ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst, 5/2014 – odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/2013., 127/2013., 74/2014. i 98/2019.) uređena je nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija) i druga pitanja vezana za rad Državne komisije. Navedeni Zakon sadrži rješenja koja su u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Europske unije u području javne nabave.
Važeći Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano za poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi („Službeni list“ br. L 335, od 20. prosinca 2007., str. 31).
Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave.
Državna komisija odlučuje i o drugim zahtjevima koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke te podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave.
Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru, a sjedište joj je u Zagrebu.
Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Njih imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.
Važećim Zakonom se propisuju i uvjeti za članove Državne komisije u odnosu na stručnu spremu i radno iskustvo te zapreke za njihovo imenovanje u slučaju pravomoćne osuđenosti za kazneno djelo, vođenje kaznenog postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postojanje prepreka vezanih uz obavljanje samostalne djelatnosti i posjedovanje vlasničkih udjela u trgovačkim društvima te članstva u političkim strankama.
U primjeni postojećeg zakona uočeni su određeni pravno-tehnički nedostaci. Praksa je pokazala da nedostaje uređenje materijalnih i drugih prava članova Državne komisije, osiguranje kontinuiteta rada tijela, precizno utvrđivanje početka i završetka mandata te prestanak mandata po sili zakona kao i način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predlagati Hrvatskom saboru.
Navedena problematika razmatrala se i u okviru Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije te je izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u naprijed opisanom smislu kao mjera ušla i u prijedlog Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave se donosi u provedbi Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je osnovana kao državno tijelo izvan sustava državne uprave i pravosudnih tijela radi pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi prema EU Direktivi 89/665/EEZ i Direktivi 92/13/EEZ i kao takvo udovoljava uvjetu „suda“ u smislu članka 267. UFEU. Koncept administrativnog tijela kao što je Državna komisija razvija Europska komisija u svim novim članicama EU, a isti je pohvaljen u izvješću EU za 2017. o djelotvornosti predmetnih direktiva kao učinkovit i brz sustav pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi.
S obzirom na to da članovi Državne komisije nisu državni dužnosnici niti pravosudni dužnosnici, a nedostatnost reguliranja njihovog statusa je prepoznato i u gore navedenom Akcijskom planu kao koruptivni rizik, potrebno je kao instrument antikoruptivnog učinka regulirati njihova prava i obveze uvažavajući specifičnost pravnog položaja Državne komisije i činjenicu da su članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15 i 98/19) te se smatraju dužnosnicima u smislu tog Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Narodne novine br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17 i 66/19.).
Stoga, izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave sadržanih u tekstu ovoga Nacrta prijedloga Zakona postiže se usklađenje prava i obveza članova Državne komisije. Također unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru.
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu 83.000,00 kn u 2023. godini.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Članak 1.
U Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, br. 18/13, 127/13, 74/14 i 98/19) članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
1. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30. 12. 1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorā o koncesiji (SL L 94, 28. 3. 2014.)
2. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23. 3. 1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28. 3. 2014.).“.
Članak 2.
U članku 7. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg je odredio predsjednik Državne komisije, a ako nitko nije određen, zamjenjuje ga zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„U slučaju prestanka mandata predsjednika Državne komisije, do imenovanja novog, dužnost predsjednika obnašat će zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.“
„U slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka, ako su oba zamjenika imenovana istog dana na dužnost, predsjednika zamjenjuje zamjenik s duljim radnim iskustvom u području javne nabave.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
„Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije uz plaću imaju pravo i na ostala materijalna prava sukladno ovome Zakonu.“
„Plaća člana Državne komisije uvećava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu staža, a najviše za 20%.“
Članak 3.
Iza članka 7. dodaju se novi članci 7.a. – 7.f. koji glase:
"Druga materijalna prava"
Članak 7.a.
(1) Član Državne komisije za vrijeme obnašanja dužnosti, uz pravo na plaću iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na:
1. naknadu plaće kad je spriječen obnašati dužnost
2. mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima
3. godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana
4. naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
5. naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem dužnosti
6. stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) Prava članova iz stavka 1. točaka 4.-6. ovog članka, uređuje Državna komisija pravilnikom o unutarnjem redu, a ona ne smiju prelaziti razinu prava koja ostvaruju državni službenici zaposleni u Državnoj komisiji.
Pravo na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti
Članak 7.b.
(1) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.
(2) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.
Pravo povratka na rad u državnom i javnom sektoru
Članak 7.c.
(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnoj službi, izvanproračunskim fondovima, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ima pravo rasporeda, odnosno povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, bez provedbe javnog natječaja.
(2) Sporazumom između člana Državne komisije i čelnika tijela, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka mandata.
(4) Čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, dužna je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka mandata do rasporeda, odnosno povratka na rad na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b. ovoga Zakona.
(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojem čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, nije donijela odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili ako odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b. ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.
Pravo povratka na rad u privatnom sektoru
Članak 7.d.
(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji nije bio zaposlen kod poslodavca iz članka 7.c. stavka 1. ovoga Zakona, ima pravo povratka na rad, na poslove na kojima je radio prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije obnašanja dužnosti.
(2) Ugovorom između člana Državne komisije i bivšeg poslodavca pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.
(4) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Član Državne komisije nakon prestanka mandata do povratka na rad kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b. ovoga Zakona.
(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojem poslodavac nije donio odluku o povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili odluku o povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b. ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.
Nemogućnost ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti
Članak 7.e.
(1) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti zbog ranijeg postojanja činjenica koje su mu bile poznate ili su mu morale biti poznate u vrijeme njegova imenovanja na dužnost, a nije ih predočio predlagatelju, no za koje je mogao pretpostaviti da bi bile objektivna zapreka njegovu imenovanju na dužnost člana Državne komisije.
(2) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti na temelju članka 12. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, ako nije obnašao dužnost člana Državne komisije najmanje godinu dana.
(3) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji je razriješen prije isteka mandata na temelju članka 12. stavka 2. točaka 2. – 7. ovoga Zakona.
Pravo odabira između ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti i prava povratka na rad
Članak 7.f.
Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost ima pravo odabira između ostvarivanja prava iz članka 7.b. ovoga Zakona ili ostvarivanja prava iz članaka 7.c., odnosno 7.d. ovoga Zakona.“
Članak 4.
Naslov iznad članka 8. mijenja se i glasi:
„Imenovanje, početak i trajanje mandata člana Državne komisije“
U članku 8. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
(2) U postupku predlaganja članova Državne komisije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za odabir kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru za članove Državne komisije.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju članci 3., 4. i 5.
Iza dosadašnjeg stavka 4. koji je postao stavak 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Mandat člana Državne komisije počinje s danom koji je izrijekom utvrđen u odluci o imenovanju, odnosno, ako dan početka mandata nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u „Narodnim novinama“.“
Članak 5.
Naslov iznad članka 12. mijenja se i glasi:
„Prestanak mandata i razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata“.
U članku 12. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Mandat člana Državne komisije prestaje:
1.istekom roka na koji je imenovan
2.smrću
3.danom razrješenja koji je izrijekom utvrđen u odluci o razrješenju, odnosno, ako dan razrješenja nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u „Narodnim novinama“.“
Stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 1. – 4. postaju stavci 2. – 5.
Članak 6.
Iza članka 12. dodaje se članak 12.a i naslov iznad njega koji glase:
„Imenovanje vršitelja dužnosti člana Državne komisije
Članak 12.a.
(1) U slučaju da po prestanku mandata člana Državne komisije Hrvatski sabor nije imenovao novog člana, Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do imenovanja člana od strane Hrvatskoga sabora, a najdulje na rok od 12 mjeseci.
(2) U slučaju opravdane spriječenosti u obnašanju dužnosti člana Državne komisije duljem od tri mjeseca, poput dugotrajnog bolovanja ili rodiljnog ili roditeljskog dopusta, Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do povratka člana na dužnost, a najdulje na rok od 12 mjeseci s mogućnošću još jednog imenovanja.
(3) Vršitelj dužnosti člana mora ispunjavati uvjete za imenovanje sukladno ovom Zakonu.“
Članak 7.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 84/13 i 145/14) s odredbama ovoga Zakona.
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
V.OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Uz članak 1.
Ovom odredbom nomotehnički se usklađuje izričaj u vezi pravne stečevine koja je preuzeta odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave s izričajem iz članka 2. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16).
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuju se slučajevi u kojima zamjenik predsjednika Državne komisije mijenja predsjednika Državne komisije kako bi se osigurao kontinuirani rad tijela.
Uz članak 3.
Ovim člankom dodaju se novi članci 7.a., 7.b., 7.c., 7.d., 7.e. i 7.f. kojima se uređuju druga materijalna prava člana Državne komisije te prava člana Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost.
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru za članove Državne komisije te se dopunjuje dosadašnja odredba o imenovanju kako bi se precizno mogao utvrditi točan dan početka mandata člana Državne komisije.
Uz članak 5.
Ovim člankom dopunjuje se dosadašnja odredba koja je uređivala pitanje razrješenja člana Državne komisije prije isteka njihovog mandata, na način da se novom odredbom stavka 1. propisuju slučajevi kada mandat člana Državne komisije prestaje po sili zakona.
Uz članak 6.
Ovim člankom dodaje se novi članak 12.a. kojim se uređuje da u opravdanim slučajevima, predviđenima ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske ima pravo imenovati vršitelja dužnosti člana Državne komisije kako bi omogućila kontinuitet donošenja odluka u zakonskim rokovima.
Uz članak 7.
Ovim člankom se utvrđuje obveza Vlade Republike Hrvatske da uskladi Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 84/13 i 145/14) s odredbama ovoga Zakona.
Uz članak 8.
Ovim člankom se utvrđuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
VI.ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Pravna stečevina Europske unije
Članak 2.
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano za poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi (SL L 335, 20. 12. 2007.).
Sastav Državne komisije i plaće članova Državne komisije
Članak 7.
(1) Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika.
(2) Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije.
(3) Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg odredi predsjednik Državne komisije.
(4) Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije imaju pravo na plaću.
(5) Koeficijent i osnovicu za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne komisije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske odlukom, s time da utvrđeni osnovica i koeficijent ne mogu biti viši od osnovice i koeficijenta državnog tajnika.
Imenovanje i trajanje mandata
Članak 8.
(1) Predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove Državne komisije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama.«
(3) Član Državne komisije imenuje se na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.
(4) Vlada Republike Hrvatske dužna je prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.
Razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata
Članak 12.
(1) Hrvatski sabor može razriješiti člana Državne komisije prije isteka mandata, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ako:
1. razrješenje zahtijeva član,
2. prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka 9. ovoga Zakona,
3. nastanu zapreke za imenovanje iz članka 10. ovoga Zakona,
4. trajno izgubi poslovnu sposobnost,
5. bez opravdanog razloga ne obavlja poslove člana Državne komisije,
6. nezakonito, nepravodobno ili nedovoljno stručno obavlja svoju dužnost,
7. naruši svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije.
(2) Predsjednik Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje člana Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(3) Zamjenik predsjednika Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje predsjednika Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(4) Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru prijedlog za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata i prijedlog za imenovanje novoga člana Državne komisije.
(5) Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti do imenovanja člana od strane Hrvatskoga sabora. Vršitelj dužnosti člana mora ispunjavati uvjete za imenovanje sukladno ovom Zakonu.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst, 5/2014 – odluka Ustavnog suda broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja
Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 18/2013., 127/2013., 74/2014. i 98/2019.) uređena je nadležnost Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija) i druga pitanja vezana za rad Državne komisije. Navedeni Zakon sadrži rješenja koja su u skladu s relevantnom pravnom stečevinom Europske unije u području javne nabave.
Važeći Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano za poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi („Službeni list“ br. L 335, od 20. prosinca 2007., str. 31).
Državna komisija je samostalno i neovisno državno tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u vezi s postupcima javne nabave, postupcima davanja koncesija i postupcima odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji, propuštanja radnji i odluka donesenih u postupcima javne nabave, davanja koncesija i odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva te o zakonitosti ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma sklopljenih bez provedbe postupaka javne nabave.
Državna komisija odlučuje i o drugim zahtjevima koje su u žalbenim postupcima ovlaštene postaviti stranke te podnosi optužne prijedloge za prekršaje propisane ovim zakonom i drugim propisima koji uređuju područje javne nabave.
Državna komisija za svoj rad odgovara Hrvatskom saboru, a sjedište joj je u Zagrebu.
Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika. Njih imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.
Važećim Zakonom se propisuju i uvjeti za članove Državne komisije u odnosu na stručnu spremu i radno iskustvo te zapreke za njihovo imenovanje u slučaju pravomoćne osuđenosti za kazneno djelo, vođenje kaznenog postupka za kazneno djelo za koje se postupak pokreće po službenoj dužnosti, postojanje prepreka vezanih uz obavljanje samostalne djelatnosti i posjedovanje vlasničkih udjela u trgovačkim društvima te članstva u političkim strankama.
U primjeni postojećeg zakona uočeni su određeni pravno-tehnički nedostaci. Praksa je pokazala da nedostaje uređenje materijalnih i drugih prava članova Državne komisije, osiguranje kontinuiteta rada tijela, precizno utvrđivanje početka i završetka mandata te prestanak mandata po sili zakona kao i način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predlagati Hrvatskom saboru.
Navedena problematika razmatrala se i u okviru Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije te je izmjena i dopuna Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u naprijed opisanom smislu kao mjera ušla i u prijedlog Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu.
Osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će donošenjem zakona proisteći
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave se donosi u provedbi Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je osnovana kao državno tijelo izvan sustava državne uprave i pravosudnih tijela radi pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi prema EU Direktivi 89/665/EEZ i Direktivi 92/13/EEZ i kao takvo udovoljava uvjetu „suda“ u smislu članka 267. UFEU. Koncept administrativnog tijela kao što je Državna komisija razvija Europska komisija u svim novim članicama EU, a isti je pohvaljen u izvješću EU za 2017. o djelotvornosti predmetnih direktiva kao učinkovit i brz sustav pružanja pravne zaštite u javnoj nabavi.
S obzirom na to da članovi Državne komisije nisu državni dužnosnici niti pravosudni dužnosnici, a nedostatnost reguliranja njihovog statusa je prepoznato i u gore navedenom Akcijskom planu kao koruptivni rizik, potrebno je kao instrument antikoruptivnog učinka regulirati njihova prava i obveze uvažavajući specifičnost pravnog položaja Državne komisije i činjenicu da su članovi obveznici primjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa (Narodne novine br. 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15 i 98/19) te se smatraju dužnosnicima u smislu tog Zakona, iako kao isti nisu navedeni, niti se na njih primjenjuju pravila, Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika (Narodne novine br. 101/98, 135/98, 105/99, 25/00, 73/00, 30/01, 59/01, 114/01, 153/02, 163/03, 16/04, 30/04, 121/05, 151/05, 141/06, 17/07, 34/07, 107/07, 60/08, 38/09, 150/11, 22/13, 102/14, 103/14, 03/15, 93/16, 44/17 i 66/19.) .
Stoga, izmjenama i dopunama odredbi Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave sadržanih u tekstu ovoga Nacrta prijedloga Zakona postiže se usklađenje prava i obveza članova Državne komisije. Također unose se odredbe kojima se osigurava kontinuitet rada tijela, precizno se utvrđuje početak i završetak mandata te se dodaju odredbe vezane za prestanak mandata po sili zakona koje do sada nisu bile obuhvaćene te se predlaže javni poziv kao način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
III.OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona potrebno je osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu 83.000,00 kn u 2023. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 1.
U Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, br. 18/13, 127/13, 74/14 i 98/19) članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovaj Zakon sadržava odredbe koje su u skladu sa sljedećim aktima Europske unije:
1. Direktiva Vijeća 89/665/EEZ od 21. prosinca 1989. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na primjenu postupaka kontrole na sklapanje ugovora o javnoj nabavi robe i javnim radovima (SL L 395, 30. 12. 1989.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovorā o koncesiji (SL L 94, 28. 3. 2014.)
2. Direktiva Vijeća 92/13/EEZ od 25. veljače 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa o primjeni pravila Zajednice u postupcima nabave subjekata koji djeluju u sektoru vodnoga gospodarstva, energetskom, prometnom i telekomunikacijskom sektoru (SL L 76, 23. 3. 1992.), kako je posljednje izmijenjena Direktivom 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji (SL L 94, 28. 3. 2014.).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 2.
U članku 7. stavak 3. mijenja se i glasi:
„Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg je odredio predsjednik Državne komisije, a ako nitko nije određen, zamjenjuje ga zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.
Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:
„U slučaju prestanka mandata predsjednika Državne komisije, do imenovanja novog, dužnost predsjednika obnašat će zamjenik koji je ranije imenovan na dužnost.“
„U slučaju iz stavka 3. i 4. ovoga članka, ako su oba zamjenika imenovana istog dana na dužnost, predsjednika zamjenjuje zamjenik s duljim radnim iskustvom u području javne nabave.“
Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.
Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. i 9. koji glase:
„Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije uz plaću imaju pravo i na ostala materijalna prava sukladno ovome Zakonu.“
„Plaća člana Državne komisije uvećava se za 0,5 % za svaku navršenu godinu staža, a najviše za 20%.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 3.
Iza članka 7. dodaju se novi članci 7.a. – 7.f. koji glase:
" Druga materijalna prava"
Članak 7.a.
(1) Član Državne komisije za vrijeme obnašanja dužnosti, uz pravo na plaću iz članka 7. ovoga Zakona ima pravo na:
1. naknadu plaće kad je spriječen obnašati dužnost
2. mirovinsko i zdravstveno osiguranje i prava koja iz toga proizlaze po općim propisima
3. godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana
4. naknadu troškova prijevoza na posao i s posla
5. naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem dužnosti
6. stručno usavršavanje u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.
(2) Prava članova iz stavka 1. točaka 4.-6. ovog članka, uređuje Državna komisija pravilnikom o unutarnjem redu, a ona ne smiju prelaziti razinu prava koja ostvaruju državni službenici zaposleni u Državnoj komisiji.
Pravo na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti
Članak 7.b.
(1) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali najmanje jednu godinu, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, šest mjeseci od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedećih šest mjeseci pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.
(2) Članovi Državne komisije koji su dužnost obnašali manje od jedne godine, ali više od tri mjeseca, nakon prestanka obnašanja dužnosti sve do početka ostvarivanja plaće po drugoj osnovi ili do ispunjenja uvjeta za mirovinu imaju, tri mjeseca od dana prestanka obnašanja dužnosti, pravo na naknadu u visini plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti, a sljedeća tri mjeseca pravo na naknadu u visini 50% plaće koju ostvaruje član Državne komisije na toj dužnosti.
Pravo povratka na rad u državnom i javnom sektoru
Članak 7.c.
(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji je prije obnašanja dužnosti bio zaposlen na neodređeno vrijeme u tijelima državne uprave, pravosudnim tijelima, kaznenim tijelima, stručnoj službi Hrvatskoga sabora, Uredu predsjednika Republike Hrvatske, stručnoj službi i uredima Vlade Republike Hrvatske, stručnoj službi Ustavnog suda Republike Hrvatske, stručnoj službi pučkog pravobranitelja, stručnoj službi pravobranitelja za djecu, stručnoj službi pravobranitelja za ravnopravnost spolova, stručnoj službi pravobranitelja za osobe s invaliditetom, Državnom uredu za reviziju i u drugim tijelima koja se osnivaju za obavljanje državne službe, tijelima lokalne i područne (regionalne) samouprave, javnoj službi, izvanproračunskim fondovima, pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i pravnim osobama u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ima pravo rasporeda, odnosno povratka na rad, na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, bez provedbe javnog natječaja.
(2) Sporazumom između člana Državne komisije i čelnika tijela, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka mandata.
(4) Čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, dužna je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka mandata do rasporeda, odnosno povratka na rad na poslove koje je obavljao prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b. ovoga Zakona.
(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojem čelnik tijela, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje u ostvarivanju prava i obveza iz radnog odnosa ili u vezi s radnim odnosom, nije donijela odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili ako odluku o rasporedu, odnosno povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b. ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.
Pravo povratka na rad u privatnom sektoru
Članak 7.d.
(1) Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost, a koji nije bio zaposlen kod poslodavca iz članka 7.c. stavka 1. ovoga Zakona, ima pravo povratka na rad, na poslove na kojima je radio prije obnašanja dužnosti ili na druge odgovarajuće poslove, kod poslodavca kod kojeg je bio u radnom odnosu na neodređeno vrijeme prije obnašanja dužnosti.
(2) Ugovorom između člana Državne komisije i bivšeg poslodavca pobliže će se odrediti uvjeti ostvarivanja prava iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Zahtjev za raspored, odnosno povratak na rad član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka mora podnijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prestanka obnašanja dužnosti.
(4) Poslodavac iz stavka 1. ovoga članka dužan je u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva iz stavka 3. ovoga članka donijeti odluku o povratku na rad člana Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Član Državne komisije nakon prestanka mandata do povratka na rad kod poslodavca iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na naknadu najviše do iznosa dviju plaća sukladno članku 7.b. ovoga Zakona.
(6) Član Državne komisije iz stavka 1. ovoga članka kojem poslodavac nije donio odluku o povratku na rad u roku iz stavka 4. ovoga članka ili odluku o povratku na rad član Državne komisije nije prihvatio, ima pravo na naknadu plaće sukladno članku 7.b. ovoga Zakona od dana nakon prestanka mandata.
Nemogućnost ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti
Članak 7.e.
(1) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti zbog ranijeg postojanja činjenica koje su mu bile poznate ili su mu morale biti poznate u vrijeme njegova imenovanja na dužnost, a nije ih predočio predlagatelju, no za koje je mogao pretpostaviti da bi bile objektivna zapreka njegovu imenovanju na dužnost člana Državne komisije.
(2) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji bude razriješen dužnosti na temelju članka 12. stavka 2. točke 1. ovoga Zakona, ako nije obnašao dužnost člana Državne komisije najmanje godinu dana.
(3) Pravo iz članka 7.b. ovoga Zakona ne može ostvariti član Državne komisije koji je razriješen prije isteka mandata na temelju članka 12. stavka 2. točaka 2. – 7. ovoga Zakona.
Pravo odabira između ostvarivanja prava na naknadu plaće nakon prestanka obnašanja dužnosti i prava povratka na rad
Članak 7.f.
Član Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost ima pravo odabira između ostvarivanja prava iz članka 7.b. ovoga Zakona ili ostvarivanja prava iz članaka 7.c., odnosno 7.d. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 4.
Naslov iznad članka 8. mijenja se i glasi:
„Imenovanje, početak i trajanje mandata člana Državne komisije“
U članku 8. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:
(2) U postupku predlaganja članova Državne komisije Vlada Republike Hrvatske objavljuje javni poziv za odabir kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru za članove Državne komisije.
Dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju članci 3., 4. i 5.
Iza dosadašnjeg stavka 4. koji je postao stavak 5. dodaje se stavak 6. koji glasi:
„(6) Mandat člana Državne komisije počinje s danom koji je izrijekom utvrđen u odluci o imenovanju, odnosno, ako dan početka mandata nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u „Narodnim novinama“.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 5.
Naslov iznad članka 12. mijenja se i glasi:
„Prestanak mandata i razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata“.
U članku 12. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:
„(1) Mandat člana Državne komisije prestaje:
1. istekom roka na koji je imenovan
2. smrću
3. danom razrješenja koji je izrijekom utvrđen u odluci o razrješenju, odnosno, ako dan razrješenja nije izrijekom utvrđen u odluci, s prvim radnim danom nakon dana objave odluke u „Narodnim novinama“.“
Stavak 5. briše se.
Dosadašnji stavci 1. – 4. postaju stavci 2. – 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 6.
Iza članka 12. dodaje se članak 12.a i naslov iznad njega koji glase:
„ Imenovanje vršitelja dužnosti člana Državne komisije
Članak 12.a.
(1) U slučaju da po prestanku mandata člana Državne komisije Hrvatski sabor nije imenovao novog člana, Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do imenovanja člana od strane Hrvatskoga sabora, a najdulje na rok od 12 mjeseci.
(2) U slučaju opravdane spriječenosti u obnašanju dužnosti člana Državne komisije duljem od tri mjeseca, poput dugotrajnog bolovanja ili rodiljnog ili roditeljskog dopusta, Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti člana do povratka člana na dužnost, a najdulje na rok od 12 mjeseci s mogućnošću još jednog imenovanja.
(3) Vršitelj dužnosti člana mora ispunjavati uvjete za imenovanje sukladno ovom Zakonu.“
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 7.
Vlada Republike Hrvatske će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona uskladiti Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 84/13 i 145/14) s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Članak 8.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
V.OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ KOMISIJI ZA KONTROLU POSTUPAKA JAVNE NABAVE
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 1.
Ovom odredbom nomotehnički se usklađuje izričaj u vezi pravne stečevine koja je preuzeta odredbama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave s izričajem iz članka 2. Zakona o javnoj nabavi („Narodne novine“, broj 120/16).
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 2.
Ovim člankom propisuju se slučajevi u kojima zamjenik predsjednika Državne komisije mijenja predsjednika Državne komisije kako bi se osigurao kontinuirani rad tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 3.
Ovim člankom dodaju se novi članci 7.a., 7.b., 7.c., 7.d., 7.e. i 7.f. kojima se uređuju druga materijalna prava člana Državne komisije te prava člana Državne komisije koji nije ponovno imenovan za člana Državne komisije ili na drugu dužnost.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 4.
Ovim člankom propisuje se način odabira kandidata koje će Vlada Republike Hrvatske predložiti Hrvatskom Saboru za članove Državne komisije te se dopunjuje dosadašnja odredba o imenovanju kako bi se precizno mogao utvrditi točan dan početka mandata člana Državne komisije.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 5.
Ovim člankom dopunjuje se dosadašnja odredba koja je uređivala pitanje razrješenja člana Državne komisije prije isteka njihovog mandata, na način da se novom odredbom stavka 1. propisuju slučajevi kada mandat člana Državne komisije prestaje po sili zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 6.
Ovim člankom dodaje se novi članak 12.a. kojim se uređuje da u opravdanim slučajevima, predviđenima ovim Zakonom, Vlada Republike Hrvatske ima pravo imenovati vršitelja dužnosti člana Državne komisije kako bi omogućila kontinuitet donošenja odluka u zakonskim rokovima.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 7.
Ovim člankom se utvrđuje obveza Vlade Republike Hrvatske da uskladi Uredbu o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave („Narodne novine“, broj 84/13 i 145/14) s odredbama ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Uz članak 8.
Ovim člankom se utvrđuje dan stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
VI.ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Pravna stečevina Europske unije
Članak 2.
Ovaj Zakon sadrži odredbe koje su u skladu s Direktivom 2007/66/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2007. kojom se izmjenjuju i dopunjuju Direktive Vijeća 89/665//EEZ i 92/13/EEZ vezano za poboljšanu učinkovitost postupaka pravne zaštite u vezi sa sklapanjem ugovora o javnoj nabavi (SL L 335, 20. 12. 2007.).
Sastav Državne komisije i plaće članova Državne komisije
Članak 7.
(1) Državna komisija ima devet članova od kojih je jedan predsjednik, a dva su zamjenici predsjednika.
(2) Predsjednik Državne komisije zastupa, predstavlja, rukovodi i odgovoran je za rad Državne komisije.
(3) Predsjednika Državne komisije u slučaju spriječenosti ili odsutnosti zamjenjuje zamjenik predsjednika kojeg odredi predsjednik Državne komisije.
(4) Za vrijeme trajanja mandata članovi Državne komisije imaju pravo na plaću.
(5) Koeficijent i osnovicu za izračun plaće predsjednika Državne komisije, zamjenika predsjednika Državne komisije te ostalih članova Državne komisije utvrdit će Vlada Republike Hrvatske odlukom, s time da utvrđeni osnovica i koeficijent ne mogu biti viši od osnovice i koeficijenta državnog tajnika.
Imenovanje i trajanje mandata
Članak 8.
(1) Predsjednika, zamjenike predsjednika i ostale članove Državne komisije imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske.
(2) Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama.«
(3) Član Državne komisije imenuje se na razdoblje od pet godina s mogućnošću još jednog imenovanja.
(4) Vlada Republike Hrvatske dužna je prije isteka mandata člana Državne komisije predložiti Hrvatskom saboru razrješenje člana Državne komisije kojem ističe mandat i imenovanje novoga ili reizbor člana Državne komisije.
Razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata
Članak 12.
(1) Hrvatski sabor može razriješiti člana Državne komisije prije isteka mandata, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, ako:
1. razrješenje zahtijeva član,
2. prestanu postojati uvjeti za imenovanje iz članka 9. ovoga Zakona,
3. nastanu zapreke za imenovanje iz članka 10. ovoga Zakona,
4. trajno izgubi poslovnu sposobnost,
5. bez opravdanog razloga ne obavlja poslove člana Državne komisije,
6. nezakonito, nepravodobno ili nedovoljno stručno obavlja svoju dužnost,
7. naruši svoj ugled, nepristranost i neovisnost u odlučivanju kao i ugled, samostalnost i neovisnost Državne komisije.
(2) Predsjednik Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje člana Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(3) Zamjenik predsjednika Državne komisije obvezan je odmah nakon saznanja o postojanju razloga iz stavka 1. ovoga članka za razrješenje predsjednika Državne komisije o istom izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
(4) Vlada Republike Hrvatske podnosi Hrvatskome saboru prijedlog za razrješenje člana Državne komisije prije isteka mandata i prijedlog za imenovanje novoga člana Državne komisije.
(5) Vlada Republike Hrvatske može imenovati vršitelja dužnosti do imenovanja člana od strane Hrvatskoga sabora. Vršitelj dužnosti člana mora ispunjavati uvjete za imenovanje sukladno ovom Zakonu.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja