I. Vizija

Razvijen željeznički sektor u Republici Hrvatskoj koji pruža kvalitetne usluge društvu i u potpunosti je integriran s drugim granama prometa. Siguran, ekonomičan, energetski efikasan, ekološki prihvatljiv, konkurentan i održiv željeznički sektor.

Dugoročni ciljevi Vlade RH za razvoj željezničkog sektora su:

(i) trajno i održivo poboljšanje sigurnosti i pouzdanosti usluga željezničkog prijevoza na suvremenoj mreži koja će biti potpuno interoperabilna s željezničkom mrežom Europske unije,

(ii) veća prilagođenost potrebama mobilnosti hrvatskog stanovništva i kvalitetnije usluge za putnike,

(iii) poticanje veće uporabe željeznice kao sredstva za dekarbonizaciju prometa i prelazak na mobilnost s niskom emisijom ugljika,

(iv) rast teretnog, intermodalnog i putničkog prijevoza održivim ulaganjem u željezničku infrastrukturu,

(v) učinkovitija i efikasnija upotreba javnih sredstava za održavanje željezničke mreže i razvoj prijevoznih usluga radi postizanja veće vrijednosti utrošenih javnih sredstava u sektoru prometa

(vi) konsolidacija prometnog položaja Republike Hrvatske kao tranzitne države na željezničkim teretnim pravcima te poboljšana povezanost luke Rijeka kao glavnog izlaza na more srednjoeuropskih država i država u regiji,

(vii) održavanje i unapređenje nacionalne tehnološke razine sektora koji ima podršku snažnog nacionalnog tehničkog sustava za opremu i usluge te koji podupire razvoj vještina radne snage i radnih mjesta visoke vrijednosti.

II. K ontekst

6. Vlada RH je započela s programom restrukturiranja željezničkog sektora prije pristupanja Europskoj uniji. Djelomični su rezultati postignuti uvođenjem nove organizacijske strukture hrvatskih željezničkih društava u državnom vlasništvu u skladu s pravnom stečevinom Europske unije. Pozitivna dostignuća uključuju: (i) rastuće dinamično tržište privatnih prijevoznika u teretnom prometu; (ii) postupno smanjivanje broja djelatnika u željezničkim društvima u državnom vlasništvu; (iii) početna kapitalna ulaganja u obnovu i modernizaciju željezničke infrastrukture i modernizaciju voznog parka u putničkom prometu uz izravno financiranje države, strukturnih fondova Europske unije, Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) i međunarodnih financijskih institucija.  

7. Statistički podaci pokazuju da postoji tržišni potencijal za revitalizaciju željezničkog sektora, ali uz značajno podizanje kvalitete usluga i konkurentnost u odnosu na druge prometne modalitete.

8. Željeznička mreža i željeznički vozni park uvelike zaostaju za drugim prometnim modalitetima.

9. Cestovni promet te izgradnja suvremenih autocesta u proteklom razdolju uvelike je podigla standard u svakom smislu, te omogućila bolju povezanost svih dijelova Republike Hrvatske sa zemljama Europske unije i državama regije.

10. Zastarjela željeznička infrastruktura ima za posljedicu s porost i nepouzdanost izvršenja prijevoznih usluga. Trenutno, male brzine na hrvatskoj željezničkoj mreži ne omogućavaju efikasno korištenje putničkog i teretnog voznog parka. Udio korištenja željezničkog putničkog prijevoza je manji od polovice uobičajene razine u zapadnoeuropskim državama.

11. Ograničena primjena informacijskih i komunikacijskih tehnologija predstavlja strukturnu prepreku razvoju konkurentnog i održivog željezničkog sustava.

12. Dosadašnja ulaganja u željezničkom sektoru ne doprinose većem  smanjenju štetnih utjecaja prometa na okoliš u Republici Hrvatskoj.

13. Utjecaj željezničkog sektora u Republici Hrvatskoj neraskidivo je povezan sa snagom nacionalnih željezničkih društava. Visoki operativni troškovi nacionalnih društva u željezničkom sektoru imaju za posljedicu njihov loš financijski položaj.

U usporedbi s drugim željezničkim sektorima u Europoskoj uniji, poslovanje hrvatskog željezničkog sektora u prosjeku je na nižoj razini u gotovo svim dimenzijama učinkovitosti, efikasnosti i financijske održivosti.

14. Nedostatak adekvatnog višegodišnjeg programiranog ulaganja onemogućava predvidivost financiranja i poslovanja nacionalnih željezničkih društava.

15. Republika Hrvatska je uspješno mobilizirala financiranje iz Europske unije radi podrške početnim ulaganjima u modernizaciju, posebice kad je riječ o poboljšanju koridora Transeuropske prometne mreže (TEN-T) i novom voznom parku putničkih pružnih vozila. Međutim, obujam nužnih ulaganja prelazi obujam planiranih sredstava iz fondova Europske unije, a postoje i dodatne potrebe, koje se odnose na redovno održavanje koje vjerojatno neće biti prihvatljive za financiranje iz fondova Europske unije.

III. O snovni elementi reforme

Kako bi se osigurao doprinos željezničkog sektora ukupnom gospodarskom i društvenom razvoju Republike Hrvatske potrebna su poboljšanja u slijedećim ključnim područjima:

A. upravljanje sektorom,

B. upravljanje željezničkim društvima i poslovanjem,

C. planiranje sektorskih ulaganja  i financiranja,

D. razvoj znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora.

A. Upravljanje sektorom

(i) Vlada RH će radi dugoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava utvrditi Strategiju razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj te dva srednjoročna akta strateškog planiranja: Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza.

16. Strategija razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj (Sektorska strategija): Vlada RH će utvrditi Strategiju razvoja željezničkog sustava u Republici Hrvatskoj kao akt dugoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava kojim će se utvrditi ciljevi, mjere, indikatori uspješnosti provedbe i programi razvoja usluga željezničkog prijevoza, ravoja željezničke infrastrukture i upravaljnja željezničkom infrastrukturom. Sektorskom strategijom planirati će se i razvoj institucionalnog, zakonodavnog i ogranizacijskog okvira.

Vlada RH će na prijedlog Ministarstva mora, prometa i infrastrukture radi srednjoročnog planiranja razvoja željezničkog sustava donjeti Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture (Nacionalni plan ŽI) i Nacionalni plan upravljanja željezničkom infrastrukturom i uslužnim objektima i razvoja usluga željezničkog prijevoza(Nacionalni plan UIŽP). Navedenim nacionalnim planovima odredit će se projekti i aktivnosti te izvori financiranja potrebni za provedbu programa i mjera iz Sektorske strategije. Svi projekti i aktivnosti navedeni u nacionanim planovima će sadržavati određenu dinamiku realizacije te iznos i izvore financijskih sredstava potrebnih za njihovu realizaciju.

Vlada RH će poticati korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnoloških rješenja radi jačanja konkurentnosti, pouzdanosti i sigurnosti željezničkog prometa te smanjenja troškova upravljanja infrastrukturom. Vlada RH prepoznaje digitalizaciju kao razvojni prioritet u jačanju konkurentnosti željezničkog sustava. Kod planiranja razvoja sektora, uzet će se u obzir potreba primjene digitalnih rješenja u svrhu uspostave centraliziranog sustava upravljanja, optimizacije upravljanja imovinom, pružanja putničkih i teretnih prijevoznih usluga te unaprjeđenja signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog sustava.

(ii) Jačanje uloge Ministarstva mora, prometa i infrastrukture (MMPI) kao dionika odgovornog za sektorsko planiranje i koordinaciju željezničkih društava u državnom vlasništvu.

17 .Vlada RH će ojačati ulogu MMPI-a putem izmjene organizacijske strukture ministarstva i vještina njegovih zaposlenika ne bi li bolje odgovorilo na tehničke i financijske probleme u sektoru. MMPI će, kao predstavnik javnog sektora, ojačati svoje institucionalne kapacitete za sljedeće funkcije:

a) Vlasnika željezničke infrastrukture odgovornog za promjene i razvoj željezničke mreže Republike Hrvatske

b) Promotora politike željezničkog prijevoza kao integralnog dijela prijevozničkog sektora

c) Donositelja nezavisnog regulatornog okvira za željeznički sektor u skladu s propisima Europske unije

d) Ugovaratelja usluga javnog prijevoza u željezničkom sektoru.

18. Uspostavit će se stručna radna skupina unutar MMPI za podršku aktivnostima reforme željezničkog sektora Rrepublike Hrvatske.

19. Komercijalni pristup djelatnostima u željezničkom sektoru. Cilj Vlade RH je povećati kvalitetu usluga željezničkog prijevoza. Jačanjem uloge MMPI-a Vlada RH će unaprijediti odnos sa željezničkim sektorom jasnim definiranjem ciljeva politike pružanja usluga. Poslovni subjekti željezničkog sektora u Republici Hrvatskoj biti će ustrojeni oko komercijalno orijentiranih uprava, koje će odgovarati na zahtjeve tržišta.

20. Ugovorni odnosi Vlade RH i željezničkih društava: MMPI će uz pomoć savjetodavnih stručnih eksperata poboljšati upravljanje ugovornim odnosom između države i HŽI-a u svojstvu upravitelja željezničke infrastrukture, kao i ugovorni odnos između države i HŽPP-a u svojstvu pružatelja usluga putničkog prijevoza.

21. Praćenje rada uprava željezničkih društava: MMPI će od navedenih društava zatražiti izradu novih poslovnih planova te će pratiti njihovo ostvarenje. Poslovni planovi će se temeljiti na cjelokupnoj Sektorskoj strategiji, Nacionalnom planu razvoja ŽI i Nacionalnom planu UIŽP. Praćenje specifičnih pokazatelja učinka i pokazatelja rezultata omogućit će državi mjerenje rada članova uprava te tako izravno povezati državnu podršku s poboljšanjem efikasnosti, koja povećava učinkovitost trošenja javnih sredstava.

(iii) Vlada RH će odrediti kriterije i neophodnu razinu usluge zavisno od potražnje u svrhu definiranja investicijskih kategorija na željezničkoj mreži te će napustiti one dijelove mreže pruga koje nisu u mogućnosti osigurati dugoročnu korist.

22. Vlada RH je izradila procjenu prometa i prometnih potencijala većeg dijela željezničke mreže, a Sektorska strategija će uključiti kriterije za prilagodbu razine usluge željezničkog i integriranog prometa, integraciju željezničkog i cestovnog prometa te razvoj intermodalnih čvorišta.  Mnoge linije imaju ograničen promet ili ga uopće nemaju, što iziskuje značajne iznose operativnih subvencija za potrebe infrastrukture, a u nekim slučajevima i putničkog i teretnog prometa. Kako bi uskladili raspodjelu sredstava na način da odgovara potražnji, Vlada RH će postepeno restrukturirati željezničku mrežu, uzimajući u obzir lokalne i socijalne probleme, pod uvjetom da (i) u slučaju usluga putničkog prometa, zajednice u kojima će se obustaviti usluga dobiju bolju kvalitetu usluge u usporedbi s trenutnom situacijom korištenjem prednosti „javnog prijevoza na zahtjev“ i da (ii) prijenos sredstava iz jednog dijela mreže u drugi dopusti povećanje stope obnove osnovne željezničke mreže. U provođenju ovih ciljeva identificirati će se broj kilometara pruga na mreži Republike Hrvatske za izlazak iz upotrebe u narednom razdoblju kao i slabo frekventne, spore putničke linija koje će se zamijeniti alterantivnim prijevozima.

(iv) Poboljšanje željezničkog regulatornog i institucionalnog okvira i nadzora sigurnosti u željezničkom sektoru

23. Vlada RH je uspostavila prikladan institucionalni okvir za uređenje željezničkog sektora i sigurnost u željezničkom sektoru. Međutim, uzimajući u obzir složenost željezničkog sektora i dinamične promjene na hrvatskom tržištu željezničkih usluga Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Agencija za sigurnost željezničkog prometa i Agencija za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu moraju dodatno tehnički i organizacijski ojačati.

(v) Vlada RH će nastaviti poticati politiku niskih naknada za dodjelu infrastrukturnog kapaciteta radi poboljšanja konkurentnosti željezničkog prijevoza u odnosu na oblike prijevoza manje povoljne za okoliš.

24. Vlada RH smatra da je razina naknada za korištenje željezničke infrastrukture važan instrument za poticanje prebacivanja s cestovnog na željeznički promet i povećanje tržišnoga udjela željezničkog prijevoza u Republici Hrvatskoj.

25. U kontekstu liberalizacije domaćeg tržišta za putnički željeznički prijevoz, izradit će se procjena razina naknada za korištenje željezničke infrastrukture radi identifikacije najprikladnije politike za poticanje konkurentnosti i više kvalitete usluga za putnike.

26. Naknade za korištenje željezničke infrastrukture su ekonomski optimalne tek ako se postigne usklađenost visina naknada u odnosu na druge načine prijevoza. U tom smislu, provest će se aktivnosti usmjerene na promicanje konzistentnog zakonodavnog okvira vezanog na usklađivanje naknada s drugim načinima prijevoza.

(vi)      Višegodišnji ugovor o upravljanju željezničkom infrastrukturom biti će glavni alat za upravljanje infrastrukturom.

27. Vlada RH će djelovati na uspostavljanju novog višegodišnjeg ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom. Vlada RH namjerava koristiti višegodišnji ugovor kao instrument za postizanje ciljeva politike prijevoza s jasnom raspodjelom odgovornosti između države koja će definirati ciljeve i mjere te raspodijeliti sredstva u odnosu na upravitelja željezničke infrastruktre u Republici Hrvatskoj (društvo HŽ Infrastruktura d.o.o. (HŽI)) zaduženog za donošenje odluka i provođenje aktivnosti kojima će se postići definirani ciljevi. Ovaj pristup stvorit će uvjete za postizanje financijske stabilnosti upravitelja željezničke infrastrukture uz istovremenu transparentnost financijskih transakcija od države prema društvu HŽI, veću troškovnu učinkovitost i veću odgovornost uprave društva HŽI u izvršenju zadataka. Izrada višegodišnjih investicijskih planova u sklopu višegodišnjeg ugovora o upravljanju željezničkom infrastrukturom doprinijet će dodatnoj učinkovitosti zbog predvidivosti financiranja i dugoročnijih razdoblja planiranja.

(vii)Unapređenje usluge javnog željezničkog prijevoza putnika.

28. Očekuju se promjene u hrvatskom putničkom željezničkom prijevozu kao posljedica otvaranja domaćeg tržišta za tržišno nadmetanje među različitim operaterima. S tim u vezi, Vlada RH namjerava unaprijediti institucionalni okvir radi uklanjanja mogućih prepreka učinkovitom tržišnom nadmetanju kod pružanja usluga putničkog prijevoza.

29. Vlada RH će putem resornog ministarstva redovito procjenjivati potražnju na željezničkom tržištu prijevoznih usluga u svrhu unapređenja usluge javnog prijevoza putnika i pri tome imati u vidu prijedloge i potrebe jedinica lokalne i regionalne samouprave.

30. Vlada RH je višegodišnjim ugovorom društvu HŽ Putnički prijevoz (HŽPP) osigurala mogućnost dugoročnog planiranja javnog prijevoza, također je potrebno osigurati izvore sredstava za investicije koje su nužne, kao što je obnova i modernizacija voznog parka i dodatna ulaganja u informatizaciju prodajnog sustava, a isti će biti korišteni za praćenje usluga koje pruža HŽPP. Međutim, iz operacionalizacije predmetnog ugovora proizazi potreba za daljnjim unapređenjem ugovornog odnosa. V lada RH se obvezuje koristiti ugovore o uslugama u javnom prometu kao instrumente za upravljanje odnosom s HŽPP-om i potencijalnim drugim pružateljima usluga željezničkog prijevoza i za osiguranje odgovornosti za kvalitetu i troškove pruženih usluga.

B. Upravljanje željezničkim društvima i poslovanjem

(viii)     Željeznička društva u državnom vlasništvu pridržavati će se načela o korporativnom upravljanju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj(OECD) uz povećanu odgovornost za upravljanje.

31. U sklopu cjelokupnog poslovnog restrukturiranja, sva društva u željezničkom sektoru moraju postići učinkovitije upravljanje imovinom i usvojiti smjernice korporativnog upravljanja Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD).

Odredit će se potrebna imovina i infrastruktura za nužno tehnološko funkcioniranje društava. Radi proteka vremena i kompleksnosti svih međusobnih odnosa koji proizlaze iz Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o. potrebno je donijeti izmjene i dopune Zakona o podjeli trgovačkog društva HŽ – Hrvatske željeznice d.o.o.

(ix)     Upravitelj željezničke infrastrukture će provesti reorganizaciju u području održavanja, upravljanja prometom i vođenja investicijskih infrastrukturnih projekata.

32. Reorganizacija će uključivati slijedeće elemente:

(a)Optimizacija željezničke mreže radi smanjenja operativnih troškova.

Optimizacija mreže će se odvijati sistematično i u skladu s prilikama.  Obnova postojećih i izgradnja novih pruga i veliki projekti održavanja od siječnja 2021. nadalje uključit će uklanjanje suvišne neiskorištene infrastrukture. Suvišan prostor u kolodvorskim i stajališnim zgradama prenamijeniti će se u komercijalnu ili javnu funkciju. Cilj je prijelaz hrvatske željezničke infrastrukture na ekonomičniju i iskorišteniju osnovnu imovinu s pojačanim potencijalom za financijsku održivost. Optimizaciju je moguće provoditi samostalno ili zajedno s redovnim djelatnostima održavanja u mreži.

(b)Unapređenje sustava održavanja željezničke infrastrukture koji će se provoditi u skladu s modernizacijom željezničke mreže – Društvo HŽI identificiralo je listu prioriteta intervencija održavanja na mostovima, tunelima i tračničkoj infrastrukturi .

(c)Unapređenje signalno-sigurnosnog i telekomunikacijskog sustava i ulaganje  u centralizirani sustav upravljanja (ERTMS-The European Traffic Management System).

Trenutna tehnologija i međunarodna najbolja praksa pretpostavljaju da bi dva centra daljinske kontrole mogla upravljati cijelom hrvatskom mrežom pruga. Poboljšanjem signalizacije i centraliziranim upravljanjem (ERTMS) mogli bi uštediti značajna sredstva operativnih troškova godišnje, koje se sad troši na ručno održavanje stare naslijeđene imovine. Važno je napomenuti da bi ove uštede zahtijevale prethodno kapitalno ulaganje u veliku obnovu i modernizaciju infrastrukturne mreže. HŽI će uvesti program obnove signalizacije u razdoblju od 10-15 godina, na isteku kojeg bi signalizacija bila automatizirana za cijelu hrvatsku mrežu. HŽI će kroz naredno razdoblje u skladu s nacionalnim planovima postupno provesti program u razdoblju od 10-15 godina prateći prirodnu demografiju djelatnika tako da odlazak u starosne mirovine bude usklađen s ulaganjima usmjerenima prema smanjenju radne snage .  

33. Reorganizacija će obuhvatiti i društvo Pružne građevine kako bi moglo poslovati neovisno od društva HŽI, doprinijeti učinkovitom građevinskom sektoru i sudjelovati u projektima financiranim iz fondova Europske unije i međunarodnih financijskih institucija. HŽI će iz društva-kćeri Pružne građevine (PG) radi racionalizacije redovnog održavanja vratiti u Sektor za održavanje dio zaposlenika iz Poslovnog područja održavanja dok će se društvo Pružne građevine odvojiti od društva HŽI.

(x)HŽPP će revidirati organizaciju i poslovanje radi optimiziranja troškova i usluga putničkog prijevoza .

3 4 . Mjere koje će poduzeti društvo HŽPP  uključuju slijedeće:

a) redefiniranje usluge radi povećanja putničkog prometa za najmanji iznos subvencije

b) unapređenje i standardizaciju voznog parka i opreme s ciljem pružanja ekološki prihvatljive i održive javne usluge željezničkog prijevoza :

 Investicije u postojeće prijevozne kapacitete

 Nabava novih vlakova uključivo i vlakove za neelektrificirane pruge (alternativni i hibridni oblici)

 Ulaganja u objekte za održavanje prijevoznih kapaciteta

c)  izgradnju tehničko-logističkog centra Zagreb

d) informatizaciju i digitalizaciju:

 Nadogradnja ISPRO sustava i ostalih informatičkih sustava

 Automati za prodaju karata (stabilni i mobilni)

 Modernizacija vlakova uvođenjem GPS sustava i bežičnog interneta

e) unapređenje tarifnih modela HŽPP-a

f ) optimizaciju zaustavljanja na postajama sukladno potražnji radi poboljšanja kvalitete usluge

g) povećanje frekvencije vlakova u vršnim razdobljima na području većih gradova

h) integraciju gradskog i prigradskog prijevoza

i) povećanje kvalitete prijevozne usluge i proširenje usluga

j) poticanje korištenja prijevoza željeznicom djece, učenika i studenata.

(xi) Vlada RH će iznaći odgovarajuće rješenje za dugoročnu održivost poslovanja društva HŽ Cargo, te će pokrenuti postupak pronalaska strateškog partnera za društvo HŽ Cargo.

35. Vlada RH je kroz resorno Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture angažirala financijskog savjetnika radi procjene trenutnog operativnog i financijskog poslovanja društva, tržišnog okruženja teretnog prijevoza u Republici Hrvatskoj i stanja imovine društva HŽ Cargo. Financijski savjetnik je dao preporuku da je strateška opcija za HŽ Cargo pronalaženje strateškog partnera. Temeljem navedene procjene potrebno je izraditi novi plan modernizacije i povećanja učinkovitosti s mjerama financijskog i poslovnog restrukturiranja društva.

     (xii)Alati za upravljanje ljudskim resursima u društvima u državnom vlasništvu biti će modernizirani.

36. Društva željezničkog sektora će usvojiti suvremene sustave upravljanja ljudskim resursima i radom, uključujući politiku naknada, sustave za razvoj karijere, planiranje i procjenu rada.

C. Planiranje sektorskih ulaganja i financiranje

(xiii)Vlada RH će stvoriti preduvjete za učinkovitije upravljanje projektnim ciklusima vezanima uz linijske infrastrukturne projekte u željezničkom sektoru.

37. Vlada RH će kroz koordinaciju resornih ministarstava unaprijediti zakonodavni i institucionalni okvir u svrhu smanjenja administrativnih i institucionalnih prepreka radi učinkovitog upravljanja projektnim ciklusima vezanima uz željezničke linijske infrastrukturne projekte.

Potrebno je iz važećeg zakonodavnog okvira izdvojiti linijske infrastrukturne prometne projekte  od interesa za RH kao zasebnu kategoriju kako bi se maksimalno ubrzala realizacija takvih projekata.

(xiv)Vlada RH će definirati program modernizacije i obnove željezničkih pruga.

38. Modernizacija željezničkih pruga biti će podijeljena u dvije glavne kategorije: (i) projekti na linijama koje su dio međunarodnih koridora koji povezuju Republiku Hrvatsku s Europskom unijom i susjednim državama u regiji, (ii) projekti na drugim prugama koje nisu dio međunarodnih koridora, no ipak su važne za hrvatski gospodarski i društveni razvoj.

39. Podrška modernizaciji prigradskih linija: skori slijedeći koraci za osvajanje prilika na prigradskim tržištima uključivat će: (i) završetak započetih studija za prigradske linije u okolici Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka; (ii) izrada i financiranje kapitalnog programa prigradskih željezničkih linija s ciljanim kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim intervencijama radi proširenja kapaciteta i poboljšanja kvalitete usluge.

40. Održavanje, obnova i modernizacija postojećih željezničkih linija definirat će se Nacionalnim planom razvoja željezničke infrastrukture koji će utvrditi godišnju dinamiku realizacije te iznos i izvore financijskih sredstva potrebnih za realizaciju projekata i aktivnosti kapitalnog održavanja i obnove željezničke infrastrukture.

Kapitalno održavanje i obnova postojećih željezničkih pruga: kašnjenje s financiranjem radova obnove i kapitalnog održavanja prouzročilo je ograničenja brzine iz sigurnosnih razloga i gubitak prijevozničkog kapaciteta zbog lošeg stanja tehničkih parametara pruga. Sektorska strategija i Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture sadržavat će metodologiju za izračun radova na obnovi željezničke infrastrukture na godišnjoj razini i popis prioriteta projekata obnove za sljedećih 5-10 godina.

Ključni aspekt, kojeg će potvrditi Nacionalni plan razvoja željezničke infrastrukture bit će godišnji tempo za kapitalno održavanje i obnovu željezničke infrastrukture, smanjenje trenutnog zaostatka i izbjegavanje daljnjeg gomilanja dionica pruga s ograničenjem brzine.

(xv)Cjelokupnu strategiju financiranja odobrit će Ministarstvo financija, a pokrivat će i poslovanje i ulaganja. Ministarstvo financija će planirati buduće potrebe za financiranjem u okviru srednjoročnih i dugoročnih planova željezničkog sektora.

Sektorsko financiranje poslovanja temeljit će se na ugovorima o pružanja usluga u javnom prometu i višegodišnjim ugovorima o upravljanju željezničkom infrastrukturom putem godišnjih raspodjela sredstava, uključujući periodično održavanje imovine i ciljeve za poboljšanje učinkovitosti.

41. Takva strategija financiranja treba omogućiti višegodišnje kapitalno planiranje kako za infrastrukturna ulaganja, tako i za obnovu željezničkih vozila s ciljem savladavanja nedostataka u učinkovitosti nabavnog lanca putem dugoročnog planiranja i ugovaranja.

42. Glavni izvor financiranja modernizacij e hrvatske željezničke infrastrukture i obnove voznog parka biti će sredstva Europske unije iz trenutnog i sljedećeg programskog razdoblja. Vlada RH će identificirati i druge izvore za financiranje modernizacije hrvatske željezničke infrastrukture. Na raspolaganju su i sredstava iz Fonda za oporavak i otpornost.  Za prioritetne projekte od nacionalne važnosti koji nisu uključeni u program financiranja europskim sredstvima Vlada RH će iznaći druge izvore financiranja. Financiranje obnove infrastrukture i željezničkih vozila osigurat će Vlada RH izravno ili davanjem jamstava.  

D. Razvoj znanja, tehnologija i vještina željezničkog sektora

(xvi)Vlada RH će poticati razvoj znanja, tehnologija i vještina u skladu s potrebama željezničkog sektora.

Povećanje administrativnih kapaciteta/obuka:  Uvođenje novih tehnologija i povećanje zahtjeva za nadzorom prometa i prometnih sredstava podrazumijeva nužnost osposobljavanja postojećeg osoblja i novozaposlenih u skladu s njihovim specifičnim potrebama.

43. Generiranje znanja i savjetodavnih usluga: Vlada RH će poticati sinergiju između visokih učilišta koja se bave istraživanjima željezničkog sektora i sustava obrazovanja s ciljem prilagođavanja potrebama sektora i tehnološkog napretka.

44. Željeznička vozila i sektor održavanja : Vlada RH će ispitati potencijal različitih sektorskih dionika, uključujući društva-kćeri HŽPP-a i HŽC-a te predložiti strategiju za optimiziranje njihove sposobnosti da odgovore na potrebe hrvatskog željezničkog sektora.

45. MMPI će poticati društva u željezničkom sektoru na stvaranje centara kompetentnosti u svrhu pružanja potpore modernizaciji željezničkog sektora.

Provedbeni plan mjera i aktivnosti reforme željezničkog sektora