NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i u odredbi članka 58. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/17 i 98/19; u daljnjem tekstu: Zakon) učinjen je značajan korak u uređenju sljedećih prava:
otvaranje roka za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti
uvođenje naknade za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
viši iznos najniže mirovine ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru
snižavanje dobne granice za odlazak u starosnu mirovinu ovisno o duljini sudjelovanja u borbenom sektoru
pravo na obiteljsku mirovinu za bračne ili izvanbračne drugove te djecu umrlih hrvatskih branitelja i HRVI pod povoljnijim uvjetima
intenziviranje stambenog zbrinjavanja u suradnji s tijelima državne uprave koja upravljaju stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske
proširenje prava na prednost pri zapošljavanju te uvođenje porezne olakšice za poslodavce koji zaposle djecu smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
omogućen rad hrvatskih branitelja uz mirovinu
uspostava Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koja više nije javna te se koristiti samo u službene svrhe
zaštita stečenih prava i proširenje prava iz mirovinskog osiguranja za stradale pripadnike Hrvatskog vijeća obrane i članove njihovih obitelji.
Nakon tri godine primjene Zakona, uočeno je da je određene mjere predviđene Zakonom potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. Poboljšanja su potrebna u sljedećim područjima:
u postupku ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata postoje normativni i organizacijski problemi koji utječu na trajanje postupka daleko izvan zakonskih rokova, a tiču se većinom provođenja stručne procjene. Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI, postupak traje gotovo dvije godine. Zbog dugotrajnosti postupka potrebno je izbaciti prethodnu stručnu procjenu iz postupka ostvarivanja statusa HRVI
određena prava iz mirovinskog osiguranja prema ovom Zakonu ne mogu ostvariti hrvatski branitelji koji su taj status ostvarili nakon što je Zakonom ponovno otvoren rok za priznavanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
stambeno zbrinjavanje potrebno je dodatno ubrzati
dio socijalno ugroženih hrvatskih branitelja ne može ostvariti naknadu na nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji ni jednokratnu novčanu pomoć te je potrebno dodatno prilagoditi uvjete za ostvarivanje prava
pojedine odredbe se ne tumače ujednačeno te ih je potrebno nomotehnički doraditi radi veće jasnoće i ujednačenog tumačenja.
Izmjenama i dopunama Zakona proisteći će sljedeće posljedice:
ubrzanje postupka za ostvarivanje statusa HRVI zbog ukidanja prethodne stručne procjene u postupcima ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata po osnovi bolesti
radi dodatnog ubrzanja postupka za ostvarivanje statusa HRVI vještačenje koje je dosad obavljao ZOSI, bit će prebačeno u punu nadležnost Ministarstva hrvatskih branitelja, odnosno osnovat će se posebna povjerenstva u kojem će vještačenje obavljati vještaci
omogućit će se ostvarivanje prava na mirovinu prema ovom Zakonu, ako za to zadovoljavaju uvjete, i za one hrvatske branitelje koji su naknadno ostvarili taj status, status dragovoljca ili dodatne dane sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a već ranije imaju priznato pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju
mogućnost prevođenja ranije priznatih prava i određivanje nove svote najniže mirovine umjesto priznate mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i za one hrvatske branitelje koji nisu bili zatečeni korisnici najniže mirovine, jer im u trenutku odlaska u mirovinu, mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju bila povoljnija od tada najniže braniteljske mirovine (bez povećanja za sudjelovanje u Domovinskom ratu)
ubrzanje postupka stambenog zbrinjavanja kroz kupnju stanova na lokacijama na kojima nije isplativa organizirana izgradnja te pojednostavljivanje postupka prijenosa stanova za stambeno zbrinjavanje HB između tijela državne uprave
ostvarivanje prava namijenjenih socijalno ugroženim skupinama korisnika kao što su jednokratna novčana pomoć i naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji dodatno će biti prilagođeno potrebama korisnika
jasnija i ujednačena primjena odredbi zbog nomotehničke dorade.
III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu u sklopu razdjela 086 - Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, unutar programa 4102 - Mirovine i mirovinska primanja u sklopu aktivnosti A688046 - Mirovine na temelju osiguranja-starosne, A688047 - Mirovine na temelju osiguranja-invalidske, A688048 - Mirovine na temelju osiguranja-obiteljske i A753010 - Mirovine hrvatskih branitelja u procijenjenom iznosu od 12.100.000 kuna u 2021. godini, 15.509.000 kuna u 2022. godini te 17.126.000 kuna u 2023. godini.
U sklopu razdjela 041 - Ministarstvo hrvatskih branitelja sredstva su osigurana u sklopu aktivnosti A558041 - Administracija i upravljanje, na kontu 3237 - Intelektualne i osobne usluge u iznosu od 1.980.000 kuna za svaku godinu, aktivnosti A753008 - Trajna prava, na kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu u iznosu od 1.008.000 kuna za svaku godinu i aktivnosti A522027 - Jednokratna prava za obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu u iznosu od 119.000 kuna za svaku godinu.
Sredstva za stambeno zbrinjavanje (kupnja stanova na tržištu) planirana su na izvorima 43 i 71 te će se trošiti sukladno raspoloživim prihodima i ponudi stambenih objekata na tržištu.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI
Članak 1.
U Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) u članku 3. stavku 1. točki b) iza riječi: „u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.“ dodaju se riječi: „ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana.“
U točki d) iza riječi: „umro“ dodaje se zarez i riječi: „ranjen ili ozlijeđen“.
Članak 2.
U članku 6. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. točke d) ovoga članka, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, i nakon isteka roka iz stavka 1. točke d) ovoga članka, uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po toj istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.“
Članak 3.
U članku 15. dodaje se oznaka stavka 1.
U stavku 1. iza riječi: „pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave“.
U stavku 1. točki b) iza riječi: „ medicinsko osoblje“ dodaju se riječi: „ ili pripadnik Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske“.
U stavku 1. točki f ) briše se veznik: „ili“, na kraju točke g) briše se točka i dodaje veznik: „ili“, a iz točke g) dodaje se točka h) koja glasi:
„h) druga osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske.“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Status sudionika iz Domovinskog rata utvrđuje se na način određen pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar).“.
Članak 4.
U članku 16. riječi: „hrvatskog ratnog vojnog invalida“ zamjenjuju se riječima: „hrvatski ratni vojni invalidi“.
Članak 5.
U članku 17. stavku 6. riječ: „propisna“ zamjenjuje se riječju: „propisana“.
Članak 6.
U članku 24. riječi: „i Nacionalnom strategijom za očuvanje i zaštitu zdravlja braniteljske i stradalničke populacije (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) koju donosi Vlada Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „i drugim aktima strateškog planiranja“.
Članak 7.
U članku 25. stavku 2. riječi: „Nacionalnom strategijom“ zamjenjuje se riječima: „Programom preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata oboljeli od PTSP-a i drugih mentalnih bolesti i poremećaja imaju pravo na zdravstvene usluge čiji će se opseg utvrditi Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći za braniteljsku i stradalničku populaciju koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ministarstvo financira dodatne programe u okviru zdravstvenih ustanova definiranih Nacionalnim programom iz stavka 3. ovoga Zakona koji se odnose na pružanje zdravstvene pomoći koja nije obuhvaćena standardom prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a obuhvaća veći broj dijagnostičkih i terapijskih postupaka u liječenju PTSP-a i drugih mentalnih bolesti i poremećaja.“
U stavku 5. točka d) mijenja se i glasi:
„ d) palijativnu skrb čiji se opseg utvrđuje strateškim planom palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i sporazumima sklopljenim između Ministarstva i tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo te drugim ustanovama koje pružaju palijativnu skrb“.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kod kojih postoje teška medicinska stanja određena pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka, mogu ostvariti prava iz stavka 5. ovoga članka bez utvrđivanja jesu li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar)“ brišu se.
Članak 8.
U članku 26. stavku 1. riječi: „Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.) zamjenjuju se riječima: „(»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16.,18/18., 62/18., 115/18. i 102/19)“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju smanjuje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.“.
Članak 9.
U članku 27. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama ovoga Zakona podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju.“.
Članak 10.
U članku 28. stavku 1. iza riječi: „Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata“ dodaju se zarez i riječi: „ pripadnik borbenog sektora“.
Članak 11.
Članak 29. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine i korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji su ostvarili starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, i korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka mirovinski faktor za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.
(3) Osobama iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja može se odrediti novi iznos starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremene starosne mirovine ako su navršile najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili Zakonom o mirovinskom osiguranju.“.
Članak 12.
U članku 34. stavku 3. riječi: „ svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj“ zamjenjuju se riječima: „ svih zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.“.
Članak 13.
Članak 36. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju to se pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na dan navršene starosne dobi iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona bio zaposlen, prevodi se na starosnu mirovinu nakon prestanka osiguranja po navršenoj starosnoj dobi, od prvog dana nakon mjeseca u kojem je prestalo osiguranje nakon navršene starosne dobi iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, ako nije ostvario neku drugu mirovinu.
(3) Iznos prevedene mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može biti niži od najniže mirovine iz članka 49. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu prema ovome Zakonu.
(4) Mirovinski faktor za najnižu starosnu mirovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je 1,0.
(5) Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajućoj odredbi prijašnjeg općeg propisa.
(6) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je preveden u starosnu mirovinu prema ovome članku, a potom se zaposli, s danom zaposlenja uspostavlja se isplata invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz primjenu odgovarajućeg mirovinskog faktora za zaposlenog korisnika, a nakon prestanka osiguranja uspostavlja se isplata prevedene mirovine.“.
Članak 14.
U članku 39. stavku 1. broj: „53.“ zamjenjuje se brojem „55.“.
Članak 15.
U članku 40. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. i glasi:
„(5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja ostvare članovi uže obitelji, a pravo na obiteljsku mirovinu djeci prestane zbog završetka redovitog školovanja, od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva nakon prestanka prava djeci, pravo osim bračnog ili izvanbračnog druga hrvatskog branitelja stječu i roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja na način kao i članovi uže i šire obitelji istog nasljednog reda sukladno stavku 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Članak 16.
U članku 43. dodaje se oznaka stavka 1.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. i glasi:
„(2) U slučaju iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, kada pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja koriste članovi uže i šire obitelji, a roditelji žive odvojeno mirovinski faktor za određivanje mirovine iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1,0, a mirovina se određuje bračnom ili izvanbračnom drugu uz primjenu mirovinskog faktora 0,5 a roditeljima zajedno preostalih 0,5.“.
Članak 17.
U članku 47. stavku 1. iza riječi: „najniže mirovine“ dodaju se riječi: „ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema ovome Zakonu odnosno prijašnjem općem propisu o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima kojim su se uređivala prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.“.
Članak 18.
U članku 52. stavku 1. iza riječi: „Korisnici najniže starosne mirovine“ dodaje se zarez i riječi: „starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremene starosne mirovine“.
Članak 19.
U članku 53. iza riječi: „iz članka 30. stavak 1. i 2.“ dodaje se zarez, a riječi: „ili članka 141.“ zamjenjuju se riječima: „ članka 141. ili članka 142.“.
Članak 20.
Iz članka 56. dodaje se članak 56.a koji glasi:
„Članak 56.a
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i dragovoljci iz Domovinskog rata kojima je taj status ili dodatni dani sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru priznati nakon što su već ostvarili mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, imaju pravo da im se ta mirovina ponovno odredi prema ovome Zakonu, od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnesenog urednog zahtjeva, ako im je to povoljnije i ako ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom.“
Članak 21.
Iza članka 60. dodaje se članak 60.a koji glasi:
„Članak 60.a
„Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata koji se radi ostvarivanja povoljnijeg prava prema drugome propisu ili iz drugog opravdanog razloga odrekne ostvarivanja prava na osobnu invalidninu prema ovome Zakonu, zadržava status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.“
Članak 22.
U članku 69. stavcima 1. i 2. riječi: „izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli“ zamjenjuju se riječima: „godine određene u rješenju o prethodnom priznavanju prava na prilagođeni osobni automobil“.
U stavku 2. iza riječi: „u koju ulazi i“ dodaje se riječ: „carina“, a iza te riječi zarez.
Članak 23.
U članku 70. stavku 3. riječi: „tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „ liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
Članak 24.
U članku 74. stavku 1. točki a) riječi: „tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „liječničkog povjerenstva iz članka 182.“
Članak 25.
U članku 83. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se:
a)dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće,
b) dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu,
c) dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za:
a. razliku u površini,
b.nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće,
c. za poboljšanje uvjeta stanovanja
d)mogućnošću kupnje stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju
e)mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate i
f) pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu te za razliku u površini mogu ostvariti:
a)dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali od dvije do tri godine u borbenom sektoru u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma
b)dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri godine i više u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma.“
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, u slučaju ako je jedan član uže ili šire obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja, ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda ako je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, u slučaju ako je jedan član uže ili šire obitelji koji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja, ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda bez obzira je li imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.“
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.
Iza dosadašnjeg stavka 7. koji postaje stavak 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti i djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu iako su u trenutku podnošenja zahtjeva stariji od 15 godina, ako su:
a)već prethodno podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanja koji je izvršnim rješenjem odbijen zbog postojanja zapreke iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona i
b)u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su bili na redovitom školovanju ili ako su u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka primali obiteljsku invalidninu .
Dosadašnji stavci 8. do 10., postaju stavci 11. do 13.
Članak 26.
U članku 86. stavku 1. iza riječi: „izgradnju“ dodaju se riječi: „ i kupnju stanova na tržištu za potrebe stambenog zbrinjavanja korisnika“.
Članak 27.
U članku 87. stavku 4. točki b) riječi: „distributivne, telefonske, kanalizacijske“ zamjenjuju se riječima: „ distributivna telefonska kanalizacija“.
Članak 28.
Članak 96. mijenja se i glasi:
„(1) Tijela državne uprave koja imaju na upravljanju stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste ih osobe iz članka 83. ovoga Zakona, kao i u slučaju iz članka 85. stavka 2. ovoga Zakona, s Ministarstvom će sklopiti sporazum na temelju kojeg će se Ministarstvu prenijeti pravo upravljanja im stanovima i kućama.
(2) Ministarstvo će s nadležnim tijelom državne uprave sklopiti sporazum na temelju kojeg će im prenijeti na upravljanje stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske koji su Ministarstvu dodijeljeni na upravljanje radi stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu, kada se utvrdi da se stanovi i kuće dodijeljeni Ministarstvu na upravljanje ne mogu iskoristiti u svrhu zbog koje su dodijeljeni na upravljanje Ministarstvu.“.
Članak 29.
U članku 97. stavku 2. točki a) riječ: „raskinut“ zamjenjuje se riječju: „otkazan“.
Članak 30.
U članku 98. stavku 1. iza riječi: „Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „ ili jedinica lokalne samouprave“.
U stavku 3. iza riječi: „rokovi“ dodaje se zarez i riječ: „cijena“.
Članak 31.
U članku 100. stavku 3. riječi: „druge osobe koje ostvaruju prava iz ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „ i drugi stradalnici iz Domovinskog rata te članovi njihove uže obitelji“.
Članak 32.
U članku 101. stavku 1. točki a) ispred riječi: „bez oba roditelja“ dodaje se zarez.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „rata“ dodaju se riječi: „redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“.
U stavku 1. iza točke i) dodaje se nova točka j) koja glasi:
„j) djetetu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade“
Dosadašnje točke j) i k) postaju točke k) i l).
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.“
Stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka u tijelima iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova i druge s1ične oblike zapošljavanja.“
Članak 33.
U članku 102. stavku 1. točki a) ispred riječi: „bez oba roditelja“ dodaje se zarez.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „rata“ dodaju se riječi: „redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“.
U stavku 1. iza točke i) dodaje se nova točka j) koja glasi:
„j) djetetu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade“
Dosadašnje točke j) i k) postaju točke k) i l).
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.“
U stavku 6. iza riječi: „ili u roku od 30 dana“ dodaje se riječ: „od“.
Stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka u tijelima iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova i druge s1ične oblike zapošljavanja.“
Članak 34.
Članak 103. mijenja se i glasi:
„(1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta , osoba iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava dužna je u prijavi pozvati se na ovo pravo na način da uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj, oglas ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način priloži sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način te da priloži sljedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta:
„a) rješenje ili potvrdu o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do l) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do l) ovoga Zakona te djeca hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi iz članka 101. stavka 1. točke a) i članka 102. stavka 1. točke a) ovoga Zakona)
b) dokaz o nezaposlenosti – potvrdu, odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrdu, odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
c) presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja osim ako se radi o prvom zapošljavanju (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
d) dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi
e) potvrdu poslodavca ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana, odnosno ispis elektroničkog zapisa iz kojeg je vidljivo da je osoba iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona zaposlena na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg ima (u slučaju iz članka 101. stavka 2. i članka 102. stavka 2. ovoga Zakona)
f) presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz članka 107. ovoga Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka g), h), i), j), k) i l) i članka 102. stavka 1. točaka g), h), i), j), k) i l) ovoga Zakona)
g) potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz članka 101. stavka 1. točaka e), f), i) i l) i članka 102. stavka 1. točaka e), f), i) i l) ovoga Zakona)
h) rodni list (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j),k) i l)) i članka 102. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j), k) i l) ovoga Zakona)
i) rješenje ili potvrdu o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b) i d) i članka 102. stavka 1. točaka a), b) i d) ovoga Zakona)
j) smrtni list (u slučaju iz članka 101. stavka 1. točaka a), g) do i) i članka 102. stavka 1. točaka a), g) do i) ovoga Zakona).
(2) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način pozvati osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da dostave dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta.
(3) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta.“
Članak 35.
U članku 104. točki a) podtočki 1. iza riječi: „zakona“ dodaje se zarez i riječi: „osim kada je zadnja služba prestala po sili zakona istekom roka raspolaganja“.
U točki b) riječi: „krivnjom radnika, i to u slučaju“ zamjenjuju se riječima: „ u slučajevima“.
Članak 36.
U članku 107. točka b) mijenja se i glasi:
„b) djeca koja imaju priznat status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obzira jesu li korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine“.
U točki h) riječi: „i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj“ brišu se.
Članak 37.
U članku 108. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Osobe iz članka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da:
a)nisu zaposlene
b)oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade
c)nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti
d)oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba
e)oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
f)oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% proračunske osnovice
g)nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu
h)nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i
i)nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.“
Članak 38.
Članak 112. briše se.
Članak 39.
U članku 119. stavku 1. točke a), e) i f) brišu se.
Dosadašnje točke b) do d) postaju točke a) do c), a točke g) i h) postaju točke d) i e).
Oznaka stavka 1. i stavak 2. brišu se.
Članak 40.
U članku 125. stavku 1. riječ: „obvezne“ i riječ: „osnovnim i“ brišu se.
Članak 41.
U članku 128. stavku 5. iza riječi: „angažira“ dodaju se riječi: „temeljem ugovora o djelu“.
U stavku 7. iza riječi: „suradnike“ dodaju se riječi: „ temeljem ugovora o djelu“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Na izdatke za vanjske suradnike iz stavaka 5. i 7. ovoga članka ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.“.
Članak 42.
U članku 133. stavku 1. riječi: „pred tijelom vještačenja" mijenjaju se riječima: „pred liječničkim povjerenstvom iz članka 182. ovoga Zakona“.
Članak 43.
Članak 137. mijenja se i glasi:
(1)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4)Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji..
(5)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6)Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7)Natpis na grobu, odnosno grobnici za povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka ne može se mijenjati.
(8)Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9)Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(10)Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 9. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini.
(11) Izvješće iz stavka 10. ovoga članka sadrži: ime i prezime, datum i godinu ukopa, mjesto ukopa, naziv groblja, oznaku grobnog mjesta, reda, polja za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 9. ovoga članka i druge podatke određene pravilnikom iz stavka 17. ovoga članka.
(12)Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 8. i 9. ovoga članka.
(13)Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za kojeg nije poznato mjesto ukopa imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(14)Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a)dati na korištenje grobna mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b)osigurati dijelove groblja odnosno aleje za ukop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(15)Pravo iz stavka 14. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(16)Umrli hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati bit će ukopani po službenoj dužnosti.
(17)U slučaju iz stavka 16. ovoga članka, Ministarstvo će za ukop hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je imao prihod, odnosno imovinu zatražiti povrat troškova od nasljednika.
(18)Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.
Članak 44.
U članku 141. stavku 2. riječi: „ uz ponovno vještačenje preostale radne sposobnosti“ brišu se.
Članak 45.
U članku 147. stavku 3. riječi: „tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ mijenjaju se riječima: „liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
Članak 46.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija branitelja sadrži:
a)osobne podatke o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata
b)podatke o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
c)Podatke o zatočenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
d)Podaci o ukopu smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
e)druge podatke određene pravilnikom iz članka 151. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Podatke o nasljednicima udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i broju naslijeđenih udjela dostavljaju nasljednici smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(3) Podatke o nasljednicima udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Ministarstvo će razmjenjivati s tijelom nadležnim za upravljanje Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jedanput mjesečno.
(4) Podatke iz ovoga članaka Ministarstvo će ažurirati sukladno podacima dostavljenim iz ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.“
Članak 47.
U članku 155. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zadrugu čini najmanje dvije trećine osnivača ili članova koji su:
a)hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
b)hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
c) članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
d) članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e)djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili
f) djeca dragovoljca iz Domovinskog rata.“
Članak 48.
U članku 156. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plaće ili naknade te ostalu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 157. ovoga Zakona.“.
Članak 49.
Članak 157. mijenja se i glasi:
„Ministar donosi pravilnik o vođenju evidencije zadruga i njihovih upravitelja kojim će se propisati sadržaj i način prikupljanja podataka, njihovo vođenje i ažuriranje, te razmjena s drugim tijelima.“
Članak 50.
U članku 160. stavku 3. riječ: „proistekle“ briše se.
Članak 51.
U članku 166. stavku 1. točke e) do k) mijenjaju se i glase:
„e) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
f) pravu na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja iz članka 23. ovoga Zakona
g) pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
h) pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
i) pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona
j) pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.“
Članak 52.
U članku 169. stavku 2. broj: „5.“ zamjenjuje se brojem: „1.“.
Stavak 3. briše se, a iza stavka 2. dodaju se stavci 3. do 5. koji glase:
„(3) Za potrebe provedbe programa i projekata iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može angažirati vanjske suradnike.
(4) Na izdatke za vanjske suradnike iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.
(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi srednjoročne akte strateškog planiranja kojima određuje strateški okvir pružanja skrbi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.“.
Članak 53.
Članak 172. mijenja se i glasi:
„(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.
(2) Ako se tijekom postupka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka rješenjem će se obustaviti postupak.“.
Članak 54.
U članku 179. točkama e) i f) riječi: „tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „ liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
U točki i) riječi: „ministarstvo nadležno za kulturu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Na kraju točke j) briše se veznik: „i“.
Na kraju točke k) briše se točka i dodaje se veznik: „i“, a iza točke k) dodaje točka l) koja glasi:
„l) status sudionika Domovinskog rata iz članka 15. točke h) utvrđuje nadležno tijelo državne uprave koje je dalo nalog za obavljanje vojnih ili drugih dužnosti.“
Članak 55.
U članku 180. točka f) mijenja se i glasi:
„f) podaci iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“
U točki i) iza riječi: „neprijateljskom objektu“ dodaje se zarez.
Članak 56.
Članak 181. mijenja se i glasi :
„Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se a temelju nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva iz članka 182. ovoga Zakona koje imenuje ministar.“
Članak 57.
Članak 182. mijenja se i glasi:
„(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko povjerenstvo sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: PLP).
(2) Nalaz i mišljenje PLP-a, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji drugostupanjskog liječničkog povjerenstva sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko DLP).
(3) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje drugostupanjsko liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno DLP).
(4) Predsjednike i članove vijeća liječničkih povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar i određuje sjedište i područje rada povjerenstava.
(5) Ministar može imenovati više vijeća liječničkih povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(6) Na izdatke za rad liječnika specijalista u liječničkim povjerenstvima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka temeljem ugovora o djelu ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.
(7) Način imenovanja i metodologiju rada povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“
Članak 58.
Članak 183. mijenja se i glasi:
„(1) Sastav liječničkih povjerenstava iz članka 182. ovoga Zakona ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.
(2) U sastavu žalbenog DLP-a ne smiju biti osobe koje su bile u sastavu PLP-a i revizijskog DLP-a koje je dalo nalaz i mišljenje u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja.“
Članak 59.
Članak 185. mijenja se i glasi:
„(1) PLP donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim u postupku utvrđivanja činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Revizijsko DLP prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja PLP-a donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka u sljedećim slučajevima:
a) kada je PLP oštećenje organizma ocijenilo sa 80% do 100%
b) u postupku ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili
c) kada revizijsko DLP ocijeni da je neposredan pregled potreban.
(3) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, žalbeno DLP donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka“.
Članak 60.
U članku 186. stavku 1. u točki m) briše se veznik: „i“, a na kraju točke n) briše se točka i dodaje veznik: „i“, a iza točke n) dodaje se točka o) koja glasi:
„o) sredstva potpore ostvarena kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“.
Članak 61.
U članku 190. stavku 1. točki d) iza riječi: „iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona“ dodaju se riječi: „sukladno članku 102. stavku 5. ovoga Zakona“.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „te pravne osobe s javnim ovlastima ako“ dodaju se riječi: „sukladno članku 105. stavku 9. ovoga Zakona“
U stavku 1. točki f) mijenja se i glasi:
„f) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) te pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način ne pozovu osobe iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona dostave dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju
U stavku 1. u točki i) briše se veznik: „i“, na kraju točke: „j)“ dodaje se veznik: „i“, a iza točke j) dodaje se točka k) koja glasi:
„k) vlasnici groblja (osim jedinica lokalne samouprave) ako ne daju na korištenje grobno mjesto uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata sukladno članku 137. stavku 14. točki a)“.
U stavku 2. točka: „j“ zamjenjuje se točkom: „k“.
Članak 62.
U članku 191. stavku 1. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u:
a) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu državne vlasti i drugim državnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje ne pozovu osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da, sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona, dostave dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju
b) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu državne vlasti i drugim državnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, sukladno članku 103. stavku 3. ovoga Zakona ne objave poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i
c) jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republici Hrvatskoj ako ne sklope ugovor o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s osobama iz članka 132. ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude i
d) jedinice lokalne samouprave ako ne daju na korištenje grobno mjesto za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku sukladno članku 137. stavku 14. točki a).
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 63.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu ovoga Zakona koja je određena primjenom polaznog faktora sukladno odredbi članku 26. stavku 3. Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br.121/17 i 98/19) koja je bila na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti ponovno odrediti prijevremenu starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, bez donošenja rješenja ako je za korisnika povoljnije.
Članak 64.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima mirovine ostvarene i određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji do 1. ožujka 2018. nisu podnijeli zahtjev za određivanje mirovine prema članku 14., 21. i 30. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13 i 92/14) jer im je mirovina određena isključivo prema članku 79. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima iz mirovinskog osiguranja bila povoljnija, a ispunjavali su uvjete za određivanje prijašnje najniže braniteljske mirovine na dan 28. veljače 2018. prema članku 31. stavku 1. do 8. prijašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji umjesto mirovine iz članka 14., 21. i 30. prijašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju pravo podnijeti zahtjev za prevođenje najniže braniteljske mirovine odgovarajućom primjenom članka 49. stavka 6. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 1211/17 i 98/19).
(2) Pravo na najnižu mirovinu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka pripada od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja urednog zahtjeva.
Članak 65.
(1)Uredba o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17 i 56/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe.
(2)Pravilnik iz članka 3. ovoga Zakona, ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
(4)Pravilnik iz članka 57. ovoga Zakona i odluku o imenovanju liječničkih povjerenstava iz članka 57. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnici iz članaka 71., 83., 113., 120., 125., 151., i 157. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 66.
(1)Zahtjevi za priznavanje statusa, odnosno prava po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) u povodu kojih, do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeto izvršno rješenje, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.
(2)Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona za zahtjeve podnesene do usklađivanja Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17. i 56/18.) s odredbama ovoga Zakona, donošenja pravilnika iz članka 57. ovoga Zakona i imenovanja liječničkih povjerenstava iz članka 57. ovoga Zakona dat će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Članka 67.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se izvan snage Pravilnik o načinu provedbe stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida („Narodne novine“, br. 27/18) i Odluka o utvrđivanju ovlaštenih zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja stručna procjena radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, za 2020. godinu („Narodne novine, br. 33/20).
Članak 68.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
OBRAZLOŽENJE UZ ČLANKE
Članak 1.
Ovom izmjenom pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su izravno bili angažirani u borbenom sektoru manje od 100 dana, a u kontinuitetu su nastavili sudjelovanje u Domovinskom ratu kao pripadnici Oružanih snaga, omogućava se stjecanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Također, stjecanje statusa hrvatskog branitelja omogućava se pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su bili ranjeni ili ozlijeđeni te zbog toga nisu ispunili uvjet sudjelovanja od 100 dana.
Članak 2.
Zakonom o izmjenama i dopuni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 137/09) bilo je određeno da danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Kako ne bi bilo dvojbe u provedi ove odredbe, izričito je propisano da status člana obitelji smrtno stradaloga mogu ostvariti i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, i nakon isteka roka iz stavka 1. točke d) ovoga članka, uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po toj istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 3.
Definicija sudionika Domovinskog rata je proširena kako bi se odredbom obuhvatili svi koji su doprinijeli obrani suvereniteta Republike Hrvatske prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske. Osim toga, predviđeno je donošenje provedbenog propisa kojim će se razraditi način priznavanja statusa sudionika iz Domovinskog rata.
Članak 4.
Ovim člankom je jasnije propisano da se stradalnicima iz Domovinskog rata smatraju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata.
Članak 5.
Ovom izmjenom ispravljena je greška u pisanju.
Članak 6.
Sukladno postojećem stanju i planovima, ovom izmjenom predviđen je širi opseg pravnog i institucionalnog okvira kojim se regulira zdravstvena zaštita hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članak 7.
Članak 25. usklađuje se sa izmjenom članka 24. Nadalje, dodaje se stavak 6. kojim se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kod kojih postoje teška medicinska stanja određena pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, omogućava ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja bez dodatnog utvrđivanja jesu li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Navedeno je potrebno kako bi se onim hrvatskim braniteljima koji su teškom stanju mogla što žurnije pružiti potrebna zdravstvena zaštita koja se ostvaruje sukladno ovom Zakonu.
Članak 8.
Ovom izmjenom se usklađuju polazni faktori za određivanje prijevremene starosne mirovine koji su izričito propisani važećim Zakonom te su u trenutku donošenja važećeg Zakona bili povoljniji od onih u prema tada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Naime, u međuvremenu su nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/19) polazni faktori u ovom Zakonu postali nepovoljniji, pa ih je potrebno uskladiti s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 9.
Ovom izmjenom izričito je propisano što se podrazumijeva pod mirovinom ostvarenom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u smislu ovog Zakona.
Članak 10.
Radi jasnije primjene, u članku 28. se izričito propisuje da pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu mogu ostvariti pripadnici borbenog sektora. Naime, isto proizlazi i sadašnje odredbe stavaka 3. koji upućuje na primjenu članka 27. Zakona.
Članak 11.
Izričito se propisuje mogućnost rada i korištenja mirovine i za hrvatske branitelje koji su ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Članak 12.
Izrazi se usklađuju s podacima koje Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje u Narodnim novinama.
Članak 13.
Jasnije je definirana odredba u pogledu kruga korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Izričito je propisan i mirovinski faktor za određivanje najniže starosne braniteljske mirovine koja se određuje umjesto te mirovine, ako je to povoljnije uz ispunjenje uvjeta za najnižu mirovinu, te određuje od kada se prevode korisnici koji su u trenutku navršene dobi za prevođenje u starosnu mirovinu iz članka 26. stavka 2. Zakona bili zaposleni.
Članak 14.
U pogledu dobi za stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju odredba usklađena s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 15.
U članku 40. kojim se uređuje prednost za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Ovom dopunom je izričito propisana mogućnost ostvarivanja prava za roditelje uz udovicu, nakon prestanka prava djeci. Naime, nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djeci, u praksi je bilo slučajeva da udovica radi i ne koristi priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a roditelji podnesu zahtjev.
Članak 16.
S obzirom da je u članku 40. dodan stavak 5., ovdje se izričito propisuju mirovinski faktore za udovicu i roditelje u tom slučaju.
Članak 17.
Kod nabrajanja kruga umrlih korisnika mirovina iza kojih članovi uže obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, radi jasnije primjene izričito propisano da se radi o korisnicima mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i ovom Zakonu, odnosno zakonima koji su prethodili ovome Zakonu.
Članak 18.
Nastavno na izmjene kojima se izričito propisuje i mogućnosti rada i korištenje prijevremene i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika potrebno je tu dopunu članka 29. uskladiti i s odredbom članka 52. koji uređuje obustavu najniže starosne braniteljske mirovine za vrijeme zaposlenja i uspostavu te najniže mirovine nakon prestanka zaposlenja, na način da se i za vrijeme zaposlenja i korisnicima najniže prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ta mirovina prema stažu i plaći za vrijeme zaposlenja obustavlja i nakon prestanka zaposlenja ponovno uspostavlja.
Članak 19.
Revizija radne sposobnosti provodi se i postupku ostvarivanja mirovine iz članka 142. što proizlazi iz odredbe članka 142. stavka 3. koji upućuje na primjenu Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.
Radi jasnije primjene, isto je izričito navedeno u članku 53.
Članak 20.
Ovom odredbom se omogućava ostvarivanje prava na mirovinu prema ovom Zakonu i za one hrvatske branitelje kojima je prije stjecanja statusa dragovoljca ili hrvatskog branitelja, odnosno dodatnih dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, već ranije priznato pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Članak 21.
S obzirom da postoje određeni slučajevi u kojima HRVI iz Domovinskog rata ostvarivanje prava na osobnu invalidninu prema ovom Zakonu predstavlja zapreku za ostvarivanje povoljnijeg prava prema općim propisima, HRVI iz Domovinskog rata imaju mogućnost odreći se ostvarivanja prava na osobnu invalidninu. Kako ne bilo dvojbe da odricanje prava na osobnu invalidninu ne znači i odricanje od statusa HRVI iz Domovinskog rata, dodana je odredba kojom je to izričito i propisano.
Članak 22.
Radi lakše provedbe ove odredbe u praksi, preciznije propisno kako se računa rok za ostvarivanje prava.
Članak 23. i 24
Odredba se usklađuje s izmjenama u članku 181. i 182. u kojima se o uvodi novi model vještačenja prema kojem vještačenja za potrebe ovog Zakona, umjesto Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, provode liječnička povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja.
Članak 25.
U članku 83. stavku 2. iza riječi: „poboljšanje uvjeta stanovanje“ dodaju se riječi: „kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju“. Naime, to pravo se kasnije razrađuje u stavku 3. i 4. istog članka, pa ga je potrebno navesti i u stavku 2. u kojem se nabrajaju svi oblici prava na stambeno zbrinjavanje.
Dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali više od dvije godine u borbenom sektoru dosad su mogli ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, a sada se pravo za ovu skupinu korisnika proširuje i na financijsku potporu za razliku u površini.
Stavcima 6. i 7. omogućava se ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje pod jednakim uvjetima i za one članove obitelji u slučajevima kada su pojedini članovi obitelji istoga nasljednoga reda već ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje bez postignuta sporazuma jer prije 2010. godine nije bilo propisano da članovi istoga nasljednoga reda ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema međusobnom sporazumu.
Dodaje se stavak 10. kojim se omogućava stambeno zbrinjavanje djece bez oba roditelja (članak 84. st.3) koja imaju zapreke za stambeno zbrinjavanje, a prethodno su pravomoćno odbijeni po prijašnjem Zakonu. Po važećem Zakonu podnošenjem novog zahtjeva ne bi mogli ostvarivali pravo po članku 83. st. 7. Zakona, a čime bi bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na korisnike koji su to pravo mogli ostvariti nakon donošenja zakona kojim je naknadno propisan izuzetak iz članka 84. stavka 3.
Članak 26.
APN već provodi postupak kupnje stanova za Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kada se utvrde potrebe za stambenim zbrinjavanjem njihovih korisnika, a RH nema raspoloživih i odgovarajućih stanova kojima bi se riješila njihova stambena pitanja.
Kako Ministarstvo hrvatskih branitelja skrbi o stradalnicima iz Domovinskog rata koji nisu stambeno zbrinuti, potrebno je u pojedinim lokacijama, u kojima nije isplativo provođenje postupka organizirane stambene izgradnje i RH nema odgovarajućih stanova, kupiti pojedine stanove točno određene kvadrature, strukture i pozicije. To se posebno odnosi i na slučajeve prilagodbe prilaza do zgrade, stana po stanu iz članka 100. st. 2. ovoga Zakona, gdje je propisana mogućnost zamjene nekretnina kad se prilagodba ne može izvesti ili nije isplativa.
Članak 27.
Ovime se članak mijenja radi jasnijeg izričaja.
Članak 28.
Po navedenoj izmjeni za svaki prijenos prava upravljanja stanova i kuća Ministarstvu hrvatskih branitelja više neće biti potrebna Odluka Vlade RH, a u cilju ubrzanja postupka stambenog zbrinjavanja.
Isto tako predviđeno je da se isti način mogu prenositi stanovi i kuće dani na upravljanje Ministarstvu hrvatskih branitelja radi stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu, a koji se nisu mogli iskoristiti u svrhu u koju su dani Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Članak 29.
Navedena izmjena radi usklađivanja s izrazima iz ugovora o stambenom kreditu.
Članak 30.
Važećim člankom 98. je sada predviđeno da stradalnici koji imaju zapreke za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje mogu kupiti stan koji koriste ako je on u vlasništvu Republike Hrvatske, ali bez pripadajućeg popusta s osnove stradavanja. Članak se dopunjuje tako da ovo pravo mogu ostvariti i osobe koje koriste stan u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te da se uz uvjete, rokove i način kupnje i cijena stana propisuje Uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Članak 31.
Radi jasnijeg izričaja općeniti izraz: „druge osobe koje ostvaruju prava iz ovoga Zakona“ zamjenjuje se konkretnijim izričajem: „ i drugi stradalnici iz Domovinskog rata te članovi njihove uže obitelji“.
Članak 32.
Dosad je člankom 101. stavkom 1. točkama k) i l) bilo propisano da prednost pri zapošljavaju može ostvariti dijete dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, a redoslijedom iza njega, dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade. Dakle, prema sadašnjem stanju djeca HRVI su pozivajući se odredbu članka 101. stavka 1. točke l) ostvarivali prednost kao djeca hrvatskih branitelja i to prema redoslijedu iza djece dragovoljaca. S obzirom na prethodno navedeno, ovom izmjenom se dodaje posebna kategorija za djecu hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Stavak 2. je izmijenjen radi veće jasnoće odredbe, odnosno jasno je propisno da prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti zaposlene osobe koje su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.
Članak 33.
Isto obrazloženje kao prethodno.
Članak 34.
S obzirom da je uočeno da se određene osobe izričito ne pozovu na pravo prednosti pri zapošljavanju što otežava primjenu ove odredbe, ovom dopunom je propisano da je u prijavi na natječaj ili oglas potrebno pozvati se na ovo pravo. Osim toga, odredba je usklađena s izmjenama u članku 101. i 102. te nomotehnički dorađena.
Članak 35.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje i usklađuje sa Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o radu.
Članka 36.
S obzirom da kod kategorija a) do g) uvjet za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene nije prebivalište u Republici Hrvatskoj, navedeni uvjet se briše i za kategoriju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 37.
Zapreku za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene prema ovom Zakonu više neće predstavljati činjenica da korisnik ima registrirano trgovačko društvo ili obrt ni mirovina veća od 1097, 58 kuna. Naime, navedene zapreke neizravno su već obuhvaćene uvjetom da prihod po članu kućanstva ne smije biti veći od 30% proračunske osnovice. Zapreku više neće predstavljati ni vlasništvo motornih plovila.
Osim toga, dodana je mogućnost da ministar može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku proračunsku godinu donijeti odluku o ostvarivanju prava na naknadu za nezaposlene pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih ovim člankom.
Članak 38.
Odredba se briše kao suvišna.
Članak 39.
Ovom izmjenom zapreku za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih uvjeta više ne predstavlja registrirano trgovačko društvo ili obrt, ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili naknadu za nezaposlene iz ovoga Zakona.
Članak 40.
Odredba je usklađena sa Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima po kojem se osigurava pravo na besplatne udžbenike u osnovnim školama te više nema potrebe ovo pravo predvidjeti ovim Zakonom.
Članak 41.
Ovom odredbom je određeno da se na izdatke za vanjske honorarne suradnike Ministarstva koji su angažirani temeljem ugovora o djelu ne odnosi odredba članka 62. stavka 2. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19 i 98/19).
Članak 42.
Navedena izmjena s obzirom da će postupke vještačenja hrvatskih branitelja, umjesto tijela vještačenja (Zavoda), provoditi liječnička povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja, pa će se i pravo na putne troškove iz članka 133. stavka 1. važećeg Zakona ostvarivati radi sudjelovanja pred liječničkim povjerenstvom.
Članak 43.
Odredba je dopunjena na način kako bi se nedvojbeno utvrdilo da se pravo na dodjelu grobnog mjesta prije ekshumacije i identifikacije, odnosi i na smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojem nije poznato mjesto ukopa (to su nestali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata za koje je proveden postupak proglašenja nestale osobe umrlom).
Zbog uočenih problema u realiziranju ukopa umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati (nema pravnih ili fizičkih osoba sposobnih i spremnih za organiziranje i financiranje ukopa) odnosno koje članovi obitelji ne mogu zbog opravdanih razloga ili ne žele ukopati, dodaje se odredba kojom je predviđeno pravo na ukop po službenoj dužnosti.
Članak 44.
U članku 141. stavku 2. briše se dio odredbe koji određuje da se u slučaju smanjenja osobne invalidnine od nadležnog tijela Bosne i Hercegovine obnova postupka za pripadnika borbenog sektora HVO kojemu je invalidnina smanjena na zahtjev korisnika obnova postupka provodi uz ponovno vještačenje. Obnova postupka po tome osnovu provodit će se samo u pogledu određivanja visine mirovine bez ponovnog vještačenja.
Članak 45.
S obzirom da je prijedlogom zakona predviđeno da liječnička povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja provode vještačenja u svim postupcima ostvarivanja prava, u kojima je potrebno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između smrti, bolesti, rane ili ozljede hrvatskog branitelja i njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu, potrebno je propisati da su ista povjerenstva nadležna i za vještačenje u postupcima ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, jer se i u tim postupcima utvrđuje uzročno-posljedična veza između smrti (samoubojstva) pripadnika HVO-a i njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta.
Članak 46.
Člankom se propisuju podaci koje sadrži Evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 47.
Ovim izmjenama dodano je da da prilikom kategorizacije određene zadruge kao braniteljsko socijalno-radne zadruge u dvije trećine osnivača ili članova, pored dosad navedenih, ulaze i djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i djeca dragovoljca iz Domovinskog rata.
Članak 48.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje.
Članak 49.
Od 2014. godine kada je odredba prvi puta uvedena nijedan savez nije se javio za upis u evidenciju. Stoga nema potrebe da se takav oblik udruživanja vodi kroz evidenciju braniteljsko socijalno radnih zadruga.
Članak 50.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje i usklađuje s ostatkom Zakona.
Članak 51.
Odredba se nomotehnički usklađuje na način da se nadležnost navodi redoslijedom sukladno numeraciji članka u Zakonu. S obzirom da je dosadašnja točka e) već obuhvaćena točkom d) jer se radi o postupku priznavanja statusa HRVI po osnovi zatočenja, nema potrebe zasebno navoditi status zatočenika. Nadalje, a s obzirom da je člankom 23. propisano koje osobe se oslobađaju od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izričito je dodana nadležnost za odlučivanje o zahtjevu stranke o ovom pravu.
Članak 52.
Stavak 1. odnosi se na nomotehničko usklađivanje, a u stavku 2. se razrađuje način angažiranja vanjskih suradnika za provedbu programa i projekata navedenih u ovom članku.
Članak 53.
Dorađuje se odredba kojom se uređuje postupanje u slučaju kada je određeno pravo priznato privremeno.
Članak 54.
S obzirom na izmjene u članku 15., u ovom članku određuje se nadležnost za utvrđivanje statusa sudionika Domovinskog rata za druge osobe, osim onih izričito navedenih u članku 15., a koje nemaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske su pridonijele obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske.
Članak 55.
Potreba pribavljanja ratnog puta onemogućavana provođenje postupka u zakonskom roku, a s obzirom da je većina podataka dostupna u Evidenciji hrvatskih branitelja, umjesto ratnog puta koristit će se podaci iz Evidencije hrvatskih branitelja.
Članak 56. do 59.
U postupku ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata postoje normativni i organizacijski problemi koji utječu na trajanje postupka daleko izvan zakonskih rokova, a tiču se većinom provođenja stručne procjene u zdravstvenim ustanovama (nedostatak liječnika, upućivanje branitelja u udaljene bolnice koje raspolažu s ljudstvom i kapacitetima…) i vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI, postupak traje u prosjeku godinu i pol dana što je neprihvatljivo sa zakonskog i moralnog gledišta, a pogotovo imajući u vidu podatke o smrtnosti hrvatskih branitelja. Od 2017. godine u prosjeku je godišnje umrlo 4600 hrvatskih branitelja. Samo u prva tri mjeseca 2020. godine umrlo je 1360 hrvatskih branitelja. Značajan udio hrvatskih branitelja koji su podnijeli zahtjev za rješavanje statusa HRVI taj status nisu dočekali.
S obzirom na prethodno navedeno, ukida se prethodna stručna procjena te se uvodi novi model vještačenja prema kojem vještačenja umjesto Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provode liječnička povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja.
Navedena liječnička povjerenstva obavljat će vještačenja u svim postupcima ostvarivanja prava iz ovog Zakona za koje je potrebno utvrđivanje uzročno-posljedične veze između bolesti, rane ili ozljede i sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Članak 60.
U članku 186. Zakona dodana je odredba da su sredstva potpore ostvarena kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja HB i članova njihovih obitelji izuzeta od ovrhe.
Obzirom da kroz mjere Programa Ministarstvo hrvatskih branitelja nastoji pomoći nezaposlenim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, potaknuti osnivanje braniteljskih zadruga i pomoći u poboljšanju poslovnih procesa, te da se događa da su transakcijski računi osoba blokirani, ne postoji mogućnost ovakve pomoći u tim slučajevima. Pogotovo se to odnosi na nositelje OPG-a i obrte kojima su računi na koje se potpora isplaćuje povezani s OIB-om ovršene osobe, a oni za poslovanje odgovaraju svojom imovinom. To znači konkretno da ne može isplatiti potporu nositelju OPG koji je blokiran, a da pri tome ta sredstva ne budu ovršena. Slične odredbe postoje i u zakonima kao što su npr. Zakon o poljoprivredi i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Članak 61. i 62.
Odredbama je propisana prekršajna odgovornost za odgovornu osobu u jedinici lokalne samouprave i druge vlasnike groblja ako sukladno članku 137. stavku 12. točki a) za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ne daju na korištenje grobna mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
Članak 63.
Ovom odredbom se propisuje da se zatečenim korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su tu mirovinu ostvarili od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu izmjena i dopuna ZOHBDR-a, a kojima je ta mirovina bila određena primjenom odgovarajućeg polaznog faktora iz članka 26. stavka 3. Zakona (koji je ovisio o mirovinskom stažu a ne samo o starosnoj dobi) ta mirovina će se po službenoj dužnosti ponovno odrediti primjenom polaznog faktora koji je jednak polaznom faktoru iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 102/19) analogno članku 8. toga ZID ZOMO-a, ako je to povoljnije.
Članak 64.
Ovom odredbom se propisuje mogućnost prevođenja ranije priznatih prava i određivanje nove svote najniže mirovine umjesto priznate mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i za one hrvatske branitelje koji nisu bili zatečeni korisnici najniže mirovine, jer su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prije 1. siječnja 2005., odnosno do stupanja na snagu odredbi o prevođenju korisnika najniže braniteljske mirovine iz članka 206. ZOHBDR-a (1. ožujka 2018.), a nisu na vrijeme odnosno do stupanja na snagu odredbe članka 206. ZOHBDR-a zatražili određivanje mirovine prema ZOPHBDR-u do stupanja na snagu novoga ZOHBDR-a odnosno najniže mirovine iz članka 31. stavka 1. i 2. prijašnjeg ZOPHBDR-a.
Članak 65.
Ovom odredbom propisuje se rok za usklađivanje Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17 i 56/18) i drugih provedbenih propisa donesenih na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) s odredbama ovog Zakona.
Članka 66.
Odredbom je uređeno postupanje po podnesenim zahtjevima koji nisu riješeni do stupanj na snagu ovoga Zakona.
Članak 67.
S obzirom da je ukinuta prethodna stručna procjena, potrebno je staviti izvan snage i provedbene propise koji se odnose na istu.
Članak 68.
Ovom odredbom propisuje se stupanje Zakona na snagu.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 3.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)
b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i
f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
(2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu.
(4) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Članak 6.
(1) Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je:
a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
b) ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu
c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)
e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili
f) umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro od bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Članovi uže i šire obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju prava predviđena za članove uže i šire obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ako im se u upravnom postupku prizna status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 15.
Sudionik Domovinskog rata je osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik odreda Narodne zaštite, osim osoba iz članka 3. ovoga Zakona
b) medicinsko osoblje, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
c) ratni izvjestitelj, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
d) pripadnik vatrogasnih postrojbi, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
e) pomorac, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
f) član posade brodova trgovačke mornarice, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona ili
g) pripadnik Civilne zaštite.
Članak 16.
Stradalnicima iz Domovinskog rata, u smislu ovoga Zakona, smatraju se članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
Članak 17.
(1) Članovima obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (članovi uže obitelji) i roditelji (članovi šire obitelji).
(2) Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
(3) Pojam djeteta, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća dijete rođeno u braku, dijete rođeno izvan braka, posvojenika i pastorka.
(4) Pastorak, u smislu ovoga Zakona, je osoba koja nema živog jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom nadležnog suda, a hrvatski branitelj iz Domovinskog rata uzdržavao ga je najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.
(5) Pojam roditelja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća biološkog roditelja, posvojitelja, očuha i maćehu.
(6) Očuh ili maćeha hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju prava propisna ovim Zakonom za roditelje:
a) ako nema živog oca ili majke hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili im je oduzeta roditeljska skrb i
b) ako su hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzdržavali ili je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.
Članak 24.
Pravni i institucionalni okvir ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu utvrđenu propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji odredit će se ovim Zakonom i Nacionalnom strategijom za očuvanje i zaštitu zdravlja braniteljske i stradalničke populacije (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) koju donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 25.
(1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za hrvatske branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kontinuirano prati zdravlje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na preventivni sistematski pregled, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi, a prema dinamici i u opsegu utvrđenim Nacionalnom strategijom.
(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na usluge Nacionalnog centra za psihotraumu te usluge regionalnih centara za psihotraumu iz članka 169. stavka 3. ovoga Zakona, čiji će se opseg usluga utvrditi Nacionalnom strategijom i Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći za braniteljsku i stradalničku populaciju koji donosi Ministarstvo.
(4) Ministarstvo financira programe i rad stručnih djelatnika zaposlenih na provedbi Nacionalnog programa u okviru zdravstvenih ustanova (Nacionalnog centra za psihotraumu i regionalnih centara za psihotraumu iz članka 169. stavka 3. ovoga Zakona) koji se odnosi na dio programa zdravstvene pomoći koji nije obuhvaćen standardom prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a obuhvaća veći broj dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kojima su rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, uz zdravstvenu zaštitu koja im se osigurava u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 22. ovoga Zakona koja uključuje i pravo na liječenje u inozemstvu, imaju i sljedeća prava koja nisu obuhvaćena standardom prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja:
a) pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju
b) pravo na ortopedska i druga pomagala
c) naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
d) palijativnu skrb čiji se opseg utvrđuje Nacionalnom strategijom i strateškim planom palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i
e) pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj.
(6) Prava iz stavka 5. ovoga članka, koja prema općim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu utvrđena kao standard prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju sukladno pravilniku koji donosi ministar hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
GLAVA III. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
Članak 26.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.) i njegovim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju snižava se, i to:
a) za četiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci ili
b) za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci.
(3) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to:
a) s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu
b) s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu
c) s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu
d) s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu
e) s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu ili
f) s navršenih 40 i više godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.
(4) Pri izračunu razdoblja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka određenih u mjesecima, jedan mjesec čini 30 dana.
Članak 27.
(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to:
hrvatskom braniteljudo 30 dana0,5%
hrvatskom braniteljuod 31 do 60 dana1%
hrvatskom braniteljuod 61 do 90 dana1,5%
hrvatskom braniteljuod 91 do 120 dana2%
hrvatskom braniteljuod 121 do 150 dana3%
hrvatskom braniteljuod 151 do 180 dana4%
hrvatskom braniteljuod 181 do 210 dana5%
hrvatskom braniteljuod 211 do 240 dana6%
hrvatskom braniteljuod 241 do 270 dana7%
hrvatskom braniteljuod 271 do 300 dana8%
hrvatskom braniteljuod 301 do 330 dana9%
hrvatskom braniteljuod 331 do 360 dana10%
hrvatskom braniteljuod 361 do 480 dana12%
hrvatskom braniteljuod 481 do 600 dana14%
hrvatskom braniteljuod 601 do 720 dana16%
hrvatskom braniteljuod 721 do 840 dana18%
hrvatskom braniteljuod 841 do 960 dana20%
hrvatskom braniteljuod 961 do 1080 dana22%
hrvatskom braniteljuod 1081 do 1200 dana24%
hrvatskom braniteljuod 1201 do 1320 dana26%
hrvatskom braniteljuod 1321 do 1440 dana28%
hrvatskom braniteljuod 1441 i više dana30%
hrvatskom braniteljudragovoljcu – ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatskena postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 10%
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina povećava se za odgovarajući postotak iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.
Članak 28.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada ispuni uvjete staža osiguranja i životne dobi propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju.
(2) Za stjecanje prava na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje mu se računa kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju uračunava se kao staž osiguranja za uvjete staža osiguranja propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz članka 35. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(3) Mirovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu članka 27. ovoga Zakona.
(4) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može steći osoba koja je navršila životnu dob za starosnu mirovinu iz članka 26. ovoga Zakona.
Članak 29.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu i korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka mirovinski faktor za starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.
(3) Osobama iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja može se odrediti novi iznos starosne mirovine ako su navršile najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Članak 34.
(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 31. ovoga Zakona određuje se prema ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili osobnom činu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, i to prema sljedećim osnovicama:
Činovi i ustrojbena mjestaOsnovice
Vojnik93.830,24
Pozornik99.706,06
Razvodnik (zastavnik HRM-a)106.738,44
Skupnik94.860,67
Zapovjednik desetine112.654,87
Zapovjednik voda119.633,79
Zapovjednik satnije143.565,69
Zamjenik zapovjednika bojne157.526,74
Zapovjednik bojne173.474,93
Zamjenik zapovjednika brigade189.422,05
Zapovjednik brigade189.422,05
Desetnik108.524,58
Vodnik116.321,23
Stožerni vodnik117.118,65
Narednik117.118,65
Nadnarednik117.785,65
Stožerni narednik121.621,96
Časnički namjesnik135.658,93
Zastavnik115436,17
Poručnik (poručnik korvete)119.633,79
Natporučnik (poručnik fregate)129.604,61
Satnik (poručnik bojnog broda)143.576,03
Bojnik (kapetan korvete)157.526,74
Pukovnik (kapetan fregate)173.474,93
Brigadir (kapetan bojnog broda)189.422,05
Stožerni brigadir (komodor)205.369,15
Brigadni general (komodor)205.369,15
Zapovjednik zbornog mjesta173.474,93
Zapovjednik zbornog područja221.335,51
General bojnik (kontraadmiral)221.335,51
General pukovnik (viceadmiral)227.313,93
General zbora (admiral)233.292,38
Zapovjednik obrane grada173.474,93
Stožerni general (stožerni admiral)239.270,80
(2) Osnovica za utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje mirovine iz članka 31. ovoga Zakona, kada ustrojbeno mjesto nije navedeno u stavku 1. ovoga članka, određuje se prema plaći koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata odnosno hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata primao prema osobnom činu, zvanju odnosno ustrojbenoj dužnosti u trenutku razvojačenja odnosno stradavanja, ovisno o tome što je za njega povoljnije.
(3) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s rastom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
(4) Odnos policijskih zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra.
Članak 36.
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju to se pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, s tim da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine iz članka 49. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu prema ovome Zakonu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
Članak 39.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira na to je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 53. godine života.
(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.
(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na nju, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
(4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 24 mjeseca od završene profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.
(5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako, suprotno propisima o zapošljavanju, odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.
(6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od izvršnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.
(7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe i javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezni su primiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.
Pravo na obiteljsku mirovinu
Članak 40.
(1) Pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu imaju:
a) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i
c) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Prednost u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu između članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi uže i šire obitelji istog nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Kada međusobni sporazum iz stavka 3. ovoga članka nije postignut, pravo na obiteljsku mirovinu članovima uže i šire obitelji istog nasljednog reda pripada u jednakim sukorisničkim dijelovima.
(5) Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 43.
Obiteljska mirovina članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izračunava se prema sljedećem mirovinskom faktoru:
a) 1,0 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga i dijete ili samo dijete
b) 1,0 za mirovinu za oba roditelja
c) 1,0 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga i roditelje
d) 0,8 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga odnosno jednog roditelja i
e) 0,1 povećanje za svako dijete.
Članak 47.
(1) Bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim bračnog ili izvanbračnog druga umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne, invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili najniže mirovine stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života, pod uvjetom da ima navršenih 40 godina života u trenutku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
(2) Djeca umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim djece hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne ili invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kad navrše 26. godinu života.
(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:
a) 0,7 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo dijete
b) 0,1 povećanje za jedno dijete
c) 0,2 povećanje za dvoje djece
d) 0,3 povećanje za troje djece ili
e) 0,4 povećanje za četvero ili više djece.
Članak 52.
(1) Korisnici najniže starosne mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno će im se odrediti najniža starosna mirovina ako im je to povoljnije.
(2) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nesposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 1., 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.
(3) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđena potpuna nesposobnost za rad prouzročena djelomice ili u cijelosti sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona.
Revizija ocjene radne sposobnosti
Članak 53.
Svaka ocjena radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 39. ovoga Zakona, ili pravo na invalidsku mirovinu, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 30. stavaka 1. i 2. ili članka 141. ovoga Zakona, koju donosi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom propisu, prije donošenja rješenja podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti.
Staž u dvostrukom trajanju
Članak 55.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), sukladno propisima o obrani, bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad sve vrijeme korištenja te naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. nije bio zaposlen ili koji nije ostvario staž osiguranja odnosno poseban staž po drugoj osnovi, a obavljao je zadaće u postrojbama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstva nadležnog za obranu to razdoblje računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
Pravo na prilagođeni osobni automobil
Članak 69.
(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine ima pravo na osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje Ministarstvo, u sedmoj godini od izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine umjesto dodjele osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama, u sedmoj godini od izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli, može ostvariti pravo na dodjelu iznosa do visine novčane protuvrijednosti osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka u koju ulazi i porez na dodanu vrijednost te poseban porez.
(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se ostvariti uz prethodno mišljenje Povjerenstva koje odlukom osniva ministar.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, iznos se neće isplatiti korisniku, nego će se sredstva direktno utrošiti u namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
(5) Pravo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se temeljem izvršnog rješenja.
(6) Ministarstvo provodi postupak javne nabave za osobne automobile iz stavka 1. ovoga članka, sukladno posebnim propisima o javnoj nabavi.
(7) Temeljem izvršnog rješenja o dodjeli osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka, a nakon provedenog postupka javne nabave, ministar donosi odluku o dodjeli osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka koji se dodjeljuje u vlasništvo bez naknade, a obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost i posebnog poreza je Ministarstvo.
(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka sadrži osobne podatke o korisniku kojem se dodjeljuje osobni automobil bez naknade, kao i podatke o osobnom automobilu koji su potrebni za postupak registriranja.
Pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila
Članak 70.
(1) Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine imaju pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u njihovu vlasništvu, po priloženom originalnom računu o obavljenoj prilagodbi, najranije u petoj godini od posljednje prilagodbe.
(2) Naknada troška prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka neće se isplatiti korisniku, nego će se sredstva direktno potrošiti namjenski za obavljenu prilagodbu, isplatom izdavatelju računa koji je obavio prilagodbu.
(3) Obavljena prilagodba osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka mora odgovarati potrebi odnosno vrsti oštećenja organizma hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine, što se utvrđuje nalazom tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 74.
(1) Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se:
a) žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života
b) dijete do navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad, prema kriterijima medicinske znanosti, za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26 godina života i
c) bračni drug iza preminule osobe od koje izvodi pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima obavlja roditeljsku dužnost, dok su ta djeca nesposobna za samostalan život i rad, sukladno točki b) ovoga stavka.
(2) Dijete iz stavka 1. točke b) ovoga članka koje prekine školovanje zbog bolesti koju je utvrdila nadležna zdravstvena ustanova smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.
Članak 83.
(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način.
(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.
(3) Dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali dvije do tri godine u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma. Dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri godine i više u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima propisan za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma.
(4) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate, kupnjom stana u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojem pet godina neprekidno prebivaju, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine te za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te ostvarenjem prava na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske imaju:
a) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
c) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata od I. do X. skupine i članovi uže obitelji umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s istim oštećenjem organizma.
(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi uže i šire obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s tim da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne, pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. Ako se sporazum ne postigne, a nijedan član obitelji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja, pravo na stambeno zbrinjavanje ima onaj član obitelji koji je naslijedio prava i obveze nakon smrti smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, roditelju smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut Ministarstvo može dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa.
(7) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju ili ako u trenutku podnošenja zahtjeva primaju obiteljsku invalidninu.
(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji u slučaju smrti dragovoljaca iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s tim da to pravo članovi uže obitelji ostvaruju zajedno.
(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.
(10) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita i financijske potpore ostvaruje se sukladno pravilniku koji propisuje ministar.
Članak 87.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, kad osoba iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona koristi stambeni kredit ili financijsku potporu za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 86. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.
(2) Jedinica lokalne samouprave može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ustupiti građevinsko zemljište i komunalno opremanje i prije donošenja rješenja o pravu na stambeni kredit.
(3) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita ili financijske potpore za kupnju stana ili kuće te za poboljšanje uvjeta stanovanja na istoj kući ili stanu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo izdaje odgovarajuću potvrdu.
(4) Pod komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:
a) uređenje pristupne ceste, javne rasvjete prema mjesnim prilikama i okoliša potrebnih za korištenje građevine i
b) priključci i mreža za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju prema mjesnim prilikama, instalacije DTK-a (distributivne, telefonske, kanalizacijske) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.
(5) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavaka 1. i 3. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa odnosno njihov povrat za odgovarajuću bruto razvijenu površinu (BRP).
(6) Pravo iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i osobe iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona koje imaju izgrađenu kuću ili stan na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje navedenu kuću ili stan koriste neprekidno pet godina, uz uvjet da ostvaruju pravo na stambeni kredit za poboljšanje uvjeta stanovanja na istoj kući ili stanu.
Članak 96.
Vlada Republike Hrvatske odlukom će na Ministarstvo prenijeti pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravljaju tijela državne uprave, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste ih osobe iz članka 83. ovoga Zakona.
Članak 97.
(1) Ministarstvo će ukinuti zakonita rješenja o dodjeli stana i zakonita rješenja o dodjeli stambenog kredita za kupnju stana ako on nije otkupljen ili nije zaključen ugovor o stambenom kreditu za dodijeljeni stan, ako:
a) je korisnik prava ili član njegove uže obitelji stekao vlasništvo na odgovarajućem stanu ili kući sukladno članku 84. stavku 2. ovoga Zakona
b) je korisnik izgubio status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno status člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili
c) korisnik prava ne koristi stan u skladu s odredbama zaključenog ugovora o najmu stana.
(2) Ministarstvo će ukinuti zakonita rješenja o dodjeli stambenog kredita ako:
a) je ugovor o stambenom kreditu raskinut iz razloga navedenog u ugovoru o stambenom kreditu ili
b) korisnik nije opravdao namjensko korištenje sredstava dobivenog stambenog kredita u ostavljenom roku.
(3) U slučaju iz stavka 2. točke a) ovoga članka, korisnik kredita za kupnju stana u organiziranoj stambenoj izgradnji ili kupnju korištenog stana u vlasništvu Republike Hrvatske dužan je Ministarstvu vratiti stan slobodan od stvari i osoba te glavnicu, redovne i zatezne kamate dospjele do raskida ugovora o stambenom kreditu.
(4) U slučaju iz stavka 2. točke b) ovoga članka, korisnik je dužan Ministarstvu vratiti cjelokupni iznos kredita (povratni i nepovratni dio).
Članak 98.
(1) Osobe iz članka 83. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona kod kojih postoje zapreke iz članka 84. ovoga Zakona mogu kupiti stan koji koriste ako je on u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti pripadajući popust s osnove člana uže i šire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, člana uže i šire obitelji nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i člana uže obitelji hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te dragovoljca iz Domovinskog rata.
(3) Uvjeti, rokovi i način kupnje stanova za osobe iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 94. ovoga Zakona.
Članak 101.
(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom prema sljedećem redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
d) članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.
(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
(3) Tijela iz stavka 1. ovoga članka obvezna su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.
(5) Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora.
(6) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka predstavke iz stavka 5. ovoga članka obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
(7) Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija će ukinuti.
(8) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu. Protiv toga rješenja može se tužbom pokrenuti upravni spor.
(9) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja predstavke iz stavka 5. ovoga članka i čelnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora.
(10) Odredbe ovoga članka o provedbi inspekcijskog nadzora nad postupkom prijma u službu na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa.
(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.
Članak 102.
(1) Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedećem redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
d) članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.
(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.
(4) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga članka provodi nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u svezi sa zapošljavanjem po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju.
(5) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o tome obavijestiti osobu iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu odnosno ponudu za to radno mjesto.
(6) Osoba iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 5. ovoga članka ili u roku od 30 dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom.
(7) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 6. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(8) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti. Pravomoćno rješenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka, kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora, čijim sklapanjem je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.
(10) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 9. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.
(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.
Članak 103.
(1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja ili oglasa te:
a) rješenje o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata ne stariju od šest mjeseci (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do k) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do k))
b) dokaz o nezaposlenosti – potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
c) presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja
d) dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi
e) potvrdu poslodavca da radno mjesto osobe iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona ne odgovara njegovoj stručnoj spremi (u slučaju iz članka 101. stavka 2. i članka 102. stavka 2. ovoga Zakona)
f) presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz članka 107. ovoga Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka g), h), i), j) i k) i članka 102. stavka 1. točaka g), h), i), j) i k) ovoga Zakona)
g) potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz članka 101. stavka 1. točaka f), i) i k) i članka 102. stavka 1. točaka f), i) i k) ovoga Zakona)
h) rodni list (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j) i k) i članka 102. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j) i k))
i) rješenje o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b) i d) i članka 102. stavka 1. točaka a), b) i d)).
(2) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje pozvati osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. da dostave dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju.
(3) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju.
Članak 104.
Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona kojima je:
a) zadnji radni odnos prije prijave na javni natječaj ili oglas prestao temeljem izvršnog rješenja o:
1. prestanku službe po sili zakona
2. prestanku službe otkazom ili
3. izvanrednom otkazu
b) radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika, i to u slučaju:
1. redovitog otkaza ugovora o radu kada je ugovor o radu otkazao radnik
2. redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili
3. izvanrednog otkaza, osim kada ugovor o radu izvanredno otkaže radnik zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
Članak 107.
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: naknada za nezaposlene), ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, imaju:
a) korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine
b) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine
c) korisnici osobne invalidnine
d) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
e) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana
f) roditelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga
g) roditelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga i
h) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje sto dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Članak 108.
(1) Osobe iz članka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da:
a) nisu zaposlene
b) nemaju registrirano trgovačko društvo ili obrt
c) nisu korisnici mirovine veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice
d) oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade
e) nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti
f) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili motornih plovila dužine više od šest metara
g) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
h) oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice
i) nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu
j) nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i
k) nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ispunjeni u trenutku podnošenja zahtjeva i za cijelo vrijeme korištenja prava na naknadu za nezaposlene.
(3) Iznimno od uvjeta određenih u stavku 1. ovoga članka, osobe iz članka 107. ovoga Zakona koje su bile korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona mogu ostvariti pod uvjetom da u roku od mjesec dana od izvršnosti rješenja kojim im je na njihov zahtjev utvrđen prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu podnesu zahtjev za naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, donosi se privremeno rješenje kojim se pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona priznaje od dana prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(5) Privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka ukinut će se rješenjem kojim će se odlučiti o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka kojim se ukida privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka i odlučuje o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od godine od dana izvršnosti privremenog rješenja iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 112.
Promjene u iznosu prihoda, broju članova kućanstva i uvjeta iz članka 108. ovoga Zakona o kojima ovisi pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene utječu na ostvarivanje naknade za nezaposlene tako da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje naknade za nezaposlene uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje naknade za nezaposlene uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva.
Članak 119.
(1) Korisnici koji se nalaze u situaciji iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako:
a) imaju registrirano trgovačko društvo ili obrt
b) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% od utvrđene proračunske osnovice
c) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje im ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba
d) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
e) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu
f) su korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
g) su na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora i
h) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva po istoj situaciji već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć po osnovi drugog propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. točke f) ovoga članka, korisnici koji se nalaze u situaciji iz članka 118. stavka 1. točaka a), b), c) i d) ovoga Zakona mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć iako su korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona.
Pravo na besplatne udžbenike
Članak 125.
(1) Pravo na besplatne obvezne udžbenike za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju:
a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
d) djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
e) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako to pravo ne ostvaruju po drugim propisima, te uz uvjet da im redoviti mjesečni novčani prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% utvrđene proračunske osnovice.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pravo iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na ostvarene redovite mjesečne prihode po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ostvaruju:
a) djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja
b) djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja i
c) djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovoga Zakona bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja.
(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na pravo na besplatne udžbenike za osobe iz stavka 1. ovoga članka za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima.
(5) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se prema pravilniku koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
Pravo na psihosocijalnu pomoć
Članak 128.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na psihosocijalnu pomoć, sukladno ovom Zakonu.
(2) Psihosocijalna pomoć sastoji se od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praćenja stanja i potreba hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine, uže i šire obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a i članova njihovih obitelji te žurnih obilazaka i kriznih intervencija u slučajevima prosuicidalnih izjava, smrti, izrazito lošeg socijalno ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(3) Nositelj organizacije psihosocijalne pomoći je Ministarstvo.
(4) Psihosocijalna pomoć organizira se na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno (u prostorijama područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć) i mobilno (putem organiziranih posjeta domu i obitelji).
(5) Psihosocijalnu pomoć pruža Ministarstvo putem stalno zaposlenih djelatnika područnih jedinica i vanjskih honorarnih suradnika centara za psihosocijalnu pomoć koje angažira s obzirom na njihova stručna znanja s područja skrbi za specifične potrebe osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Ministarstvo surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama te udrugama građana radi što učinkovitijeg rješavanja problema odnosno pružanja odgovarajuće psihosocijalne pomoći.
(7) Ministarstvo u svrhu pružanja psihosocijalne pomoći angažira i druge vanjske suradnike.
Pravo na pravnu pomoć
Članak 129.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na primarnu pravnu pomoć.
(2) Primarna pravna pomoć iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pomoć u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:
a) davanje općih pravnih informacija (opća i načelna pravna uputa) i
b) davanje pravnih savjeta (uputa o načinu i mogućnostima rješavanja odnosno ostvarivanja prava).
(3) Primarnu pravnu pomoć iz stavaka 1. ovoga članka pruža Ministarstvo, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju sukladno propisu kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera imaju pravo na stručnu pomoć branitelja i naknadu troškova kaznenog postupka sukladno propisima kojima se uređuje kazneni postupak.
Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta
Članak 137.
(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4) Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7) Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(8) Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9) Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 8. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini. Izvješće sadrži: ime i prezime, datum i godinu pokopa, oznaku grobnog mjesta, reda, polja i grobnog mjesta za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka.
(10) Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(11) Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a) dati na korištenje grobna mjesta uz naplatu polovice predviđenog iznosa za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b) osigurati dijelove groblja odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(13) Pravo iz stavka 12. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(14) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Članak 141.
(1) Pripadnici HVO-a, državljani Republike Hrvatske, koji temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu u visini razlike između invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj i visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, imaju pravo na novi obračun visine mirovina temeljem smanjenja postotka oštećenja organizma po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na zahtjev stranke obnovit će postupak priznatog prava na mirovinu uz ponovno vještačenje preostale radne sposobnosti.
Članak 150.
(1) Evidencija branitelja sastoji se od općeg i posebnog dijela i pomoćnih podataka.
(2) Opći dio sadrži sljedeće podatke o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) ime, prezime, ime jednog roditelja
b) datum, mjesto i državu rođenja
c) spol
d) mjesto prebivališta i adresu stanovanja
e) status (hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj – dragovoljac iz Domovinskog rata)
f) ukupan broj dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru i
h) pripadnost ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove ili ministarstvu nadležnom za obranu.
(3) U posebni se dio unose sljedeći podaci o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) naziv postrojbe kojoj je pripadao tijekom Domovinskog rata i
b) razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
(4) Pomoćni podaci u Evidenciji branitelja su podaci koji služe za tehničku podršku, obradu te razmjenu podataka s drugim tijelima i pravnim osobama sukladno pravnim propisima, a to su:
a) OIB hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) podatak o datumu smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) podatak o broju udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova obitelji smrtno stradalih odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i
d) podaci o nasljednicima udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova obitelji smrtno stradalih odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(5) Iznimno od stavaka 2. ‒ 4. ovoga članka, za hrvatske branitelje iz članka 4. ovoga Zakona Evidencija branitelja ne sadrži podatke iz stavka 2. točaka f) do h), stavka 3. i stavka 4. točaka c) i d) ovoga članka.
(6) Podatke o nasljednicima udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i broju naslijeđenih udjela dostavljaju nasljednici smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(7) Podatke o nasljednicima udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Ministarstvo će razmjenjivati s tijelom nadležnim za upravljanje Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jedanput mjesečno.
(8) Podatke iz ovoga članaka Ministarstvo će ažurirati sukladno podacima dostavljenim iz ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Članak 156.
(1) Upravitelj zadruge može biti i osoba koja ima priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kod koje je utvrđena opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti ili profesionalna nesposobnost za rad odnosno djelomičan gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako poslove upravitelja obavlja bez plaće ili naknade.
(2) Upravitelj iz stavka 1. ovoga članka nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje.
(3) Kada zadruga u kalendarskoj godini nakon oporezivanja ostvari dobit u iznosu od 150.000,00 kuna i veću, dužna je izabrati osobu koja će profesionalno obavljati poslove upravitelja zadruge i koja se obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje.
(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plaće ili naknade te presliku rješenja o upisu u sudski registar nadležnog trgovačkog suda i svaku izmjenu tog rješenja, u roku od 15 dana od dana upisa.
Članak 157.
Ministar će donijeti pravilnik o vođenju evidencija svih zadruga i saveza, te službenu evidenciju njihovih upravitelja kojim će se propisati sadržaj, uvjeti, način i postupak prikupljanja podataka, njihovo vođenje i ažuriranje, te razmjena s drugim tijelima.
Članak 160.
(1) Braniteljske zahvalnice dodjeljuju se postrojbama iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, sudionicima Domovinskog rata i drugim osobama za izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kao i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata zbog primjerenog i časnog ponašanja, gospodarskog doprinosa te drugih zasluga i doprinosa Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.
(2) Braniteljske zahvalnice dodjeljuje ministar, na prijedlog Povjerenstva za braniteljske zahvalnice.
(3) Preporuku za dodjelu braniteljskih zahvalnica može dati ministar, druga ministarstva i druga tijela državne vlasti te udruge proistekle iz Domovinskog rata i druge udruge građana.
(4) Vrste, uvjete i način dodjele braniteljskih zahvalnica, ustroj i rad Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka te ostalo vezano uz dodjelu braniteljskih zahvalnica odredit će se pravilnikom koji donosi ministar.
Postupak i način ostvarivanja prava
Članak 166.
(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o:
a) statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu člana obitelji osobe smrtno stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
b) statusu člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status člana obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima
c) statusu članova obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima te pravima članova njihove obitelji
d) statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
e) statusu zatočenika u neprijateljskom logoru
f) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
g) o pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
h) o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
i) o pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona
j) o pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.
(2) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo.
(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje o pravu na prilagođeni osobni automobil odnosno novčanoj protuvrijednosti za prilagođeni osobni automobil iz članaka 69. ovoga Zakona, pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 70. ovoga Zakona, o pravu na stambeno zbrinjavanje i pravu na prilagodbu prilaza do zgrade, stana i prilagodbu stana iz članka 100. ovoga Zakona je Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.
(6) Nadležno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi evidencije i izdaje potvrde o statusu i pravima hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članova njegove obitelj, članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka Zakona o kojima rješava.
Članak 169.
(1) Radi očuvanja i zaštite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u društvu te prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata, Ministarstvo provodi sljedeće programe i projekte:
a) psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji kroz nacionalni program koji se donosi u tu svrhu
b) liječenja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori te hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata od II. do X. skupine s preporukom doktora medicine određene specijalizacije
c) poboljšanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
d) provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz nadležnosti Ministarstva
e) rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom
f) sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spo¬-
men-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu
g) sufinanciranja troškova pripremnih tečajeva za upis na visoka učilišta
h) potpora projektima udruga iz Domovinskog rata
i) sufinanciranja umjetničkih i dokumentarističkih djela o Domovinskom ratu te druge kreativne industrije u svezi s Domovinskim ratom i
j) sufinancirane sredstvima Europske unije.
(2) Odluku o uvjetima i kriterijima za provođenje programa i projekata iz stavka 5. ovoga članka donosi ministar.
(3) Korisnicima nacionalnog programa iz stavka 1. točke a) ovoga članka pomoć pružaju specijalizirani centri:
a) Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb)
b) regionalni centri za psihotraumu (Split, Rijeka, Osijek) i
c) područne jedinice i centri za psihosocijalnu pomoć Ministarstva.
Članak 172.
(1) Kada nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje kojim priznaje pravo, to rješenje ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremenim rješenjem.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje, tim će se rješenjem ukinuti prethodno privremeno rješenje.
Članak 180.
Prema ovom Zakonu, činjenica da je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti ili smrtno stradavanje nastupilo pod okolnostima iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona dokazuje se sljedećim:
a) potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja
b) potvrda nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske o osobi koja je po nalogu u obavljanju vojnih i drugih dužnosti smrtno stradala je potvrda u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja osobe te po čijem je nalogu obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
c) potvrda o okolnostima uhićenja odnosno nestanka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno tijelo ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i okolnosti uhićenja ili nestanka
d) potvrda o stradavanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno tijelo ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i opis uzroka i okolnosti pod kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ranjen ili ozlijeđen
e) potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeđena jest potvrda u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i okolnosti stradavanja te po čijem je nalogu obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
f) opis ratnog puta je prikaz ratnih zadataka koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata izvršavao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) medicinska dokumentacija o liječenju nakon ranjavanja ili ozljede jest dokumentacija o liječenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koju je izdala zdravstvena ustanova, liječnička ordinacija i načelnik ratnog saniteta postrojbe iz vremena nakon ranjavanja ili ozljede, u kontinuitetu do podnošenja zahtjeva
h) medicinska dokumentacija da je bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je dokumentacija o liječenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koju je izdala zdravstvena ustanova, liječnička ordinacija ili načelnik ratnog saniteta postrojbe u kojoj se navodi anamneza, dijagnoza i terapija za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, u kontinuitetu od pojave bolesti do podnošenja zahtjeva i
i) potvrda o zatočenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu o nestanku te o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka koje izdaje Ministarstvo na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.
Članak 179.
Statusi odnosno prava iz ovoga Zakona ostvaruju se:
a) status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju
b) status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva člana obitelji, a na temelju dokaza propisanih ovim Zakonom
c) status pastorka dokazuje se pravomoćnom presudom nadležnog suda da je jednom roditelju pastorka oduzeto roditeljsko pravo odnosno smrtnim listom za jednog od roditelja te potvrdom o prebivalištu
d) status člana obitelji umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva člana obitelji i pisanih dokaza iz ovoga Zakona te izvršnog rješenja da je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata koristio pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe do smrti
e) status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju ranjavanja ili ozljede utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i dokaza iz ovoga Zakona nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
f) status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
g) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točke a) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
h) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točke b) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za zdravstvo na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
i) status sudionika Domovinskog rata osobe iz članka 15. točke c) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
j) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točaka d) i g) ovoga Zakona utvrđuje državno tijelo nadležno za zaštitu i spašavanje na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka i
k) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točaka e) i f) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka.
Članak 181.
(1) Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja koje daje posebna organizacijska jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koja provodi medicinska vještačenja u postupcima ostvarivanja statusa i prava iz ovoga Zakona sukladno posebnom propisu.
(2) Prije nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz stavka 1. ovoga članka o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske potrebno je obaviti stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.
(3) Zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje odlukom ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodno mišljenje ministra i ministra nadležnog za rad i mirovinski sustav, za svaku kalendarsku godinu.
(4) Način provedbe stručne procjene iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra i ministra nadležnog za rad i mirovinski sustav.
Članak 182.
(1) U slučajevima iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona, nalaz i mišljenje vijeća vještaka, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji vijeća viših vještaka (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće).
(2) Revizijsko vijeće prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja vijeća vještaka nalaz i mišljenje vijeća vještaka može izmijeniti ili dati suglasnost.
Članak 183.
(1) Vijeće vještaka dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od 15 dana.
(2) Revizijsko vijeće dužno je obaviti reviziju nalaza i mišljenja vijeća vještaka u roku od 15 dana.
Članak 184.
(1) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, Ministarstvo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće) kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku.
(2) Žalbeno vijeće dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od 30 dana.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sastav žalbenog vijeća mora biti različit od sastava vijeća vještaka i revizijskog vijeća koje je dalo nalaz i mišljenje odnosno obavilo reviziju nalaza i mišljenja u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja.
Članak 185.
(1) Vijeće vještaka u prvostupanjskom postupku donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim u postupku utvrđivanja činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Vijeće viših vještaka prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja vijeća vještaka donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka u sljedećim slučajevima:
a) kada je vijeće vještaka oštećenje organizma ocijenilo sa 100% do 80%
b) u postupku ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili
c) kada vijeće viših vještaka ocijeni da je neposredan pregled potreban.
(3) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, žalbeno vijeće donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka.
Članak 186.
(1) Pri ostvarivanju prava po ovom Zakonu ili po drugim propisima kao prihod od utjecaja na stjecanje ili opseg tog prava ne uzima se:
a) doplatak za njegu i pomoć druge osobe
b) doplatak za pripomoć u kući
c) ortopedski doplatak
d) posebni doplatak
e) doplatak za djecu
f) jednokratna novčana pomoć
g) obiteljska invalidnina, uvećana i povećana obiteljska invalidnina
h) novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine
i) naknada za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
j) osobna invalidnina
k) troškovi ukopa
l) potpora za obrazovanje
m) novčana protuvrijednost za besplatne udžbenike i
n) dodijeljen iznos stambenog kredita ili financijske potpore.
(2) Primanja iz stavka 1. ovoga članka izuzeta su od ovrhe.
NACRT PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i u odredbi članka 58. stavak 3. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (NN, br. 121/17 i 98/19; u daljnjem tekstu: Zakon) učinjen je značajan korak u uređenju sljedećih prava:
Nakon tri godine primjene Zakona, uočeno je da je određene mjere predviđene Zakonom potrebno dodatno prilagoditi potrebama korisnika kako bi one u potpunosti rezultirale planiranim učinkom. Poboljšanja su potrebna u sljedećim područjima:
Izmjenama i dopunama Zakona proisteći će sljedeće posljedice:
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
III . OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provedbu Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu u sklopu razdjela 086 - Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava, unutar programa 4102 - Mirovine i mirovinska primanja u sklopu aktivnosti A688046 - Mirovine na temelju osiguranja-starosne, A688047 - Mirovine na temelju osiguranja-invalidske, A688048 - Mirovine na temelju osiguranja-obiteljske i A753010 - Mirovine hrvatskih branitelja u procijenjenom iznosu od 12.100.000 kuna u 2021. godini, 15.509.000 kuna u 2022. godini te 17.126.000 kuna u 2023. godini.
U sklopu razdjela 041 - Ministarstvo hrvatskih branitelja sredstva su osigurana u sklopu aktivnosti A558041 - Administracija i upravljanje, na kontu 3237 - Intelektualne i osobne usluge u iznosu od 1.980.000 kuna za svaku godinu, aktivnosti A753008 - Trajna prava, na kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu u iznosu od 1.008.000 kuna za svaku godinu i aktivnosti A522027 - Jednokratna prava za obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na kontu 3721 - Naknade građanima i kućanstvima u novcu u iznosu od 119.000 kuna za svaku godinu.
Sredstva za stambeno zbrinjavanje (kupnja stanova na tržištu) planirana su na izvorima 43 i 71 te će se trošiti sukladno raspoloživim prihodima i ponudi stambenih objekata na tržištu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 1.
U Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) u članku 3. stavku 1. točki b) iza riječi: „u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.“ dodaju se riječi: „ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana.“
U točki d) iza riječi: „umro“ dodaje se zarez i riječi: „ranjen ili ozlijeđen“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 2.
U članku 6. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Iznimno od stavka 1. točke d) ovoga članka, status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata mogu ostvariti članovi uže i šire obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, i nakon isteka roka iz stavka 1. točke d) ovoga članka, uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po toj istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 3.
U članku 15. dodaje se oznaka stavka 1.
U stavku 1. iza riječi: „pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave“.
U stavku 1. točki b) iza riječi: „ medicinsko osoblje“ dodaju se riječi: „ ili pripadnik Glavnog sanitetskog stožera Republike Hrvatske“.
U stavku 1. točki f ) briše se veznik: „ili“, na kraju točke g) briše se točka i dodaje veznik: „ili“, a iz točke g) dodaje se točka h) koja glasi:
„h) druga osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske.“.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Status sudionika iz Domovinskog rata utvrđuje se na način određen pravilnikom kojeg donosi ministar hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 4.
U članku 16. riječi: „hrvatskog ratnog vojnog invalida“ zamjenjuju se riječima: „hrvatski ratni vojni invalidi“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 5.
U članku 17. stavku 6. riječ: „propisna“ zamjenjuje se riječju: „propisana“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 6.
U članku 24. riječi: „i Nacionalnom strategijom za očuvanje i zaštitu zdravlja braniteljske i stradalničke populacije (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) koju donosi Vlada Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „i drugim aktima strateškog planiranja“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 7.
U članku 25. stavku 2. riječi: „Nacionalnom strategijom“ zamjenjuje se riječima: „Programom preventivnih sistematskih pregleda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata oboljeli od PTSP-a i drugih mentalnih bolesti i poremećaja imaju pravo na zdravstvene usluge čiji će se opseg utvrditi Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći za braniteljsku i stradalničku populaciju koji donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Ministarstva“.
Stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Ministarstvo financira dodatne programe u okviru zdravstvenih ustanova definiranih Nacionalnim programom iz stavka 3. ovoga Zakona koji se odnose na pružanje zdravstvene pomoći koja nije obuhvaćena standardom prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a obuhvaća veći broj dijagnostičkih i terapijskih postupaka u liječenju PTSP-a i drugih mentalnih bolesti i poremećaja.“
U stavku 5. točka d) mijenja se i glasi:
„ d) palijativnu skrb čiji se opseg utvrđuje strateškim planom palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i sporazumima sklopljenim između Ministarstva i tijela državne uprave nadležnog za zdravstvo te drugim ustanovama koje pružaju palijativnu skrb“.
Iza stavka 5. dodaje se novi stavak 6. koji glasi:
„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kod kojih postoje teška medicinska stanja određena pravilnikom iz stavka 7. ovoga članka, mogu ostvariti prava iz stavka 5. ovoga članka bez utvrđivanja jesu li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
U dosadašnjem stavku 6. koji postaje stavak 7. riječi: „hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar)“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 8.
U članku 26. stavku 1. riječi: „Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.) zamjenjuju se riječima: „(»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16.,18/18., 62/18., 115/18. i 102/19)“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju smanjuje za 0,2% za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu prije navršene dobi osiguranika propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 9.
U članku 27. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju za povećanje osobnog boda mirovine prema odgovarajućim odredbama ovoga Zakona podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajuće odredbe prijašnjeg općeg propisa o mirovinskom osiguranju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 10.
U članku 28. stavku 1. iza riječi: „Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata“ dodaju se zarez i riječi: „ pripadnik borbenog sektora“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 11.
Članak 29. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine i korisnicima starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji su ostvarili starosnu mirovinu ili starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu, i korisnicima starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremene starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka mirovinski faktor za starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika i prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.
(3) Osobama iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja može se odrediti novi iznos starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremene starosne mirovine ako su navršile najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili Zakonom o mirovinskom osiguranju.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 12.
U članku 34. stavku 3. riječi: „ svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj“ zamjenjuju se riječima: „ svih zaposlenih u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 13.
Članak 36. mijenja se i glasi:
„(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju to se pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata korisnik prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na dan navršene starosne dobi iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona bio zaposlen, prevodi se na starosnu mirovinu nakon prestanka osiguranja po navršenoj starosnoj dobi, od prvog dana nakon mjeseca u kojem je prestalo osiguranje nakon navršene starosne dobi iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona, ako nije ostvario neku drugu mirovinu.
(3) Iznos prevedene mirovine iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može biti niži od najniže mirovine iz članka 49. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu prema ovome Zakonu.
(4) Mirovinski faktor za najnižu starosnu mirovinu iz stavaka 1. i 2. ovoga članka je 1,0.
(5) Pod pojmom mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se mirovina priznata i određena prema članku 79. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju odnosno odgovarajućoj odredbi prijašnjeg općeg propisa.
(6) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata iz stavaka 1. i 2. ovoga članka koji je preveden u starosnu mirovinu prema ovome članku, a potom se zaposli, s danom zaposlenja uspostavlja se isplata invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uz primjenu odgovarajućeg mirovinskog faktora za zaposlenog korisnika, a nakon prestanka osiguranja uspostavlja se isplata prevedene mirovine.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 14.
U članku 39. stavku 1. broj: „53.“ zamjenjuje se brojem „55.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 15.
U članku 40. iza stavka 4. dodaje se novi stavak 5. i glasi:
„(5) Kada pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja ostvare članovi uže obitelji, a pravo na obiteljsku mirovinu djeci prestane zbog završetka redovitog školovanja, od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja zahtjeva nakon prestanka prava djeci, pravo osim bračnog ili izvanbračnog druga hrvatskog branitelja stječu i roditelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja na način kao i članovi uže i šire obitelji istog nasljednog reda sukladno stavku 3. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 16.
U članku 43. dodaje se oznaka stavka 1.
Iza stavka 1. dodaje se stavak 2. i glasi:
„(2) U slučaju iz članka 40. stavka 5. ovoga Zakona, kada pravo na obiteljsku mirovinu iza smrtno stradalog hrvatskog branitelja koriste članovi uže i šire obitelji, a roditelji žive odvojeno mirovinski faktor za određivanje mirovine iz stavka 1. ovoga članka iznosi 1,0, a mirovina se određuje bračnom ili izvanbračnom drugu uz primjenu mirovinskog faktora 0,5 a roditeljima zajedno preostalih 0,5.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 17.
U članku 47. stavku 1. iza riječi: „najniže mirovine“ dodaju se riječi: „ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju ili prema ovome Zakonu odnosno prijašnjem općem propisu o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima kojim su se uređivala prava hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 18.
U članku 52. stavku 1. iza riječi: „Korisnici najniže starosne mirovine“ dodaje se zarez i riječi: „starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ili prijevremene starosne mirovine“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 19.
U članku 53. iza riječi: „iz članka 30. stavak 1. i 2.“ dodaje se zarez, a riječi: „ili članka 141.“ zamjenjuju se riječima: „ članka 141. ili članka 142.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 20.
Iz članka 56. dodaje se članak 56.a koji glasi:
„Članak 56.a
Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i dragovoljci iz Domovinskog rata kojima je taj status ili dodatni dani sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru priznati nakon što su već ostvarili mirovinu određenu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, imaju pravo da im se ta mirovina ponovno odredi prema ovome Zakonu, od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnesenog urednog zahtjeva, ako im je to povoljnije i ako ispunjavaju uvjete određene ovim Zakonom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 21.
Iza članka 60. dodaje se članak 60.a koji glasi:
„Članak 60.a
„Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata koji se radi ostvarivanja povoljnijeg prava prema drugome propisu ili iz drugog opravdanog razloga odrekne ostvarivanja prava na osobnu invalidninu prema ovome Zakonu, zadržava status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 22.
U članku 69. stavcima 1. i 2. riječi: „izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli“ zamjenjuju se riječima: „godine određene u rješenju o prethodnom priznavanju prava na prilagođeni osobni automobil“.
U stavku 2. iza riječi: „u koju ulazi i“ dodaje se riječ: „carina“, a iza te riječi zarez.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 23.
U članku 70. stavku 3. riječi: „tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „ liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 24.
U članku 74. stavku 1. točki a) riječi: „tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „liječničkog povjerenstva iz članka 182.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 25.
U članku 83. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se:
a)dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće,
b) dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu,
c) dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za:
a. razliku u površini,
b.nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće,
c. za poboljšanje uvjeta stanovanja
d)mogućnošću kupnje stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju
e)mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate i
f) pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.“
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu te za razliku u površini mogu ostvariti:
a)dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali od dvije do tri godine u borbenom sektoru u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma
b)dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri godine i više u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma.“
Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. i 7. koji glase:
„(6) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, u slučaju ako je jedan član uže ili šire obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja, ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda ako je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.
(7) Iznimno od stavka 5. ovoga članka, u slučaju ako je jedan član uže ili šire obitelji koji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata u vrijeme stradavanja, ostvario stambeno zbrinjavanje prema prijašnjim propisima kojima su se uređivala prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji prema kojima nije bilo propisano sklapanje međusobnog sporazuma, pravo na stambeno zbrinjavanje ima i drugi član uže ili šire obitelji istoga nasljednoga reda bez obzira je li imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja.“
Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.
Iza dosadašnjeg stavka 7. koji postaje stavak 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) Iznimno od stavka 9. ovoga članka, pravo na stambeno zbrinjavanje mogu ostvariti i djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu iako su u trenutku podnošenja zahtjeva stariji od 15 godina, ako su:
a)već prethodno podnijeli zahtjev za stambeno zbrinjavanja koji je izvršnim rješenjem odbijen zbog postojanja zapreke iz članka 84. stavka 1. ovoga Zakona i
b)u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su bili na redovitom školovanju ili ako su u trenutku podnošenja zahtjeva iz točke a) ovoga stavka primali obiteljsku invalidninu .
Dosadašnji stavci 8. do 10., postaju stavci 11. do 13.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 26.
U članku 86. stavku 1. iza riječi: „izgradnju“ dodaju se riječi: „ i kupnju stanova na tržištu za potrebe stambenog zbrinjavanja korisnika“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 27.
U članku 87. stavku 4. točki b) riječi: „distributivne, telefonske, kanalizacijske“ zamjenjuju se riječima: „ distributivna telefonska kanalizacija“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 28.
Članak 96. mijenja se i glasi:
„(1) Tijela državne uprave koja imaju na upravljanju stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste ih osobe iz članka 83. ovoga Zakona, kao i u slučaju iz članka 85. stavka 2. ovoga Zakona, s Ministarstvom će sklopiti sporazum na temelju kojeg će se Ministarstvu prenijeti pravo upravljanja im stanovima i kućama.
(2) Ministarstvo će s nadležnim tijelom državne uprave sklopiti sporazum na temelju kojeg će im prenijeti na upravljanje stanove i kuće u vlasništvu Republike Hrvatske koji su Ministarstvu dodijeljeni na upravljanje radi stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu, kada se utvrdi da se stanovi i kuće dodijeljeni Ministarstvu na upravljanje ne mogu iskoristiti u svrhu zbog koje su dodijeljeni na upravljanje Ministarstvu.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 29.
U članku 97. stavku 2. točki a) riječ: „raskinut“ zamjenjuje se riječju: „otkazan“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 30.
U članku 98. stavku 1. iza riječi: „Republike Hrvatske“ dodaju se riječi: „ ili jedinica lokalne samouprave“.
U stavku 3. iza riječi: „rokovi“ dodaje se zarez i riječ: „cijena“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 31.
U članku 100. stavku 3. riječi: „druge osobe koje ostvaruju prava iz ovoga Zakona“ zamjenjuju se riječima: „ i drugi stradalnici iz Domovinskog rata te članovi njihove uže obitelji“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 32.
U članku 101. stavku 1. točki a) ispred riječi: „bez oba roditelja“ dodaje se zarez.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „rata“ dodaju se riječi: „redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“.
U stavku 1. iza točke i) dodaje se nova točka j) koja glasi:
„j) djetetu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade“
Dosadašnje točke j) i k) postaju točke k) i l).
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.“
Stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka u tijelima iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova i druge s1ične oblike zapošljavanja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 33.
U članku 102. stavku 1. točki a) ispred riječi: „bez oba roditelja“ dodaje se zarez.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „rata“ dodaju se riječi: „redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske“.
U stavku 1. iza točke i) dodaje se nova točka j) koja glasi:
„j) djetetu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade“
Dosadašnje točke j) i k) postaju točke k) i l).
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.“
U stavku 6. iza riječi: „ili u roku od 30 dana“ dodaje se riječ: „od“.
Stavak 11. mijenja se i glasi:
„(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka u tijelima iz stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova i druge s1ične oblike zapošljavanja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 34.
Članak 103. mijenja se i glasi:
„(1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta , osoba iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava dužna je u prijavi pozvati se na ovo pravo na način da uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj, oglas ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način priloži sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način te da priloži sljedeće dokaze o ispunjavanju uvjeta za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta:
„a) rješenje ili potvrdu o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do l) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do l) ovoga Zakona te djeca hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi iz članka 101. stavka 1. točke a) i članka 102. stavka 1. točke a) ovoga Zakona)
b) dokaz o nezaposlenosti – potvrdu, odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ili potvrdu, odnosno ispis elektroničkog zapisa Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
c) presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja osim ako se radi o prvom zapošljavanju (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
d) dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi
e) potvrdu poslodavca ili potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana, odnosno ispis elektroničkog zapisa iz kojeg je vidljivo da je osoba iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona zaposlena na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg ima (u slučaju iz članka 101. stavka 2. i članka 102. stavka 2. ovoga Zakona)
f) presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz članka 107. ovoga Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka g), h), i), j), k) i l) i članka 102. stavka 1. točaka g), h), i), j), k) i l) ovoga Zakona)
g) potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz članka 101. stavka 1. točaka e), f), i) i l) i članka 102. stavka 1. točaka e), f), i) i l) ovoga Zakona)
h) rodni list (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j),k) i l)) i članka 102. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j), k) i l) ovoga Zakona)
i) rješenje ili potvrdu o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b) i d) i članka 102. stavka 1. točaka a), b) i d) ovoga Zakona)
j) smrtni list (u slučaju iz članka 101. stavka 1. točaka a), g) do i) i članka 102. stavka 1. točaka a), g) do i) ovoga Zakona).
(2) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način pozvati osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da dostave dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta.
(3) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i popunjavanju radnog mjesta.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 35.
U članku 104. točki a) podtočki 1. iza riječi: „zakona“ dodaje se zarez i riječi: „osim kada je zadnja služba prestala po sili zakona istekom roka raspolaganja“.
U točki b) riječi: „krivnjom radnika, i to u slučaju“ zamjenjuju se riječima: „ u slučajevima“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 36.
U članku 107. točka b) mijenja se i glasi:
„b) djeca koja imaju priznat status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja ili člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez obzira jesu li korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine“.
U točki h) riječi: „i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 37.
U članku 108. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Osobe iz članka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da:
a)nisu zaposlene
b)oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade
c)nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti
d)oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba
e)oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
f)oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% proračunske osnovice
g)nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu
h)nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i
i)nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 38.
Članak 112. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 39.
U članku 119. stavku 1. točke a), e) i f) brišu se.
Dosadašnje točke b) do d) postaju točke a) do c), a točke g) i h) postaju točke d) i e).
Oznaka stavka 1. i stavak 2. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 40.
U članku 125. stavku 1. riječ: „obvezne“ i riječ: „osnovnim i“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 41.
U članku 128. stavku 5. iza riječi: „angažira“ dodaju se riječi: „temeljem ugovora o djelu“.
U stavku 7. iza riječi: „suradnike“ dodaju se riječi: „ temeljem ugovora o djelu“.
Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:
„(8) Na izdatke za vanjske suradnike iz stavaka 5. i 7. ovoga članka ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 42.
U članku 133. stavku 1. riječi: „pred tijelom vještačenja" mijenjaju se riječima: „pred liječničkim povjerenstvom iz članka 182. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 43.
Članak 137. mijenja se i glasi:
(1)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3)Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4)Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji..
(5)U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6)Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7)Natpis na grobu, odnosno grobnici za povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka ne može se mijenjati.
(8)Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9)Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(10)Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 9. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini.
(11) Izvješće iz stavka 10. ovoga članka sadrži: ime i prezime, datum i godinu ukopa, mjesto ukopa, naziv groblja, oznaku grobnog mjesta, reda, polja za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 9. ovoga članka i druge podatke određene pravilnikom iz stavka 17. ovoga članka.
(12)Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 8. i 9. ovoga članka.
(13)Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata za kojeg nije poznato mjesto ukopa imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(14)Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a)dati na korištenje grobna mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b)osigurati dijelove groblja odnosno aleje za ukop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(15)Pravo iz stavka 14. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(16)Umrli hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata i hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati bit će ukopani po službenoj dužnosti.
(17)U slučaju iz stavka 16. ovoga članka, Ministarstvo će za ukop hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je imao prihod, odnosno imovinu zatražiti povrat troškova od nasljednika.
(18)Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku kojeg donosi ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 44.
U članku 141. stavku 2. riječi: „ uz ponovno vještačenje preostale radne sposobnosti“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 45.
U članku 147. stavku 3. riječi: „tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ mijenjaju se riječima: „liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 46.
Članak 150. mijenja se i glasi:
„(1) Evidencija branitelja sadrži:
a)osobne podatke o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata
b)podatke o sudjelovanju u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
c)Podatke o zatočenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
d)Podaci o ukopu smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
e)druge podatke određene pravilnikom iz članka 151. stavka 3. ovoga Zakona.
(2) Podatke o nasljednicima udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i broju naslijeđenih udjela dostavljaju nasljednici smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(3) Podatke o nasljednicima udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Ministarstvo će razmjenjivati s tijelom nadležnim za upravljanje Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jedanput mjesečno.
(4) Podatke iz ovoga članaka Ministarstvo će ažurirati sukladno podacima dostavljenim iz ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 47.
U članku 155. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Zadrugu čini najmanje dvije trećine osnivača ili članova koji su:
a)hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
b)hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
c) članovi obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
d) članovi obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e)djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili
f) djeca dragovoljca iz Domovinskog rata.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 48.
U članku 156. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plaće ili naknade te ostalu dokumentaciju propisanu pravilnikom iz članka 157. ovoga Zakona.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 49.
Članak 157. mijenja se i glasi:
„Ministar donosi pravilnik o vođenju evidencije zadruga i njihovih upravitelja kojim će se propisati sadržaj i način prikupljanja podataka, njihovo vođenje i ažuriranje, te razmjena s drugim tijelima.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 50.
U članku 160. stavku 3. riječ: „proistekle“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 51.
U članku 166. stavku 1. točke e) do k) mijenjaju se i glase:
„e) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
f) pravu na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja iz članka 23. ovoga Zakona
g) pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
h) pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
i) pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona
j) pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 52.
U članku 169. stavku 2. broj: „5.“ zamjenjuje se brojem: „1.“.
Stavak 3. briše se, a iza stavka 2. dodaju se stavci 3. do 5. koji glase:
„(3) Za potrebe provedbe programa i projekata iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može angažirati vanjske suradnike.
(4) Na izdatke za vanjske suradnike iz stavka 3. ovoga članka ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.
(5) Vlada Republike Hrvatske, na prijedlog Ministarstva donosi srednjoročne akte strateškog planiranja kojima određuje strateški okvir pružanja skrbi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 53.
Članak 172. mijenja se i glasi:
„(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji po službenoj dužnosti vodi postupak za donošenje novog rješenja o pravu koje je prethodnim rješenjem utvrđeno privremeno.
(2) Ako se tijekom postupka iz stavka 1. ovoga članka utvrdi da više ne postoje pravne pretpostavke za vođenje postupka rješenjem će se obustaviti postupak.“.
Članak 54.
U članku 179. točkama e) i f) riječi: „tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1.“ zamjenjuju se riječima: „ liječničko povjerenstvo iz članka 182.“.
U točki i) riječi: „ministarstvo nadležno za kulturu“ zamjenjuje se riječju: „Ministarstvo“.
Na kraju točke j) briše se veznik: „i“.
Na kraju točke k) briše se točka i dodaje se veznik: „i“, a iza točke k) dodaje točka l) koja glasi:
„l) status sudionika Domovinskog rata iz članka 15. točke h) utvrđuje nadležno tijelo državne uprave koje je dalo nalog za obavljanje vojnih ili drugih dužnosti.“
Članak 55.
U članku 180. točka f) mijenja se i glasi:
„f) podaci iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata“
U točki i) iza riječi: „neprijateljskom objektu“ dodaje se zarez.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 56.
Članak 181. mijenja se i glasi :
„Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica o uzroku oštećenja organizma hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se a temelju nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva iz članka 182. ovoga Zakona koje imenuje ministar.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 57.
Članak 182. mijenja se i glasi:
„(1) Nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku daje prvostupanjsko liječničko povjerenstvo sastavljeno od triju liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: PLP).
(2) Nalaz i mišljenje PLP-a, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji drugostupanjskog liječničkog povjerenstva sastavljenog od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: revizijsko DLP).
(3) Nalaz i mišljenje u drugostupanjskom postupku daje drugostupanjsko liječničko povjerenstvo sastavljeno od pet liječnika specijalista (u daljnjem tekstu: žalbeno DLP).
(4) Predsjednike i članove vijeća liječničkih povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka imenuje odlukom ministar i određuje sjedište i područje rada povjerenstava.
(5) Ministar može imenovati više vijeća liječničkih povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka.
(6) Na izdatke za rad liječnika specijalista u liječničkim povjerenstvima iz stavaka 1. do 3. ovoga članka temeljem ugovora o djelu ne primjenjuje se ograničenje izdataka za pružatelje stručnih usluga izvan državne službe sukladno propisu kojim se uređuju prava i obveze državnih službenika.
(7) Način imenovanja i metodologiju rada povjerenstava iz stavaka 1. do 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 58.
Članak 183. mijenja se i glasi:
„(1) Sastav liječničkih povjerenstava iz članka 182. ovoga Zakona ovisi o vrsti stradavanja, ranjavanju, ozljedi ili bolesti.
(2) U sastavu žalbenog DLP-a ne smiju biti osobe koje su bile u sastavu PLP-a i revizijskog DLP-a koje je dalo nalaz i mišljenje u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja.“
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 59.
Članak 185. mijenja se i glasi:
„(1) PLP donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim u postupku utvrđivanja činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Revizijsko DLP prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja PLP-a donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka u sljedećim slučajevima:
a) kada je PLP oštećenje organizma ocijenilo sa 80% do 100%
b) u postupku ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili
c) kada revizijsko DLP ocijeni da je neposredan pregled potreban.
(3) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, žalbeno DLP donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 60.
U članku 186. stavku 1. u točki m) briše se veznik: „i“, a na kraju točke n) briše se točka i dodaje veznik: „i“, a iza točke n) dodaje se točka o) koja glasi:
„o) sredstva potpore ostvarena kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 61.
U članku 190. stavku 1. točki d) iza riječi: „iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona“ dodaju se riječi: „sukladno članku 102. stavku 5. ovoga Zakona“.
U stavku 1. točki e) iza riječi: „te pravne osobe s javnim ovlastima ako“ dodaju se riječi: „sukladno članku 105. stavku 9. ovoga Zakona“
U stavku 1. točki f) mijenja se i glasi:
„f) javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) te pravne osobe s javnim ovlastima ako prilikom raspisivanja javnog natječaja, oglasa za zapošljavanje, popunjavanja radnog mjesta temeljem internog oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način ne pozovu osobe iz članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona dostave dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju
U stavku 1. u točki i) briše se veznik: „i“, na kraju točke: „j)“ dodaje se veznik: „i“, a iza točke j) dodaje se točka k) koja glasi:
„k) vlasnici groblja (osim jedinica lokalne samouprave) ako ne daju na korištenje grobno mjesto uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata sukladno članku 137. stavku 14. točki a)“.
U stavku 2. točka: „j“ zamjenjuje se točkom: „k“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 62.
U članku 191. stavku 1. mijenja se i glasi:
„(1) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj odgovorna osoba u:
a) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu državne vlasti i drugim državnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje ne pozovu osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona da, sukladno članku 103. stavku 2. ovoga Zakona, dostave dokaze iz članka 103. stavka 1. ovoga Zakona u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju
b) tijelu državne uprave, tijelu sudbene vlasti, tijelu državne vlasti i drugim državnim tijelima, upravnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ako prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, sukladno članku 103. stavku 3. ovoga Zakona ne objave poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju i
c) jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave i Republici Hrvatskoj ako ne sklope ugovor o zakupu poslovnog prostora za obrtničku ili samostalnu profesionalnu djelatnost s osobama iz članka 132. ovoga Zakona koje sudjeluju u javnom natječaju i udovolje uvjetima iz najpovoljnije ponude i
d) jedinice lokalne samouprave ako ne daju na korištenje grobno mjesto za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata, uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku sukladno članku 137. stavku 14. točki a).
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 63.
Korisnicima prijevremene starosne mirovine ostvarene u razdoblju od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu ovoga Zakona koja je određena primjenom polaznog faktora sukladno odredbi članku 26. stavku 3. Zakona o hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br.121/17 i 98/19) koja je bila na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje po službenoj će dužnosti ponovno odrediti prijevremenu starosnu mirovinu prema ovome Zakonu, bez donošenja rješenja ako je za korisnika povoljnije.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 64.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima mirovine ostvarene i određene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju koji do 1. ožujka 2018. nisu podnijeli zahtjev za određivanje mirovine prema članku 14., 21. i 30. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 174/04, 92/05, 2/07, 107/07, 65/09, 137/09, 146/10, 55/11, 140/12, 19/13, 33/13, 148/13 i 92/14) jer im je mirovina određena isključivo prema članku 79. stavku 1. i 2. Zakona o mirovinskom osiguranju ili prijašnjim propisima iz mirovinskog osiguranja bila povoljnija, a ispunjavali su uvjete za određivanje prijašnje najniže braniteljske mirovine na dan 28. veljače 2018. prema članku 31. stavku 1. do 8. prijašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji umjesto mirovine iz članka 14., 21. i 30. prijašnjeg Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, imaju pravo podnijeti zahtjev za prevođenje najniže braniteljske mirovine odgovarajućom primjenom članka 49. stavka 6. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 1211/17 i 98/19).
(2) Pravo na najnižu mirovinu pod uvjetima iz stavka 2. ovoga članka pripada od prvog dana slijedećeg mjeseca nakon podnošenja urednog zahtjeva.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 65.
(1)Uredba o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17 i 56/18) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odredbe.
(2)Pravilnik iz članka 3. ovoga Zakona, ministar će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(3)
(4)Pravilnik iz članka 57. ovoga Zakona i odluku o imenovanju liječničkih povjerenstava iz članka 57. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnici iz članaka 71., 83., 113., 120., 125., 151., i 157. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) uskladit će se s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 66.
(1)Zahtjevi za priznavanje statusa, odnosno prava po Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) u povodu kojih, do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donijeto izvršno rješenje, riješit će se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnošenja zahtjeva.
(2)Nalaz i mišljenje o oštećenju organizma za ostvarivanje prava iz ovoga Zakona za zahtjeve podnesene do usklađivanja Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17. i 56/18.) s odredbama ovoga Zakona, donošenja pravilnika iz članka 57. ovoga Zakona i imenovanja liječničkih povjerenstava iz članka 57. ovoga Zakona dat će Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članka 67.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona stavlja se izvan snage Pravilnik o načinu provedbe stručne procjene u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida („Narodne novine“, br. 27/18) i Odluka o utvrđivanju ovlaštenih zdravstvenih ustanova u kojima se obavlja stručna procjena radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, za 2020. godinu („Narodne novine, br. 33/20).
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
Članak 68.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
OBRAZLOŽENJE UZ ČLANKE
Članak 1.
Ovom izmjenom pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su izravno bili angažirani u borbenom sektoru manje od 100 dana, a u kontinuitetu su nastavili sudjelovanje u Domovinskom ratu kao pripadnici Oružanih snaga, omogućava se stjecanje statusa hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Također, stjecanje statusa hrvatskog branitelja omogućava se pripadnicima naoružanih odreda Narodne zaštite koji su bili ranjeni ili ozlijeđeni te zbog toga nisu ispunili uvjet sudjelovanja od 100 dana.
Članak 2.
Zakonom o izmjenama i dopuni Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (NN, br. 137/09) bilo je određeno da danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje priznavanja statusa člana obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i prava na obiteljsku invalidninu na temelju smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Kako ne bi bilo dvojbe u provedi ove odredbe, izričito je propisano da status člana obitelji smrtno stradaloga mogu ostvariti i članovi obitelji hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, i nakon isteka roka iz stavka 1. točke d) ovoga članka, uz uvjet da su pojedini članovi obitelji tog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata po toj istoj osnovi već ostvarili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 3.
Definicija sudionika Domovinskog rata je proširena kako bi se odredbom obuhvatili svi koji su doprinijeli obrani suvereniteta Republike Hrvatske prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske. Osim toga, predviđeno je donošenje provedbenog propisa kojim će se razraditi način priznavanja statusa sudionika iz Domovinskog rata.
Članak 4.
Ovim člankom je jasnije propisano da se stradalnicima iz Domovinskog rata smatraju hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata.
Članak 5.
Ovom izmjenom ispravljena je greška u pisanju.
Članak 6.
Sukladno postojećem stanju i planovima, ovom izmjenom predviđen je širi opseg pravnog i institucionalnog okvira kojim se regulira zdravstvena zaštita hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
Članak 7.
Članak 25. usklađuje se sa izmjenom članka 24. Nadalje, dodaje se stavak 6. kojim se hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata kod kojih postoje teška medicinska stanja određena pravilnikom iz stavka 8. ovoga članka, omogućava ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja bez dodatnog utvrđivanja jesu li rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske. Navedeno je potrebno kako bi se onim hrvatskim braniteljima koji su teškom stanju mogla što žurnije pružiti potrebna zdravstvena zaštita koja se ostvaruje sukladno ovom Zakonu.
Članak 8.
Ovom izmjenom se usklađuju polazni faktori za određivanje prijevremene starosne mirovine koji su izričito propisani važećim Zakonom te su u trenutku donošenja važećeg Zakona bili povoljniji od onih u prema tada važećem Zakonu o mirovinskom osiguranju. Naime, u međuvremenu su nakon donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, broj 102/19) polazni faktori u ovom Zakonu postali nepovoljniji, pa ih je potrebno uskladiti s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 9.
Ovom izmjenom izričito je propisano što se podrazumijeva pod mirovinom ostvarenom prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u smislu ovog Zakona.
Članak 10.
Radi jasnije primjene, u članku 28. se izričito propisuje da pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema ovom Zakonu mogu ostvariti pripadnici borbenog sektora. Naime, isto proizlazi i sadašnje odredbe stavaka 3. koji upućuje na primjenu članka 27. Zakona.
Članak 11.
Izričito se propisuje mogućnost rada i korištenja mirovine i za hrvatske branitelje koji su ostvarili pravo na prijevremenu starosnu mirovinu i starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika.
Članak 12.
Izrazi se usklađuju s podacima koje Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje u Narodnim novinama.
Članak 13.
Jasnije je definirana odredba u pogledu kruga korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad i djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Izričito je propisan i mirovinski faktor za određivanje najniže starosne braniteljske mirovine koja se određuje umjesto te mirovine, ako je to povoljnije uz ispunjenje uvjeta za najnižu mirovinu, te određuje od kada se prevode korisnici koji su u trenutku navršene dobi za prevođenje u starosnu mirovinu iz članka 26. stavka 2. Zakona bili zaposleni.
Članak 14.
U pogledu dobi za stjecanje prava na profesionalnu rehabilitaciju odredba usklađena s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju.
Članak 15.
U članku 40. kojim se uređuje prednost za ostvarivanje prava na obiteljsku mirovinu. Ovom dopunom je izričito propisana mogućnost ostvarivanja prava za roditelje uz udovicu, nakon prestanka prava djeci. Naime, nakon prestanka prava na obiteljsku mirovinu djeci, u praksi je bilo slučajeva da udovica radi i ne koristi priznato pravo na obiteljsku mirovinu, a roditelji podnesu zahtjev.
Članak 16.
S obzirom da je u članku 40. dodan stavak 5., ovdje se izričito propisuju mirovinski faktore za udovicu i roditelje u tom slučaju.
Članak 17.
Kod nabrajanja kruga umrlih korisnika mirovina iza kojih članovi uže obitelji mogu ostvariti pravo na obiteljsku mirovinu, radi jasnije primjene izričito propisano da se radi o korisnicima mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i ovom Zakonu, odnosno zakonima koji su prethodili ovome Zakonu.
Članak 18.
Nastavno na izmjene kojima se izričito propisuje i mogućnosti rada i korištenje prijevremene i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika potrebno je tu dopunu članka 29. uskladiti i s odredbom članka 52. koji uređuje obustavu najniže starosne braniteljske mirovine za vrijeme zaposlenja i uspostavu te najniže mirovine nakon prestanka zaposlenja, na način da se i za vrijeme zaposlenja i korisnicima najniže prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ta mirovina prema stažu i plaći za vrijeme zaposlenja obustavlja i nakon prestanka zaposlenja ponovno uspostavlja.
Članak 19.
Revizija radne sposobnosti provodi se i postupku ostvarivanja mirovine iz članka 142. što proizlazi iz odredbe članka 142. stavka 3. koji upućuje na primjenu Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji.
Radi jasnije primjene, isto je izričito navedeno u članku 53.
Članak 20.
Ovom odredbom se omogućava ostvarivanje prava na mirovinu prema ovom Zakonu i za one hrvatske branitelje kojima je prije stjecanja statusa dragovoljca ili hrvatskog branitelja, odnosno dodatnih dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, već ranije priznato pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju.
Članak 21.
S obzirom da postoje određeni slučajevi u kojima HRVI iz Domovinskog rata ostvarivanje prava na osobnu invalidninu prema ovom Zakonu predstavlja zapreku za ostvarivanje povoljnijeg prava prema općim propisima, HRVI iz Domovinskog rata imaju mogućnost odreći se ostvarivanja prava na osobnu invalidninu. Kako ne bilo dvojbe da odricanje prava na osobnu invalidninu ne znači i odricanje od statusa HRVI iz Domovinskog rata, dodana je odredba kojom je to izričito i propisano.
Članak 22.
Radi lakše provedbe ove odredbe u praksi, preciznije propisno kako se računa rok za ostvarivanje prava.
Članak 23. i 24
Odredba se usklađuje s izmjenama u članku 181. i 182. u kojima se o uvodi novi model vještačenja prema kojem vještačenja za potrebe ovog Zakona, umjesto Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, provode liječnička povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja.
Članak 25.
U članku 83. stavku 2. iza riječi: „poboljšanje uvjeta stanovanje“ dodaju se riječi: „kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju“. Naime, to pravo se kasnije razrađuje u stavku 3. i 4. istog članka, pa ga je potrebno navesti i u stavku 2. u kojem se nabrajaju svi oblici prava na stambeno zbrinjavanje.
Dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali više od dvije godine u borbenom sektoru dosad su mogli ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, a sada se pravo za ovu skupinu korisnika proširuje i na financijsku potporu za razliku u površini.
Stavcima 6. i 7. omogućava se ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje pod jednakim uvjetima i za one članove obitelji u slučajevima kada su pojedini članovi obitelji istoga nasljednoga reda već ostvarili pravo na stambeno zbrinjavanje bez postignuta sporazuma jer prije 2010. godine nije bilo propisano da članovi istoga nasljednoga reda ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema međusobnom sporazumu.
Dodaje se stavak 10. kojim se omogućava stambeno zbrinjavanje djece bez oba roditelja (članak 84. st.3) koja imaju zapreke za stambeno zbrinjavanje, a prethodno su pravomoćno odbijeni po prijašnjem Zakonu. Po važećem Zakonu podnošenjem novog zahtjeva ne bi mogli ostvarivali pravo po članku 83. st. 7. Zakona, a čime bi bili stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na korisnike koji su to pravo mogli ostvariti nakon donošenja zakona kojim je naknadno propisan izuzetak iz članka 84. stavka 3.
Članak 26.
APN već provodi postupak kupnje stanova za Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje kada se utvrde potrebe za stambenim zbrinjavanjem njihovih korisnika, a RH nema raspoloživih i odgovarajućih stanova kojima bi se riješila njihova stambena pitanja.
Kako Ministarstvo hrvatskih branitelja skrbi o stradalnicima iz Domovinskog rata koji nisu stambeno zbrinuti, potrebno je u pojedinim lokacijama, u kojima nije isplativo provođenje postupka organizirane stambene izgradnje i RH nema odgovarajućih stanova, kupiti pojedine stanove točno određene kvadrature, strukture i pozicije. To se posebno odnosi i na slučajeve prilagodbe prilaza do zgrade, stana po stanu iz članka 100. st. 2. ovoga Zakona, gdje je propisana mogućnost zamjene nekretnina kad se prilagodba ne može izvesti ili nije isplativa.
Članak 27.
Ovime se članak mijenja radi jasnijeg izričaja.
Članak 28.
Po navedenoj izmjeni za svaki prijenos prava upravljanja stanova i kuća Ministarstvu hrvatskih branitelja više neće biti potrebna Odluka Vlade RH, a u cilju ubrzanja postupka stambenog zbrinjavanja.
Isto tako predviđeno je da se isti način mogu prenositi stanovi i kuće dani na upravljanje Ministarstvu hrvatskih branitelja radi stambenog zbrinjavanja prema ovom Zakonu, a koji se nisu mogli iskoristiti u svrhu u koju su dani Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Članak 29.
Navedena izmjena radi usklađivanja s izrazima iz ugovora o stambenom kreditu.
Članak 30.
Važećim člankom 98. je sada predviđeno da stradalnici koji imaju zapreke za ostvarivanje prava na stambeno zbrinjavanje mogu kupiti stan koji koriste ako je on u vlasništvu Republike Hrvatske, ali bez pripadajućeg popusta s osnove stradavanja. Članak se dopunjuje tako da ovo pravo mogu ostvariti i osobe koje koriste stan u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, te da se uz uvjete, rokove i način kupnje i cijena stana propisuje Uredbom Vlade Republike Hrvatske.
Članak 31.
Radi jasnijeg izričaja općeniti izraz: „druge osobe koje ostvaruju prava iz ovoga Zakona“ zamjenjuje se konkretnijim izričajem: „ i drugi stradalnici iz Domovinskog rata te članovi njihove uže obitelji“.
Članak 32.
Dosad je člankom 101. stavkom 1. točkama k) i l) bilo propisano da prednost pri zapošljavaju može ostvariti dijete dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade, a redoslijedom iza njega, dijete hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade. Dakle, prema sadašnjem stanju djeca HRVI su pozivajući se odredbu članka 101. stavka 1. točke l) ostvarivali prednost kao djeca hrvatskih branitelja i to prema redoslijedu iza djece dragovoljaca. S obzirom na prethodno navedeno, ovom izmjenom se dodaje posebna kategorija za djecu hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata. Stavak 2. je izmijenjen radi veće jasnoće odredbe, odnosno jasno je propisno da prednost pri zapošljavanju mogu ostvariti zaposlene osobe koje su zaposlene na poslovima za koje je uvjet niži stupanj obrazovanja od onog kojeg imaju, a prijavljuju se na javni natječaj ili oglas za radno mjesto za koje je uvjet viši stupanj obrazovanja.
Članak 33.
Isto obrazloženje kao prethodno.
Članak 34.
S obzirom da je uočeno da se određene osobe izričito ne pozovu na pravo prednosti pri zapošljavanju što otežava primjenu ove odredbe, ovom dopunom je propisano da je u prijavi na natječaj ili oglas potrebno pozvati se na ovo pravo. Osim toga, odredba je usklađena s izmjenama u članku 101. i 102. te nomotehnički dorađena.
Članak 35.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje i usklađuje sa Zakonom o državnim službenicima i Zakonom o radu.
Članka 36.
S obzirom da kod kategorija a) do g) uvjet za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene nije prebivalište u Republici Hrvatskoj, navedeni uvjet se briše i za kategoriju hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 37.
Zapreku za ostvarivanje prava na naknadu za nezaposlene prema ovom Zakonu više neće predstavljati činjenica da korisnik ima registrirano trgovačko društvo ili obrt ni mirovina veća od 1097, 58 kuna. Naime, navedene zapreke neizravno su već obuhvaćene uvjetom da prihod po članu kućanstva ne smije biti veći od 30% proračunske osnovice. Zapreku više neće predstavljati ni vlasništvo motornih plovila.
Osim toga, dodana je mogućnost da ministar može, sukladno raspoloživim financijskim sredstvima, za svaku proračunsku godinu donijeti odluku o ostvarivanju prava na naknadu za nezaposlene pod povoljnijim uvjetima od uvjeta određenih ovim člankom.
Članak 38.
Odredba se briše kao suvišna.
Članak 39.
Ovom izmjenom zapreku za ostvarivanje prava na jednokratnu novčanu pomoć zbog nemogućnosti podmirenja osnovnih životnih uvjeta više ne predstavlja registrirano trgovačko društvo ili obrt, ostvarivanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu ili naknadu za nezaposlene iz ovoga Zakona.
Članak 40.
Odredba je usklađena sa Zakonom o udžbenicima i drugim obrazovnim materijalima po kojem se osigurava pravo na besplatne udžbenike u osnovnim školama te više nema potrebe ovo pravo predvidjeti ovim Zakonom.
Članak 41.
Ovom odredbom je određeno da se na izdatke za vanjske honorarne suradnike Ministarstva koji su angažirani temeljem ugovora o djelu ne odnosi odredba članka 62. stavka 2. Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19 i 98/19).
Članak 42.
Navedena izmjena s obzirom da će postupke vještačenja hrvatskih branitelja, umjesto tijela vještačenja (Zavoda), provoditi liječnička povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja, pa će se i pravo na putne troškove iz članka 133. stavka 1. važećeg Zakona ostvarivati radi sudjelovanja pred liječničkim povjerenstvom.
Članak 43.
Odredba je dopunjena na način kako bi se nedvojbeno utvrdilo da se pravo na dodjelu grobnog mjesta prije ekshumacije i identifikacije, odnosi i na smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojem nije poznato mjesto ukopa (to su nestali hrvatski branitelji iz Domovinskog rata za koje je proveden postupak proglašenja nestale osobe umrlom).
Zbog uočenih problema u realiziranju ukopa umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koje nema tko ukopati (nema pravnih ili fizičkih osoba sposobnih i spremnih za organiziranje i financiranje ukopa) odnosno koje članovi obitelji ne mogu zbog opravdanih razloga ili ne žele ukopati, dodaje se odredba kojom je predviđeno pravo na ukop po službenoj dužnosti.
Članak 44.
U članku 141. stavku 2. briše se dio odredbe koji određuje da se u slučaju smanjenja osobne invalidnine od nadležnog tijela Bosne i Hercegovine obnova postupka za pripadnika borbenog sektora HVO kojemu je invalidnina smanjena na zahtjev korisnika obnova postupka provodi uz ponovno vještačenje. Obnova postupka po tome osnovu provodit će se samo u pogledu određivanja visine mirovine bez ponovnog vještačenja.
Članak 45.
S obzirom da je prijedlogom zakona predviđeno da liječnička povjerenstva Ministarstva hrvatskih branitelja provode vještačenja u svim postupcima ostvarivanja prava, u kojima je potrebno utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između smrti, bolesti, rane ili ozljede hrvatskog branitelja i njegovog sudjelovanja u Domovinskom ratu, potrebno je propisati da su ista povjerenstva nadležna i za vještačenje u postupcima ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu članova obitelji pripadnika Hrvatskog vijeća obrane, jer se i u tim postupcima utvrđuje uzročno-posljedična veza između smrti (samoubojstva) pripadnika HVO-a i njegovog sudjelovanja u obrani suvereniteta.
Članak 46.
Člankom se propisuju podaci koje sadrži Evidencija hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 47.
Ovim izmjenama dodano je da da prilikom kategorizacije određene zadruge kao braniteljsko socijalno-radne zadruge u dvije trećine osnivača ili članova, pored dosad navedenih, ulaze i djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i djeca dragovoljca iz Domovinskog rata.
Članak 48.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje.
Članak 49.
Od 2014. godine kada je odredba prvi puta uvedena nijedan savez nije se javio za upis u evidenciju. Stoga nema potrebe da se takav oblik udruživanja vodi kroz evidenciju braniteljsko socijalno radnih zadruga.
Članak 50.
Ovime se odredba nomotehnički dorađuje i usklađuje s ostatkom Zakona.
Članak 51.
Odredba se nomotehnički usklađuje na način da se nadležnost navodi redoslijedom sukladno numeraciji članka u Zakonu. S obzirom da je dosadašnja točka e) već obuhvaćena točkom d) jer se radi o postupku priznavanja statusa HRVI po osnovi zatočenja, nema potrebe zasebno navoditi status zatočenika. Nadalje, a s obzirom da je člankom 23. propisano koje osobe se oslobađaju od sudjelovanja u pokriću dijela troškova zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, izričito je dodana nadležnost za odlučivanje o zahtjevu stranke o ovom pravu.
Članak 52.
Stavak 1. odnosi se na nomotehničko usklađivanje, a u stavku 2. se razrađuje način angažiranja vanjskih suradnika za provedbu programa i projekata navedenih u ovom članku.
Članak 53.
Dorađuje se odredba kojom se uređuje postupanje u slučaju kada je određeno pravo priznato privremeno.
Članak 54.
S obzirom na izmjene u članku 15., u ovom članku određuje se nadležnost za utvrđivanje statusa sudionika Domovinskog rata za druge osobe, osim onih izričito navedenih u članku 15., a koje nemaju priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske su pridonijele obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske.
Članak 55.
Potreba pribavljanja ratnog puta onemogućavana provođenje postupka u zakonskom roku, a s obzirom da je većina podataka dostupna u Evidenciji hrvatskih branitelja, umjesto ratnog puta koristit će se podaci iz Evidencije hrvatskih branitelja.
Članak 56. do 59.
U postupku ostvarivanja statusa HRVI iz Domovinskog rata postoje normativni i organizacijski problemi koji utječu na trajanje postupka daleko izvan zakonskih rokova, a tiču se većinom provođenja stručne procjene u zdravstvenim ustanovama (nedostatak liječnika, upućivanje branitelja u udaljene bolnice koje raspolažu s ljudstvom i kapacitetima…) i vještačenja u Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom.
Prema rezultatima sustavnog praćenja stanja rješavanja zahtjeva za priznavanje statusa HRVI, postupak traje u prosjeku godinu i pol dana što je neprihvatljivo sa zakonskog i moralnog gledišta, a pogotovo imajući u vidu podatke o smrtnosti hrvatskih branitelja. Od 2017. godine u prosjeku je godišnje umrlo 4600 hrvatskih branitelja. Samo u prva tri mjeseca 2020. godine umrlo je 1360 hrvatskih branitelja. Značajan udio hrvatskih branitelja koji su podnijeli zahtjev za rješavanje statusa HRVI taj status nisu dočekali.
S obzirom na prethodno navedeno, ukida se prethodna stručna procjena te se uvodi novi model vještačenja prema kojem vještačenja umjesto Zavoda za vještačenje profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom provode liječnička povjerenstva koje imenuje ministar hrvatskih branitelja.
Navedena liječnička povjerenstva obavljat će vještačenja u svim postupcima ostvarivanja prava iz ovog Zakona za koje je potrebno utvrđivanje uzročno-posljedične veze između bolesti, rane ili ozljede i sudjelovanja u Domovinskom ratu.
Članak 60.
U članku 186. Zakona dodana je odredba da su sredstva potpore ostvarena kroz Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja HB i članova njihovih obitelji izuzeta od ovrhe.
Obzirom da kroz mjere Programa Ministarstvo hrvatskih branitelja nastoji pomoći nezaposlenim hrvatskim braniteljima i članovima njihovih obitelji, potaknuti osnivanje braniteljskih zadruga i pomoći u poboljšanju poslovnih procesa, te da se događa da su transakcijski računi osoba blokirani, ne postoji mogućnost ovakve pomoći u tim slučajevima. Pogotovo se to odnosi na nositelje OPG-a i obrte kojima su računi na koje se potpora isplaćuje povezani s OIB-om ovršene osobe, a oni za poslovanje odgovaraju svojom imovinom. To znači konkretno da ne može isplatiti potporu nositelju OPG koji je blokiran, a da pri tome ta sredstva ne budu ovršena. Slične odredbe postoje i u zakonima kao što su npr. Zakon o poljoprivredi i Zakon o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
Članak 61. i 62.
Odredbama je propisana prekršajna odgovornost za odgovornu osobu u jedinici lokalne samouprave i druge vlasnike groblja ako sukladno članku 137. stavku 12. točki a) za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ne daju na korištenje grobna mjesta uz podmirenje polovice predviđenog iznosa o svom trošku za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata.
Članak 63.
Ovom odredbom se propisuje da se zatečenim korisnicima prijevremene starosne mirovine koji su tu mirovinu ostvarili od 1. siječnja 2019. do stupanja na snagu izmjena i dopuna ZOHBDR-a, a kojima je ta mirovina bila određena primjenom odgovarajućeg polaznog faktora iz članka 26. stavka 3. Zakona (koji je ovisio o mirovinskom stažu a ne samo o starosnoj dobi) ta mirovina će se po službenoj dužnosti ponovno odrediti primjenom polaznog faktora koji je jednak polaznom faktoru iz Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 102/19) analogno članku 8. toga ZID ZOMO-a, ako je to povoljnije.
Članak 64.
Ovom odredbom se propisuje mogućnost prevođenja ranije priznatih prava i određivanje nove svote najniže mirovine umjesto priznate mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju i za one hrvatske branitelje koji nisu bili zatečeni korisnici najniže mirovine, jer su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju prije 1. siječnja 2005., odnosno do stupanja na snagu odredbi o prevođenju korisnika najniže braniteljske mirovine iz članka 206. ZOHBDR-a (1. ožujka 2018.), a nisu na vrijeme odnosno do stupanja na snagu odredbe članka 206. ZOHBDR-a zatražili određivanje mirovine prema ZOPHBDR-u do stupanja na snagu novoga ZOHBDR-a odnosno najniže mirovine iz članka 31. stavka 1. i 2. prijašnjeg ZOPHBDR-a.
Članak 65.
Ovom odredbom propisuje se rok za usklađivanje Uredbe o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, br. 67/17 i 56/18) i drugih provedbenih propisa donesenih na temelju Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, br. 121/17 i 98/19) s odredbama ovog Zakona.
Članka 66.
Odredbom je uređeno postupanje po podnesenim zahtjevima koji nisu riješeni do stupanj na snagu ovoga Zakona.
Članak 67.
S obzirom da je ukinuta prethodna stručna procjena, potrebno je staviti izvan snage i provedbene propise koji se odnose na istu.
Članak 68.
Ovom odredbom propisuje se stupanje Zakona na snagu.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 3.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)
b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i
f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
(2) Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), u smislu stavka 1. ovoga članka, podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata iz stavka 1. ovoga članka i članovi njihovih obitelji ostvaruju prava prema ovom Zakonu.
(4) Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz ovoga članka dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Članak 6.
(1) Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je:
a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
b) ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu
c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)
e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili
f) umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro od bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Članovi uže i šire obitelji osoba iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju prava predviđena za članove uže i šire obitelji smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata ako im se u upravnom postupku prizna status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
Članak 15.
Sudionik Domovinskog rata je osoba koja nema priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a koja je prilikom obavljanja vojnih ili drugih dužnosti po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske ili pravnih osoba u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske pridonijela obrani suvereniteta i uspostavi neovisnosti Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik odreda Narodne zaštite, osim osoba iz članka 3. ovoga Zakona
b) medicinsko osoblje, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
c) ratni izvjestitelj, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
d) pripadnik vatrogasnih postrojbi, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
e) pomorac, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona
f) član posade brodova trgovačke mornarice, osim osoba iz članaka 7., 11. i 13. ovoga Zakona ili
g) pripadnik Civilne zaštite.
Članak 16.
Stradalnicima iz Domovinskog rata, u smislu ovoga Zakona, smatraju se članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
Članak 17.
(1) Članovima obitelji, u smislu ovoga Zakona, smatraju se bračni drug i djeca te izvanbračni drug koji je s hrvatskim braniteljem iz Domovinskog rata do njegove smrti, zatočenja ili nestanka živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete (članovi uže obitelji) i roditelji (članovi šire obitelji).
(2) Status izvanbračne zajednice iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
(3) Pojam djeteta, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća dijete rođeno u braku, dijete rođeno izvan braka, posvojenika i pastorka.
(4) Pastorak, u smislu ovoga Zakona, je osoba koja nema živog jednog od roditelja ili su roditelju oduzeta roditeljska prava pravomoćnom presudom nadležnog suda, a hrvatski branitelj iz Domovinskog rata uzdržavao ga je najmanje godinu dana prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.
(5) Pojam roditelja, u smislu ovoga Zakona, obuhvaća biološkog roditelja, posvojitelja, očuha i maćehu.
(6) Očuh ili maćeha hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ostvaruju prava propisna ovim Zakonom za roditelje:
a) ako nema živog oca ili majke hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili im je oduzeta roditeljska skrb i
b) ako su hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata uzdržavali ili je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata njih uzdržavao najmanje pet godina prije smrtnog stradavanja, zatočenja ili nestanka.
Članak 24.
Pravni i institucionalni okvir ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu utvrđenu propisima obveznoga zdravstvenog osiguranja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji odredit će se ovim Zakonom i Nacionalnom strategijom za očuvanje i zaštitu zdravlja braniteljske i stradalničke populacije (u daljnjem tekstu: Nacionalna strategija) koju donosi Vlada Republike Hrvatske.
Članak 25.
(1) Hrvatski zavod za javno zdravstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za hrvatske branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) kontinuirano prati zdravlje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju pravo na preventivni sistematski pregled, ako navedeno pravo ne ostvaruju po drugoj osnovi, a prema dinamici i u opsegu utvrđenim Nacionalnom strategijom.
(3) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata i članovi njihove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na usluge Nacionalnog centra za psihotraumu te usluge regionalnih centara za psihotraumu iz članka 169. stavka 3. ovoga Zakona, čiji će se opseg usluga utvrditi Nacionalnom strategijom i Nacionalnim programom psihosocijalne i zdravstvene pomoći za braniteljsku i stradalničku populaciju koji donosi Ministarstvo.
(4) Ministarstvo financira programe i rad stručnih djelatnika zaposlenih na provedbi Nacionalnog programa u okviru zdravstvenih ustanova (Nacionalnog centra za psihotraumu i regionalnih centara za psihotraumu iz članka 169. stavka 3. ovoga Zakona) koji se odnosi na dio programa zdravstvene pomoći koji nije obuhvaćen standardom prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, a obuhvaća veći broj dijagnostičkih i terapijskih postupaka.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata kojima su rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, uz zdravstvenu zaštitu koja im se osigurava u okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja iz članka 22. ovoga Zakona koja uključuje i pravo na liječenje u inozemstvu, imaju i sljedeća prava koja nisu obuhvaćena standardom prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja:
a) pravo na bolničku medicinsku rehabilitaciju i fizikalnu terapiju
b) pravo na ortopedska i druga pomagala
c) naknadu razlike u cijeni liječenja i lijekova s dopunske liste lijekova Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
d) palijativnu skrb čiji se opseg utvrđuje Nacionalnom strategijom i strateškim planom palijativne skrbi Vlade Republike Hrvatske i
e) pravo na korištenje zdravstvene zaštite u inozemstvu s pratnjom druge osobe, ako mu je potrebno takvo liječenje koje se ne može obaviti u Republici Hrvatskoj.
(6) Prava iz stavka 5. ovoga članka, koja prema općim propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju nisu utvrđena kao standard prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata ostvaruju sukladno pravilniku koji donosi ministar hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar), uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo.
GLAVA III. PRAVA IZ MIROVINSKOG OSIGURANJA
Pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu
Članak 26.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu pod uvjetom i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju (»Narodne novine«, br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15. i 120/16.) i njegovim izmjenama i dopunama (u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskom osiguranju), ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, ovisno o razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, dobna granica za stjecanje prava na starosnu mirovinu propisana Zakonom o mirovinskom osiguranju snižava se, i to:
a) za četiri mjeseca ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao od 100 dana do pet mjeseci ili
b) za po jedan mjesec za svaki mjesec sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru ako je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru sudjelovao više od pet mjeseci.
(3) Polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta sudjelovali u borbenom sektoru određuje se tako da se polazni faktor za starosnu mirovinu iz članka 85. stavka 1. točke 4. Zakona o mirovinskom osiguranju smanjuje za svaki mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, i to:
a) s navršenih 35 godina mirovinskog staža – za 0,34% po mjesecu
b) s navršenih 36 godina mirovinskog staža – za 0,32% po mjesecu
c) s navršenih 37 godina mirovinskog staža – za 0,30% po mjesecu
d) s navršenih 38 godina mirovinskog staža – za 0,25% po mjesecu
e) s navršenih 39 godina mirovinskog staža – za 0,15% po mjesecu ili
f) s navršenih 40 i više godina mirovinskog staža – za 0,10% po mjesecu.
(4) Pri izračunu razdoblja iz stavaka 2. i 3. ovoga članka određenih u mjesecima, jedan mjesec čini 30 dana.
Članak 27.
(1) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji na temelju navršenoga mirovinskog staža ostvari pravo na starosnu mirovinu, starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika, prijevremenu starosnu mirovinu ili prijevremenu starosnu mirovinu zbog stečaja poslodavca prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, osobni bod povećava se ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru, i to:
hrvatskom braniteljudo 30 dana0,5%
hrvatskom braniteljuod 31 do 60 dana1%
hrvatskom braniteljuod 61 do 90 dana1,5%
hrvatskom braniteljuod 91 do 120 dana2%
hrvatskom braniteljuod 121 do 150 dana3%
hrvatskom braniteljuod 151 do 180 dana4%
hrvatskom braniteljuod 181 do 210 dana5%
hrvatskom braniteljuod 211 do 240 dana6%
hrvatskom braniteljuod 241 do 270 dana7%
hrvatskom braniteljuod 271 do 300 dana8%
hrvatskom braniteljuod 301 do 330 dana9%
hrvatskom braniteljuod 331 do 360 dana10%
hrvatskom braniteljuod 361 do 480 dana12%
hrvatskom braniteljuod 481 do 600 dana14%
hrvatskom braniteljuod 601 do 720 dana16%
hrvatskom braniteljuod 721 do 840 dana18%
hrvatskom braniteljuod 841 do 960 dana20%
hrvatskom braniteljuod 961 do 1080 dana22%
hrvatskom braniteljuod 1081 do 1200 dana24%
hrvatskom braniteljuod 1201 do 1320 dana26%
hrvatskom braniteljuod 1321 do 1440 dana28%
hrvatskom braniteljuod 1441 i više dana30%
hrvatskom braniteljudragovoljcu – ovisno o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatskena postotak predviđen za određeni broj dana dodaje se 10%
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata, pripadniku borbenog sektora, koji ostvari pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju, tako određena mirovina povećava se za odgovarajući postotak iz stavka 1. ovoga članka, ovisno o vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u borbenom sektoru.
Članak 28.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika kada ispuni uvjete staža osiguranja i životne dobi propisane Zakonom o mirovinskom osiguranju.
(2) Za stjecanje prava na mirovinu iz stavka 1. ovoga članka, vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske koje mu se računa kao staž osiguranja ili kao poseban staž u dvostrukom trajanju uračunava se kao staž osiguranja za uvjete staža osiguranja propisane za stjecanje prava na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz članka 35. Zakona o mirovinskom osiguranju.
(3) Mirovina iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se prema Zakonu o mirovinskom osiguranju uz primjenu članka 27. ovoga Zakona.
(4) Pravo na starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ne može steći osoba koja je navršila životnu dob za starosnu mirovinu iz članka 26. ovoga Zakona.
Članak 29.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju i nastavili raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu i korisnicima starosne mirovine koji su ostvarili starosnu mirovinu prema ovom Zakonu ili Zakonu o mirovinskom osiguranju koji se tijekom korištenja prava zaposle do polovice punog radnog vremena isplata mirovine se ne obustavlja niti se smanjuje.
(2) Osobama iz stavka 1. ovoga članka mirovinski faktor za starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena iznosi 1,0.
(3) Osobama iz stavka 1. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja može se odrediti novi iznos starosne mirovine ako su navršile najmanje jednu godinu staža osiguranja po osnovi zaposlenja i ako su ispunjeni uvjeti za tu novu mirovinu propisani ovim Zakonom ili Zakonom o mirovinskom osiguranju.
Članak 34.
(1) Utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje invalidske mirovine iz članka 31. ovoga Zakona određuje se prema ustrojbenom mjestu odnosno zvanju hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili osobnom činu u godini koja prethodi godini u kojoj se ostvaruje pravo na mirovinu, i to prema sljedećim osnovicama:
Činovi i ustrojbena mjestaOsnovice
Vojnik93.830,24
Pozornik99.706,06
Razvodnik (zastavnik HRM-a)106.738,44
Skupnik94.860,67
Zapovjednik desetine112.654,87
Zapovjednik voda119.633,79
Zapovjednik satnije143.565,69
Zamjenik zapovjednika bojne157.526,74
Zapovjednik bojne173.474,93
Zamjenik zapovjednika brigade189.422,05
Zapovjednik brigade189.422,05
Desetnik108.524,58
Vodnik116.321,23
Stožerni vodnik117.118,65
Narednik117.118,65
Nadnarednik117.785,65
Stožerni narednik121.621,96
Časnički namjesnik135.658,93
Zastavnik115436,17
Poručnik (poručnik korvete)119.633,79
Natporučnik (poručnik fregate)129.604,61
Satnik (poručnik bojnog broda)143.576,03
Bojnik (kapetan korvete)157.526,74
Pukovnik (kapetan fregate)173.474,93
Brigadir (kapetan bojnog broda)189.422,05
Stožerni brigadir (komodor)205.369,15
Brigadni general (komodor)205.369,15
Zapovjednik zbornog mjesta173.474,93
Zapovjednik zbornog područja221.335,51
General bojnik (kontraadmiral)221.335,51
General pukovnik (viceadmiral)227.313,93
General zbora (admiral)233.292,38
Zapovjednik obrane grada173.474,93
Stožerni general (stožerni admiral)239.270,80
(2) Osnovica za utvrđivanje vrijednosnog boda za određivanje mirovine iz članka 31. ovoga Zakona, kada ustrojbeno mjesto nije navedeno u stavku 1. ovoga članka, određuje se prema plaći koju je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata odnosno hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata primao prema osobnom činu, zvanju odnosno ustrojbenoj dužnosti u trenutku razvojačenja odnosno stradavanja, ovisno o tome što je za njega povoljnije.
(3) Osnovice iz stavka 1. ovoga članka usklađuju se početkom svake kalendarske godine s rastom prosječne plaće svih zaposlenih u Republici Hrvatskoj u prethodnoj godini.
(4) Odnos policijskih zvanja prema činovima i ustrojbenim mjestima iz stavka 1. ovoga članka propisuje pravilnikom ministar nadležan za unutarnje poslove, uz prethodnu suglasnost ministra.
Članak 36.
Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i hrvatskim ratnim vojnim invalidima iz Domovinskog rata, korisnicima prava na invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju to se pravo po službenoj dužnosti prevodi na starosnu mirovinu u jednakom iznosu, s tim da taj iznos ne može biti niži od najniže mirovine iz članka 49. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona ako su ispunjeni uvjeti za ostvarivanje prava na najnižu mirovinu prema ovome Zakonu, i to s prvim danom mjeseca nakon mjeseca u kojem je korisnik navršio starosnu dob iz članka 26. stavka 2. ovoga Zakona.
Pravo na profesionalnu rehabilitaciju
Članak 39.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kod kojeg kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu, bolesti, pogoršanja odnosno pojave bolesti zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske postoji preostala radna sposobnost ima pravo na profesionalnu rehabilitaciju, uključujući osposobljavanje za obavljanje poslova za koje se traži stručna sprema viša od njegove, bez obzira na to je li mu nakon profesionalne rehabilitacije osigurano zaposlenje kod kojeg nastane smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost prije navršene 53. godine života.
(2) Pravo na profesionalnu rehabilitaciju utvrđuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nakon ocjene preostale radne sposobnosti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i određuje rok trajanja profesionalne rehabilitacije.
(3) Od dana stjecanja prava na profesionalnu rehabilitaciju do upućivanja na nju, kao i tijekom profesionalne rehabilitacije, hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ima pravo na naknadu u iznosu invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, koju isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje.
(4) Nakon završene profesionalne rehabilitacije hrvatski branitelj iz Domovinskog rata prijavljuje se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje i pripada mu naknada iz stavka 3. ovoga članka najduže 24 mjeseca od završene profesionalne rehabilitacije, pod uvjetom da se u roku od 30 dana od završetka profesionalne rehabilitacije prijavio nadležnoj službi za zapošljavanje i da se u skladu s propisima o zapošljavanju redovito prijavljuje toj službi.
(5) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata gubi pravo na naknadu iz stavka 4. ovoga članka ako, suprotno propisima o zapošljavanju, odbije stupiti na odgovarajući posao za koji se osposobio profesionalnom rehabilitacijom.
(6) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje obvezan je uputiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na profesionalnu rehabilitaciju najkasnije u roku od 30 dana od izvršnosti rješenja o priznavanju prava na profesionalnu rehabilitaciju.
(7) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti te druga tijela državne vlasti, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe i javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske i u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima obvezni su primiti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata kojega uputi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje radi profesionalne rehabilitacije.
Pravo na obiteljsku mirovinu
Članak 40.
(1) Pravo na obiteljsku mirovinu prema ovom Zakonu imaju:
a) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i
c) članovi uže obitelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruju pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(3) Prednost u ostvarivanju prava na obiteljsku mirovinu između članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju. Članovi uže i šire obitelji istog nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.
(4) Kada međusobni sporazum iz stavka 3. ovoga članka nije postignut, pravo na obiteljsku mirovinu članovima uže i šire obitelji istog nasljednog reda pripada u jednakim sukorisničkim dijelovima.
(5) Pravo na obiteljsku mirovinu ostvaruje se pod uvjetima i na način propisan Zakonom o mirovinskom osiguranju, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
Članak 43.
Obiteljska mirovina članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata izračunava se prema sljedećem mirovinskom faktoru:
a) 1,0 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga i dijete ili samo dijete
b) 1,0 za mirovinu za oba roditelja
c) 1,0 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga i roditelje
d) 0,8 za mirovinu bračnog ili izvanbračnog druga odnosno jednog roditelja i
e) 0,1 povećanje za svako dijete.
Članak 47.
(1) Bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim bračnog ili izvanbračnog druga umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne, invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti ili najniže mirovine stječe pravo na obiteljsku mirovinu kada navrši 50 godina života, pod uvjetom da ima navršenih 40 godina života u trenutku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata.
(2) Djeca umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim djece hrvatskog ratnog vojnog invalida iz članka 46. ovoga Zakona, osiguranika ili korisnika prijevremene starosne, starosne ili invalidske mirovine zbog potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti imaju pravo na obiteljsku mirovinu za vrijeme redovitog školovanja i nakon završetka ili prekida redovitog školovanja ako nisu zaposlena ili korisnici mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa, a najduže 12 mjeseci nakon završetka ili prekida redovitog školovanja odnosno najkasnije od dana kad navrše 26. godinu života.
(3) Iznos obiteljske mirovine osobama iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se primjenom osobnog boda umrlog korisnika mirovine uz primjenu sljedećih mirovinskih faktora:
a) 0,7 za mirovinu samo bračnog ili izvanbračnog druga odnosno samo dijete
b) 0,1 povećanje za jedno dijete
c) 0,2 povećanje za dvoje djece
d) 0,3 povećanje za troje djece ili
e) 0,4 povećanje za četvero ili više djece.
Članak 52.
(1) Korisnici najniže starosne mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena imaju pravo na svoju starosnu mirovinu, a nakon prestanka zaposlenja ponovno će im se odrediti najniža starosna mirovina ako im je to povoljnije.
(2) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđen djelomični gubitak radne nesposobnosti prouzročen djelomice ili u cijelosti kao posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja ili obavljanja djelatnosti na temelju koje postoji obveza na osiguranje imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 1., 2., 3., 7. i 8. ovoga Zakona.
(3) Korisnici najniže invalidske mirovine temeljem ovoga Zakona ili Zakona o mirovinskom osiguranju kojima je utvrđena potpuna nesposobnost za rad prouzročena djelomice ili u cijelosti sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske za vrijeme zaposlenja manje od 3,5 sati dnevno imaju pravo na svoju invalidsku mirovinu određenu uz odgovarajuću primjenu članka 37. stavaka 4., 5., 6., 7. i 9. ovoga Zakona.
Revizija ocjene radne sposobnosti
Članak 53.
Svaka ocjena radne sposobnosti na temelju koje se stječe pravo na profesionalnu rehabilitaciju, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 39. ovoga Zakona, ili pravo na invalidsku mirovinu, ako su ispunjene pretpostavke iz članka 30. stavaka 1. i 2. ili članka 141. ovoga Zakona, koju donosi Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom sukladno posebnom propisu, prije donošenja rješenja podliježe reviziji koju obavlja Povjerenstvo za reviziju ocjene radne sposobnosti.
Staž u dvostrukom trajanju
Članak 55.
(1) Hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su za vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bili zaposleni ili im se staž osiguranja za to vrijeme računa po drugoj osnovi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao staž osiguranja u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), a hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji nisu zaposleni ili nisu ostvarivali staž osiguranja po drugoj osnovi vrijeme sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske računa se kao poseban staž u dvostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), sukladno propisima o obrani, bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
(2) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji je nakon razvojačenja ostvario pravo na novčanu naknadu na osnovi privremene nesposobnosti za rad sve vrijeme korištenja te naknade priznaje se kao poseban staž u jednostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
(3) Hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata koji nakon 30. lipnja 1996. nije bio zaposlen ili koji nije ostvario staž osiguranja odnosno poseban staž po drugoj osnovi, a obavljao je zadaće u postrojbama ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstva nadležnog za obranu to razdoblje računa se kao poseban staž u jednostrukom trajanju (kao uvjet za stjecanje prava i određivanje iznosa mirovine), bez obzira na to je li za to razdoblje uplaćen doprinos za mirovinsko osiguranje.
Pravo na prilagođeni osobni automobil
Članak 69.
(1) Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine ima pravo na osobni automobil s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama koji mu u vlasništvo dodjeljuje Ministarstvo, u sedmoj godini od izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata s oštećenjem organizma od 100% I. skupine umjesto dodjele osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama, u sedmoj godini od izvršnosti rješenja o posljednjoj dodjeli, može ostvariti pravo na dodjelu iznosa do visine novčane protuvrijednosti osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka u koju ulazi i porez na dodanu vrijednost te poseban porez.
(3) Pravo iz stavka 2. ovoga članka može se ostvariti uz prethodno mišljenje Povjerenstva koje odlukom osniva ministar.
(4) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, iznos se neće isplatiti korisniku, nego će se sredstva direktno utrošiti u namjensku kupnju osobnog automobila s ugrađenim odgovarajućim prilagodbama po izboru korisnika.
(5) Pravo iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ostvaruje se temeljem izvršnog rješenja.
(6) Ministarstvo provodi postupak javne nabave za osobne automobile iz stavka 1. ovoga članka, sukladno posebnim propisima o javnoj nabavi.
(7) Temeljem izvršnog rješenja o dodjeli osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka, a nakon provedenog postupka javne nabave, ministar donosi odluku o dodjeli osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka koji se dodjeljuje u vlasništvo bez naknade, a obveznik plaćanja poreza na dodanu vrijednost i posebnog poreza je Ministarstvo.
(8) Odluka iz stavka 7. ovoga članka sadrži osobne podatke o korisniku kojem se dodjeljuje osobni automobil bez naknade, kao i podatke o osobnom automobilu koji su potrebni za postupak registriranja.
Pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila
Članak 70.
(1) Hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine imaju pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila u njihovu vlasništvu, po priloženom originalnom računu o obavljenoj prilagodbi, najranije u petoj godini od posljednje prilagodbe.
(2) Naknada troška prilagodbe iz stavka 1. ovoga članka neće se isplatiti korisniku, nego će se sredstva direktno potrošiti namjenski za obavljenu prilagodbu, isplatom izdavatelju računa koji je obavio prilagodbu.
(3) Obavljena prilagodba osobnog automobila iz stavka 1. ovoga članka mora odgovarati potrebi odnosno vrsti oštećenja organizma hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od II. do IV. skupine, što se utvrđuje nalazom tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona.
Članak 74.
(1) Nesposobnima za privređivanje prema ovom Zakonu smatraju se:
a) žena kad navrši 40 godina života ili muškarac kad navrši 50 godina života odnosno za mlađe osobe kod kojih se utvrdi nesposobnost za privređivanje koju utvrđuje tijelo vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona, a prema kriterijima medicinske znanosti imajući u vidu zanimanje i godine života
b) dijete do navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja, ali najkasnije do navršenih 26 godina života, a ako je nesposobno za samostalan život i rad, prema kriterijima medicinske znanosti, za vrijeme dok ta nesposobnost traje, uz uvjet da je nesposobnost nastupila prije navršenih 15 godina života odnosno za vrijeme školovanja prije navršenih 26 godina života i
c) bračni drug iza preminule osobe od koje izvodi pravo, ako je nakon smrti te osobe ostalo jedno ili više djece prema kojima obavlja roditeljsku dužnost, dok su ta djeca nesposobna za samostalan život i rad, sukladno točki b) ovoga stavka.
(2) Dijete iz stavka 1. točke b) ovoga članka koje prekine školovanje zbog bolesti koju je utvrdila nadležna zdravstvena ustanova smatra se nesposobnim za samostalan život i rad i za vrijeme trajanja bolesti do navršenih 26 godina života, kao i nakon te godine, ali najviše onoliko vremena koliko je zbog bolesti izgubilo od školovanja, ako je školovanje nastavljeno prije navršenih 26 godina.
Članak 83.
(1) Pravo na stambeno zbrinjavanje, prednost pri stambenom zbrinjavanju te mogućnost kupnje stanova uz obročnu otplatu pod pristupačnijim uvjetima od tržišnih u pogledu kamata i rokova otplate, imaju osobe utvrđene ovim Zakonom ako nemaju riješeno stambeno pitanje ili je riješeno na neodgovarajući način.
(2) Pravo na stambeno zbrinjavanje ostvaruje se dodjelom stambenog kredita za kupnju stana ili kuće odnosno izgradnju kuće, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, dodjelom stambenog kredita ili financijske potpore za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te mogućnošću kupnje stanova uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate i pravom na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske (na rok od deset godina uz mogućnost produljenja nakon isteka) odnosno uz mogućnost kupnje ako najmoprimac ispunjava zakonske pretpostavke za ostvarenje prava na stambeno zbrinjavanje sukladno Zakonu.
(3) Dragovoljci iz Domovinskog rata koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali dvije do tri godine u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje kupnjom stana ili kuće u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojoj pet godina neprekidno prebivaju te dodjelom financijske potpore prilikom kupnje prve nekretnine (stana ili kuće) na tržištu, u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima predviđen za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata sa 20% oštećenja organizma. Dragovoljci iz Domovinskog rata, pripadnici borbenog sektora, koji nemaju ostvaren status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, a koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali tri godine i više u borbenom sektoru ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje u novčanom iznosu i opsegu koji je propisima propisan za hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s 30% oštećenja organizma.
(4) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita odnosno mogućnost kupnje stana uz obročnu otplatu po pristupačnijim uvjetima od tržišnih glede kamata i rokova otplate, kupnjom stana u državnom vlasništvu ili u vlasništvu jedinice lokalne samouprave u kojem pet godina neprekidno prebivaju, dodjelom financijske potpore prilikom kupnje ili izgradnje prve nekretnine te za razliku u površini, nastavak izgradnje i dovršenje obiteljske kuće, za poboljšanje uvjeta stanovanja te ostvarenjem prava na javni najam stanova u vlasništvu Republike Hrvatske imaju:
a) članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i
c) hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata od I. do X. skupine i članovi uže obitelji umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata s istim oštećenjem organizma.
(5) Prednost pri ostvarivanju prava na stambeno zbrinjavanje između članova uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se prema propisima o nasljeđivanju, na način da članovi uže i šire obitelji istoga nasljednog reda ostvaruju pravo prema međusobnom sporazumu, s tim da to pravo može ostvariti samo jedan član obitelji. Ako se sporazum ne postigne, pravo na stambeno zbrinjavanje ima član obitelji koji je imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja. Ako se sporazum ne postigne, a nijedan član obitelji nije imao zajedničko prebivalište sa smrtno stradalim u vrijeme stradavanja, pravo na stambeno zbrinjavanje ima onaj član obitelji koji je naslijedio prava i obveze nakon smrti smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(6) Iznimno od odredbe stavka 5. ovoga članka, roditelju smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koji nije stambeno zbrinut Ministarstvo može dati stan u najam s pravom na zaštićenu najamninu do njegove smrti, ali bez prava otkupa.
(7) Djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koja nisu ostvarila pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ostvaruju pravo na stambeno zbrinjavanje prema ovom Zakonu ako su u trenutku podnošenja zahtjeva bili mlađi od 15 godina odnosno ne stariji od 26 godina i ako su na redovitom školovanju ili ako u trenutku podnošenja zahtjeva primaju obiteljsku invalidninu.
(8) Pravo na stambeno zbrinjavanje imaju i članovi uže obitelji u slučaju smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članovi uže obitelji u slučaju smrti dragovoljaca iz Domovinskog rata iz stavka 3. ovoga članka, ako su imali zajedničko prebivalište s umrlim u trenutku njegove smrti, s tim da to pravo članovi uže obitelji ostvaruju zajedno.
(9) Pravo na stambeno zbrinjavanje hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata ostvaruju na temelju pravomoćnog rješenja o trajno utvrđenom statusu.
(10) Pravo na stambeno zbrinjavanje dodjelom stambenog kredita i financijske potpore ostvaruje se sukladno pravilniku koji propisuje ministar.
Članak 87.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su, kad osoba iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona koristi stambeni kredit ili financijsku potporu za izgradnju obiteljske kuće u mjestu prebivališta sukladno članku 86. stavku 2. ovoga Zakona, ustupiti bez naknade građevinsko zemljište i komunalno opremanje.
(2) Jedinica lokalne samouprave može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ustupiti građevinsko zemljište i komunalno opremanje i prije donošenja rješenja o pravu na stambeni kredit.
(3) Pravo na komunalno opremanje stambenog objekta imaju i osobe iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona ako ostvaruju pravo na dodjelu stambenog kredita ili financijske potpore za kupnju stana ili kuće te za poboljšanje uvjeta stanovanja na istoj kući ili stanu, kao i osobe koje nisu podnijele zahtjev za stambeno zbrinjavanje ako se u posebnom postupku utvrdi da bi imale to pravo, o čemu Ministarstvo izdaje odgovarajuću potvrdu.
(4) Pod komunalnim opremanjem građevinskog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka podrazumijevaju se:
a) uređenje pristupne ceste, javne rasvjete prema mjesnim prilikama i okoliša potrebnih za korištenje građevine i
b) priključci i mreža za osiguranje priključka, elektropriključak, priključak na vodovod i odvodnju prema mjesnim prilikama, instalacije DTK-a (distributivne, telefonske, kanalizacijske) te ako na tom području postoji medij za grijanje – plin i/ili toplovod.
(5) Jedinice lokalne samouprave dužne su u slučaju iz stavaka 1. i 3. ovoga članka snositi i troškove komunalnog doprinosa odnosno njihov povrat za odgovarajuću bruto razvijenu površinu (BRP).
(6) Pravo iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i osobe iz članka 83. stavka 4. ovoga Zakona koje imaju izgrađenu kuću ili stan na zemljištu u vlasništvu jedinice lokalne samouprave ili u vlasništvu Republike Hrvatske, a koje navedenu kuću ili stan koriste neprekidno pet godina, uz uvjet da ostvaruju pravo na stambeni kredit za poboljšanje uvjeta stanovanja na istoj kući ili stanu.
Članak 96.
Vlada Republike Hrvatske odlukom će na Ministarstvo prenijeti pravo upravljanja stanovima i kućama u vlasništvu Republike Hrvatske, a kojima upravljaju tijela državne uprave, a na koje stanove se ne odnose odredbe posebnog propisa o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i koriste ih osobe iz članka 83. ovoga Zakona.
Članak 97.
(1) Ministarstvo će ukinuti zakonita rješenja o dodjeli stana i zakonita rješenja o dodjeli stambenog kredita za kupnju stana ako on nije otkupljen ili nije zaključen ugovor o stambenom kreditu za dodijeljeni stan, ako:
a) je korisnik prava ili član njegove uže obitelji stekao vlasništvo na odgovarajućem stanu ili kući sukladno članku 84. stavku 2. ovoga Zakona
b) je korisnik izgubio status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata ili status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno status člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili
c) korisnik prava ne koristi stan u skladu s odredbama zaključenog ugovora o najmu stana.
(2) Ministarstvo će ukinuti zakonita rješenja o dodjeli stambenog kredita ako:
a) je ugovor o stambenom kreditu raskinut iz razloga navedenog u ugovoru o stambenom kreditu ili
b) korisnik nije opravdao namjensko korištenje sredstava dobivenog stambenog kredita u ostavljenom roku.
(3) U slučaju iz stavka 2. točke a) ovoga članka, korisnik kredita za kupnju stana u organiziranoj stambenoj izgradnji ili kupnju korištenog stana u vlasništvu Republike Hrvatske dužan je Ministarstvu vratiti stan slobodan od stvari i osoba te glavnicu, redovne i zatezne kamate dospjele do raskida ugovora o stambenom kreditu.
(4) U slučaju iz stavka 2. točke b) ovoga članka, korisnik je dužan Ministarstvu vratiti cjelokupni iznos kredita (povratni i nepovratni dio).
Članak 98.
(1) Osobe iz članka 83. stavaka 3. i 4. ovoga Zakona kod kojih postoje zapreke iz članka 84. ovoga Zakona mogu kupiti stan koji koriste ako je on u vlasništvu Republike Hrvatske.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne može se ostvariti pripadajući popust s osnove člana uže i šire obitelji smrtno stradaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, člana uže i šire obitelji nestaloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i člana uže obitelji hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te dragovoljca iz Domovinskog rata.
(3) Uvjeti, rokovi i način kupnje stanova za osobe iz stavka 1. ovoga članka propisat će se uredbom Vlade Republike Hrvatske iz članka 94. ovoga Zakona.
Članak 101.
(1) Tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave obvezna su prilikom zapošljavanja na neodređeno vrijeme službenika i namještenika temeljem javnog natječaja i prilikom zapošljavanja na određeno vrijeme temeljem oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom prema sljedećem redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
d) članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.
(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i zaposlene osobe iz stavka 1. ovoga članka ako su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
(3) Tijela iz stavka 1. ovoga članka obvezna su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.
(4) Provedbu stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka nadzire upravna inspekcija.
(5) Osoba koja smatra da joj je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju može u roku od 30 dana od dana izjavljivanja žalbe na rješenje o prijmu u službu izabranog kandidata podnijeti predstavku upravnoj inspekciji radi provedbe inspekcijskog nadzora.
(6) Upravna inspekcija obvezna je u roku od osam dana od dana primitka predstavke iz stavka 5. ovoga članka obavijestiti donositelja rješenja o prijmu u službu o pokretanju postupka inspekcijskog nadzora radi ostvarenja prava prednosti pri zapošljavanju.
(7) Rješenje o rasporedu doneseno prije okončanja postupka inspekcijskog nadzora upravna inspekcija će ukinuti.
(8) Upravna inspekcija po provedbi inspekcijskog nadzora ovlaštena je u slučaju postojanja povrede prava prednosti pri zapošljavanju iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka donijeti rješenje kojim će ukinuti rješenje o prijmu u službu. Protiv toga rješenja može se tužbom pokrenuti upravni spor.
(9) Ako upravna inspekcija utvrdi da u postupku prijma nije izvršena povreda prava, izvijestit će podnositelja predstavke iz stavka 5. ovoga članka i čelnika tijela o rezultatima provedenoga inspekcijskog nadzora.
(10) Odredbe ovoga članka o provedbi inspekcijskog nadzora nad postupkom prijma u službu na odgovarajući se način primjenjuju i na postupak popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa.
(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.
Članak 102.
(1) Javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne su prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenom, prema sljedećem redoslijedu:
a) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog branitelja bez oba roditelja ili bez roditeljske skrbi
b) djetetu smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata
d) članu uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
e) dragovoljcu iz Domovinskog rata
f) hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata redoslijedom od duljeg prema kraćem vremenu sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) djetetu umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
h) djetetu umrlog dragovoljca iz Domovinskog rata, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
i) djetetu umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako je korisnik zajamčene minimalne naknade
j) djetetu dragovoljca iz Domovinskog rata, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade i
k) djetetu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata sa 100 dana borbenog sektora, ako su roditelj i/ili dijete korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ili zajamčene minimalne naknade.
(2) Prednost iz stavka 1. ovoga članka mogu ostvariti i osobe iz stavka 1. ovoga članka koje su zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.
(3) Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obvezne su i prilikom popunjavanja slobodnog radnog mjesta temeljem internog oglasa dati prednost pod jednakim uvjetima zaposlenim osobama iz stavka 1. ovoga članka prema redoslijedu određenom stavkom 1. ovoga članka ako ispunjavaju sve propisane uvjete za slobodno radno mjesto.
(4) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga članka provodi nadležna inspekcija koja je po posebnim propisima ovlaštena za nadzor u svezi sa zapošljavanjem po službenoj dužnosti ili na zahtjev osobe iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju.
(5) Pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je u roku od 15 dana nakon sklapanja ugovora o radu s izabranim kandidatom o tome obavijestiti osobu iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka koja je po raspisanom javnom natječaju ili oglasu podnijela prijavu odnosno ponudu za to radno mjesto.
(6) Osoba iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj nije dana prednost pri zapošljavanju može podnijeti zahtjev nadležnoj inspekciji za provedbu nadzora u roku od 30 dana od dana dostave obavijesti iz stavka 5. ovoga članka ili u roku od 30 dana saznanja o sklapanju ugovora o radu s izabranim kandidatom, a najkasnije u roku od šest mjeseci od sklapanja ugovora o radu s drugim kandidatom.
(7) U slučaju zasnivanja radnog odnosa sklapanjem ugovora o radu, nadležna inspekcija obvezna je razmotriti zahtjev iz stavka 6. ovoga članka u roku od 60 dana od dana podnošenja zahtjeva.
(8) Ako nadležna inspekcija utvrdi da je sklapanjem ugovora o radu povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju osobe iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka, rješenjem će utvrditi povredu prava prednosti. Pravomoćno rješenje predstavlja opravdan razlog za otkaz ugovora o radu čijim sklapanjem je to pravo povrijeđeno.
(9) U slučaju iz stavka 8. ovoga članka, pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka obvezna je s osobom iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka, kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, sklopiti ugovor o radu u roku od osam dana od otkaza ugovora, čijim sklapanjem je povrijeđeno pravo prednosti pri zapošljavanju.
(10) Ako pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka u roku iz stavka 9. ovoga članka ne sklopi ugovor o radu s osobom iz stavaka 1. ‒ 3. ovoga članka kojoj je rješenjem iz stavka 8. ovoga članka utvrđena povreda prava prednosti pri zapošljavanju, smatra se da je ugovor o radu sklopljen po sili zakona.
(11) Pravo prednosti pri zapošljavanju iz ovoga članka ne odnosi se na zapošljavanje putem mjere javnih radova.
Članak 103.
(1) Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. ovoga Zakona koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja ili oglasa te:
a) rješenje o priznatom statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno potvrdu o priznatom statusu hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili dragovoljca iz Domovinskog rata ne stariju od šest mjeseci (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka c) i e) do k) i članka 102. stavka 1. točaka c) i e) do k))
b) dokaz o nezaposlenosti – potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o podacima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ne stariju od mjesec dana (u slučaju iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona)
c) presliku pravomoćnog rješenja, odluke ili drugog pravnog akta o prestanku prethodnog zaposlenja
d) dokaz o oduzetoj roditeljskoj skrbi kada se prijavljuje dijete smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi
e) potvrdu poslodavca da radno mjesto osobe iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona ne odgovara njegovoj stručnoj spremi (u slučaju iz članka 101. stavka 2. i članka 102. stavka 2. ovoga Zakona)
f) presliku pravomoćnog rješenja o priznatom pravu na novčanu naknadu iz članka 107. ovoga Zakona ili prava na zajamčenu minimalnu naknadu (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka g), h), i), j) i k) i članka 102. stavka 1. točaka g), h), i), j) i k) ovoga Zakona)
g) potvrdu o broju dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (kada se prijavljuju osobe iz članka 101. stavka 1. točaka f), i) i k) i članka 102. stavka 1. točaka f), i) i k) ovoga Zakona)
h) rodni list (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j) i k) i članka 102. stavka 1. točaka a), b), g), h), i), j) i k))
i) rješenje o priznatom statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata (osobe iz članka 101. stavka 1. točaka a), b) i d) i članka 102. stavka 1. točaka a), b) i d)).
(2) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje pozvati osobe iz članka 101. stavaka 1. ‒ 3. i članka 102. stavaka 1. ‒ 3. da dostave dokaze iz stavka 1. ovoga članka u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju.
(3) Tijela iz članka 101. ovoga Zakona i pravne osobe iz članka 102. ovoga Zakona prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju.
Članak 104.
Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe iz članka 101. stavka 1. i članka 102. stavka 1. ovoga Zakona kojima je:
a) zadnji radni odnos prije prijave na javni natječaj ili oglas prestao temeljem izvršnog rješenja o:
1. prestanku službe po sili zakona
2. prestanku službe otkazom ili
3. izvanrednom otkazu
b) radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika, i to u slučaju:
1. redovitog otkaza ugovora o radu kada je ugovor o radu otkazao radnik
2. redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili
3. izvanrednog otkaza, osim kada ugovor o radu izvanredno otkaže radnik zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
Članak 107.
Pravo na novčanu naknadu za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji (u daljnjem tekstu: naknada za nezaposlene), ako ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, imaju:
a) korisnici obiteljske invalidnine odnosno novčane naknade obiteljske invalidnine
b) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i nakon što im prestane pravo na obiteljsku invalidninu odnosno novčanu naknadu obiteljske invalidnine
c) korisnici osobne invalidnine
d) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
e) bračni ili izvanbračni drug umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana
f) roditelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga
g) roditelji umrlog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovog Zakona koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovao najmanje sto dana koji u trenutku smrti nije imao bračnog ili izvanbračnog druga i
h) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje sto dana i koji imaju prebivalište u Republici Hrvatskoj.
Članak 108.
(1) Osobe iz članka 107. ovoga Zakona pravo na naknadu za nezaposlene mogu ostvariti pod uvjetom da:
a) nisu zaposlene
b) nemaju registrirano trgovačko društvo ili obrt
c) nisu korisnici mirovine veće od 33% od utvrđene proračunske osnovice
d) oni i članovi njihova kućanstva nisu korisnici zajamčene minimalne naknade
e) nisu korisnici novčanog primanja u svezi s profesionalnom rehabilitacijom odnosno zbog nezaposlenosti
f) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili korisnici motornog vozila koje ne služi podmirenju osnovnih životnih potreba ili motornih plovila dužine više od šest metara
g) oni i članovi njihova kućanstva nisu vlasnici ili suvlasnici ili korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
h) oni i članovi njihova kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva nemaju ukupno novčane prihode mjesečno po članu kućanstva veće od 30% od utvrđene proračunske osnovice
i) nisu temeljem rješenja nadležnog tijela smješteni u zdravstvenu ustanovu
j) nisu na teret državnog proračuna Republike Hrvatske korisnici usluge smještaja ili organiziranog stanovanja sukladno odredbama propisa o socijalnoj skrbi ili drugih posebnih propisa, osim beskućnika koji je korisnik usluge smještaja u prenoćištu i
k) nisu na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora.
(2) Uvjeti iz stavka 1. ovoga članka moraju biti ispunjeni u trenutku podnošenja zahtjeva i za cijelo vrijeme korištenja prava na naknadu za nezaposlene.
(3) Iznimno od uvjeta određenih u stavku 1. ovoga članka, osobe iz članka 107. ovoga Zakona koje su bile korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona mogu ostvariti pod uvjetom da u roku od mjesec dana od izvršnosti rješenja kojim im je na njihov zahtjev utvrđen prestanak prava na zajamčenu minimalnu naknadu podnesu zahtjev za naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona.
(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, donosi se privremeno rješenje kojim se pravo na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona priznaje od dana prestanka prava na zajamčenu minimalnu naknadu.
(5) Privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka ukinut će se rješenjem kojim će se odlučiti o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Rješenje iz stavka 5. ovoga članka kojim se ukida privremeno rješenje iz stavka 4. ovoga članka i odlučuje o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona ovisno o uvjetima iz stavka 1. ovoga članka mora se donijeti najkasnije u roku od godine od dana izvršnosti privremenog rješenja iz stavka 4. ovoga članka.
Članak 112.
Promjene u iznosu prihoda, broju članova kućanstva i uvjeta iz članka 108. ovoga Zakona o kojima ovisi pravo na naknadu za nezaposlene i iznos naknade za nezaposlene utječu na ostvarivanje naknade za nezaposlene tako da se promjene koje uvjetuju gubitak ili smanjenje naknade za nezaposlene uzimaju u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca poslije nastanka, a promjene koje uvjetuju stjecanje ili povećanje naknade za nezaposlene uzimaju se u obzir od prvog dana sljedećeg mjeseca nakon podnošenja odgovarajućeg zahtjeva.
Članak 119.
(1) Korisnici koji se nalaze u situaciji iz članka 118. stavka 1. ovoga Zakona ne mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć ako:
a) imaju registrirano trgovačko društvo ili obrt
b) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva ostvarili ukupno novčane prihode u prethodnoj kalendarskoj godini ili u razdoblju od tri mjeseca prije podnošenja zahtjeva mjesečno po članu kućanstva veće od 25% od utvrđene proračunske osnovice
c) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili korisnici motornog vozila koje im ne služi za podmirenje osnovnih životnih potreba
d) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva vlasnici ili suvlasnici, korisnici ili sukorisnici nekretnina koje im ne služe za podmirenje osnovnih životnih potreba
e) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva korisnici prava na zajamčenu minimalnu naknadu
f) su korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
g) su na izdržavanju kazne zatvora, osim ako su prije upućivanja na izvršenje kazne zatvora živjeli u zajedničkom kućanstvu s osobama koje su uzdržavali, a iste osobe obvezni su uzdržavati i tijekom izvršenja kazne zatvora i
h) su oni ili članovi njihova zajedničkog kućanstva po istoj situaciji već ostvarili pravo na jednokratnu novčanu pomoć po osnovi drugog propisa.
(2) Iznimno od stavka 1. točke f) ovoga članka, korisnici koji se nalaze u situaciji iz članka 118. stavka 1. točaka a), b), c) i d) ovoga Zakona mogu ostvariti pravo na jednokratnu novčanu pomoć iako su korisnici naknade za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona.
Pravo na besplatne udžbenike
Članak 125.
(1) Pravo na besplatne obvezne udžbenike za potrebe redovitoga školovanja u osnovnim i srednjim školama imaju:
a) djeca smrtno stradalog hrvatskog branitelja i djeca nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata
c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata
d) djeca hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata
e) djeca hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koji su u obrani suvereniteta Republike Hrvatske sudjelovali najmanje 100 dana u borbenom sektoru.
(2) Pravo iz stavka 1. ovoga članka ostvaruju osobe iz stavka 1. ovoga članka, ako to pravo ne ostvaruju po drugim propisima, te uz uvjet da im redoviti mjesečni novčani prihodi po članu kućanstva ne prelaze 60% utvrđene proračunske osnovice.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, pravo iz stavka 1. ovoga članka bez obzira na ostvarene redovite mjesečne prihode po članu kućanstva u prethodnoj kalendarskoj godini ostvaruju:
a) djeca smrtno stradalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja
b) djeca nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja i
c) djeca umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovoga Zakona bez roditeljske skrbi ili bez oba roditelja, neovisno o okolnostima nastupa smrti drugog roditelja.
(4) Odredbe stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka odnose se i na pravo na besplatne udžbenike za osobe iz stavka 1. ovoga članka za potrebe redovitoga ili izvanrednog školovanja na visokim učilištima.
(5) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se prema pravilniku koji donosi ministar, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za znanost i obrazovanje.
Pravo na psihosocijalnu pomoć
Članak 128.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na psihosocijalnu pomoć, sukladno ovom Zakonu.
(2) Psihosocijalna pomoć sastoji se od individualnog psihosocijalnog savjetovanja, grupnog psihosocijalnog tretmana, mobilnih obilazaka radi redovitog praćenja stanja i potreba hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata I. skupine, uže i šire obitelji smrtno stradalih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih branitelja oboljelih od PTSP-a i članova njihovih obitelji te žurnih obilazaka i kriznih intervencija u slučajevima prosuicidalnih izjava, smrti, izrazito lošeg socijalno ekonomskog, stambenog i/ili zdravstvenog stanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(3) Nositelj organizacije psihosocijalne pomoći je Ministarstvo.
(4) Psihosocijalna pomoć organizira se na lokalnoj odnosno županijskoj razini, stacionarno (u prostorijama područnih jedinica i centara za psihosocijalnu pomoć) i mobilno (putem organiziranih posjeta domu i obitelji).
(5) Psihosocijalnu pomoć pruža Ministarstvo putem stalno zaposlenih djelatnika područnih jedinica i vanjskih honorarnih suradnika centara za psihosocijalnu pomoć koje angažira s obzirom na njihova stručna znanja s područja skrbi za specifične potrebe osoba iz stavka 1. ovoga članka.
(6) Ministarstvo surađuje sa zdravstvenim i drugim ustanovama te udrugama građana radi što učinkovitijeg rješavanja problema odnosno pružanja odgovarajuće psihosocijalne pomoći.
(7) Ministarstvo u svrhu pružanja psihosocijalne pomoći angažira i druge vanjske suradnike.
Pravo na pravnu pomoć
Članak 129.
(1) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata i članovi njegove uže i šire obitelji, članovi uže i šire obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja i članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na primarnu pravnu pomoć.
(2) Primarna pravna pomoć iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća pomoć u ostvarivanju prava iz ovoga Zakona:
a) davanje općih pravnih informacija (opća i načelna pravna uputa) i
b) davanje pravnih savjeta (uputa o načinu i mogućnostima rješavanja odnosno ostvarivanja prava).
(3) Primarnu pravnu pomoć iz stavaka 1. ovoga članka pruža Ministarstvo, područne jedinice Ministarstva, centri za psihosocijalnu pomoć i nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(4) Osobe iz stavka 1. ovoga članka primarnu pravnu pomoć koja nije obuhvaćena ovim Zakonom i sekundarnu pravnu pomoć ostvaruju sukladno propisu kojim se uređuje ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć.
(5) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata prije početka i tijekom cijelog kaznenog postupka te postupka o izvanrednim pravnim lijekovima, kao i u postupku izvršenja kazne, mjera upozorenja ili sigurnosnih mjera imaju pravo na stručnu pomoć branitelja i naknadu troškova kaznenog postupka sukladno propisima kojima se uređuje kazneni postupak.
Pravo na grobno mjesto, troškove ukopa uz odavanje vojnih počasti i održavanje grobnih mjesta
Članak 137.
(1) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti, kao i troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon postupka ekshumacije i identifikacije.
(2) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa posmrtnih ostataka umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i umrloga hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata na području Republike Hrvatske, uz odavanje vojne počasti.
(3) Ministarstvo snosi troškove prijevoza i ukopa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka i izvan područja Republike Hrvatske.
(4) Vojne počasti iz stavka 2. ovoga članka odaju se ako obitelj pravodobno obavijesti nadležni ured državne uprave u županiji odnosno nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(5) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka, vojne počasti se odaju prilikom ispraćaja posmrtnih ostataka, na području Republike Hrvatske.
(6) Hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su smrtno stradali u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se povijesno značajnim osobama u smislu Zakona o grobljima.
(7) Obveznici održavanja grobnih mjesta povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka iza kojih nema živih nasljednika su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(8) Grobna mjesta s posmrtnim ostacima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iza kojih nema živih nasljednika ne mogu se smatrati napuštenima, sukladno propisima o grobljima, a obveznici održavanja su vlasnici groblja u kojima se nalaze ta grobna mjesta.
(9) Vlasnici groblja dužni su do kraja siječnja tekuće godine izvijestiti Ministarstvo o grobnim mjestima povijesno značajnih osoba iz stavka 6. ovoga članka i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz stavka 8. ovoga članka koja su preuzeli na održavanje u prethodnoj kalendarskoj godini. Izvješće sadrži: ime i prezime, datum i godinu pokopa, oznaku grobnog mjesta, reda, polja i grobnog mjesta za svaku povijesno značajnu osobu iz stavka 6. ovoga članka.
(10) Ministarstvo će jednom godišnje, neposrednim uvidom, provesti nadzor nad izvršavanjem obveze iz stavaka 7. i 8. ovoga članka.
(11) Članovi uže i šire obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata imaju pravo na dodjelu grobnog mjesta i prije ekshumacije i identifikacije nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, a temeljem pokrenutog postupka za dodjelu grobnog mjesta po posebnim propisima, kao korisnici tog grobnog mjesta uz obvezu njegova održavanja.
(12) Jedinice lokalne samouprave i drugi vlasnici groblja dužni su:
a) dati na korištenje grobna mjesta uz naplatu polovice predviđenog iznosa za umrle hrvatske ratne vojne invalide iz Domovinskog rata i za umrle hrvatske branitelje iz Domovinskog rata ako oni ili članovi njihove uže i šire obitelji nemaju na korištenju grobno mjesto i ako ga nisu ustupili na korištenje trećoj osobi nakon stupanja na snagu ovoga Zakona i
b) osigurati dijelove groblja odnosno aleje za pokop hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(13) Pravo iz stavka 12. ovoga članka ne obuhvaća i oslobođenje od plaćanja godišnje grobne naknade, osim ako to oslobođenje nije predviđeno drugim propisom.
(14) Pravo iz ovoga članka ostvaruje se sukladno pravilniku koji donosi ministar.
Članak 141.
(1) Pripadnici HVO-a, državljani Republike Hrvatske, koji temeljem Ugovora između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o suradnji na području prava stradalnika rata u Bosni i Hercegovini koji su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i članova njihovih obitelji ostvaruju pravo na invalidsku mirovinu u visini razlike između invalidske mirovine koju bi ista osoba ostvarila po pravnim propisima u Republici Hrvatskoj i visine mjesečnog iznosa osobne invalidnine ostvarene po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine, imaju pravo na novi obračun visine mirovina temeljem smanjenja postotka oštećenja organizma po pravomoćnom rješenju nadležnog tijela Bosne i Hercegovine.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje na zahtjev stranke obnovit će postupak priznatog prava na mirovinu uz ponovno vještačenje preostale radne sposobnosti.
Članak 150.
(1) Evidencija branitelja sastoji se od općeg i posebnog dijela i pomoćnih podataka.
(2) Opći dio sadrži sljedeće podatke o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) ime, prezime, ime jednog roditelja
b) datum, mjesto i državu rođenja
c) spol
d) mjesto prebivališta i adresu stanovanja
e) status (hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, hrvatski branitelj – dragovoljac iz Domovinskog rata)
f) ukupan broj dana sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) pripadnost borbenom ili neborbenom sektoru i
h) pripadnost ministarstvu nadležnom za unutarnje poslove ili ministarstvu nadležnom za obranu.
(3) U posebni se dio unose sljedeći podaci o hrvatskom branitelju iz Domovinskog rata:
a) naziv postrojbe kojoj je pripadao tijekom Domovinskog rata i
b) razdoblje sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.
(4) Pomoćni podaci u Evidenciji branitelja su podaci koji služe za tehničku podršku, obradu te razmjenu podataka s drugim tijelima i pravnim osobama sukladno pravnim propisima, a to su:
a) OIB hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
b) podatak o datumu smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata
c) podatak o broju udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova obitelji smrtno stradalih odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i
d) podaci o nasljednicima udjela hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i članova obitelji smrtno stradalih odnosno nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji.
(5) Iznimno od stavaka 2. ‒ 4. ovoga članka, za hrvatske branitelje iz članka 4. ovoga Zakona Evidencija branitelja ne sadrži podatke iz stavka 2. točaka f) do h), stavka 3. i stavka 4. točaka c) i d) ovoga članka.
(6) Podatke o nasljednicima udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i broju naslijeđenih udjela dostavljaju nasljednici smrtno stradalih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
(7) Podatke o nasljednicima udjela iz Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji Ministarstvo će razmjenjivati s tijelom nadležnim za upravljanje Fondom hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji jedanput mjesečno.
(8) Podatke iz ovoga članaka Ministarstvo će ažurirati sukladno podacima dostavljenim iz ministarstva nadležnog za obranu i ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.
Članak 156.
(1) Upravitelj zadruge može biti i osoba koja ima priznat status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata kod koje je utvrđena opća nesposobnost za rad odnosno potpuni gubitak radne sposobnosti ili profesionalna nesposobnost za rad odnosno djelomičan gubitak radne sposobnosti kao posljedica ranjavanja, ozljede, zatočeništva u logoru, bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ako poslove upravitelja obavlja bez plaće ili naknade.
(2) Upravitelj iz stavka 1. ovoga članka nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje.
(3) Kada zadruga u kalendarskoj godini nakon oporezivanja ostvari dobit u iznosu od 150.000,00 kuna i veću, dužna je izabrati osobu koja će profesionalno obavljati poslove upravitelja zadruge i koja se obvezno osigurava na mirovinsko osiguranje.
(4) Zadruge su obvezne dostaviti Ministarstvu ovjerenu izjavu upravitelja zadruge, danu pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da poslove i zadatke upravitelja obavlja bez plaće ili naknade te presliku rješenja o upisu u sudski registar nadležnog trgovačkog suda i svaku izmjenu tog rješenja, u roku od 15 dana od dana upisa.
Članak 157.
Ministar će donijeti pravilnik o vođenju evidencija svih zadruga i saveza, te službenu evidenciju njihovih upravitelja kojim će se propisati sadržaj, uvjeti, način i postupak prikupljanja podataka, njihovo vođenje i ažuriranje, te razmjena s drugim tijelima.
Članak 160.
(1) Braniteljske zahvalnice dodjeljuju se postrojbama iz Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, sudionicima Domovinskog rata i drugim osobama za izniman doprinos i zasluge u uspostavi i obrani državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata, kao i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata zbog primjerenog i časnog ponašanja, gospodarskog doprinosa te drugih zasluga i doprinosa Republici Hrvatskoj nakon Domovinskog rata.
(2) Braniteljske zahvalnice dodjeljuje ministar, na prijedlog Povjerenstva za braniteljske zahvalnice.
(3) Preporuku za dodjelu braniteljskih zahvalnica može dati ministar, druga ministarstva i druga tijela državne vlasti te udruge proistekle iz Domovinskog rata i druge udruge građana.
(4) Vrste, uvjete i način dodjele braniteljskih zahvalnica, ustroj i rad Povjerenstva iz stavka 2. ovoga članka te ostalo vezano uz dodjelu braniteljskih zahvalnica odredit će se pravilnikom koji donosi ministar.
Postupak i način ostvarivanja prava
Članak 166.
(1) Nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji je prvostupanjsko tijelo koje po zahtjevu stranke postupa u upravnim stvarima i rješava o:
a) statusu člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i statusu člana obitelji osobe smrtno stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
b) statusu člana obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i status člana obitelji nestale osobe u obrani suvereniteta Republike hrvatske te njihovim pravima
c) statusu članova obitelji umrlog hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine i njihovim pravima te pravima članova njihove obitelji
d) statusu hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i statusu osobe stradale u obrani suvereniteta Republike Hrvatske te njihovim pravima
e) statusu zatočenika u neprijateljskom logoru
f) statusu i pravima stradalih pirotehničara i članova njihovih obitelji
g) o pravu na jednokratnu novčanu pomoć iz članaka 115. i 118. ovoga Zakona
h) o pravu na naknadu za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
i) o pravu na besplatne udžbenike iz članka 125. ovoga Zakona
j) o pravu na besplatni topli obrok iz članka 123. ovoga Zakona i
k) ostalim statusima i pravima iz ovoga Zakona koji prema ovom Zakonu i drugim posebnim propisima nisu u nadležnosti drugih javnopravnih tijela.
(2) Drugostupanjsko tijelo nadležno za postupanje po žalbama na rješenja javnopravnih tijela iz stavka 1. ovoga članka je Ministarstvo.
(3) Prvostupanjsko tijelo koje rješava o statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka za osobe koje nemaju prebivalište na državnom području Republike Hrvatske je nadležno upravno tijelo Grada Zagreba.
(4) Prvostupanjsko tijelo nadležno za rješavanje o pravu na prilagođeni osobni automobil odnosno novčanoj protuvrijednosti za prilagođeni osobni automobil iz članaka 69. ovoga Zakona, pravu na naknadu troškova prilagodbe osobnog automobila iz članka 70. ovoga Zakona, o pravu na stambeno zbrinjavanje i pravu na prilagodbu prilaza do zgrade, stana i prilagodbu stana iz članka 100. ovoga Zakona je Ministarstvo.
(5) Protiv rješenja iz stavka 4. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može tužbom pokrenuti upravni spor.
(6) Nadležno javnopravno tijelo iz stavka 1. ovoga članka vodi evidencije i izdaje potvrde o statusu i pravima hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata i članova njegove obitelj, članova obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, članova obitelji nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, kao i o ostalim statusima i pravima iz stavka 1. ovoga članka Zakona o kojima rješava.
Članak 169.
(1) Radi očuvanja i zaštite digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji u društvu te prevladavanja i ublažavanja posljedica Domovinskog rata, Ministarstvo provodi sljedeće programe i projekte:
a) psihosocijalne i zdravstvene pomoći braniteljskoj i stradalničkoj populaciji kroz nacionalni program koji se donosi u tu svrhu
b) liječenja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata 100% I. skupine u hiperbaričnoj komori te hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata od II. do X. skupine s preporukom doktora medicine određene specijalizacije
c) poboljšanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
d) provedbe mjera aktivne politike zapošljavanja i socijalnog uključivanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji iz nadležnosti Ministarstva
e) rješavanja pristupačnosti objektima osoba s invaliditetom
f) sufinanciranja izgradnje, postavljanja ili uređenja spo¬-
men-obilježja žrtvama stradalim u Domovinskom ratu
g) sufinanciranja troškova pripremnih tečajeva za upis na visoka učilišta
h) potpora projektima udruga iz Domovinskog rata
i) sufinanciranja umjetničkih i dokumentarističkih djela o Domovinskom ratu te druge kreativne industrije u svezi s Domovinskim ratom i
j) sufinancirane sredstvima Europske unije.
(2) Odluku o uvjetima i kriterijima za provođenje programa i projekata iz stavka 5. ovoga članka donosi ministar.
(3) Korisnicima nacionalnog programa iz stavka 1. točke a) ovoga članka pomoć pružaju specijalizirani centri:
a) Nacionalni centar za psihotraumu (Zagreb)
b) regionalni centri za psihotraumu (Split, Rijeka, Osijek) i
c) područne jedinice i centri za psihosocijalnu pomoć Ministarstva.
Članak 172.
(1) Kada nadležno upravno tijelo županije odnosno Grada Zagreba u čijem je djelokrugu obavljanje povjerenih poslova državne uprave koji se odnose na ostvarivanje prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje kojim priznaje pravo, to rješenje ima pravni učinak od prvog dana idućeg mjeseca nakon proteka važnosti rješenja kojim je pravo utvrđeno privremenim rješenjem.
(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, kada se nakon privremenog rješenja donosi novo privremeno rješenje ili rješenje, tim će se rješenjem ukinuti prethodno privremeno rješenje.
Članak 180.
Prema ovom Zakonu, činjenica da je rana, ozljeda, bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti ili smrtno stradavanje nastupilo pod okolnostima iz članka 3. stavka 2. ovoga Zakona dokazuje se sljedećim:
a) potvrda o okolnostima smrtnog stradavanja hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja
b) potvrda nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske o osobi koja je po nalogu u obavljanju vojnih i drugih dužnosti smrtno stradala je potvrda u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i okolnosti smrtnog stradavanja osobe te po čijem je nalogu obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
c) potvrda o okolnostima uhićenja odnosno nestanka hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno tijelo ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i okolnosti uhićenja ili nestanka
d) potvrda o stradavanju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata je potvrda koju je izdala nadležna postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske, nadležno tijelo ministarstva nadležnog za obranu, policijska uprava ministarstva nadležnog za unutarnje poslove odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove u sjedištu u kojoj se navodi pripadnost postrojbi, vrijeme, mjesto i opis uzroka i okolnosti pod kojima je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata ranjen ili ozlijeđen
e) potvrda o okolnostima stradavanja osobe koja je po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ranjena ili ozlijeđena jest potvrda u kojoj se navodi vrijeme, mjesto i okolnosti stradavanja te po čijem je nalogu obavljala dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
f) opis ratnog puta je prikaz ratnih zadataka koje je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata izvršavao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
g) medicinska dokumentacija o liječenju nakon ranjavanja ili ozljede jest dokumentacija o liječenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koju je izdala zdravstvena ustanova, liječnička ordinacija i načelnik ratnog saniteta postrojbe iz vremena nakon ranjavanja ili ozljede, u kontinuitetu do podnošenja zahtjeva
h) medicinska dokumentacija da je bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske je dokumentacija o liječenju hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata koju je izdala zdravstvena ustanova, liječnička ordinacija ili načelnik ratnog saniteta postrojbe u kojoj se navodi anamneza, dijagnoza i terapija za hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, u kontinuitetu od pojave bolesti do podnošenja zahtjeva i
i) potvrda o zatočenju u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu o nestanku te o ekshumaciji i identifikaciji posmrtnih ostataka koje izdaje Ministarstvo na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju.
Članak 179.
Statusi odnosno prava iz ovoga Zakona ostvaruju se:
a) status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu odnosno ministarstvo nadležno za unutarnje poslove po zahtjevu stranke nakon provedenoga upravnog postupka ili po službenoj dužnosti na temelju činjenica o kojima vodi službenu evidenciju
b) status člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata odnosno nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva člana obitelji, a na temelju dokaza propisanih ovim Zakonom
c) status pastorka dokazuje se pravomoćnom presudom nadležnog suda da je jednom roditelju pastorka oduzeto roditeljsko pravo odnosno smrtnim listom za jednog od roditelja te potvrdom o prebivalištu
d) status člana obitelji umrloga hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata od I. do IV. skupine utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva člana obitelji i pisanih dokaza iz ovoga Zakona te izvršnog rješenja da je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata koristio pravo na doplatak za njegu i pomoć druge osobe do smrti
e) status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju ranjavanja ili ozljede utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i dokaza iz ovoga Zakona nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
f) status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata na temelju bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, utvrđuje se u upravnom postupku na temelju urednog zahtjeva hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata nakon nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona
g) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točke a) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za obranu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
h) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točke b) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za zdravstvo na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
i) status sudionika Domovinskog rata osobe iz članka 15. točke c) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za kulturu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka
j) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točaka d) i g) ovoga Zakona utvrđuje državno tijelo nadležno za zaštitu i spašavanje na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka i
k) status sudionika Domovinskog rata za osobe iz članka 15. točaka e) i f) ovoga Zakona utvrđuje ministarstvo nadležno za more, promet i infrastrukturu na zahtjev stranke nakon provedenoga upravnog postupka.
Članak 181.
(1) Činjenica o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida, činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na ortopedski doplatak, činjenica postojanja oštećenja organizma radi priznavanja prava na doplatak za pripomoć u kući, činjenica oštećenja organizma radi ostvarivanja prava na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila i činjenica nesposobnosti za privređivanje utvrđuje se na temelju nalaza i mišljenja koje daje posebna organizacijska jedinica Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koja provodi medicinska vještačenja u postupcima ostvarivanja statusa i prava iz ovoga Zakona sukladno posebnom propisu.
(2) Prije nalaza i mišljenja tijela vještačenja iz stavka 1. ovoga članka o uzroku i postotku oštećenja organizma radi ostvarivanja statusa hrvatskog ratnog vojnog invalida po osnovi bolesti, pogoršanja bolesti odnosno pojave bolesti kao posljedice sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske potrebno je obaviti stručnu procjenu u ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi.
(3) Zdravstvene ustanove iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje odlukom ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodno mišljenje ministra i ministra nadležnog za rad i mirovinski sustav, za svaku kalendarsku godinu.
(4) Način provedbe stručne procjene iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra i ministra nadležnog za rad i mirovinski sustav.
Članak 182.
(1) U slučajevima iz članka 181. stavka 1. ovoga Zakona, nalaz i mišljenje vijeća vještaka, kojim su utvrđene činjenice za stjecanje prava prema ovom Zakonu, prije donošenja prvostupanjskog rješenja kojim se priznaje pravo iz ovoga Zakona, podliježe reviziji vijeća viših vještaka (u daljnjem tekstu: revizijsko vijeće).
(2) Revizijsko vijeće prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja vijeća vještaka nalaz i mišljenje vijeća vještaka može izmijeniti ili dati suglasnost.
Članak 183.
(1) Vijeće vještaka dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od 15 dana.
(2) Revizijsko vijeće dužno je obaviti reviziju nalaza i mišljenja vijeća vještaka u roku od 15 dana.
Članak 184.
(1) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, Ministarstvo je dužno pribaviti nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka (u daljnjem tekstu: žalbeno vijeće) kada se žalba odnosi na nalaz i mišljenje u prvostupanjskom postupku.
(2) Žalbeno vijeće dužno je dati nalaz i mišljenje u roku od 30 dana.
(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sastav žalbenog vijeća mora biti različit od sastava vijeća vještaka i revizijskog vijeća koje je dalo nalaz i mišljenje odnosno obavilo reviziju nalaza i mišljenja u postupku donošenja prvostupanjskog rješenja.
Članak 185.
(1) Vijeće vještaka u prvostupanjskom postupku donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata, osim u postupku utvrđivanja činjenica o uzroku smrti hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata radi ostvarivanja statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata.
(2) Vijeće viših vještaka prilikom obavljanja revizije nalaza i mišljenja vijeća vještaka donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka u sljedećim slučajevima:
a) kada je vijeće vještaka oštećenje organizma ocijenilo sa 100% do 80%
b) u postupku ostvarivanja prava na doplatak za njegu i pomoć druge osobe ili
c) kada vijeće viših vještaka ocijeni da je neposredan pregled potreban.
(3) U drugostupanjskom postupku, povodom izjavljene žalbe na prvostupanjsko rješenje, žalbeno vijeće donosi nalaz i mišljenje isključivo nakon neposrednog pregleda hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata ili hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata odnosno nakon neposrednog vještačenja u kojem sudjeluje stranka.
Članak 186.
(1) Pri ostvarivanju prava po ovom Zakonu ili po drugim propisima kao prihod od utjecaja na stjecanje ili opseg tog prava ne uzima se:
a) doplatak za njegu i pomoć druge osobe
b) doplatak za pripomoć u kući
c) ortopedski doplatak
d) posebni doplatak
e) doplatak za djecu
f) jednokratna novčana pomoć
g) obiteljska invalidnina, uvećana i povećana obiteljska invalidnina
h) novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine, uvećane i povećane obiteljske invalidnine
i) naknada za nezaposlene iz članka 107. ovoga Zakona
j) osobna invalidnina
k) troškovi ukopa
l) potpora za obrazovanje
m) novčana protuvrijednost za besplatne udžbenike i
n) dodijeljen iznos stambenog kredita ili financijske potpore.
(2) Primanja iz stavka 1. ovoga članka izuzeta su od ovrhe.
Komentirate u ime: Ministarstvo hrvatskih branitelja