 5. te za njegovu izmjenu i/ili dopunu potrebno je ishoditi mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.

(14) Za prijedlog Programa iz stavka 5. te za njegovu izmjenu i/ili dopunu koji može imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(15) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.

(16) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dužne su na općinskom odnosno gradskom vijeću donijeti akt kojim utvrđuju da na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države

(17) Akt iz stavka 16. ovoga članka dostavlja se na znanje Ministarstvu.

(18) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 21.

U članku 30. stavci 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.

Članak 22.

Članak 31. mijenja se i glasi:

„(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje, osim čestica odnosno proizvodno tehnoloških cjelina koje su veće od 100 ha koje se daju u zakup na 15 godina s mogućnošću produljena za isto razdoblje.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu u skladu s posebnim propisom ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.

(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:

a) podizanje trajnih nasada

b) izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje.

(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio sve obveze s osnove javnih davanja.

(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi, o čemu je jedinica lokalne samouprave odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba dužna obavijestiti Ministarstvo.

(6) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili planirane sustave navodnjavanja i višegodišnje nasade na tome području.

(7) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.

(8) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je za poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom provesti parcelaciju.

(9) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka za pojedina zemljišta koja su pogodna za podizanje trajnih nasada može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, uz prethodnu analizu zemljišta i preporuke referentnog laboratorija iz članka 8. ovoga Zakona.

(10) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu i/ili uvjete zaštite prirode.

(11) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.

(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, na prijedlog Povjerenstava za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup), a nakon donošenja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb Odluku dostavljaju na suglasnost Ministarstvu .

(13) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.

(14) Članovi Povjerenstva iz stavka 13. ovoga članka, članovi njihovih poljoprivrednih gospodarstava kao i pravne osobe čiji su članovi/osnivači članovi Povjerenstva ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.

(15) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.“.

Članak 23.

U članku 32. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakup, a nakon donošenja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb Odluku dostavljaju na suglasnost Ministarstvu.“.

Članak 24.

U članku 33. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Javni natječaj za zakup provodi se pisanim putem do uspostave elektroničkog sustava.“.

Članak 25.

U članku 35. stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Ako ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete bude viša ili niža u odnosu na iznos zakupnine iz natječaja, takva ponuda se smatra nevažećom.“.

Stavak 6. briše se.

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 6.

Članak 26.

Članak 36. mijenja se i glasi:

(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:

a) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je u posjedu tog zemljišta minimalno pet godina na temelju ugovora sklopljenih temeljem zakona o poljoprivrednom zemljištu ili nagodbe sklopljene sa nadležnim državnim odvjetništvom, koji je za vrijeme trajanja ugovora realizirao i provodio gospodarski program i/ili odredbe ugovora, upisan je u Registar poreznih obveznika, kojem udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja, koji se bavi stočarskom proizvodnjom i do objave javnog natječaja ima najmanje jedno uvjetno grlo po 1,0 ha oranice ili livade, odnosno 2,0 ha pašnjaka odnosno 3,3 ha krških pašnjaka, ili koji je na najmanje 20% površine podigao višegodišnji nasad odnosno bavi se povrtlarstvom ili proizvodnjom šećerne repe ili sjemenarstvom, ili se na najmanje 10% površina bavi rasadničarstvom, koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav, ili koji se bavi preradom vlastitih primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom

b) fizička ili pravna osoba koja se bavi stočarstvom radi proizvodnje rasplodnog materijala i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu

c) fizička ili pravna osoba koja se bavi stočarstvom radi proizvodnje mesa ili mlijeka ili jaja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu

d) fizička ili pravna osoba koja se na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi voćarstvom, ili vinogradarstvom, ili povrtlarstvom, ili sjemenarstvom ili rasadničarstvom na najmanje 10% površina, ili preradom primarnih poljoprivrednih proizvoda te posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom

e) fizičke ili pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom

f) fizičke ili pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.

(2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu:

a) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika, ima prebivalište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj

b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika, ima prebivalište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj

c) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika, imaju sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj

d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika

e) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću i upisan je u Upisnik poljoprivrednika

f) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika

g) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu

h) imaju ekonomsku veličinu poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura

i) veći planirani prihod odnosno primitak iz gospodarskog programa

j) članstvo u proizvođačkoj organizaciji priznatoj od strane Ministarstva

k) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja

l) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva

lj) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.

(3) Pri utvrđivanju uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina iz stavka 1. točke a), b) i c) ovoga članka za ponuditelja koji je pravna osoba uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sve s njim povezane pravne osobe.

(4) Iznimno, kriterij iz stavka 1. točke b) i c) ovoga članka ne primjenjuje se prilikom utvrđivanja prava prvenstva na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. stavku 6.i 7. ovoga Zakona.“.

Članak 27.

Članak 37. mijenja se i glasi:

„(1) Zakupnina se utvrđuje prema površini i načinu uporabe katastarske čestice upisane u katastarski operat te jediničnoj zakupnini prikazanoj po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama, a za Grad Zagreb po katastarskim općinama i katastarskim kulturama.

(2) Način izračuna zakupnine iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

(3) Iznimno, zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti, ili su podignuti trajni nasadi, uvećava se za iznos zakupnine za te objekte odnosno trajne nasade.“.

Članak 28.

Članak 38. mijenja se i glasi:

„(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup, općinski načelnik odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu u pisanom obliku.

(2) Ugovor o zakupu, u dijelu koji se odnosi na cijenu i predaju posjeda, mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno propisima kojima se uređuje postupak ovrhe te ovlasti i način rada javnog bilježništva.

(3) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.

(4) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka.

(5) Ako zakupnik ne pristupi potpisivanju ugovora o zakupu u roku iz stavka 4. ovoga članka u smatra se da je odustao od ponude.

(6) Gospodarski program iz članka 35. stavka 5. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.

(7) Zakupnik je dužan na propisanom obrascu podnositi godišnje izvješće HAPIH-u o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu, u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja.

(8) Izvješće iz stavka 7. ovoga članka HAPIH je dužan dostaviti jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu, u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja.

(9) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su provoditi analizu praćenja financijskog učinka provedbe Gospodarskog programa prema metodologiji propisanoj pravilnikom iz članka 29. ovoga Zakona.

(10) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su analizu iz stavka 9. ovoga članka dostaviti Ministarstvu svake godine do kraja lipnja za prethodnu godinu u pisanom obliku do uspostave elektroničkog izvještavanja.

(11) Na temelju godišnjeg izvješća iz stavka 7. ovoga članka HAPIH će provoditi godišnju kontrolu provedbe Gospodarskog programa.

(12) Izvješće o provedenoj kontroli Gospodarskih programa iz stavka 11. ovoga članka HAPIH je dužan dostaviti jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na nadležno postupanje.

(13) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Ministarstva.

(14) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu, u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.“.

Članak 29.

U članku 41. stavku 3. iza točke l) dodaje se točka lj) koja glasi:

„lj) prava i obveze zakupnika koji je fizička osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvu, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko društvo ili zadrugu registriranu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te drugu pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Podnositelj zahtjeva za prijenos prava i obveza iz ugovora o zakupu na drugu osobu iz stavka 3. ovoga članka je dužan dostaviti dokaz provedenog Gospodarskog programa iz članka 35. ovoga Zakona te dokaz podmirenih obveza sa osnove korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i svih javnih davanja.“.

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 30.

U članku 43. stavku 4. točka c) mijenja se i glasi:

„c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana od uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“.

U stavku 4. iza točke h) dodaje se točka i ) koja glasi:

„i) ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Iznimno za višegodišnje nasade pod ostvarivanjem ciljeva Gospodarskog programa iz stavka 4. točke c) ovoga članka podrazumijeva se da je zakupnik realizirao 80% ciljeva navedenih u Gospodarskom programu.“

Dosadašnji stavci 5.,6.,7.,8, i 9. postaju stavci 6.,7.,8, 9., i 10.

U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. iza broja „4“ dodaju se riječi: „5. i 6“.

Dosadašnji stavak 9. koji postaje stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi dužna je o prestanku i raskidu ugovora o zakupu obavijestiti tijela iz članka 38. stavka 13. ovoga Zakona i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.“.

Članak 31.

U članku 48. stavci 6., 7. i 8. brišu se.

Dosadašnji stavci 9.,10.,11.,12.,13. i 14. postaju stavci 6., 7., 8., 9., 10. i 11.

U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 7. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“, a broj „11.“ zamjenjuje se brojem „8.“, a iza riječi „garanciju“ dodaju se riječi „upisanu u korist Republike Hrvatske“.

U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 9. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 10. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.

U dosadašnjem stavku 14. koji postaje stavak 11. riječi: „ i 9.“ brišu se.

Članak 32.

U članku 49. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Iznimno, ako jedinica područne (regionalne) samouprave umjesto jedinice lokalne samouprave donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto jedinice lokalne samouprave raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države ili ako jedinica lokalne samouprave ne postupi sukladno stavcima 4. i 5. ovoga članka ili sukladno odredbama članka 50. stavka 3. i članka 98. stavka 4. ovoga Zakona, 65% prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka prihod su jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno ako Ministarstvo umjesto Grada Zagreba donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto Grada Zagreba raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 75% prihoda proračuna Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna.“.

Članak 33.

Članak 50. mijenja se i glasi:

„(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se revalorizacija visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.

(2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu.

(3) Evidenciju ugovora i naplate po svim ugovorima sklopljenim sukladno zakonu o poljoprivrednom zemljištu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.

(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Podaci iz evidencija ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka i podaci iz registra evidencija ugovora i naplate iz stavka 4. ovoga članka nisu javni.

(6) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su Ministarstvu kontinuirano dostavljati evidencije iz stavka 3. ovoga članka elektroničkim putem.

(7) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su uskladiti evidenciju potraživanja u svojim poslovnim knjigama sa evidencijom u registru iz stavka 4. ovoga članka.

(8) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb dužne su do  30. lipnja tekuće godine, a za razdoblje prethodne godine, dostavljaju izvješća o dugovanju zakupnine odnosno naknade nadležnim općinskim i županijskim državnim odvjetništvima.

(9) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 34.

Članak 51. mijenja se i glasi:

„(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kojom su obuhvaćeni i putovi i dvorišta, te kanali i nasipi, ukoliko nisu zaštitne vodne građevine sukladno posebnom propisu o vodama, a namijenjena je obavljanju djelatnosti akvakulture.

(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima, te njegovo korištenje kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.

(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su podatke o ribnjacima na svojem području dostaviti Ministarstvu koje vodi Registar ribnjaka u vlasništvu države.

(4) Način vođenja Registra ribnjaka iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 35.

U članku 52. stavak 4. mijenja se i glasi:

(4) Zakupnina za zakup ribnjaka određuje se u skladu s pravilnikom iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.“.

U stavku 6. iza riječi: „područja ekološke mreže“ dodaju se riječi „i/ili uvjete zaštite prirode“.

Članak 36.

U članku 53. stavku 2. točka b) briše se.

Dosadašnja točka c) postaje točka b).

U stavku 5. riječi: „predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 7. iza riječi: „cjelinu“ dodaju se riječi: „i u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti.“.

Članak 37.

Članak 54. mijenja se i glasi:

„(1) Na temelju ugovora o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture za svo vrijeme trajanja zakupa.

(2) Za ribnjake čija se tehnološka cjelina sastoji od dijela u državnom vlasništvu i dijela u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe, ugovorom o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture i za privatni dio ribnjaka, odnosno za cjelokupnu tehnološku cjelinu ribnjaka za ukupno vrijeme trajanja zakupa.

(3) Sastavni dio ugovora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su vodopravni uvjeti koje u postupku raspisivanja javnog natječaja za zakup ribnjaka na zahtjev Ministarstva izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama i uvjeti zaštite prirode u skladu sa propisom iz područja zaštite prirode.

(4) Za ribnjake i druga uzgajališta vodenih organizama koji su u cijelosti u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba, pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture stječe se na temelju vodopravnih uvjeta koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama.

(5) Za stečeno pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture plaća se naknada za korištenje voda, koja se obračunava i naplaćuje u skladu s pravilnikom iz članka 37. stavka 2. Zakona, a prihod je Hrvatskih voda.

(6) Za ribnjake u zakupu naknada za korištenje voda je sastavni dio zakupnine te se prihod od zakupnine umanjuje za naknadu za korištenje voda.

(7) Odredbe članaka 34. do 42. i članaka 44. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup ribnjaka.

(8) Sadržaj zahtjeva i dokumentaciju za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 38.

U članku 56. stavku 3. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Zakupnina za korištenje zajedničkog pašnjaka utvrđuje se u skladu s pravilnikom iz članka 37. Zakona. “.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi, uz suglasnost Ministarstva.“.

U stavku 7. točki a) podtočki 2. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup, a nakon donošenja jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb Odluku dostavlja na suglasnost Ministarstvu.“.  

Stavak 9. briše se.

Dosadašnji stavci 10.,11.,12.,13.,14.,15.,16. i 17.postaju stavci 9.,10.,11.,12.,13.,14.,15. i 16.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 12. iza riječi: „ područje ekološke mreže“ dodaju se riječi: „i/ili uvjete zaštite prirode.“.

Članak 39.

U članku 57. stavku 1. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.

U stavku 4. iza riječi: „zemljišta,“ dodaju se riječi: „zakupu ribnjaka“.

U stavku 7.  riječi: „ i članka 51.“ brišu se.

Članak 40.

U članku 58. stavak 11. mijenja se i glasi:

„ (11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.“.

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

“(12) Ako se na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu poljoprivrednog zemljišta ili stalni sudski procjenitelj u skladu s posebnim propisom o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.“.

Članak 41.

U članku 59. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka uvećava se ako su na zemljištu podignuti trajni nasadi. Vrijednost trajnih nasada podignutih na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u iznosu utvrđene prodajne cijene uvećane za 20%.

(5) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru i zemljišnoj knjizi sa stvarnim stanjem.“.

Članak 42.

Članak 60. mijenja se i glasi:

„(1) Jedan kupac može na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.

(2) U maksimalnu površinu iz stavka 1. ovoga članka uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim do stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) U smislu ovoga Zakona priobalnim područjem se smatraju jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.“.

Članak 43.

Članak 61. mijenja se i glasi:

„Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi, a nakon donošenja jedinic a lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb Odluku dostavlja na suglasnost Ministarstvu.“.  

Članak 44.

Članak 62. mijenja se i glasi:

„(1) Javni natječaj za prodaju provodi se pisanim putem do uspostave elektroničkog sustava.

(2) Dokumentaciju, rokove i postupak za provođenje javnog natječaja za prodaju propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 45.

U članku 63. stavci 5., 6. i 7. brišu se.

Članak 46.

U članku 64. u stavku 1. iza točke a) dodaje se nova točka b) koja glasi:

„b) vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem pri čemu je površina čestice vlasnika poljoprivrednog zemljišta jednaka ili veća od površine državnog poljoprivrednog zemljišta te se postupkom prodaje okrupnjava zemljište vlasnika.

Dosadašnje točke b), c), d), e), f) i g) postaju točke c) d), e), f) ,g) i h).

U dosadašnjoj točki b) koja postaje točka c) iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

U dosadašnjoj točki c) koja postaje točka d) riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ zamjenjuju se riječima: „Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

U stavku 2. točki a) riječ: „vrijednost“ zamjenjuje s riječju: „veličinu“. U stavku 2. točki c) iza riječi: „sjemenskom“ dodaju se riječi „ i rasadničarskom “.

Članak 47.

Članak 65 mijenja se i glasi:

„(1) Odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za prodaju) a nakon donošenja jedinic a lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb Odluku dostavlja na suglasnost Ministarstvu .“.    

(2) Povjerenstvo za prodaju imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik jedinice područne (regionalne) samouprave odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.

(3) Članovi Povjerenstva za prodaju , članovi njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao i pravne osobe čiji su članovi/osnivači članovi Povjerenstva ne mogu biti sudionici javnih natječaja za prodaju koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.

(4) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.“.

Članak 48.

U članku 70. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno, ako je predmet prodaje poljoprivredno zemljište na kojem je podignut višegodišnji nasad, a kao najpovoljniji ponuditelj izabran je dosadašnji posjednik koji je legalno podigao višegodišnji nasad, u kupoprodajnu cijenu ne uračunava se vrijednost iz članka 59. stavka 4. Zakona.“

Članak 49.

Članak 71. mijenja se i glasi:

„(1) Kupljeno poljoprivredno zemljište ne može se otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.

(2) Zabrana otuđenja iz stavka 1. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.

(3) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka.“.

Članak 50.

Članak 72. mijenja se i glasi:

„(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno se može prodati izravnom pogodbom po cijeni koja se utvrđuje se temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta:

a) za katastarske čestice koje su obuhvaćene valjanim ugovorom koji je sklopljen u skladu s odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu i ugovorima o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenima na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.), za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju građevina poljoprivredne namjene. Planirani zahvat u prostoru mora biti predviđen uz rubni dio katastarske čestice i mora imati osiguran pristupni put

b) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici ili vlasnici kuća kojima je upravljala Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama

c) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebne za provedbu strateškog projekta

d) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je manja od jednog hektara

e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice je veća od jednog hektra pri čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.

(2) Ako je više suvlasnika na čestici iz stavka 1, točke d) i e) ovoga članka, za otkup suvlasničkog udjela podnosi se zajednički zahtjev.

(3) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Ministarstvu kojem prilaže dokaz o u cijelosti provedenom Gospodarskom programu te ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Obavijest o podnesenom zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo je dužno dostaviti jedinici lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.

(5) Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Ministarstvo.

(6) Na osnovi odluke iz stavka 5. ovoga članka, ministar u ime Republike Hrvatske i kupac sklapaju ugovor o prodaji.

(7) Kupoprodajna cijena plaća se jednokratno i to u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji.

(8) Odredbe članaka 66. do 69 i članka 71. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države izravnom pogodbom.

(9) Odredba stavka 1. točka a) ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore o privremenom korištenju.

(10) Iznimno, ako je podnositelj zahtjeva iz stavka 1., točke a) ovoga članka na temelju ugovora legalno podigao višegodišnji nasad, u kupoprodajnu cijenu ne uračunava se vrijednost podignutog trajnog nasada.

(11) Ako je više osoba podnijelo zahtjev iz stavka 1. točke e) ovoga članka za isto poljoprivredno zemljište u vlasništvu države, kupac se utvrđuje javnim nadmetanjem pri čemu je najpovoljniji ponuditelj koji ispunjava formalne uvijete natječaja, a ponudio je najvišu cijenu.

(12) U slučaju da dva ili više ponuditelja na javnom nadmetanju iz stavka 1. točke e) ovoga članka ponude istu cijenu, nadmetanje se ponavlja.

(13) Javno nadmetanje iz stavka 11. ovoga članka provodi Povjerenstvo Ministarstva, koje čini tri člana i tajnik povjerenstva.

(14) O postupku javnog nadmetanja iz stavka 11. ovoga članka sastavlja se zapisnik te Povjerenstvo iz stavka 13. ovoga članka donosi prijedlog odluke o najpovoljnijem ponuditelju.

(15) Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuditelja donosi Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva.

(16) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 11. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.“.

Članak 51.

U članku 73. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno-nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene na rok do 25 godina, uz naknadu u visini zakupnine određenoj u skladu s člankom 37. ovoga Zakona.“.

U stavku 4. iza riječi: „države“ dodaju se riječi „uključujući i površine koje su istom ponuditelju dane na korištenje bez javnog natječaja do stupanja na snagu ovoga Zakona.“.

Članak 52.

Naslov iznad članka 75. mijenja ju se i glasi:

„Korištenje poljoprivrednog zemljišta bez valjane pravne osnove

Članak 53.

Članak 75. mijenja se i glasi:

(1) Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.

(2) U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate naknade za korištenje i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.“.

Članak 54.

Članak 76. mijenja se i glasi:

„Za poljoprivredno zemljište iz članka 75. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivrede inspekcije raspisati javni natječaj na temelju Programa raspolaganja u skladu s odredbama ovoga Zakona.“

Članak 55.

Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi:

„Članak 82.a

(1) Iznimno, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.

(2) Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.

(3) Na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države.

(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prijenosu prava vlasništva.“.

Članak 56.

U članku 83. stavku 1. riječi: „Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.

U stavku 2. riječi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.

Članak 57.

U članku 84. stavku 1. iza riječi: „fond “ riječi: „poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Zemljišni fond)“ brišu se.

Članak 58.

U članku 87. stavku 2. iza riječi: „Ministarstvo“ briše se točka i dodaju riječi: „nadležnom općinskom državnom odvjetništvu i jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.“.

Članak 59.

U članku 89. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora, donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu, sektoru za drugostupanjski upravni postupak, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.

(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.“.

Članak 60.

U članku 91. stavak 1. iza riječi: „vrijednost“ riječi: „( članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona)“ mijenjaju se i glasi „(članak 4. stavci 1., 2. i 5. ovoga Zakona)“.

Članak 61.

U članku 93. stavku 1. iza riječi: „umanjena (“ dodaju se riječi: „članak 5. stavak 4. i“.

Članak 62.

U članku 95. stavku 1. iza riječi: „Zakona)“ riječi: „i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona)“ brišu se.

Članak 63.

U članku 96. stavak 1. točka a) iza riječi: „proizvodnju“ riječi: „( članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)“ mijenjaju se i glase: „( članak 4. stavak 4. ovoga Zakona)“.

Članak 64.

U članku 98. stavku 1. riječ: „poziva“ zamjenjuje se riječju: „natječaja“.

U stavku 2. iza riječi: „obustavljaju se“ riječi: „osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.“ brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište te ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave, osim ugovora o zakupu za ribnjake i ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake, čije izmjene provodi Ministarstvo.“.

Stavci 5. i 6. brišu se.

Dosadašnji stavci 7., 8.,9.,10.,11.,12.,13.,14. i 15 postaju stavci 5.,6.,7.,8.,9.,10.,11.,12. i 13..

U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 10. iza riječi: „(»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „ i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20. , 115/18 i 98/19), a iza broja: „54.“ riječi: „stavka 3.,4.,5. i 7. ovoga Zakona.

U dosadašnjem stavku 15. koji postaje stavak 13. iza riječi: „Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).“.