1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima

1.2.

Broj "Narodnih novina"

106/18

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/Ne:

DA

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.

Opis mjere:

1.2. Razvoj obrtništva i poduzetništva

7.2. Porezni sustav

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da/Ne:

NE

Naziv pravne stečevine EU:

2.1.

U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. provodi se cjelovita porezna reforma, koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.

Odredbama ovog Zakona sustav obračuna javnih davanja glede administriranja i plaćanja znatno se pojednostavio ukidanjem dva doprinosa na osnovicu i to doprinosa za obvezno osiguranje u slučaju nezaposlenosti od 1,7% i doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% uz istovremeno povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5%. Ukidanjem dva doprinosa ukupno opterećenje plaće doprinosima s 37,2% smanjilo se na 36,5%, što je poslodavcima otvorilo prostor za povećanje plaće radnicima.

Prava koja su se ostvarivala na temelju ukinutih doprinosa zadržala su se po osnovi uplaćenih zadržanih doprinosa prilagodbom sektorskih propisa: Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti.

Prilikom izrade Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima bilo je predviđeno da će ukidanjem doprinosa za zapošljavanje od 1,7% u 2019. godini, a prema očekivanim projekcijama ostvarivanja prihoda doći do smanjenja prihoda Državnog proračuna u iznosu od 2,2 milijarde kuna, ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu od 0,5% te da će povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15% na 16,5% očekivani neto efekt povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje biti 1,3 milijarde kuna. S obzirom na navedeno ukupno izdvajanje poduzetnika na plaću umanjuje se za 0,7 postotnih bodova što prema projekcijama iznosi 900 milijuna kuna, a čime se otvara prostor za povećanje plaća. Budući da je i država poslodavac neto efekt smanjenja doprinosa za proračunske korisnike državnog proračuna na godišnjoj razini iznosi 154,3 milijuna kuna.

Istekom 2019. analizom je utvrđeno da je ukidanjem doprinosa za zapošljavanje došlo do smanjenja prihoda Državnog proračuna u iznosu od 1.905.309.688,00 kuna, dok je ukidanjem doprinosa za zaštitu zdravlja na radu te povećanjem doprinosa za zdravstveno osiguranje došlo do povećanja prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u iznosu od 2.292.912.046,00 kuna.

Kako su procjene utjecaja navedenih izmjena za 2019. rađene u statičkom modelu na podlozi podataka za 2017. godinu (jer prilikom izrade Prijedloga zakona nisu postojali cjeloviti podaci za 2018.), a s obzirom da su podaci o broju zaposlenih i visini plaće bili znatno drugačiji u 2019. u odnosu na 2017. došlo je do značajnije razlike stvarnog utjecaja na prihode Državnog proračuna odnosno prihode Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u odnosu na procijenjeni. Naime, broj stjecatelja dohotka od nesamostalnog rada – plaće u 2017. godine je bio 1.592.904, a u 2019. je bio 1.689.725, dok je iznos bruto plaća u 2017. bio 121.353.938.817,33 kuna, a u 2019 je bio 138.339.389.049,01 iz čega je vidljivo da su uvedene mjere polučile željene rezultate te je došlo do povećanja broja zaposlenih kao i povećanja plaća, a samim time i povećanja prihoda Državnog proračuna kao i prihoda Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Trošak plaće poslodavca za ugovorenu bruto plaću od 10.000,00 kuna prije ukidanja doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje iznosio je 11.720,00 kuna, a od 1. siječnja 2019. (nakon ukidanja dva doprinosa) iznosi 11.650,00 kuna.  Iz navedene tablice je vidljivo da se ukupno opterećenje plaće smanjilo za 70,00 kuna odnosno za 0,7 postotnih bodova.

Prema navedenim podacima (Izvor: Porezna uprava – podaci iz Obrasca JOPPD) vidljivo je da se broj radnika u 2019. u odnosu na 2017. godinu povećao za 96.821 dok se iznos bruto plaće povećao za 16.985.450.231,71 kunu.

Iz navedenog je razvidno da je primjena ovog Zakona pozitivno utjecala na gospodarski rast odnosno zaposlenost.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovog Zakona nije utjecala na socijalne učinke.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Trošak plaće poslodavca za ugovorenu bruto plaću od 10.000,00 kuna prije ukidanja doprinosa za zaštitu zdravlja na radu i doprinosa za zapošljavanje iznosio je 11.720,00 kuna, a od 1. siječnja 2019. (nakon ukidanja dva doprinosa) iznosi 11.650,00 kuna.  Iz navedene tablice je vidljivo da se ukupno opterećenje plaće smanjilo za 70,00 kuna odnosno za 0,7 postotnih bodova.

Prema navedenim podacima (Izvor: Porezna uprava – podaci iz Obrasca JOPPD) vidljivo je da se broj radnika u 2019. u odnosu na 2017. godinu povećao za 96.821 dok se iznos bruto plaće povećao za 16.985.450.231,71 kunu.

Iz navedenog je razvidno da je primjena ovog Zakona pozitivno utjecala na otvaranje novih radnih mjesta odnosno povećanje bruto plaća.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije utjecala na zaštitu ljudskih prava.

Potpis: dr.sc. Zdravko Marić

Datum: 7. prosinca 2020.