1. PROBLEM

Ukratko navedite rezultate analize javne politike, odnosno trenutnog stanja malog i srednjeg poduzetništva, s obzirom na područje koje se namjerava zahvatiti propisom. Pritom je potrebno koristiti relevantne podatke s izvorima. Prilikom utvrđivanja problema izvršite uvid u ispunjeni obrazac Prethodnog MSP testa u dijelu koji se odnosi na problem.

Tijekom 2018. i 2019. godine pravna stečevina EU-a u području gospodarenja otpadom je izmijenjena i dopunjena (Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, Direktiva (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu, Direktiva (EU) 2018/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu, Direktiva (EU) 2018/850 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 1999/31/EZ o odlagalištima otpada, Direktiva (EU) 2018/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni direktiva 2000/53/EZ o otpadnim vozilima, 2006/66/EZ o baterijama i akumulatorima i o otpadnim baterijama i akumulatorima te 2012/19/EU o otpadnoj električnoj i elektroničkoj opremi). Slijedom toga određeni su novi viši ciljevi odvajanja i recikliranja otpada do 2035. godine i novi niži ciljevi za odlaganje otpada te se zabranjuje stavljanje ne tržište određenih jednokratnih plastičnih proizvoda (npr. štapići, slamke, pribor za jelo i sl.) i laganih plastičnih vrećica za nošenje s debljinom stjenke manjom od 50 mikrometara osim vrlo laganih s debljinom stjenke manjom od 15 mikrometara koje se koriste isključivo zbog higijenskih razloga  ili koje služe isključivo kao primarna ambalaža za rasutu hranu kada to pomaže sprječavanju bacanja hrane, te je potrebno prilagoditi propise Republike Hrvatske navedenim izmjenama. Dodatno, uzevši u obzir izmjene u navedenim direktivama, potrebno je ustrojiti pravni okvir proširene odgovornosti proizvođača proizvoda kao i dodatno urediti posebne uvjete gospodarenja posebnim kategorijama otpada.

Ministarstvo izdaje dozvole za opasni otpad, za postupke u kojima se otpad koristi kao gorivo ili drugog načina dobivanja energije (R1) i spaljivanje otpada na kopnu (D10), a nadležno županijsko tijelo izdaje dozvole za neopasni otpad za sve ostale postupke oporabe i zbrinjavanja. Za neke postupke oporabe, te za postupak sakupljanja svih vrsta otpada za koje se sada izdaje dozvola za gospodarenja otpadom uvodi se upis u očevidnik koji vode nadležni županijski uredi čime se pojednostavljuje i ubrzava postupak (npr. biološka oporaba, energetska oporaba neopasnog otpada uz proizvodnju energije, oporaba otpadnog ulja radi proizvodnje biogoriva, oporaba drvnog otpada, oporaba otpada u gradnji i za proizvodnju asfalta, sakupljanje otpada). Procjenjuje se da se može ukinuti postojeća obveza ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom za sakupljanje otpada, a za potrebe provedbe nadzora istu zamijeniti obvezom upisa i dostave podataka u Očevidnik sakupljača i oporabitelja kojega bi vodilo županijsko upravno tijelo. Dodatno, postojeća dozvola za gospodarenje otpadom nema rok važenja, te radi osiguranja pravne sigurnosti procjenjuje se da bi se pitanje trebalo urediti na rok od 10 godina za razliku od sada kada rok nije propisan već se svakih pet godina provodi provjera okolnosti.

Dodatno, procijenjeno je da bi nadležnost za vođenje evidencija i očevidnika za djelatnosti gospodarenja otpadom (prijevoz, posredovanje, trgovanja otpadom, reciklažna dvorišta, nusproizvodi) umjesto Ministarstva trebala biti na nadležnim županijskim upravnim tijelima, a  nadležnost za vođenje Očevidnika o ukidanju statusa otpada bi se trebala zadržati na Ministarstvu.

Uzimajući u obzir rješenje Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-II-2492/2017 i dr. od 29. siječnja 2020. (NN 14/20) u svezi Uredbe o gospodarenju komunalnim otpadom (NN 50/17, 84/19 i 14/20 - Rješenje USRH) utvrđeno je da je potrebno dodatno urediti na precizniji način odredbe o javnoj usluzi prikupljanja miješanog komunalnog otpada (što čini javnu uslugu, tko su korisnici javne usluge, cijena javne usluge itd.).

Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) te Pravilnikom o nusproizvodima i ukidanju statusa otpada (NN 117/14) uređen je institut „nusproizvoda“, međutim procjenjuje se da je potrebno dodatno proširiti pravni okvir za ponovnu uporabu i izvan proizvođačkih djelatnosti, te dodati centre za ponovnu uporabu kao važan element sprečavanja nastanka otpada posebice u svezi predmeta opće uporabe.

Procjenjuje se da je moguće smanjiti opseg obveze vođenja očevidnika o nastanku i tijeku otpada na način da proizvođači neopasnog otpada više ne moraju voditi očevidnik, dok obveza ispunjavanja i predaje pratećeg lista uz pošiljku otpada treba ostati za sve proizvođače otpada i osobe koje gospodare otpadom.

Sadašnjim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom propisana je obveza izrade Plana gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave i Grada Zagreba. Procjenjeno je da je potrebno ukinuti obvezu izrade Plana gospodarenja otpadom jedinica lokalne samouprave te uspostaviti obvezu planiranja gospodarenja otpadom na županijskoj razini uvođenjem obveze izrade Plana gospodarenja otpadom jedinica područne (regionalne) samouprave i Grada Zagreba kako bi se osigurala veća integracija gospodarenja otpadom, a ujedno i smanjio broj planova u Republici Hrvatskoj, a jedinice lokalne samouprave nadležne su prvenstveno za osiguranje javne usluge gospodarenja komunalnim otpadom. Procjenjuje se da postojeća obveza imenovanja povjerenika za gospodarenje otpadom i zamjenika povjerenika za pravne osobe koje zapošljavaju 50 i više osoba predstavlja opterećenje poslovanja koje nije nužno te se treba ukinuti, kao i obveza ishođenja potvrde o izobrazbi o gospodarenju otpadom za direktora odnosno fizičku osobu koja upravlja davateljem javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada.

Sadašnjim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i podzakonskim propisima donesenim na temelju toga zakona propisane su naknade u gospodarenju otpadom, međutim kako su izmijenjeni zahtjevi EU direktiva koje uređuju područje gospodarenja otpadom, posebice u pogledu zahtjeva za  prilagođavanje iznosa tih naknada („fee modulation“) nužno je dodatno urediti odredbe o

ekonomskim instrumentima gospodarenja otpadom (poticajna naknada, naknada za odlaganje otpada, naknada zbog blizine odlagališta i naknada za korištenje odlagališta, povratna naknada, naknada gospodarenja otpadom u okviru proširene odgovornosti proizvođača).

Kako je u Ministarstvu ustrojen e-ONTO (središnja državna mrežna aplikacija kojom se prate tokovi prometa otpadom) procijenjeno je da se postojeća obveza, propisana sadašnjim Zakonom o održivom gospodarenju otpadom, o upisu osoba u Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku te obveza upisa u Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku nije više nužna, a opterećuje poslovanje gospodarskih subjekata. Podaci o osobama koje obavljaju prekogranični promet otpadom koji ne podliježe notifikacijskom postupku, za potrebe obavljanja nadzora, sadržani su u e-ONTO aplikaciji dostupnoj tijelima nadzora te se procjenjuje da se obveza upisa u navedene očevidnike treba ukinuti, jer se na prekogranični promet otpadom primjenjuje Uredba (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 190, 12. 7. 2006.), kako je zadnje izmijenjena i dopunjena Uredbom Komisije (EU) 2015/2002 оd 10. studenoga 2015. o izmjeni priloga I.C i V. Uredbi (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća o pošiljkama otpada (SL L 294, 11. 11. 2015.).

2. CILJEVI

Na temelju utvrđenog problema, ukratko navedite 1 do 3 cilja za rješavanje utvrđenog problema. Svaki cilj mora biti specifičan, mjerljiv i vremenski određen.

1. uskladiti propise koji uređuju gospodarenje otpadom s pravnom stečevinom EU i unaprijediti načine obračuna naknada koje se plaćaju u sustavima posebnih kategorija otpada

2. unaprijediti sustav gospodarenja otpadom ukidanjem obveze ishođenja dozvole za gospodarenje otpadom za sakupljanje otpada te propisivanje roka važenja dozvole za gospodarenje otpadom, izmjenom nadležnosti za vođenje očevidnika za obavljanje djelatnosti gospodarenja otpadom, bolje integrirati planiranje u gospodarenju otpadom uvođenjem planova na razini jedinica područne (regionalne) samouprave, ukidanjem obveze imenovanja povjerenika i zamjenika povjerenika za gospodarenje otpadom te ukidanjem obveze upisa u Očevidnik uvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku, obveza upisa u Očevidnik izvoznika otpada koji ne podliježe notifikacijskom postupku te obveze vođenja Očevidnika o nastanku i tijeku otpada za proizvođača neopasnog otpada

3. unaprijediti sprečavanje nastanka otpada u Republici Hrvatskoj uređivanjem pravnog okvira za Centre za ponovnu uporabu te uvođenjem novih ekonomskih instrumenata gospodarenja otpadom u obliku poticaja za sprečavanje nastanka otpada, visokokvalitetnog recikliranja i smanjenje odlaganja otpada.

3. MOGUĆE OPCIJE JAVNIH POLITIKA

Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja.

Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa.

OPCIJA1.: „ne poduzimati ništa“

Provedbom opcije „ne poduzimati ništa“ ne bi se moglo provesti usklađenje sa Direktivom 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.), jer je ista izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.), a Direktiva 2008/98/EZ prenesena je Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19).

Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo.

Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu, tj. jedna opcija normativnog rješenja svakako je izrađena teza propisa.

Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog, odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.

OPCIJA 2.: „poduzimanje nenormativnih aktivnosti“

Poduzimanjem nenormativnih aktivnosti ishode nije moguće postići budući da je područje koje se Zakonom namjerava urediti i sada zakonski regulirano.

OPCIJA 3.: „Donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom“

Člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15) propisano da ako se propis mijenja, odnosno dopunjava, više puta potrebno je pristupiti donošenju novoga propisa, u pravilu nakon treće izmjene, odnosno dopune. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17, 14/19, 98/19) od donošenja je tri puta mijenjan. Sukladno navedenom, donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom bilo bi protivno citiranoj odredbi Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor.

OPCIJA 4.: »Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom«

Donošenje Zakona o gospodarenju otpadom je opcija kojom se ispunjava cilj, u vezi usklađenja s Direktivom 2008/98/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća o otpadu i ukidanju određenih direktiva (SL L 312, 22. 11. 2008.) kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2018/851 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive 2008/98/EZ o otpadu (SL L 150, 14. 6. 2018.), i koja je u skladu s člankom 48. stavkom 4. Jedinstvenih metodološko-nomotehnička pravila za izradu akata koje donosi Hrvatski sabor (NN 74/15).

OPCIJE ZA MSP TEST

3.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) „ne poduzimati ništa“

3. 2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) „poduzimati nenormativne aktivnosti“

3. 3. Opcija 3. (normativno rješenje) „donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o održivom gospodarenju otpadom“

3. 4. Opcija 4. (normativno rješenje) „donošenje Zakona o gospodarenju otpadom“

4. OCJENA I OPCIJE

Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja s dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.

Tablica: Analiza troškova i koristi

5. SAVJETOVANJE

Ovaj dio se ispunjava pri ažuriranju MSP testa, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade MSP testa.

Savjetovanje se provodi u trajanju od 30 dana, a ovisno o složenosti materije i dulje, objavom na portalu e-Savjetovanje. Tijekom savjetovanja potrebno je, posebice u slučajevima da propis ima značajan učinak na male i srednje poduzetnike, provesti dodatna savjetovanja kroz javno-privatni dijalog, javne rasprave, okrugle stolove s malim i srednjim poduzetnicima, strukovnim komorama, udrugama, poslovnim udruženjima i sl.

Sažetak postupka savjetovanja s dionicima potrebno je iznijeti na jasan način, s točnim datumima početka i završetka savjetovanja, pojedinih događanja i sl. Potrebno je navesti broj ukupno zaprimljenih mišljenja, primjedbi i prijedloga koji su pristigli tijekom savjetovanja te broj prihvaćenih komentara na Prijedlog MSP testa, odnosno na prijedlog propisa. Sve navedeno se odgovarajuće primjenjuje i na javnu raspravu.

6. PREPORUČENA OPCIJA

Obrazložite zašto odabrana opcija predstavlja najpovoljnije rješenje javne politike za malo gospodarstvo.

7. MJERE UBLAŽAVANJA

Opišite konkretne mjere ublažavanje negativnih učinaka na male i srednje poduzetnike (npr. izuzeti male i srednje poduzetnike iz primjene pojedinih propisanih administrativnih obveza, predložiti promjenu predloženog propisa ili nenormativnu aktivnost zbog rasterećenja malog gospodarstva).