PRILOG 5. OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima |
|
1.2. |
Broj "Narodnih novina" |
106/18 |
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: DA
|
Naziv akta: Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. Opis mjere: 1.2. Razvoj obrtništva i poduzetništva 7.2. Porezni sustav |
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne: NE
|
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1. |
U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. provodi se cjelovita porezna reforma, koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.
Odredbama ovog Zakona sustav obračuna javnih davanja glede administriranja i plaćanja znatno se pojednostavio ukidanjem dva doprinosa na osnovicu i to doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Ukidanjem dva doprinosa ukupno opterećenje plaće doprinosima s 37,2% smanjilo se na 36,5%, što je poslodavcima otvorilo prostor za povećanje plaće radnicima. Prava koja su se ostvarivala na temelju ukinutih doprinosa zadržala su se po osnovi uplaćenih zadržanih doprinosa prilagodbom sektorskih propisa: Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.
Prilikom izrade Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima bilo je predviđeno da će ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7% u 2019. godini, a prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći do smanjenja prihoda Državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna, ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% te da će povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% očekivani neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje biti 1,3 milijarde kuna. S obzirom na navedeno ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, a čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.
Istekom 2019. analizom je utvrđeno da je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje došlo do smanjenja prihoda Državnog proračuna u iznosu od 1.905.309.688,00 kuna, dok je ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje došlo do povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2.292.912.046,00 kuna. Kako su procjene utjecaja navedenih izmjena za 2019. rađene u statičkom modelu na podlozi podataka za 2017. godinu (jer prilikom izrade Prijedloga zakona nisu postojali cjeloviti podaci za 2018.), a s obzirom da su podaci o broju zaposlenih i visini plaće bili znatno drugačiji u 2019. u odnosu na 2017. došlo je do značajnije razlike stvarnog utjecaja na prihode Državnog proračuna odnosno prihode Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u odnosu na procijenjeni. Naime, broj stjecatelja dohotka od nesamostalnog rada – plaće u 2017. godine je bio 1.592.904, a u 2019. je bio 1.689.725, dok je iznos bruto plaća u 2017. bio 121.353.938.817,33 kuna, a u 2019 je bio 138.339.389.049,01 iz čega je vidljivo da su uvedene mjere polučile željene rezultate te je došlo do povećanja broja zaposlenih kao i povećanja plaća, a samim time i povećanja prihoda Državnog proračuna kao i prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. |
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
|
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
|
|
6. PRILOZI
|
|
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
|
Potpis: dr.sc. Zdravko Marić
Datum: 7. prosinca 2020. |
Komentari