1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

1.2.

Broj "Narodnih novina"

106/18

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

NE

2.1.

U skladu s Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. provodi se cjelovita porezna reforma, koja obuhvaća sve segmente poreznog sustava, a posebno je usmjerena na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze i porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Temeljem analize utvrđeni su ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.  

Dakle, jedan od ciljeva je rasteretiti obveznike poreza na dohodak odnosno porezno rasteretiti rad i poduzetništvo kako bi se potaknulo zapošljavanje odnosno kako bi se pozitivno utjecalo na tržište rada, poduzetničku klimu, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu odnosno rast plaća visoko kvalificiranih stručnjaka poput liječnika, IT stručnjaka, farmaceuta i dr. Stoga je, a kako bi se nastavilo ispunjenje zadanih ciljeva započeo treći krug porezne reforme s primjenom od 1. siječnja 2019. kroz porezni paket od 9 zakona kojim su bile obuhvaćene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak.  Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 106/18) propisano je dodatno rasterećenje poreznih obveznika i pojednostavljenje sustava oporezivanja dohotka odnosno u Zakonu o porezu na dohodak (NN 115/16) su izvršene sljedeće izmjene i dopune koje su u primjeni od 1. siječnja 2019. :

o povećan je iznos porezne osnovice, odnosno propisano je da se porez na dohodak plaća po stopi od 24% na mjesečnu poreznu osnovicu do 30.000,00 kn (godišnju do 360.000,00 kn) te po stopi od 36% na mjesečnu poreznu osnovicu koja prelazi iznos od 30.000,00 kn (godišnju 360.000,00 kn )

o izjednačen je porezni tretman, kao dohodak od kapitala, dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica koje poslodavci i isplatitelji primitka, odnosno plaće daju radnicima i fizičkim osobama ili drugim povezanim osobama

o snižen je iznos kamatne stope koja se smatra povoljnijom kamatnom stopom s 3% na 2% godišnje

o prošireni su primici koji se ne smatraju dohotkom te se dohotkom ne smatraju: troškovi prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove, dodjela udžbenika, radnih bilježnica i bilježnica koje jedinice lokalne i regionalne samouprave daju učenicima odnosno primicima od kojih se utvrđuje dohodak ne smatraju se novčane naknade koje se isplaćuju po toj osnovi,  e formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova, što je jedna od mjera usmjerena na zapošljavanje nezaposlenih osoba.

o propisano je da se primici koje fizičke osobe ostvare na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi smatraju konačnim drugim dohotkom na koji se plaća porez na dohodak po stopi od 12%, umjesto po stopi 24%

o proširen je obuhvat primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove

o ukinut je dohodak od osiguranja

o propisana je obveza jedinicama lokalne samouprave da donose odluke o visini plaćanja paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu.

Primjena ovih izmjena u sustavu poreza na dohodak pozitivno je utjecala na povećanje raspoloživog dohotka stanovništva, a time i na povećanu potrošnju kućanstava. Naime, povećanje porezne osnovice rezultiralo je rastom plaća hrvatskih radnika na tržištu rada, osobito radnika u sektoru visokih tehnologija što je omogućilo smanjen odljev visokokvalificiranih radnika iz Republike Hrvatske. Isto je dovelo i do pozitivnog utjecaja na konkurentnost visokoobrazovanih radnika u odnosu na zemlje u okruženju. Također, izjednačavanjem poreznog tretmana primitka ostvarenih po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica tj. nižim opterećenjem tako ostvarenih primitaka javnim davanjima , omogućeno je učestalije nagrađivanje radnika i posljedično sprečavanje radnika za odlaskom iz zemlje. U prilog navedenom dovelo je i propisivanje smanjene kamatne stope koja se smatra  povoljnijom kamatom.

U nastavku se daje komparativni prikaz mjesečnog obračuna plaće prije i nakon 1. siječnja 2019. na primjerima poreznih obveznika s prebivalištem u Gradu Zagrebu koji ostvaruju plaću u bruto iznosima od 30.000,00 kn i 35.000,00 kuna.

Dakle, poreznom obvezniku sa mjesečnom bruto plaćom od 30.000,00 kn koji nema uzdržavanih članova niti invalidnost neto-plaća je povećana za 382,32 kn obzirom da je istom dio porezne osnovice koji podliježe plaćanju poreza po stopi od 36% do 1. siječnja 2019. iznosio 2.700,00 kn, dok mu nakon 1. siječnja 2019. ukupna porezna osnovica podliježe plaćanju poreza po stopi od 24%.

Poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 35.000,00 kn neto-plaća je povećana za 948,72 kn obzirom da mu je dio porezne osnovice koji podliježe plaćanju poreza po stopi od 36% do 1. siječnja 2019.  iznosio 6.700,00 kn, dok mu nakon 1. siječnja 2019. ukupna porezna osnovica podlijegati plaćanju poreza po stopi od 24%.

Dakle, razvidno je kako s povećanjem bruto plaće raste i raspoloživi dohodak poreznog obveznika.

Nadalje, do stupanja na snagu Zakona, dohodak od opcijske kupnje vlastitih dionica bio je tretiran ovisno o statusu fizičkih osoba s isplatiteljem. Tako je primjerice na ostvareni primitak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje vlastitih dionica kojeg su ostvarili radnici društva u tijeku poreznog razdoblja u neto - iznosu 100,00 kn, ukupan trošak isplatitelja  iznosio 204,39 kn dok je nakon propisivanja odredbi da se dohotkom od kapitala smatra i  dohodak od kapitala po osnovi dodjele ili opcijske kupnje dionica koje isplatitelji plaće daju radnicima, ukupan trošak isplatitelja na neto - primitak radnika od 100,00 kn po toj osnovi znatno smanjen te iznosi 173,85 kn (ukupan trošak u konkretnom slučaju smanjen za oko 15%).

Izmjenama koje se odnose na proširenje primitaka koji se ne smatraju dohotkom postignuto je dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, socijalna pravednost te je stvoreno poticajno okruženje za poduzetništvo i zapošljavanje.

Smanjenje stope poreza s 24% na 12% pri oporezivanju primitaka koje fizičke osobe ostvare na privremenim odnosno povremenim sezonskim poslovima dovele su osim do poreznog rasterećenja poreznih obveznika i do administrativnog rasterećenja istih. Naime, prema propisima o porezu na dohodak važećim do stupanja na snagu Zakona primici koje su ostvarile osobe na privremenim, odnosno povremenim sezonskim poslovima u poljoprivredi smatrale su se drugim dohotkom koji se ne smatra konačnim te su podlijegali plaćanju poreza na dohodak po stopi od 24% i uključivali se u godišnji obračun poreza na dohodak pri čemu je možebitno tako ostvaren dohodak u godišnjem obračunu djelom podlijegao i plaćanju poreza na dohodak po stopi od 36%. Tako je u 2018. godini po osnovi obavljanja povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi evidentirano 10.103 stjecatelja, a obveza poreza i prireza porezu na dohodak po osnovi tako ostvarenih primitaka iznosila je 19.241.489 kn,  dok je u 2019. godini evidentirano 9.631 stjecatelja, a obveza poreza i prireza porezu na dohodak iznosila 8.776.160 kn pri čemu se može zaključiti kako se radi o znatnom poreznom rasterećenju.

Propisivanjem izuzeća da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir: stipendije, nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna i bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova i programa, potpore djetetu za školovanje, odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti, znatno se olakšalo obiteljima s djecom obzirom da roditelji neovisno o ostvarenim primicima djece po navedenim osnovama mogu i dalje koristiti tu djecu kao uzdržavane članove. Navedeno izuzeće dovelo je do povećanja neto raspoloživog dohotka roditelja koji su djecu koristili kao uzdržavane članove te slijedom toga i do povećanja potrošnje. Osim što se olakšalo roditeljima djece potaknulo se i bolje korištenje programa s ciljem stjecanja novih znanja i vještina, a isto je ujedno i demografska mjera kao i mjera za kontinuirano poticanje izvrsnosti kod mladih ljudi.

Naime, prema dotadašnjem zakonskom rješenju mladi ljudi, studenti, primarno slabijeg imovnog stanja su nerijetko odustajali od određenih programa iz razloga što nisu mogli biti uzdržavani članovi svojim roditeljima.

Tako je broj stjecatelja koji su ostvarili primitke po osnovi stipendija iznad 15.000,00 kn u 2018. godini te nisu mogli biti uzdržavani članovi iznosio 5.666, dok je u  2019. godini broj porastao na 7.885 te se može zaključiti da je u 2019. godini 39% više korisnika stipendije moglo biti uzdržavanim članom u odnosu na 2018.godinu.

Proširivanje odredbi o uzdržavanim članovima odnosno propisivanje mogućnosti za priznavanjem prava na poreznu olakšicu za poočima i pomajku te obrnuto, imalo je također pozitivan utjecaj na obitelji s djecom.

Ukidanje dohotka od osiguranja dovelo je osim do osnaživanja dobrovoljne mirovinske štednje i do dodatnog poreznog rasterećenja poreznih obveznika. Naime, s obzirom da u 2019. nije postojala obveza uplate poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak po osnovi dohotka od osiguranja u odnosu na 2018. godinu ukupno porezno rasterećenje je iznosilo 26.824.193 kn.

Propisivanjem obveze jedinicama lokalne samouprave da donose odluke o visini plaćanja paušalnog poreza po krevetu odnosno po smještajnoj jedinici u kampu u propisanom rasponu je osim usklađivanja visine poreznog opterećenja za iznajmljivače u turizmu (koji su do izmjena plaćali paušalni porez na dohodak koji je bio određen još 2004. godine) dana  mogućnost jedinicama lokalne samouprave da upravljaju visinom poreza u skladu s fiskalnim potrebama i ciljevima gospodarskog razvoja obzirom da iste imaju podatke o svim iznajmljivačima na svojem području te da prihodi od poreza na dohodak (uključujući i paušalni) pripada jedinicama lokalne samouprave. U 2019. je u odnosu na 2018. povećan broj poreznih obveznika koji obavljaju djelatnost iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu za 5%, te se prihod jedinica lokalne samouprave po toj osnovi povećao za 15%.

U 2018. godini u registru poreznih obveznika evidentirano je 92.474 aktivnih poreznih obveznika, a uplaćeno 151.374.495 kn poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se utvrđuje paušalno. U 2019. godini evidentirano je 96.802 aktivnih poreznih obveznika, a uplaćeno je 175.775.224 kn poreza i prireza na dohodak od iznajmljivanja stanova, soba i postelja putnicima i turistima i organiziranja kampova koji se utvrđuje paušalno.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona utjecala je na gospodarski rast odnosno rast osobne potrošnje. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za obveznike poreza na dohodak i to proširenjem poreznih razreda, dodatnim propisivanjem oslobođenja od plaćanja poreza na određene primitke, proširenjem obuhvata primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove te ukidanjem dohotka od osiguranja. Proširenjem poreznog razreda, osobama s višim dohotkom smanjene su porezne obveze, te im je povećan raspoloživi dohodak.

Tako primjerice, poreznom obvezniku sa mjesečnom bruto plaćom od 30.000,00 kn koji nema uzdržavanih članova niti invalidnost neto-plaća povećala za 382,32 kn, a poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 35.000,00 kn neto-plaća se povećala za 948,72 kn (kao što je to prikazano u primjerima pod točkom 2.1.). Dakle, osobama koje ostvaruju veće iznose dohotka raste i neto - plaća  što  je posljedično utjecalo na povećanje potrošnje i samim tim pozitivno na gospodarski rast.

Time se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanje neto – plaća je posljedično utjecalo na uvećanu potrošnju i gospodarski rast.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona predstavlja jednu od mjera koja ima pozitivan utjecaj na olakšavanje položaja obitelji s djecom. Kao što je već ranije spomenuto, određeni primici su izuzeti od cenzusa za uzdržavanog člana. Naime, prema zakonskom rješenju do stupanja navedenih izmjena, mladi ljudi, studenti, primarno slabijeg imovnog stanja su nerijetko odustajali od određenih programa iz razloga jer nisu mogli biti uzdržavani članovi svojim roditeljima. U prilog navedenom je i mjera o proširivanju odredbi o uzdržavanim članovima odnosno priznavanju prava na poreznu olakšicu za poočima i pomajku te obrnuto.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Rezultati donošenja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak očituju se u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, a posebno za one koji spadaju u više dohodovne razrede. Time se potiče konkurentnost visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada, a osobito u sektoru visokih tehnologija. Također, stvoreni su i povoljniji uvjeti za hrvatska društva jer im je omogućeno zadržati stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj odnosno poreznim rasterećenjem izaslanih radnika štiti se i razvija hrvatska izvozna industrija.  Povećanjem poreznih razreda, na poreznu osnovicu iznad 360.000,00 kn primjenjuje se porezna stopa od 36% te je postignuto porezno rasterećenje radnika s višim primanjima.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.