Ukratko opišite postupak izrade ovog izvješća, uključujući i informacije o tome koje vrste javnih vlasti su konzultirane ili su doprinijele izradi istog, na koji način se konzultiralo javnost i na koji način su u obzir uzeti ishodi javnih konzultacija te koji su materijali korišteni kao temelj za izradu izvješća.

Odgovor:

Nacrt ovog Izvješća o provedbi Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari izradilo je i koordiniralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) u suradnji s tijelima javne vlasti u čijem je djelokrugu zaštita sastavnica okoliša. Prvi nacrt Izvješća objavljen je na nacionalnom portalu e-Savjetovanje radi davanja mišljenja javnosti i udruga civilnog društva u trajanju od 30 dana.

U svrhu izrade III. Nacionalnog izvješća za razdoblje od 2016. – 2020. godine, u tekst II. Nacionalnog izvješća (2014. – 2016.) unesene su nove informacije koje pokazuju razvoj i unapređenje sustava za provedbu Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari (u daljnjem tekstu: PRTR).

Prema Odluci hrvatske Vlade, Agencija za zaštitu okoliša (u daljnjem tekstu: AZO), 2015. godine spojila se sa Državnim zavodom za zaštitu prirode (DZZP) u novu agenciju: Hrvatsku agenciju za okoliš i prirodu (u daljnjem  ekstu: HAOP). HAOP je postao dio MZOE 2019. godine, pod nazivom Zavod za okoliš i prirodu (u daljnjem tekstu: Zavod).

Sve tri institucije spominju se u ovom Izvješću, ovisno o godini iz koje potječu informacije koje se navode.

Inspekcija zaštite okoliša od 2019. godine prestaje biti dio MZOE, te se nalazi unutar nove institucije, Državnog inspektorata, zajedno sa drugim inspekcijama. Poslovi i zadaće ove inspekcije pritom se nisu mijenjali.

Odlukom Vlade, MZOE se u 2020. godini spaja sa Ministarstvom gospodarstva u Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Članci 3., 4. i 5.

Navedite zakonske, regulatorne i ostale mjere koje se poduzimaju u cilju provedbe odredaba iz članka 3. (opće odredbe), članka 4. (ključne sastavnice nacionalnog PRTR –a odnosno sustava registra onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: sustav ROO) i članka 5. (oblik i ustroj).

Posebno opišite sljedeće:

(a) s obzirom na odredbe članka 3., stavka 1., opišite mjere poduzete u cilju provedbe odredaba Protokola, uključujući i mjere provedbe;

Odgovor:

Više je nacionalnih zakona i podzakonskih propisa koji stvaraju okvir za provedbu  Protokola:

Zakon o potvrđivanju Protokola o registrima ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari uz Konvenciju o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (u daljnjem tekstu: Protokol) ( NN-MU 4/2008 );

Zakon o potvrđivanju Konvencije o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (u daljnjem tekstu: Aarhuška konvencija) ( NN-MU 1/2007 );

Zakon o zaštiti okoliša („Narodne novine“ br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18; 118/18) (u daljnjem tekstu: ZOZO);

 Pravilnik o registru onečišćavanja okoliša („Narodne novine“ br. 87/15) (u daljnjem tekstu: Pravilnik ROO).

U Pravilniku o ROO su definirani obvezni sadržaj i način vođenja ROO, obveznici dostave podataka, način, metodologija i rokovi prikupljanja i dostavljanja podataka o emisijama odnosno ispuštanju, prijenosu i odlaganju onečišćujućih tvari u okoliš i otpadu, podaci o onečišćivaču, operateru postrojenja, organizacijskoj jedinici u sustavu onečišćivača, roku i načinu obavještavanja javnosti, načinu provjere i osiguranja kvalitete podataka, roku čuvanja podataka, načinu obavljanja stručnih poslova vođenja ROO.

Brojnost i raznovrsnost podataka proizlaze iz činjenice da se navedeni podaci prikupljaju iz širokog spektra industrijskih i neindustrijskih djelatnosti, stoga je sustav ROO značajan i sveobuhvatan izvor podataka o vrstama i količinama onečišćujućih tvari, kao i o vrstama i količinama proizvedenog, skupljenog i obrađenog otpada.

Nadalje, sustav ROO je važan alat za kontinuirano praćenje trendova i napretka u smanjivanju onečišćavanja okoliša, kao i za praćenje usklađenosti s određenim međunarodnim sporazumima i utvrđivanje prioriteta i ocjena napretka postignutog politikom i programima zaštite okoliša RH.

Neophodan je javnosti, državnim i raznim županijskim tijelima, industriji, znanstvenicima, nevladinim organizacijama i drugim donositeljima odluka, kao jedinstveni sustav pomoću kojeg je osiguran uvid u stanje i trendove u stanju okoliša te donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša.

Uz nacionalne potrebe, uspostavom i primjenom sustava ROO, osigurava se i ispunjavanje međunarodnih obveza RH vezano uz nadzor ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari.

Sustav ROO čini dio Informacijskog sustava industrije i energetike (ISIE), a koji je sastavni dio Informacijskog sustava zaštite okoliša (u daljnjem tekstu: ISZO). Zavod je nadležan za uspostavu, koordinaciju i održavanje ovih sustava prema ZOZO-u te Uredbi o Informacijskom sustavu zaštite okoliša (Narodne novine, broj 68/08) (u daljnjem tekstu: Uredba ISZO). Kontinuirano se teži povezivanju informacijskih sustava sa onima drugih državnih i javnih institucija i drugim dionicima.

Sukladno Uredbi o ISZO, dio ISZO strukturiran je u četiri temeljne skupine koje uključuju: sastavnice okoliša, pritiske na okoliš, utjecaj na zdravlje ljudi i sigurnost te odgovore društva. Ove se skupine razvrstavaju na tematska područja i potpodručja za koja se uspostavlja informacijski sustav kao dio cjelovitoga Informacijskog sustava.

Sukladno Zakonu o zaštiti prirode („Narodne novine“ br. 80/13, 15/18), dio ISZP objedinjava stručne i znanstvene podatke o bioraznolikosti i zaštiti prirode, a osobito podatke o divljim vrstama, stranim invazivnim vrstama, stanišnim tipovima i ekološkim sustavima, zaštićenim i ekološki značajnim područjima, područjima ekološke mreže, georaznolikosti, speleološkim objektima te druge relevantne stručne i znanstvene podatke.

ISZO i ISZP ukupno sadrže više od 70 različitih baza podataka. Po potrebi se uspostavljaju nove baze podataka, a postojeće održavaju i unapređuju. Baze podataka su dostupne javnosti putem internetske stranice Zavoda: http://www.haop.hr/

Dodatno je razvijen portal za okoliš ENVI s ciljem olakšavanja dostupnosti javnosti svih podataka o okolišu na jednom mjestu na pregledan način s pripadajućim Internet GIS preglednikom ENVI Atlas okoliša (Linkovi: ENVI Portal okoliša http://envi-portal.azo.hr/ ; ENVI Atlas okoliša http://envi-portal.azo.hr/atlas ). Sustav ROO je također vidljiv za javnost kroz ovaj ENVI portal.

U cilju unaprjeđenja sustava ROO, dovršeni su sljedeći projekti:

1. „Unaprjeđenje Registra onečišćavanja okoliša i integracija u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“ (eng. “Improvement of Croatian Environment Pollutant Register and its Integration into Croatian Environmental Information System (CEIS)”). Partneri na projektu bili su: Austrijskoj okolišnoj agenciji, The Interprofessional Technical Centre for Studies on Air Pollution (CITEPA), France, Federal Environment Agency, Germany. Kao dio projektnog poboljšanja ROO sustava u cijelosti, zajedno sa povezanim novoizgrađenim portalom (HNPROO2), provelo se i poboljšanje javnog Preglednika ROO, kao i harmonizacija podataka ROO sa podacima iz drugih baza i područja rada, primarno podataka iz područja klimatskih promjena, zraka, otpada i otpadnih voda. Jedan od rezultata projekta je unaprjeđenje postupaka validacije i kontrole kvalitete podataka (engl. QA/QC) u vidu izrađenih novih softverskih alata za izračun emisija u zrak te Priručnika za emisije u zrak, namijenjenih za obveznike kao pomoć pri prijavi i izračunu emisija u zrak i za nadležna tijela kod verifikacije podataka. Dodatno je provedeno niz izobrazbi i radionica za djelatnike Zavoda i drugih službi tadašnjeg MZOE, inspekcije, nadležnih tijela i obveznika ROO. Provedene su posjete industrijskim postrojenjima u RH i studijsko putovanje u posjet Austrijskoj okolišnoj agenciji te austrijskim operaterima (2016. – 2017.)  

Link: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-i-registri-oneciscavanja/postrojenja-i-registri-oneciscavanja/projekti

„Unaprjeđenje praćenje kemikalija i opasnih tvari te integracija Seveso baze u Informacijski sustav zaštite okoliša (ISZO)“ (engl. Transition Facility: “Chemicals and hazardous substances monitoring improvement and integration of Seveso database into Croatian Environmental Information System (CEIS) as the unique Central Seveso Information System (CRO SEVESO)”). Navedenim projektom osigurala se harmonizacija podataka iz područja ROO/Seveso/klimatskih promjena (2017. – 2019.) Više na linku: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-i-registri-oneciscavanja/postrojenja-i-registri-oneciscavanja/projekti-8

(b) s obzirom na članak 3., stavak 2., opišite mjere poduzete u cilju uspostave opsežnijeg ili javnosti dostupnijeg PRTR-a od onog predviđenog Protokolom;

Odgovor:

Podaci o ispuštanjima i/ili prijenosu onečišćujućih tvari te proizvedenom, skupljenom i obrađenom otpadu, nastali kao rezultat niza aktivnosti, prikupljaju se u sustav ROO iz točkastih izvora onečišćavanja sukladno odredbama Pravilnika o ROO. Trenutni hrvatski sustav obuhvaća znatno više onečišćujućih tvari s uglavnom nižim pragovima ispuštanja i/ili prijenosa. Tako je Prilog 1. Pravilnika ROO obuhvaćao znatno veći izbor industrijskih, kao i neindustrijskih djelatnosti, s nižim pragovima kapaciteta od Dodatka I Protokola. Sukladno novom Pravilniku ROO, kako je navedeno, došlo je do izmjena i u listi onečišćujućih tvari (Prilog II) i u listi djelatnosti (Prilog I), no još uvijek je sadržaj sustava ROO još uvijek opsežniji od onog predviđenog Protokolom.

Javnost, industrija, znanstvenici, lokalna tijela vlasti, nevladine organizacije, donositelji odluka i sve zainteresirane strane kroz sustav ROO na raspolaganju imaju dobar izvor podataka koji se mogu koristiti za razne analize te kao osnova za donošenje odluka o pitanjima zaštite okoliša i zaštite zdravlja ljudi.

Stručnoj i ostaloj zainteresiranoj javnosti podaci su besplatno dostupni indirektno putem:

1. Zahtjeva za pristup informacijama sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ br. 25/13, 85/15).

2. kroz Godišnja izvješća iz baze ROO koja se objavljuju elektronski:

http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri-2

Direktnim i besplatnim pristupom podaci su također dostupni unutar slijedećih preglednika:

1. Preglednika Registra onečišćavanja okoliša (u daljnjem tekstu: Preglednik ROO) od 2012. godine, koji sadrži podatke svih obveznika sustava ROO, što je znatno veći obim podataka od onih koji su obuhvaćeni zahtjevima Protokola. Preglednik ROO namijenjen je pretrazi podataka agregiranih po organizacijskim jedinicama, svih obveznika sustava ROO, poštujući pritom odredbe Zakona o tajnosti podataka („Narodne novine“ br. 79/07, 86/12).

2. Hrvatskog nacionalnog portala ROO (u daljnjem tekstu:   HNPROO) od  2012. godine koji je izgrađen sukladno odredbama Protokola. Navedeni Portal je za vrijeme izgradnje nove baze ROO tijekom 2018./2019. integriran u drugi Portal (HNPROO2) Portal HNPROO2, osim transparentnih podataka o ispuštanjima i prijenosu onečišćujućih tvari, prijenosu otpada te samim onečišćivačima i njihovim lokacijama, pruža i uslugu GIS preglednika tj. ažurnog on-line uvida u prostornu komponentu i pripadajuće informacije uz dodatne mogućnosti prostornih analiza i izvješća.

Nadležna tijela za validaciju podataka ROO, županije i Grad Zagreb, koja usko surađuju s Ministarstvom i Zavodom obavljajući propisane im poslove provjere potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka i potom verifikacije istih, također sudjeluju u transparentnosti podataka ROO informiranjem javnosti o podacima ROO na području svoje županije.

(c)  s obzirom na članak 3., stavak 3., opišite mjere poduzete u cilju sprečavanja da zaposlenici obveznika i predstavnici javnosti koji tijelima javne vlasti prijave kršenje nacionalnih zakona vezanih uz ovaj Protokol od strane obveznika za takvu prijavu budu kažnjeni, kazneno gonjeni ili uznemiravani;

Odgovor:

Pravo da osobe koje ostvaruju svoja prava ne budu kažnjene, gonjene ili uznemiravane osigurano je kroz ustavno načelo zakonitosti iz čl. 16. Ustava RH („Narodne novine“ br. 85/10 – pročišćeni tekst) te načela prava na žalbu iz čl. 18. Ustava RH.  

Zaštita osoba koje u dobroj vjeri prijave korupciju u RH propisana je: čl.131. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19); Zakonom o radu („Narodne novine“ br. 93/14, 127/17, 98/19); čl. 14. a. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“ br. 92/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 1/15, 138/15, 61/17, 70/19, 98/19); čl.32. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi  („Narodne novine“ br. 86/08, 61/11, 04/18, 112/19 ).

(d) s obzirom na odredbe članka 3., stavka 5., navedite da li je sustav PRTR povezan s drugim mehanizmima izvještavanja i, ako je takvo povezivanje provedeno, s kojim sustavima? Da li je takvo povezivanje dovelo do smanjenja višestrukog izvještavanja? Jesu li se pojavili neki posebni izazovi ili su određeni izazovi savladani tijekom povezivanja i kako?

Odgovor:

Kontinuirano se radi na poboljšanjima ISZO-a kako bi se obveznicima dostave podataka (industriji) olakšala prijava podataka uz istovremenu visoku kvalitetu istih. Posebni izazovi pojavljuju su se pri iznalaženju rješenja kako obveznicima olakšati izvještavanje obzirom na broj te kompleksnost obvezujućih propisa. Izazov je i iznalaženje poveznica kako bi se integrirale baze koje sukladno propisima zaštite okoliša traže dohvat raznovrsnih podataka te često puta nisu usklađene u informatičkom smislu.

Vezano za interno i vanjsko povezivanje sustava ISZO, provedeno je neovisno ocjenjivanje (audit) svih postojećih sustava i baza unutar Ministarstva/Zavoda, Državnog hidrometeorološkog zavoda (u daljnjem tekstu: DHMZ), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (u daljnjem tekstu: FZOEU) i Ministarstva/Zavoda. To je bila komponenta prve faze implementacije i uspostave internetskog portala za podatke o okolišu (u daljnjem tekstu: portal ENVI) pri čemu se prostorni podatci nastoje prilagoditi zajedničkim standardima EU-a (Direktiva INSPIRE 2019/1372 of 19 August 2019, Zakon o nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka „Narodne novine“ br. 56/13).* Odabrani podaci sustava ROO te ostalih odabranih baza Ministarstva/Zavoda georeferencirani su sa svrhom prostornog prikazivanja i analize u Internet GIS pregledniku kao komponenta ENVI portala.

Podaci sustava ROO direktno se koriste od strane FZOEU za potrebe izračuna i naplate naknada onečišćivačima okoliša za ispuštanja CO2, a automatizacija i bolje povezivanje uspostavilo se tijekom jedne od nadogradnji sustava ROO kroz poboljšanja izvještajnog dijela sustava te sukladno specifikaciji pripremljenoj za potrebe FZOEU. Također se podaci iz sustava ROO koriste za naplatu i ostalih naknada iz područja zaštite okoliša.

Ministarstvo/Zavod ima ulogu nositelja izrade Statistika otpada (ista je preuzeta od Državnog zavoda za statistiku) unutar koje provodi prikupljanja, analize, obrade podatka te izvješćivanje prema tijelima Europske komisije. Na nacionalnoj osnovi time je smanjeno administrativno opterećenje gospodarstva, koje time više ne provodi duplu prijavu podataka u dvije hrvatske institucije. Glavni set podataka za navedena izvješća je onaj iz baze ROO.

Zbog sveobuhvatnosti podataka prikupljenih u sustav ROO podaci se koriste za izradu preko dvadeset izvješća prema međunarodnim ugovorima te direktivama EU kao osnovni set ili kao set podataka koji se po potrebi dopunjava i iz drugih izvora čime je donekle omogućeno smanjenje višestrukog izvješćivanja. Novi sustav ROO omogućava bolju povezanost i korištenje podataka te olakšava dostavu, prikupljanje i provjeru kvalitete istih, kao i izvješćivanje.

Ministarstvo /Zavod kontinuirano provodi održavanje, nadogradnju i poboljšanje baza podataka u skladu sa zakonskim promjenama i novim propisima, ali i u cilju olakšavanja izvješćivanja kako od strane obveznika, tako i od strane RH prema tijelima EU-a i međunarodnim tijelima. Ovo uključuje i lakšu kontrolu kvalitete i verifikaciju podataka od stane nadležnih tijela te transparentni pristup javnosti podacima okoliša i prirode.

(e) s obzirom na odredbe članka 5., stavka 1., opišite kako se ispuštanja i prijenosi mogu pretraživati i utvrđivati u skladu s parametrima navedenim u podstavcima (a) do (f);

Odgovor:

HNPROO2 omogućuje pretraživanje prema sljedećim kriterijima: godini, županiji, gradu/naselju, operateru, organizacijskoj jedinici (postrojenju), industrijskoj djelatnosti i pod djelatnosti, prostornom pregledu, ispuštanju i/ili prijenosu onečišćujućih tvari, agregiranim grupama tvari (klorirane organske tvari, staklenički plinovi, teški metali, anorganske tvari, ostali plinovi, ostale organske tvari i pesticidi), sastavnicama okoliša (zrak, voda i/ili more, tlo) te prijenosu otpada. Također je omogućen i georeferencirani kartografski pregled podataka s točnim prikazom organizacijske jedinice na lokaciji unutar granica RH.

(f) s obzirom na odredbe članka 5., stavka 4., opišite na koji način je osigurana URL odnosno web adresa koja omogućuje stalan i neposredan pristup informacijama iz registra ili druge elektroničke načine s jednakim učinkom;

Odgovor:

Informacija o ROO je dostupna na glavnoj internetskoj stranici Zavoda : http://www.azo.hr/Default.aspx a može mu se pristupiti i na izravno preko poveznice; http://roo.azo.hr/

Dostava i verifikacija podataka se obavlja on-line putem aplikacije ROO.

Stalan i neposredan pristup informacijama iz registra je moguć i preko URL adrese preglednika ROO: http://www.haop.hr/hr/baze-i-portali/preglednik-registra-oneciscavanja-okolisa .. Direktni link na portal HNPROO2 na kojem su objedinjeni podaci svih izvještajnih godina: http://pproo.azo.hr/hr  

(g) s obzirom na odredbe članka 5., stavaka 5. i 6., pružite informacije o povezanosti registra Stranke s relevantnim postojećim, javnosti dostupnim bazama podataka koje su tematski vezane uz zaštitu okoliša, ako takve postoje, te povezanosti sa PRTR-ovima drugih Stranaka ovog Protokola.

Odgovor:

Sustav ROO, izgrađen unutar ISZO, sadrži bazu podataka ROO koja je izvor niza okolišnih podataka, primjerice o stanju i opterećenjima pojedinih sastavnica okoliša, prostornim obilježjima i drugim podacima i informacijama važnim za praćenje stanja okoliša na nacionalnoj razini. Dostupnost podacima javnosti je omogućena kroz  portal HNPROO2 i Preglednik ROO.

Unutar sustava ROO ugrađeni su mehanizmi, filteri i predefinirana izvješća za pretraživanja obveznika koji podliježu i drugim međunarodnim obvezama, osim Protokola i EPRTR-a. Tako se mogu naći informacije je li pojedino postrojenje npr. „Seveso“ obveznik (definiranih sukladno Uredbi o sprječavanju velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, („Narodne novine“ br.  144/14) i Pravilniku o registru postrojenja u kojima su prisutne opasne tvari i o očevidniku prijavljenih velikih nesreća („Narodne novine“ br.  139/14) ili IPPC obveznik (IED) tj. posjeduje li okolišnu (IPPC) dozvolu (sukladno Uredbi o okolišnoj dozvoli („Narodne novine“ br. 08/14)) i Pravilniku o očevidniku uporabnih dozvola kojima su utvrđeni objedinjeni uvjeti zaštite okoliša i rješenja o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za postojeća postrojenja („Narodne novine“ br. 113/08) te nastavno Pravilniku o izdanim okolišnim dozvolama („Narodne novine“ br. 51/16). Također, jedan od filtera te predefiniranih izvješća koji se nalaze unutar sustava ROO je i „ETS“ filter koji omogućuje pretragu i detaljniji pregled obveznika sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova. Osim navedenog postoji i filter za tzv. „LCP“ obveznike, pomoću kojega se omogućuje pregled i pretraga podataka obveznika (velikih uređaja za loženje) za koje se dostavlja izvješće sukladno LCP Direktivi. Isti su uključeni u izvješćivanje prema novoj EPRTR XML shemi prema kojoj je provedeno prvo izvješćivanje u 2020. godini. Baze podataka, portali i aplikacije dodatno su vidljive za javnost i dostupne na jednom mjestu u spomenutom sustavu ENVI: http://envi-portal.azo.hr/.  Poboljšanja navedenih mehanizama, filtera i pretraga osiguralo se i putem projekata navedenih u odgovorima na pitanja vezane uz članke 3., 4. i 5. (točke 4. i 5).

Ministarstvo/Zavod izvješćuje u skladu sa zahtjevima Europske informacijske i promatračke mreže (EIONET) putem Internet servisa kao što je ReportNet koji je informatička infrastruktura za podršku i poboljšanje podataka i informacijskih tokova, a temelji se na nizu međusobno povezanih alata i procesa izgrađenih na aktivnom korištenju Interneta. Podaci zemalja članica dostupni su i vidljivi javnosti.

Dio ReportNet je i CDR (Central data Repository). CDR su Internet servisi za dostavu podataka i Izvješća organizirani prema relevantnim izvještajnim obavezama ili sporazumima, a podaci iz baze ROO koriste se za čitav niz izvješća. Neka od njih su izvješća vezana uz: CLRTAP konvenciju, IED (IPPC, LCP), ICPDR, Stockholmsku konvenciju, POPs Izvješća, Waste Statistics Regulation, Baselska Konvencija, itd.

Izvješće iz ROO za E-PRTR Podaci iz ROO za E PRTR (ROD, u xml. file obliku), poslani su prvi put u ožujku 2016. (uz resubmission u svibnju 2016. nastavno na poziv prema zemljama članicama (ZČ) od strane EK). Prijavljeno je ukupno 120 lokacija.

Uz set podataka dostavljen za EPRTR, i ostala izvješća (setovi podataka) RH prema tematskim područjima (uključujući i ona za koja se koriste podaci sustava ROO) dostavljeni su u ROD (Reporting Obligations Database) sukladno izvještajnim obvezama. ROD je također dio ReportNet-a, a unutar istoga popisane su obveze izvještavanja pojedinih država članica prema međunarodnim organizacijama i institucijama. Svi podaci dostupni su za javnost EU na PRTR.net i EIONET bazi podataka. Npr. podaci su dostupni i na  (EK) sustavu eSPIRS u dijelu informacije vezane uz povezanost Seveso i EPRTR industrije.

Nastavno na prvo izvješćivanje, RH kontinuirano provodi godišnje dostave setova podataka u ROD, EIONET i Eurostatu, uz dodatne ponovne podneske koji su definirani od strane Europske komisije. Ovaj rad uključuje i eventualne odgovore na upute te korespodenciju sa stručnim timovima iz Europske agencije za okoliš i Eurostata koji provode kontrolu kvalitete i verifikaciju dostavljenih setova podataka ZČ, pa tako i RH.

U zadnjem setu podataka dostavljenom u 2020. godini u sklopu prvog objedinjenog izvješća za ROO i velike uređaje za loženje prijavljeno je 124 lokacija (124 EPRTR, od kojih su 22 veliki uređaji za loženje).

Dodatno, HNPROO te nastavno HNPROO2 postao je dio globalne PRTR mreže , a na Internet stranici Ministarstva/Zavoda date su poveznice na pojedine korisne stranice i pojedine nacionalne PRTR registre članica UN potpisnica Protokola. Link: http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri

Članak 7.

Navedite zakonske, regulatorne i ostale mjere koje se poduzimaju u cilju provedbe članka 7. (obveze izvještavanja).

Opišite ili prema potrebi utvrdite sljedeće:

(a) s obzirom na stavak 1.,  navedite da li nacionalni sustav podržava zahtjeve u vezi izvještavanja navedene u stavku 1. (a) ili 1. (b);

Odgovor :

Izvješćivanje obveznika i dostavljanje podataka u sustav ROO definirano je glavom III. „Dostavljanje podataka“ čl. 9. - 21., Pravilnika o ROO. U glavi III. Propisuju se uvjeti slanja podataka, na koji način se podaci sakupljaju te način dostave podataka. Također se propisuju obrasci dostave podataka te opis obrazaca razvrstanih u opće obrasce te obrasce prema tematskim područjima, a koji se nalaze u Prilozima Pravilnika.

(b) s obzirom na stavke 1., 2. i 5., navedite da li je vlasnik pojedinog postrojenja obvezan ispuniti zahtjeve u vezi izvještavanja ili je za isto odgovoran operater;

Odgovor:

Obveznik dostave podataka definiran je člankom 4. Pravilnika o ROO i glasi „Obveznik dostave podataka je operater i odgovorna osoba organizacijske jedinice koja obavlja djelatnosti iz Priloga 1. ovoga Pravilnika uslijed kojih dolazi do ispuštanja i/ili prijenosa onečišćujućih tvari u okoliš iz Priloga 2. ovoga Pravilnika i/ili nastanka odnosno gospodarenja otpadom“.

(c) s obzirom na stavak 1. i dodatak I, navedite razlike između popisa djelatnosti na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s Protokolom, odnosno popisa povezanih pragova, i popisa djelatnosti i povezanih pragova na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s nacionalnim PRTR sustavom;

Odgovor:

Nacionalni sustav prikupljanja podataka putem ROO obuhvaća znatno veći opseg djelatnosti sukladno Prilogu 1. Popis djelatnosti Pravilnika o ROO. Istovremeno je omogućen i odabir djelatnosti sukladno Dodatku I. Djelatnosti Protokola. Time se može reći da je prikupljanje podataka usklađeno sa zahtjevima Protokola na razini propisa i provedbe istih.

Uspoređujući djelatnosti Priloga 1. Pravilnika i Dodatka I. Protokola uočljivo je da prvi sadrži više stotina djelatnosti te je znatno duži i detaljniji, pragovi kapaciteta su niži, a broj zaposlenika nije uveden kao prag. Navedenim se dobiva potpunija informacija o obvezniku i djelatnostima uslijed koje dolazi do ispuštanja emisija u okoliš te veći opseg prikupljenih podataka. U RH ima veliki udio onečišćivača manjeg kapaciteta proizvodnje stoga je opsežnije prikupljanje podataka u nacionalnom interesu. Navedeno je od značaja za bolji pregled podataka o opterećenjima okoliša RH te nastavno za izradu velikog broja izvješća kojima su podaci ROO neophodni kao i izvješća o stanju okoliša RH. Slijedom navedenoga obveznici prilikom prijave podataka odabiru djelatnost po oba kriterija.

Izmjenama Pravilnika ROO iz 2008. došlo je do izmjena u samo nekim djelatnostima, no popis djelatnosti je još uvijek duži i detaljniji od onoga sukladno Dodatku I Protokola.

(d) s obzirom na stavak 1. i dodatak II, navedite razlike između popisa onečišćujućih tvari na koje se primjenjuje obveza izvještavanja u skladu s Protokolom, odnosno povezanih pragova, i popisa onečišćujućih tvari i povezanih pragova u vezi kojih je obveza izvještavanja propisana nacionalnim PRTR sustavom;

Odgovor:

Budući Protokol, u općim odredbama čl. 3 stavak 2, strankama dozvoljava uvođenje opsežnijih nacionalnih registara, sustav ROO, sukladno nacionalnoj legislativi, osim što ima veći broj onečišćujućih tvari, za većinu onečišćujućih tvari ima znatno niže odnosno strože pragove ispuštanja i/ili prijenosa od pragova zahtijevanih Protokolom.

U Tablici 1. ovoga Izvješća nalazi se usporedna tablica pragova ispuštanja za one onečišćujuće tvari kod kojih postoji razlika između nacionalnog sustava i Protokola (Pravilnik ROO, Prilog 2. „Popis onečišćujućih tvari“; Protokol, Dodatak II, „Onečišćujuće tvari“).

Stupanjem na snagu Pravilnika ROO razlike u pragovima za pojedine onečišćujuće tvari su smanjene. Više o razlikama može se naći na kraju ovog Izvješća.

(e) s obzirom na stavak 3. i dodatak II, opišite ako za bilo koju onečišćujuću tvar odnosno tvari navedene u dodatku II Protokola, Stranka primjenjuje vrstu praga drugačiju od navedene u podstavku (a) i, ako je tako, zašto;

Odgovor:

Prilikom donošenja Pravilnika o ROO odlučeno je, zbog nacionalnih strateških ciljeva  očuvanja prirodnih resursa i okoliša te opsežnijeg i detaljnijeg uvida pritisaka na okoliš, za neke onečišćujuće tvari primijeniti strože pragove ispuštanja od Protokola. Tako su primijenjena stroža pravila za 39 onečišćujućih tvari za ispuštanje u zrak, 25 za ispuštanje u vodu i jedan (1) za tlo čime se povećala količina dostupnih informacija o ispuštanjima i/ili prijenosima onečišćenja.

(f) s obzirom na stavak 4., navedite nadležno tijelo za prikupljanje informacija o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora navedenih u stavcima 7. i 8.;

Odgovor:

Nadležno tijelo za prikupljanje informacija o ispuštanjima onečišćujućih tvari iz difuznih izvora navedenih u stavcima 7. i 8. nije definirano za sva ispuštanja, kako je pobliže objašnjeno unutar odgovora (h).

(g) s obzirom na stavke 5. i 6., opišite razlike između količine informacija koje su vlasnici ili operateri dužni osigurati u skladu s Protokolom i količine informacija koje su isti dužni osigurati u skladu s nacionalnim PRTR sustavom te navedite da li se nacionalni sustav temelji na prijavi prijenosa na razini pojedinih onečišćujućih tvari (stavak 5 (d) (i)) ili pojedine vrste otpada (stavak 5. (d) (ii));

Odgovor:

Temeljem odredbi Pravilnika ROO („Narodne novine“ broj 87/15) podaci se od 2017. izvještajne godine temelje na prijavi pojedinih onečišćujućih tvari s neposrednom informacijom radi li se o direktnom ispuštanju ili prijenosu na daljnju obradu. Iako su se izmjenama Pravilnika u 2015. pragovi uglavnom izjednačili sa onima propisanom PRTR uredbom, RH još uvijek ima strože pragove za pojedine onečišćujući tvari, a broj djelatnosti je veći. Više u Prilogu 1.

Otpad se prijavljuje na razini lokacije s pripadajućim ključnim brojevima sukladno Pravilniku o katalogu otpada („Narodne novine“ broj 90/15) koji je usklađen sa Europskom listom otpada (European List of Waste).

(h) s obzirom na stavke 4. i 7., ako su emisije iz difuznih izvora uključene u registar, opišite koje difuzne emisije su uključene i kako ih korisnici mogu pretraživati odnosno prepoznati u povezanom prostornom prikazu; odnosno, ako nisu uključene, pružite podatke o mjerama provedenim u cilju pokretanja postupka izvještavanja o difuznim emisijama;

Odgovor:

Pravilnik o ROO ne propisuje obvezu prijavljivanja difuznih emisija, stoga sustav ROO ne sadrži podatke te vrste.

Međutim informacije o  emisijama  iz difuznih izvora u zrak obrađuju se unutar dvaju nacionalnih Izvješća koje izrađuje Ministarstvo:

1. Sukladno odredbama Uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 05/2017), izrađuje se „Izvješće o inventaru stakleničkih plinova“ („National Inventory Report“) koje sadrži podatke o šest stakleničkih plinova (CO ₂ , CH ₄ , N ₂ O, HFCs i PFCs i SF ₆ ) i indirektnih stakleničkih plinova (CO, NOx, NMVOC i SO ₂ ) iz šest različitih sektora (energetika, industrijski procesi, otapala i drugi proizvodi, poljoprivreda, korištenje zemljišta, promjena korištenja zemljišta i šumarstvo, gospodarenje otpadom).

2. U skladu s Uredbom o emisijskim kvotama za određene onečišćujuće tvari u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“ br. 108/13), Zavod izrađuje proračun emisija onečišćujućih tvari i izvješće „Emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske“ s ciljem ispunjenja obveza prema LRTAP Konvenciji.

3. Projekt izgradnje registra za emisije visoke rezolucije onečišćujućih tvari sa prostornom raspodjelom u EMEP mreži visoke rezolucije je završio u 2018. godini. Pravni temelj za provedbu ovog projekta sadržan je u Zakonu o zaštiti zraka („Narodne novine“ br. 130/11, 78/15, 47/14) i Planu zaštite zraka, ozonskog sloja i ublažavanja klimatskih promjena u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2013. do 2017. godine („Narodne novine“ br. 139/13).

Sa ovim projektom postignuti su sljedeći rezultati:

 izrađen je Registar za emisije iz malih i difuznih izvora i drugih postojećih pokretnih i nepokretnih izvora na teritoriju RH, prema zonama aglomeracije (Zagreb, Rijeka, Split and Osijek) i odvojeno za grad Slavonski Brod.

 izrađena je prostorna distribucija koncentracije onečišćujućih tvari u EMEP mreži sa rezolucijom od 0,1x0,1 long-lat. (otprilike 10x10 km) za cijeli teritorij RH, i za aglomeracije na prostornoj skali od 0,5 km x 0,5 km

 Izrađene su prostorne i stručne podloge za ispunjenje tehničkih zahtjeva za prihvaćanje mjera i planova u cilju smanjivanja utjecaja onečišćenja, ovisno o emisijama, atmosferskim uvjetima i kemijskim svojstvima

Prostorna distribucija osigurava modeliranje onečišćenja zraka i time osigurava cjeloviti prikaz izloženosti populacije, ekosistema i Nature 2020 and ugroze Natura 2000.

(i) s obzirom na stavak 8., opišite različite metodologije korištene za dobivanje informacija o difuznim izvorima.

Odgovor:

Emisije onečišćujućih tvari koje se obrađuju unutar izvješća: „Emisija onečišćujućih tvari u zrak na području Republike Hrvatske“ izračunavaju se na osnovu standardnih metoda i postupaka na temelju „Air Pollutant Emission Inventory Guidebook od  EMEP-a (European Monitoring and Evaluation Programme, EMEP is a scientifically based and policy driven programme under the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution (CLRTAP) for international co-operation to solve transboundary air pollution problems). Za potrebe izrade Izvješća o inventaru stakleničkih plinova koriste se smjernice „The 2006 IPCC Guidelines for National Greenhouse Gas Inventories and the Good Practice Guidance and Uncertainty Management in National Greenhouse Gas Inventories.

Metodologija za izračun potrošnje goriva u prometu po energentima  i sektorima potrošnje de◊nirana je Metodologijom energetske bilance koja je propisana Pravilnikom o energetskoj bilanci („Narodne novine“ br. 33/03).

Procjenu opterećenja voda iz raspršenih izvora onečišćenja izrađuju Hrvatske vode za potrebe izrade Plana upravljanja vodnim područjima. Pri tome kao izvore podataka koriste službene izvore, primjerice Državnog zavoda za statistiku, kao i podatke prikupljene od drugih nadležnih institucija. Metodologija procjene opterećenja opisana je u Planu upravljanja vodnim područjima 2016-2021. (http://www.voda.hr/hr/plan-upravljanja-vodnim-podrucjima).“

Više o samim izvješćima i zakonskoj podlozi dano je u odgovoru (h) ovoga članka 7.

Članak 8.

Za svaki izvještajni ciklus od zadnjeg nacionalnog provedbenog izvješća (ili datuma stupanja na snagu Protokola), molimo navedite:

(a) izvještajnu godinu (kalendarska godina na koju se odnosi izvješće);

Odgovor:

Izvješće o podacima iz ROO se izrađuje temeljem Pravilnika o ROO na osnovu podataka prikupljenih putem aplikacije u sustavu ROO. Podaci unutar sustava ROO se prikupljaju za proteklu kalendarsku godinu, te se izvješća objavljuju do 1. prosinca tekuće godine za podatke prethodne kalendarske godine.

Do sada je objavljeno osam Izvješća, slijedom:

Izvje šć a o podacima iz ROO:

2018. , 2017., 2016. , 2015.,     2014.,   2013.,   2012.,   2011.,   2010.,   2009. i   2008 ,

Izvješća za 2007.g.* ( zrak , vode , komunalni otpad i proizvodni otpad )

*navedena izvješća izrađena su prema podacima o pojedinim sastavnicama okoliša te otpadu. Pravilnik o ROO stupio je na snagu 2008. godine te je navedena godina bila prijelazna obzirom na način prijave, prikupljanja, obrade i izvješćivanja o podacima koji je bio propisan i organiziran jedino za tu godinu. Podaci za 2007. prikupljeni su temeljem Pravilnika o Katastru emisija u okoliš („Narodne novine“ br. 36/96).

(b) rok(ove) u skladu s kojima su vlasnici ili operateri postrojenja dužni prijaviti podatke nadležnom tijelu;

Odgovor:

Temeljem Pravilnika o ROO obrasci za operatere (PI-1) dostavljaju se elektroničkim putem do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu nadležnom tijelu na čijem se području nalazi sjedište operatera. Obrasci organizacijske jedinice (PI-2 i tematski) dostavljaju se elektroničkim putem do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu nadležnom tijelu na čijem se području nalazi lokacija organizacijske jedinice.

(c) datum do kojeg informacije obuhvaćene registrom moraju biti učinjene dostupnima javnosti, s obzirom na zahtjeve članka 8. (ciklus izvještavanja);

Odgovor:

Rok i način obavještavanja javnosti su u Pravilniku o ROO propisani u člancima 23. i 24. Pristup javnosti podacima prijavljenim u ROO, osim podataka koji su klasificirani sukladno posebnom propisu o tajnosti podataka, osigurava se na mrežnoj stranici Zavod putem preglednika, godišnjih izvješća te na zahtjev sukladno propisima o pravu na pristup informacija javnosti.

Zavod izrađuje godišnje izvješće o podacima iz ROO do 1. prosinca tekuće godine za prethodnu kalendarsku godinu te o tome informira  javnosti putem mrežne stranice Zavoda i putem HNPROO.

Sukladno obvezama prema EU  podaci  se dostavljaju  u Europski registar ispuštanja i prijenosa onečišćujućih (izvještajna obveza EPRTR, EIONET, ROD, Eurostat) u rokovima dostave  zadanim od strane EK.

Rokovi su propisani propisima EU. Konkretno za EPRTR, odnosno od 2019. objedinjeni set podataka EPRTR&LCP, rok je 31. ožujak tekuće godine za podatke prethodne godine. Obavezan je i jedan ponovni podnesak (engl. resubmission) u rokovima koje svake godine odredi Europska komisija.

(d) da li se u praksi rokovi za izvještavanje od strane obveznika odnosno rokovi za osiguranje pristupa javnosti informacijama iz registra poštuju; i, ako ne, iz kojih razloga dolazi do kašnjenja;

Odgovor:

U praksi izvješćivanje od strane pojedinih obveznika nije uvijek unutar rokova. Pojedini obveznici kasne sa dostavom podataka. Propisano je da nadležno tijelo (dalje u tekstu: NT) u suradnji s nadležnom inspekcijom osigurava provjeru potpunosti, dosljednosti i vjerodostojnosti dostavljenih podataka. Posljedično kašnjenju prijave podataka od strane obveznika dolazi do kašnjenja u djelokrugu aktivnosti nadležnih tijela. Inspekcija zaštite okoliša putem inspekcijskih nadzora provjerava ispunjavanje obveza od strane obveznika, sukladno čl. 151. stavak (5) ZOZO.

Uslijed navedenog dolazi do kašnjenja u dostizanju nacionalnim propisom zadanih rokova.

(e) jesu li se i koje su se metode elektroničkog izvještavanja koristile u cilju olakšavanja unošenja traženih informacija u nacionalni registar i, ako su takve metode korištene, koliki je udio elektroničkog izvještavanja od strane obveznika te da li su neke softverske aplikacije poslužile kao potpora takvom izvještavanju.

Odgovor:

Kako je objašnjeno u odgovorima na pitanja vezana uz članke 3., 4. i 5., ovoga Izvješća, sustav ROO izrađen je na način da se prijava podataka provodi elektroničkim putem (“on-line“), čime je obveznicima, operaterima i organizacijskim jedinicama, sam unos znatno olakšan. NT (županijski odjeli i Grad Zagreb) verifikaciju dostavljenih podataka provode također „on-line“, direktno u sustavu, putem dodijeljenih korisničkih računa.

Osobito je važno što korisničke račune posjeduju i sve nadležne inspekcije, koje direktno putem sustava provode provjeru podataka, prije i za vrijeme inspekcijskih nadzora, a sukladno svojim inspekcijskim planovima. Na taj način, provođenje obveza svih dionika je ubrzano i transparentno te svi dionici procesa (uključujući i ostale institucije te inspekciju) u svakom trenutku koriste ažurne podatke iz ROO, sukladno dodijeljenim ovlastima.

Pravilnik o ROO iz 2015. godine ukinuo je obvezu dostave obrazaca u tiskanom oblike  e se oni dostavljaju isključivo elektroničkim putem u NT..

Na osnovu zaprimljenih informacija od strane nadležnih tijela, dostava podataka varira od županije do županije. Isto je uvjetovano naseljenošću pojedine županije, demografskom strukturom, te brojnošću i vrstom obveznika unutar pojedinih županija. U slučaju kada su obveznici razvijenije tvrtke, s većim brojem organizacijskih jedinica, takve tvrtke posjeduju veće mogućnosti dostavljati podatke elektroničkim putem. U RH još je eventualno na godišnjoj razini nekoliko obveznika koji trebaju pomoć od strane NT pri ispunjavanju obrazaca.

Softverska aplikacija za nacionalni sustav ROO se kontinuirano nadograđuje od 2008. godine te jeu 2019. godini izgrađena nova baza ROO. Kroz svaku fazu nadogradnje dodavala su se softverska rješenja sa ciljem kvalitetnije prijave podataka od strane obveznika (operatera i lokacija) te kvalitetnijeg rada sa podacima (prikupljanje, kontrola kvalitete, validacija i izvješćivanje) svih sudionika ROO u okviru svojih djelatnosti.

Članak 9.

Opišite zakonske, regulatorne i ostale mjere kojima se osigurava prikupljanje podataka i pohrana zapisa te utvrđuju metodologije korištene u prikupljanju informacija o ispuštanjima i prijenosima u skladu s člankom 9. (prikupljanje podataka i vođenje evidencije).

Odgovor:

Sukladno čl. 14. novog Pravilnika o ROO obveznik dostave podataka prikuplja podatke učestalošću određenom posebnim propisima da bi se za svaki ispust odredilo ispuštanje i prijenos izvan mjesta nastanka onečišćujućih tvari i otpada. Za prikupljanje podataka obveznik je dužan primijeniti najbolje raspoložive informacije što može uključivati praćenje ispuštanja i prijenosa izvan mjesta nastanka, emisijske faktore, bilance tvari i procjene i druge metode u skladu s međunarodno priznatim metodama ako su iste dostupne. Obveznik je dužan najmanje pet godina čuvati podatke na temelju kojih su određena ispuštanja i prijenos izvan mjesta nastanka te opis metodologije primijenjene prilikom prikupljanja podataka.

Članak 10.

Opišite pravila, procedure i mehanizme kojima se osigurava kvaliteta podataka sadržanih u nacionalnom PRTR-u i što se na temelju istih utvrdilo vezano uz kvalitetu prijavljenih podataka, uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 10. (ocjena kvalitete).

Odgovor:

Odredbe iz članka 22. Pravilnika o ROO odnose se na osiguranje i kontrolu podataka. Propisuje se provoditi obrazovanje obveznika prijave podataka (sastanci, radionice, seminari, informativni materijali i slično) od strane nadležnih tijela (područna (regionalna) samouprava). Dodatno, Ministarstvo/Zavod koordinira rad na osiguranju i kontroli kvalitete podataka i provodi obrazovanje nadležnih tijela (sastanci, radionice, seminari, informativni materijali i slično).

U tu svrhu 2008. godine izrađen je Priručnik za vođenje ROO koji sadrži upute za rad s ROO i postupke za osiguranje kvalitete podataka koji je dostupan na mrežnoj stranici Zavoda.

Kroz projekt CRO EPR izrađen je Priručnik i Alat za izračun emisija u zrak (str.4.) Link: http://www.haop.hr/hr/alat-za-izracun-emisija-u-zrak-roo/alat-za-izracun-emisija-u-zrak-roo. Djelatnici zaduženi za poslove ROO u Ministarstvu/Zavodu, kao i NT za poslove ROO (županije i Grad Zagreb) sudjelovali su na brojnim radionicama gdje su preuzeli praksu i znanje kolega iz austrijske i njemačke agencije. Kontrola kvalitete i validacija je dodatno proširena sa novim parametrima te su izrađene i interne Upute za provedbu kontrole kvalitete kako bi se navedeno što kvalitetnije provodilo.

Kontrola kvalitete te nastavno validacija provodi se po principima pregleda te usporedbe podataka na više načina; uspoređuju se podaci za istog obveznika po godinama, uspoređuju se setovi podataka po istovrsnim grupama djelatnostima, kapacitetima, vrstama i grupama onečišćujućih tvari, zatim se uspoređuju podaci sa podacima prikupljenim po drugom obvezama za otpad, zrak, klimatske promjene (LRTAP, ETS, Waste Shipment Regulation…). U slučaju značajnih odstupanja (više od 20 %, ali i prema iskustvu i procjeni eksperta) prema nadležnim tijelima upućuju Obrasci kontrole kvalitete kreirani za navedene svrhe ugrađeni su u bazu ROO. Nastavno na navedeno nadležna tijela komuniciraju sa obveznicima u cilju pojašnjenja prijavljenih podataka te eventualnog ispravka istih. U slučaju ispravaka, provodi se ponovna kontrola kvalitete te verifikacija unesenih podataka.

Od uspostave sustava ROO 2008. godine došlo je do poboljšanja kvalitete i kvantitete prikupljenih podataka što je rezultat sinergije djelovanja NT, Inspekcije i Ministarstva/Zavoda te obveznika. Detalji o tome se mogu naći u godišnjim izvješćima koje Zavod izrađuje i objavljuje sukladno Pravilniku o ROO.

Članak 11.

Opišite način(e) temeljem kojeg(ih) se osigurava pristup javnosti podacima sadržanima u registru pritom vodeći računa o zahtjevima članka 11. (pristup javnosti informacijama).

Odgovor:

Informacije o ROO dostupne su javnosti besplatno putem internetske stranice Zavod a . Na stranici se nalaze redovito ažurirane informacije o sustavu ROO, zakonodavstvu, najčešće postavljena pitanja (FAQ), korisne informacije, linkovi, ažurirani adresar nadležnih tijela, i sl. Također, sukladno Pravilniku ROO, Zavod svake godine do 01. prosinca izrađuje „Izvješće o podacima iz ROO“ za proteklu kalendarsku godinu koje objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

Nacionalna izvješća prema EU i UNECE, nalaze se na sljedećem linku:

http://www.haop.hr/hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri-2

Preglednik ROO dostupan je na mrežnoj stranici Zavoda. Uvid u Preglednik ROO omogućen je i putem ulaza u bazu ROO.

Portal HNPROO2 , također osigurava nesmetan pristup široj javnosti podacima ROO (EPRTR obveznici). Dostupan je na mrežnoj stranici Zavoda na hrvatskom, engleskom, francuskom i njemačkom jeziku.

Praćenjem statistike posjećenosti sustava ROO, zamijećeno je povećanje interesa javnosti za navedenu tematiku.

U periodu od 01.03.2010. do 03.07.2020. ukupni prosječni godišnji broj posjeta bazi ROO iznosio je oko 51 987 posjeta te je pritom otvoreno 608 905 stranica.  Prosječno vrijeme trajanja posjeta iznosilo je 17:02 minute. Stopa napuštanja web stranice (engl. „Bounce rate“) bila je 21,4% (spada u „izvrsno“). U periodu od 26.10.2013. do 03.07.2020., ukupni prosječni godišnji broj posjeta Preglednika ROO iznosio je 3 208 posjeta te je pritom pregledano 6 105 stranice. Prosječno vrijeme trajanja posjeta iznosilo je 1:44 minute. Stopa napuštanja web stranice bila je 52,8% (spada u „otprilike prosječno“). U periodu od 01.09.2018. do 03.07.2020., ukupni prosječni godišnji broj posjeta Portalu HNPROO2 iznosio je oko 1 739 posjeta te je pritom otvoreno 3 462 stranica. Prosječno vrijeme trajanja posjeta iznosilo je 1:14 minute. Stopa napuštanja web stranice bila je 66,78 % (spada u „više od prosjeka“).

Države sa najviše pregleda podataka su: Hrvatska (61%), Velika Britanija (12,6%), Sjedinjene Američke Države (5,5%), Njemačka (1,5%), Japan (1,2%), Srbija (0,95%), Indija i Rusija (0,86 %), Bosna i Hercegovina (0,69 %) te još 39 drugih zemalja širom svijeta.

Od 2008. godine formiran je i djeluje Help – desk ROO koji omogućuje odgovaranje na upite od strane javnosti, nadležnih tijela, industrije, ostalih institucija i sl. putem obrasca „Zahtjev za informacijama“ elektroničkom poštom ili putem telefonskih upita. Na Help – desku rade stručnjaci zaduženi za poslove vezane za ROO kao stručna i tehnička pomoć korisnicima sustava ROO. Među njima su u prvom redu NT i obveznici dostave podataka, ali i zaposlenici suradničkih Ministarstava i institucija  kojima je na zahtjev dodijeljen korisnički račun za pretraživanje podataka ROO.

Od svog osnutka djelatnici Help - deska ROO (Zavod) godišnje u prosjeku odgovore na oko 3000 upita elektroničkom poštom i telefonom

Tijekom 2013. godine dodatno je razvijena aplikacija Industrija helpdesk (IHD) u cilju daljnjeg unaprjeđenja suradnje i pružanja pomoći obveznicima, nadležnim tijelima te ostalim zainteresiranim institucijama, a na upite IHD odgovaraju djelatnici koji obavljaju poslove ROO te nadležna tijela. Unutar navedene aplikacije informativno su pojačane pojedine teme u smislu bržeg i efikasnijeg davanja odgovora. Aplikacija ne pokriva samo ROO, već i ostale baze relevantne za sektorske pritiske: baze vezane uz Seveso Direktivu te IPPC (okolišne dozvole), buku i energetiku. Najviše upita dolazi upravo za ROO gdje je u periodu od 2015. do svibnja 2020. godine zaprimljeno oko 4441 upita za ROO.

Pored navedenog, sukladno Zakonu o pravu pristupu informacijama („Narodne novine“ br. 25/13, 85/15), sva tijela javne vlasti su dužna imenovati službenika za informiranje koji zaprimaju upite građana, javnosti i zainteresirane javnosti te na posebnom mjestu na mrežnim stranicama tijela trebaju objaviti informaciju kako se to pravo može ostvariti (slanjem pisanog ili elektroničkog upita, ili telefonom ili faksom).

Pristup javnosti podacima iz ROO temelje se također na spomenutom  Zakonu o pravu na pristup informacijama koji regulira pravo na pristup informacijama koje posjeduju, raspolažu ili nadziru sva tijela javne vlasti te propisuje i načela prava na pristup, izuzetke od prava na pristup te postupak ostvarivanja i zaštite prava na pristup informacijama. Također je važan ZOZO koji sadrži odredbe o pravu na pristupu informacijama o okolišu, o obvezama objave informacija o okolišu, o rokovima davanja informacija, o odbijanju zahtjeva, a koje su u skladu s odredbama Aarhuške konvencije.

Članak 12.

Gdje se informacije o registru smatraju tajnima, naznačite vrste informacija koje mogu biti uskraćene i učestalost takvog uskraćivanja uzimajući u obzir zahtjeve iz članka 12. (tajnost). Navedite komentare o praktičnim iskustvima i izazovima vezanima uz zahtjeve temeljem kojih se traži poštivanje tajnosti podataka, posebno s obzirom na zahtjeve iz stavka 2.

Odgovor:

Dostupnost podataka o okolišu regulirana je ZOZO-om. U članku 158., stavak (4) navedeno je da „Tijelo javne vlasti koje posjeduje informaciju o okolišu ne može odbiti zahtjev za informacijama iz stavka 3. podstavka 1., 4., 5., 6. i 7. ovoga članka, ako se taj zahtjev odnosi na ispuštanja ili druge emisije u okoliš.“

Tajnost podataka definirana je i Zakonom o tajnosti podataka („Narodne novine“ br.  79/07; 86/12) te njegovim pod zakonskim aktima.

Sukladno Pravilniku o ROO, pravo na tajnost podataka propisano je redom člankom 12. i  glavom V.

Tajnost podataka u bazi ROO upisuju obveznici u obrascu PI-2 točka 7., gdje je moguće odabrati podatke u obrascima za koje obveznik odluči da su tajni. Nastavno, u točci 7.2 tvrdnju o tajnosti podatka potrebno je potkrijepiti dokumentacijom. U skladu sa propisima te temeljem pregleda dostavljenih dokumenta o tajnosti, NT provodi odobravanje zahtjeva za tajnošću.

Prema dosadašnjoj praksi tajnost podataka je u prosjeku tražilo manje od 1% obveznika.   (tajnost proizvodnog kapaciteta i tehnologije).

Unutar sustava ROO definirano je više korisničkih razina pregleda podataka, na način da su tajno označeni podaci vidljivi samo djelatnicima NT zaduženim za obavljanje poslova ROO, Inspekciji zaštite okoliša i djelatnicima Zavoda zaduženim za obavljanje poslova ROO.  

Članak 13.

Opišite mogućnosti sudjelovanja javnosti u izradi nacionalnog PRTR sustava u skladu s člankom 13. (sudjelovanje javnosti u razvoju nacionalnih registara ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari) te bilo kakvo bitno iskustvo vezano uz sudjelovanje javnosti u izradi sustava.

Odgovor:

Opći pravni okvir za sudjelovanje javnosti definiran je Kodeksom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata („Narodne novine“ br. 140/09) koji uključuje i Smjernice za primjenu Kodeksa. Nadalje, ZOZO sadrži odredbe o sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u odlučivanju o određenim djelovanjima i djelatnostima vezano za pitanja zaštite okoliša koje su u skladu s odredbama Aarhuške konvencije.

U skladu s tim propisima nacrt Pravilnika ROO prošli su postupak javnog savjetovanja.

Članak 14.

Opišite postupak utvrđen zakonom u skladu s kojim svaka osoba ima pravo žalbe ako smatra da je njezin zahtjev za informacijama zanemaren, neutemeljeno odbijen odnosno da nije riješen u skladu s odredbama članka 14. (pristup pravosuđu) te primjenu istoga.

Odgovor:

Sukladno čl. 25. i čl. 26. Zakona o pravu na pristup informacijama („Narodne novine“ br. 25/13 i 25/15):

Članak 25.

(1) Protiv rješenja tijela javne vlasti može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja.

(2) Žalba se može izjaviti i kad tijelo javne vlasti, u propisanom roku, ne odluči o zahtjevu podnositelja.

(3) Povjerenik je dužan rješenje o žalbi donijeti i dostaviti stranci, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

(4) Tijela javne vlasti dužna su Povjereniku u postupku po žalbi protiv rješenja o ograničenju informacija iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, omogućiti uvid u informacije koje su predmet postupka. Za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, Povjerenik će zatražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, sukladno zakonu kojim se uređuje tajnost podataka.

(5) Kad Povjerenik u postupku rješavanja po žalbi treba ispitati pravilnost provedenog testa razmjernosti i javnog interesa, odnosno provesti test razmjernosti i javnog interesa, rješenje o žalbi dužan je donijeti i dostaviti stranci, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 60 dana od dana predaje uredne žalbe.

(6) Kad Povjerenik, za informacije iz članka 15. stavka 2. točke 1. ovog Zakona, traži mišljenje Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, dužan je rješenje donijeti i dostaviti stranki, putem prvostupanjskog tijela, najkasnije u roku od 90 dana od dana predaje uredne žalbe.

(7) Kad utvrdi da je žalba osnovana, Povjerenik će rješenjem  naložiti tijelu javne vlasti da korisniku omogući pristup traženoj informaciji, odnosno da odluči o zahtjevu korisnika te odrediti primjeren rok u kojem je dužno to učiniti.

(8) Smatrat će se da je tijelo javne vlasti onemogućilo ili ograničilo pristup informacijama korisniku ako ne postupi po odluci Povjerenika iz stavka 7. ovoga članka ili to ne učini u roku koji je odredio Povjerenik.

Članak 26. - Upravni spor

(1) Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske. Visoki upravni sud Republike Hrvatske mora donijeti odluku o tužbi u roku od 90 dana. Tužba ima odgađajući učinak ako je rješenjem omogućen pristup informaciji.

(2) Upravni spor protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može pokrenuti i tijelo javne vlasti koje je donijelo prvostupanjsko rješenje.

(3) U postupku po tužbi, tijela javne vlasti dužna su Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske omogućiti uvid u informacije iz članka 15. stavka 2. i 3. ovog Zakona, koje su predmet postupka.

Članak 30.

(1) Tijelo javne vlasti rješenjem će odbiti zahtjev za ponovnu uporabu informacija ako se zahtjev odnosi na:

1) informacije iz članka 15. stavaka 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona,

2) povjerljive statističke informacije, sukladno zakonu,

3) informacije za koje korisnik treba dokazati postojanje pravnog interesa,

4) dijelove informacije koji sadrže samo logotipe, grbove ili oznake,

5) informacije koje su u posjedu tijela koja pružaju javne usluge radija, televizije i elektroničkih medija,

6) informacije koje su u posjedu obrazovnih i znanstvenoistraživačkih ustanova, uključujući organizacije osnovane u svrhu prijenosa rezultata istraživanja, škole i ustanove visokog obrazovanja, osim knjižnica ustanova visokog obrazovanja,

7) informacije koje posjeduju ustanove u kulturi, osim knjižnica, muzeja i arhiva,

8) informacije koje se ne prikupljaju u svrhu obavljanja javnog posla.

(2) Protiv rješenja o ponovnoj uporabi informacija može se izjaviti žalba Povjereniku u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Protiv rješenja Povjerenika žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

(3) Ako tijelo javne vlasti odbije zahtjev za ponovnu uporabu zbog zaštite prava intelektualnog vlasništva, dužno je obavijestiti podnositelja o nositelju prava intelektualnog vlasništva, ako je poznat, odnosno o nositelju licencije od kojeg je tijelo javne vlasti dobilo odnosnu informaciju.

Članak 15.

Opišite kako je Stranka promicala svijest javnosti o nacionalnom PRTR-u i navedite detalje, u skladu s člankom 15. (osposobljavanje), o:

(a) uloženim naporima u cilju osiguravanja adekvatnog osposobljavanja i smjernica u cilju osiguravanja pomoći nadležnim tijelima u izvršavanju njihovih obveza propisanih Protokolom;

Odgovor:

U cilju kontinuirane edukacije nadležnih tijela, nekadašnja Agencija, sada Zavod Ministarstva, jednom godišnje provodila je radionice za izobrazbu. Tijekom projekta CRO EPR, broj radionica se višestruko povećao (u 18 mjeseci održano oko 30 radionica i konzultacija) te su iste bile usmjerene na sve aspekta prikupljanja podataka ROO za nadležna tijela, provjeru kvalitete prijavljenih podataka za zrak, vode i otpad te provjeru vjerodostojnosti i potpunosti podataka. Osim navedenog, Zavod redovito ažurira rubriku Najčešće postavljena pitanja (FAQ), kako za same obveznike, tako i za nadležna tijela u dijelu provjere kvalitete i potpunosti podataka obveznika.

Link:

http://www.haop.hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri-6

Za potrebe obveznika i nadležnih tijela, izrađena su dva priručnika: Priručnik ROO za sve aspekte unosa podataka te osiguranja točnosti istih i Priručnik za ROO za dio zrak gdje se obrađuje tematska cjelina prijava emisija u zrak, za pomoć i obveznicima i nadležnim tijelima te inspekciji. Dodatno, u samoj bazi ugrađene su automatske provjere i zaštite koje onemogućavaju unos krivih podatak što znatno olakšava provjeru od strane nadležnih tijela. Također, u bazi se nalaže tzv. Obrasci kontrole kvalitete putem kojih djelatnici Zavoda direktno šalju informacije djelatnicima u nadležnim tijelima kada uoče nedostatke ili greške kod unosa od strane obveznika. Na taj način se pruža direktna i brza pomoć nadležni tijelima u njihovom radu.

(b) pomoći i smjernicama vezanima uz pristup javnosti nacionalnom registru te korištenju informacija sadržanih u istome.

Odgovor:

Sve informacije vezane za ROO dostupne su javnosti putem linka Zavoda: http://www.haop.hr/tematska-podrucja/otpad-registri-oneciscavanja-i-ostali-sektorski-pritisci/postrojenja-i-registri-6 . Na stranici se nalaze redovito ažurirane informacije o sustavu ROO, zakonodavstvu, najčešće postavljena pitanja (FAQ), korisne informacije, linkovi, ažurirani adresar nadležnih tijela, i sl. Također, sukladno Pravilniku o ROO, do 01. prosinca tekuće godine za podatke protekle kalendarske godine objavljuje se prije spomenuta godišnja izvješća o ROO. Kako je već navedeno, javnost brži i lakši pristup podacima ima i preko Preglednika ROO i portala HNPROO2, putem e-maila Zavoda te putem telefona.

Članak 16.

Opišite kako je Stranka surađivala sa i pomagala drugim Strankama te poticala suradnju među relevantnim međunarodnim organizacijama osobito:

(a) u okviru međunarodnih mjera koje se provode u cilju postizanja ciljeva ovog Protokola u skladu sa stavkom 1. (a);

(b) temeljem uzajamnih sporazuma Stranaka u vezi uspostave nacionalnih sustava propisane ovim Protokolom u skladu sa stavkom 1. (b);

(c) u dijeljenju informacija propisanih ovim Protokolom u vezi ispuštanja i prijenosa u graničnim područjima u skladu sa stavkom 1. (c);