MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
SMJERNICE ZA USPOSTAVU URBANIH PODRUČJA
I IZRADU STRATEGIJA RAZVOJA URBANIH PODRUČJA
za financijsko razdoblje
2021. - 2027.
Verzija 2.0
Zagreb, veljača 2021.
POPIS KRATICA
EFRR
Europski fond za regionalni razvoj
ESF
Europski socijalni fond
EU
Europska unija
ITU
Integrirana teritorijalna ulaganja
JLS
Jedinica lokalne samouprave
JP(R)S
Jedinica područne (regionalne) samouprave
KF
Kohezijski fond
JLP(R)S
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ministarstvo
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
NN
Narodne novine
RH
Republika Hrvatska
UA
Urbana aglomeracija
UP
Urbano područje
ZRRRH
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
ZSSP
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
Pravilnik o izvještavanju
Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
1. UVODNE ODREDBE
1.1.Svrha Smjernica
Smjernice za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Smjernice) izrađuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: Ministarstvo) kao tijelo nadležno za politiku urbanog razvoja i koordinaciju provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (dalje u tekstu: ITU mehanizam) u Republici Hrvatskoj.
Svrha Smjernica je pružiti detaljne upute urbanim područjima tijekom procesa definiranja i uspostave urbanih područja, tijekom procesa izrade strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Strategija) kao i tijekom procesa praćenja njihove provedbe i vrednovanja. Također, svrha je i osigurati odgovarajuće predloške i obrasce te kod provedbe pojedinih aktivnosti urbana područja uputiti na odredbe relevantnih propisa.
Verzija 1.0 Smjernica donesena je u rujnu 2015. te su temeljem iste definirana i uspostavljena urbana područja i izrađene strategije razvoja za urbana područja za financijsko razdoblje od 2014. – 2020.
Temeljem iskustava stečenih u dosadašnjoj provedbi ITU mehanizma, Ministarstvo donosi revidirane Smjernice, verzija 2.0 koje će gradovi koristiti u procesu definiranja i uspostave urbanih područja te izrade Strategija za financijsko razdoblje 2021. – 2027.
Nastavno na odredbe Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH) i Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (dalje u tekstuZSSP) koji definiraju načelo partnerstva nacionalne, regionalne i lokalne razine i potiču jačanje suradnje dionika na regionalnoj i lokalnoj razini, Smjernicama verzija 2.0 je definirana uključenost predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u procese definiranja obuhvata i uspostave urbanih područja te izrade i donošenja strategija razvoja urbanih područja i provedbenih akata strategije, putem davanja mišljenja. Uključenost jedinica područne (regionalne) samouprave u donošenje odluka u navedenim procesima nužna je i zbog poštivanja dva dodatna načela strateškog planiranja i to načela učinkovitosti i djelotvornosti i načela odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, koja obvezuje tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje željenih rezultata, ishoda i učinaka. Navedeno je također bitno radi poštivanja odredbi ZSSP u dijelu koji definira obvezu usklađenosti akata strateškog planiranja jedinica lokalne samouprave kao akata strateškog planiranja hijerarhijski nižeg reda sa aktima strateškog planiranja jedinica područne (regionalne) samouprave kao aktima strateškog planiranja višeg reda.
1.2.Pravni okvir
Smjernice se donosesukladno članku 15. stavak 6. Zakona o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH), a osim na odredbama predmetnog Zakona temelje se na širem nacionalnom i pravnom okviru Europke unije (dalje u tekstu: EU).
Nacionalni pravni okvir:
A) Okvir koji uređuje regionalni razvoj:
-Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18), posebno članci 14., 15., 28., 48. i 49. u dijelu koji definira:
oStrategiju razvoja urbanog područja kao temeljni akt razvoja urbanog područja (točka 1.4. Smjernica – članak 15. ZRRRH);
okategorije urbanih područja (točka 2.1. Smjernica – čl. 14. st. 2. ZRRRH);
ogradove središta urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.1. Smjernica – čl. 14. st. 3. 5. i 6. ZRRRH);
onačin uspostave urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.7. Smjernica – čl. 14. st. 4. i 7. ZRRRH);
oobvezu uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 28. ZRRRH);
ograd središte urbanoga područja kao nositelja izrade Strategije (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 15. st. 2. i 3. ZRRRH);
onadležnost predstavničkog tijela nositelja izrade Strategije za donošenje Strategije (točka 2.3.3. Smjernica – čl. 15. st. 5. ZRRRH);
onadležnost grada nositelja izrade Strategije za izvještavanje o provedbi strategije i rokove za izvještavanje (točka 2.4 Smjernica – čl. 49. st. 4. ZRRRH);
oobvezu provođenja postupka vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe Strategije (točka 2.5. Smjernica - čl. 48. ZRRRH).
-Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015) kojom se uređuje osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća, a posebno članci 6. i 13. u dijelu kojim definiraju:
oobvezu nositelja izrade strategije za osnivanjem partnerskih vijeća urbanih područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 6. Uredbe);
sastav i način imenovanja partnerskih vijeća za urbana područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 13. Uredbe).
-Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja (NN 121/2015) kojim se uređuju načela vrednovanja, ciljevi i koristi vrednovanja, vrste vrednovanja te postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnoga razvoja (točka 2.5 Smjernica – posebno čl. 6., 7. i 8. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja).
B) Okvir koji uređuje sustav strateškog planiranja
-Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17), posebno članci 8., 9., 25., 30., 38., 39., 41., 42. i 48. u dijelu koji definira:
oplanove razvoja JLS-ova/zajedničke planove razvoja JLS-ova kao srednjoročne akte strateškog planiranja od značaja za JLS-ove (točka 1.4. Smjernica – članak 25. ZSSP);
oakte strateškog planiranja povezane s korištenjem fondova EU (točka 1.4. Smjernica – članak 30. ZSSP);
oobvezu nositelja izrade akta strateškog planiranja da ishodi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša (točka 2.3.1. Smjernica - čl. 41 ZSSP);
oobvezu tijela zaduženog za izradu akta strateškog planiranja za provođenje savjetovanja s javnošću sukladno odredbama propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 39. ZSSP);
onačelo transparentnosti te obveze objave akta strateškog planiranja, izvješća o provedbi i vrednovanju na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu (točka 2.3.3 Smjernica – čl. 9. st. 4 i čl. 42. ZSSP);
onadležnost tijela zaduženog za izradu plana razvoja za izvještavanje o provedbi plana razvoja (točka 2.4. Smjernica – čl. 25. st. 6. ZSSP).
-Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18), posebno članci 2., 11., 14., 15. i 16. u dijelu koji definira:
onadležnost predstavničkog tijela JLS-a za donošenje odluke na osnovi koje se izrađuju lokalni planovi razvoja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 14 Uredbe);
oobvezu provedbe postupka vrednovanja za srednjoročne akte strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 16. st. 5. i 7. Uredbe);
okomunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan te rokove za donošenje istih (točka 2.3.4. Smjernica – čl. 2. točke 4. i 5 te čl. 15. st. 2. Uredbe);
oobvezu nositelja izrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a (točka 2.4. Smjernica - čl. 16. st. 3. i 6. Uredbe).
-Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata (NN 42/18).
-Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 6/2019), posebno članci 12.,15. i 21. u dijelu koji definira:
oobvezu nositelja izrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a (točka 2.4. Smjernica - čl. 12. st. 1. i 2. te čl. 15. stavak 2. Pravilnika);
orok za podnošenje godišnjeg izvješća o provedbi plana razvoja(točka 2.4. Smjernica - čl. 15. stavak 2. Pravilnika);
oobvezu javnog tijela da na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i godišnja izvješća o provedbi akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti (točka 2.4. Smjernica - čl.21.st.2. Pravilnika).
-Pravilnik o provedbi postupka vrednovanja (NN 66/2019)kojidefinira načela, kriterije i standarde provedbe postupka vrednovanja akata strateškog planiranja propisanih Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske – posebno članci 19., 20., 21. i 22. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja (točka 2.5. Smjernica).
C) Ostali nacionalni pravni okvir
-Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15), članak 11. u dijelu kojim se definira:
oobvezu i način provođenja savjetovanja s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih te općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 11. Zakona).
-Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), članci 62. – 75. koji definiraju stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (točka 2.3.1. Smjernica).
-Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17) koja detaljnije definira stratešku procjenu utjecaja na okoliš (točka 2.3.1. Smjernica).
EU pravni okvir:
-Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize COM/2018/375 finalni prijedlog - 2018/0196(COD)posebno članci 4., 22., 23. i 24. te Prilog I. u dijelu koji definira:
ciljeve politika koji se podupiru kroz fondove (članak 4. prijedloga Uredbe);
integrirani teritorijalni razvoj, izradu teritorijalnih strategija i minimalni sadržaj teritorijalne strategije (točka 1.4. i 2.3.1 Smjernica - članci 22. - 24. prijedloga Uredbe);
Prilog I. koji definira prihvatljiva područja ulaganja iz fondova u financijskoj perspektivi 2021. – 2027.
-Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu COM/2018/372 finalni prijedlog - 2018/0197 (COD)
članak 2. kojim se definiraju posebni ciljevi koje podržava EFRR i KF;
članci 8. i 9. kojima se definira integrirani teritorijalni razvoj i održivi urbani razvoj;
Prilog I koji definira zajedničke pokazatelje ostvarenja i rezultata za EFRR i KF po ciljevima politike.
Trenutno važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koristi termin strategija razvoja urbanog područja (članak 14.), Zakon o sustavu strateškog planiranja koristi termin plan razvoja odnosno zajednički plan razvoja jedinica lokalne samouprave (članak 25.) i termin akti strateškog planiranja povezani s korištenjem EU fondova (članak 30.), dok prijedlog EU regulative koristi termin teritorijalna strategija.
Za potrebe izrade ovih Smjernica koristit će se termin Strategija razvoja urbanog područja sukladno terminologiji iz trenutno važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
1.3.Održivi urbani razvoj i ITU mehanizam
Financijsko razdoblje 2014. – 2020.
Zbog izrazito brzog trenda rasta, gradovi su danas suočeni s najvišom koncentracijom gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova te dijele brojne zajedničke probleme. Zbog specifičnih izazova s kojima se suočavaju gradovi, urbana politika se istaknula kao jedna od važnih komponenti regionalne politike te je EU regulativa za financijsko razdoblje 2014. – 2020.definirala da svaka država članica za održivi urbani razvoj mora izdvojiti najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” (dalje u tekstu EFRR). EU regulativom je uveden ITU mehanizamkao novi mehanizam koji državama članicama omogućava provedbu teritorijalnih strategija i omogućuje integrirano korištenje sredstava iz više europskih fondova ili više operativnih programa. Nastavno na odredbe EU regulative urbani razvoj je kao važan dio regionalnog razvoja ugrađen i u zakonodavstvo Republike Hrvatske donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Predmetni Zakon u članku 14. definira obvezu ustrojavanja urbanih područja, a u članku 15. obvezu izrade strategije razvoja urbanih područja slijedom čega je Ministarstvo u rujnu 2015. godine donijelo Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje te druga pitanja.
Kroz Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. definirano je da će Republika Hrvatska za mjere održivog urbanog razvoja imati na raspolaganju 345,35 milijuna eura:
253,35 milijuna eura iz EFRR i 50 milijuna eura iz Kohezijskog fonda (dalje u tekstu KF) u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (dalje u tekstu ESF) u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
Za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020. odabrano je 7 najvećih urbanih središta: urbane aglomeracije Zagreb, Split, Rijeka i Osijek s više od 100.000 stanovnika te urbana područja Zadar, Pula i Slavonski Brod s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima. U travnju 2020. godine, mogućnost korištenja ITU mehanizma dobio je i Grad Karlovac s okolnim područjem.
Provođenjem navedenog mehanizma napravljen je iskorak u smjeru decentralizacije s obzirom da su gradovi kroz novi mehanizam postali tijelo u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima (za Operativni program Konkurentnost i kohezija) koje je odgovorno za odabir integriranih projekata koji će se provoditi na njihovom teritoriju.
Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.–2020. podijeljene su u tri tematska područja: pametni gradovi, održivi gradovi i uključivi gradovi, a cilj ulaganja je bio omogućiti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva, povećati učinkovitost sustava toplinarstva, obnoviti brownfield lokacije (bivša vojna i/ili industrijska područja), povećati zapošljavanje i turističke izdatke kroz unaprjeđenje kulturne baštine te porast broja putnika u javnom prijevozu.
Financijsko razdoblje 2021. – 2027.
Prijedlog EU regulative za financijsko razdoblje od 2021.- 2027. predviđa povećanje izdvajanja sredstava iz EFRR-a za održivi urbani razvoj na 8% od ukupne EFRR alokacije e kao preduvjet za korištenje ITU mehanizma i nadalje definira obvezu izrade teritorijalnih strategija. Nadalje, EU regulativa 2021.-2027. predviđa pet ciljeva kohezijske politike i to prvi cilj: Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-om; drugi cilj: Zelenija Europa s fokusom na smanjenje emisije ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja; treći cilj: Povezanija Europa jačanjem mobilnosti; četvrti cilj: Europa s istaknutijom socijalnom komponentom kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava i peti cilj: Europa bliža građanima, koji će poticati održivi i integrirani razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa. Na teritorijalni razvoj usmjeren je peti cilj politike koji se među ostalim može provoditi putem integriranih teritorijalnih ulaganja. Pored ključnih područja ulaganja unutar navedenog cilja mogu se odabrati i sva ostala ključna područja ulaganja unutar četiri preostala cilja kohezijske politike 2021.-2027. što daje dobru osnovu za definiranje Policy mixa u okviru teritorijalnih strategija za funkcionalne teritorije.
Na temelju odredbi EU regulative i trenutno važećeg nacionalnog zakonodavstva Republika Hrvatska u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. planira korištenje ITU mehanizma u 14 hrvatskih gradova:
urbanim aglomeracijama Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te
urbanim područjima Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci.
Tijekom procesa izrade Integriranog teritorijalnog programa u okviru programiranja nove financijske perspektive 2021.-2027. bit će definirana područja ulaganja namjenjena razvoju urbanih područja.
Slika 1. Područja provedbe ITU mehanizma u RH za financijsko razdoblje 2021. 2027.
1.4.Uloga i cilj izrade strategije razvoja urbanog područja
Strategija razvoja urbanog područja predstavlja:
akt u smislu članka 15. ZRRRH kojim se definiraju ciljevi razvoja za urbana područja
dokument u smislu članka 22. i 23. Prijedloga Uredbe EU 2018/0196 putem kojeg država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja;
akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova EU u smislu članka 30. ZSSP-a koji se donosi za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom EU;
zajednički plan razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave u smislu članka 25. stavak 3. ZSSP-a kao srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave.
Strategija razvoja urbanog područjaje akt strateškog planiranja u okviru politike regionalnog razvoja koji služi kao multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, tj. predstavlja preduvjet za korištenje ITU mehanizma za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.
Cilj izrade strategije razvoja urbanog područja (dalje u tekstu: Strategija)je definiranje zajedničkih smjerova razvoja urbanog područja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja, olakšavanje provedbe zajedničkih projekata – drugim riječima razvoj „zajedničke strateške vizije“ koje nadilazi administrativne granice i stvara sinergije koje koriste urbanom području u cjelini.
Budući da je strategija temeljni strateški dokument za urbano područje, mora se temeljiti na uvjerljivom logičkom slijedu, međusobno dosljednih i logički povezanih dijelova.
Konkretno, Strategija mora:
biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalne izazove s kojima se urbano područje suočava;
strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju ciljeva koji moraju biti mjerljivi za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima;
predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja usmjeren na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima;
definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje provedbe Strategije.
Uspješan rezultat procesa izrade Strategije može se osigurati samo kroz aktivno sudjelovanje u partnerskim konzultacijama koje uključuju predstavnike svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i predstavnike svih relevantnih dionika razvoja urbanog područja tijekom cijelog postupka strateškog planiranja, tražeći njihove doprinose i uključujući ih prema potrebi.
2.POSTUPAK STRATEŠKOG PLANIRANJA ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA
Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja uključuje sljedeće ključne aktivnosti te njihove podaktivnosti:
2.1.Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja
1.
2.
1.1.
2.1.1.Definiranje grada središta urbane aglomeracije/područja
2.2.2.Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat
2.3.3.Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
2.4.4.Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
2.5.5.Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
2.6.6.Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
2.7.7.Uspostava urbanog područja
2.2.Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije
2.2.
2.1.1.Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
2.2.2.Uspostava Koordinacijskog vijeća
2.3.3.Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
2.3.Izrada i donošenje Strategije
3.3.
2.1.1.Izrada nacrta Strategije
2.2.2.Savjetovanje sa javnošću o nacrtu Strategije
2.3.3.Donošenje Strategije
2.4.Izvještavanje o provedbi Strategije
2.5.Vrednovanje Strategije
U nastavku se daje opis predmetnih aktivnosti i podaktivnosti koji uključuje definiranje tijela koje je odgovorno za provedbu aktivnosti, način na koji se aktivnost provodi te upućivanje na obrasce koje urbana područja koriste kod provedbe pojedinih aktivnosti i/ili upućivanje na odredbe propisa koji se primjenjuju kod provedbe pojedinih aktivnosti.
2.
2.1.Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja
Urbana područja uspostavljaju se radi učinkovitijeg planiranja i provedbe urbane politike kao jedne od važnih komponenti regionalne politike (čl. 14.st.1. ZRRRH). Pri tome se ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja određuju u Strategiji koja moraobuhvatiti jasno definiran teritorij. Slijedom navedenoga, definiranje obuhvata i uspostava urbanog područja prvi je korak u postupku strateškog planiranja održivog urbanog razvoja.
ZRRRH definira tri kategorije urbanih područja (čl.14. ZRRRH) :
urbane aglomeracije –gradove i općine koje ulaze u sastav utvrđuje ministar nadležan za regionalni razvoj na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih uključenih JLS-a i ministarstva nadležnog za prostorno planiranje;
veća urbana područja – gradovi sa više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije;
manja urbana područja – gradovi koji imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
U manjim urbanim područjima ne provodi se ITU mehanizam stoga se Smjernicama opisuju glavne aktivnosti u okviru procesa definiranja i uspostave urbanih aglomeracija i većih urbanih područja (dalje u tekstu: urbane aglomeracije/područja) koji su korisnici ITU mehanizma i to kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
1.1.
2.1.1.Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja
2.1.2.Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat
2.1.3.Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
2.1.4.Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
2.1.5.Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
2.1.6.Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
2.1.7.Uspostava urbanog područja
Urbane aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te urbana područja Slavonski Brod, Zadar i Pula uspostavljeni su tijekom 2015. i 2016. godine dok je urbano područje Karlovac uspostavljeno u veljači 2019. Navedene urbane aglomeracije/područja uspostavljena su temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica te su korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020.
Postupak definiranja i uspostave urbanih područja temeljem ovih Smjernica moraju provesti:
gradovi središta urbanih aglomeracija/područja koja su već uspostavljena tijekom financijskog razdoblja 2014. – 2020.;
gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027., a koji nisu uspostavili svoja urbana područja.
Gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica ne trebaju provesti ponovni postupak definiranja i uspostave urbanog područja, već će Ministarstvo po donošenju Smjernica izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka predstavničkog tijela grada središta urbanog područja o obuhvatu s ovim Smjernicama te će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivatimišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da navedeno mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica). Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.
2.1.1.Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja
Gradovi središta urbanih aglomeracija/područja definirani su člankom 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Za provedbu mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u Smjernicama se definiraju gradovi središta urbanih aglomeracija i većih urbanih područja koji su predmet ovih Smjernica.
Popis gradova središta urbanih aglomeracija
Grad
Broj stanovnika (popis 2011.)
Zagreb
790.017
Split
178.102
Rijeka
128.624
Osijek
108.048
Popis gradova središta većih urbanih područja*
Grad
Broj stanovnika (popis 2011.)
Zadar
75.062
Slavonski Brod
59.141
Pula - Pola
57.460
Karlovac
55.705
Sisak
47.768
Varaždin
46.946
Šibenik
46.332
Dubrovnik
42.615
Bjelovar
40.276
Vinkovci
35.312
*Velika Gorica (sa 63.517 stanovnika), Kaštela (s 38.667 stanovnika) i Samobor (s 37.633 stanovnika) također su veća urbana područja s više od 35.000 stanovnika međutim isti su u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. uključeni u urbane aglomeracije (Velika Gorica i Samobor su uključeni u obuhvat UA Zagreb, a Kaštela u obuhvat UA Split).
2.1.2.Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat ITU područja
Grad središte urbane aglomeracije/područja definira JLS-ove koje predlaže za ulazak u obuhvat svog urbanog područja.
Obuhvat urbane aglomeracije/područja odgovara njezinom funkcionalnom i teritorijalnom području, a uključuje:
administrativno i teritorijalno područje najveće jedinice lokalne samouprave (grad središte urbane aglomeracije/područja);
administrativno i teritorijalno područje okolnih JLS-ova koje imaju snažne funkcionalne i gospodarske veze s gradom središtem urbane aglomeracije/područja (obuhvat čini više jedinica).
Za sva urbane aglomeracije/područja, ovim Smjernicama se definiraju osnovni i dodatni kriteriji.
I. Osnovni kriteriji
Osnovni kriterij prostornog kontinuiteta je obvezan kriterij za sve JLS-ove koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja.
1.udio dnevnih migracija zaposlenih u središte urbanog područja od minimalno 30 % (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku);
2.prostorni kontinuitet (sve jedinice lokalne samouprave moraju činiti kontinuirano urbano područje kako bi se osigurala teritorijalna cjelovitost društveno-gospodarskog i teritorijalnog planiranja).
Broj jedinica lokalne samouprave uključenih u konačan prijedlog obuhvata može odstupati u rasponu ±30% u odnosu na broj jedinica lokalne samouprave koje ulaze u urbanu aglomeraciju/područje sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije, a odstupanje treba biti obrazloženo na sljedeći način:
navesti specifičnosti tih JLS-ova zbog kojih taj kriterij nije primjenjiv na njih, čime se mogu bez ispunjavanja tog kriterija uključiti u obuhvat urbane aglomeracije/područja i /ili;
zamjeniti s jednim ili više dodatnih kriterija za te JLS-ove;
u slučaju isključivanja iz obuhvata JLS-ova koji ispunjavaju uvjet dnevnih migracija, obavezno dostaviti razloge isključenja JLS-ova iz obuhvata.
Iznimno kada, sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije, u obuhvat urbanog područja pored grada središta ulazi samo jedan JLS, grad središte u obuhvat može predložiti još jedan dodatni JLS.
Grad središte samostalno odlučuje postoji li potreba za definiranjem dodatnih kriterija ili će koristiti samo osnovne.
II. Dodatni kriteriji
Temeljem niže navedenih dodatnih kriterija, grad središte u obuhvat može predložiti JLS-ove koji ne ispunjavaju osnovni kriterij vezan uz dnevne migracije, a pri tom ispunjavajući uvjet odstupanja od ±30%:
-funkcionalna povezanost (JLS-ovi koji ulaze u obuhvat imaju jake funkcionalne veze s gradom središtem – npr. zajednička komunalna, trgovačka društva i sl.) i/ili
-udio dnevnih migracija učenika i studenata u središte urbanog područja (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku) i/ili
-zajednički integrirani projekti (sukladno elektroničkom registru projekata Strateškog planiranja i upravljanja razvojem (SPUR-a). Integrirani projekti su višesektroski, višefondofski ili umbrella projekti (projekt se proteže kroz više JLS-ova) i/ili
-infrastrukturni kriterij (uključivanje u obuhvat JLS-ova na čijem području se nalazi kapitalni objekt cestovne, željezničke, lučke, zračne ili dr. infrastrukture - vodoopskrba, odvodnja, javni prijevoz) i/ili
-kriterij odgovora na jedan ili više društvenih izazova (klimatske promjene, kvaliteta zraka, prometno zagušenje, re-industrijalizacija, sigurnosni izazovi, nezaposlenost i socijalna isključenost i sl.) i/ili
-kriterij odgovora na zajedničke razvojne probleme uzrokovane specifičnostima teritorija i/ili sektora (primjerice:, urbano-ruralno povezivanje, cjelovitost turističke destinacije sl.) i/ili
-neki drugi dodatni kriterij koji predlaže i obrazlaže sam grad središte.
2.1.3.Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
Grad središte urbane aglomeracije/područja zatražit će od svih JLS-ova koje predlaže u obuhvat, a koji udovoljavaju kriterijima navedenim pod točkom 2.1.2, da dostave mišljenje svog predstavničkog tijela .
Nakon pribavljenih mišljenja predstavničkih tijela JLS-ova, grad središte urbane aglomeracije/područja će zatražiti od jedinica područne (regionalne) samouprave da dostave mišljenje predstavničkog tijela na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprava potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.
2.1.4.Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
Jedinice lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava dostavljaju gradu središtu urbane aglomeracije/područja mišljenja svojih predstavničkih tijela o ulasku JLS-ova u obuhvat koja mogu biti pozitivna ili negativna.
Pri tome treba voditi računa o sljedećem:
-mišljenje o ulasku u obuhvat jedinice lokalne samouprave daje predstavničko tijelo tog JLS-a;
-predstavničko tijelo JP(R)S-a daje mišljenje isključivo na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave;
-mišljenje može biti pozitivno ili negativno;
-ako neki od JLP(R)S-ova kojem je poslan zahtjev za očitovanjem o ulasku JLS-ova u obuhvat, ne dostavi mišljenje o ulasku u sastav urbanog područja u za to definiranom roku, smatra se da je mišljenje JLP(R)S-a negativno.
2.1.5.Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
Grad središte urbane aglomeracije/područja dostavlja Ministarstvu na mišljenje konačni prijedlog obuhvata prema obrascu DODATKA 1. Konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područjakoji je prilog ovim Smjernicama i uključuje:
popis JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat;
temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave iz obuhvata;
kartu urbanog područja;
pozitivna mišljenja predstavničkih tijela svih JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat;
pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.
Uz konačni prijedlog obuhvata Ministarstvu se dostavljaju sva zaprimljena mišljenja (pozitivna i negativna mišljenja) kao i komunikacija grada središta urbane/aglomeracije područja prema JLP(R)S-ovima koji nisu dostavili mišljenja.
2.1.6.Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
Ministarstvo temeljem zaprimljene dokumentacije grada središta kontrolira je li konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područja definiran u skladu s kriterijima iz ovih Smjernica.
Ako konačni prijedlog obuhvata nije definiran u skladu s ovim Smjernicama ili je dostavljeni prijedlog nepotpun ili nejasan, Ministarstvo traži dodatna pojašnjenja i/ili dopune od grada središta.
Ako je konačni prijedlog obuhvata definiran u skladu s ovim Smjernicama, Ministarstvo daje suglasnost gradu središtu urbanog područja na konačni prijedlog obuhvata odnosno donosi Odluku o ustrojavanju u slučaju urbane aglomeracije.
Za gradove središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica, Ministarstvo će izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka o sastavu urbanog područja sa ovim Smjernicama. Ministarstvo će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivatimišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da isto mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica). Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.
2.1.7.Uspostava urbane aglomeracije/urbanog područja
Urbane aglomeracije/područja u obuhvat predlažu samo JLS-ove za koja su predstavnička tijela JLP(R)S-a dala pozitivno mišljenje odnosno suglasnost na ulazak u obuhvat.
Urbana aglomeracija ustrojava se Odlukom ministra nadležnog za regionalni razvoj.
Preduvjeti za uspostavu:
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (mišljenje pribavlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije);
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih JLS-ova iz obuhvata (u obuhvat ne ulaze JLS-ovi koji su dali negativno mišljenje);
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprava.
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.
Urbano područjeustrojava se Odlukom predstavničkog tijela grada središta urbanog područja.
Preduvjeti za uspostavu:
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata;
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih JLS-ova iz obuhvata;
prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.
Nakon utvrđivanja obuhvata urbanih aglomeracija/područja, isti nije moguće mijenjati do kraja financijskog razdoblja 2021. – 2027.
2.2.Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije
U ovom dijelu Smjernica opisuju se glavne aktivnosti vezane uz:
1.
2.
1.1.
2.2.
2.2.1.Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
2.2.2.Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
2.2.3.Uspostava Koordinacijskog vijeća
3.
4.
1.1.
2.2.
2.2.
2.2.1.Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
Izrada i provedba Strategije za urbano područje uključuje širok krug dionika s područja obuhvata urbane aglomeracije/područja. Slijedom navedenog potrebno je jasno definirati uloge i odgovornosti svih dionika u procesu izrade Strategije.
Grad središte urbane aglomeracije/područja kao nositelj izrade Strategije pokreće postupak sklapanja Sporazuma na izradi i provedbi strategije razvoja urbanog područja između svih jedinica lokalne samouprave koje ulaze u obuhvat.
Sporazum sklapaju gradonačelnici/općinski načelnici svih JLS-ova koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja i njime definiraju način suradnje prilikom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja, a sukladno obrascu DODATKA 2. Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja koji je prilog ovim Smjernicama.
2.2.2.Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
Obaveza uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje definirana je člankom 28. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a također je u skladu sa člankom 5. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Partnersko vijeće za urbano područje osniva grad središte urbane aglomeracije/područja radi sudjelovanja u donošenju Strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja, predlaganja strateških projekata te njihove provedbe i praćenja. Partnersko vijeće ima savjetodavnu ulogu.
Članove partnerskog vijeća za urbano područje imenuje gradonačelnik grada središta urbane aglomeracije/područja uz prethodno pribavljeno mišljenje izvršnog tijela svih jedinica lokalne samouprave s urbanog područja.
Partnersko vijeće za urbano područje sastavlja se sukladno načelu ravnomjerne zastupljenosti partnera iz svih jedinica koje čine urbano područje pri čemu ni jedan sektor ne smije imati natpolovičnu većinu članova u partnerskom vijeću.
U radu partnerskog vijeća za urbano područje sudjeluju predstavnici:
-svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje;
-županije i regionalni koordinator;
-drugih javnih tijela čije je sudjelovanje značajno za razvoj urbanog područja;
-visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga osposobljavanja te istraživačkih centara;
-gospodarskih i socijalnih partnera, uključujući istaknute organizacije gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora ili poslovnih udruženja iz urbanog područja;
-organizacija civilnog društva, posebno iz područja zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina uzimajući u obzir geografsku i tematsku pokrivenost, sposobnost upravljanja, stručnost i inovativne pristupe.
Osnivanje, sastav djelokrug i način rada partnerskog vijeća detaljno se uređuje Uredbom o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015) te se grad središte urbanog područja kod uspostave partnerskog vijeća vodi odredbama predmetne Uredbe.
MINISTARSTVO REGIONALNOGA RAZVOJA I FONDOVA EUROPSKE UNIJE
SMJERNICE ZA USPOSTAVU URBANIH PODRUČJA
I IZRADU STRATEGIJA RAZVOJA URBANIH PODRUČJA
za financijsko razdoblje
2021. - 2027.
Verzija 2.0
Zagreb, veljača 2021.
POPIS KRATICA
EFRR
Europski fond za regionalni razvoj
ESF
Europski socijalni fond
EU
Europska unija
ITU
Integrirana teritorijalna ulaganja
JLS
Jedinica lokalne samouprave
JP(R)S
Jedinica područne (regionalne) samouprave
KF
Kohezijski fond
JLP(R)S
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ministarstvo
Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
NN
Narodne novine
RH
Republika Hrvatska
UA
Urbana aglomeracija
UP
Urbano područje
ZRRRH
Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske
ZSSP
Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske
Pravilnik o izvještavanju
Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.
UVODNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.1. Svrha Smjernica
Smjernice za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Smjernice) izrađuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: Ministarstvo) kao tijelo nadležno za politiku urbanog razvoja i koordinaciju provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (dalje u tekstu: ITU mehanizam) u Republici Hrvatskoj.
Svrha Smjernica je pružiti detaljne upute urbanim područjima tijekom procesa definiranja i uspostave urbanih područja, tijekom procesa izrade strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Strategija) kao i tijekom procesa praćenja njihove provedbe i vrednovanja. Također, svrha je i osigurati odgovarajuće predloške i obrasce te kod provedbe pojedinih aktivnosti urbana područja uputiti na odredbe relevantnih propisa.
Verzija 1.0 Smjernica donesena je u rujnu 2015. te su temeljem iste definirana i uspostavljena urbana područja i izrađene strategije razvoja za urbana područja za financijsko razdoblje od 2014. – 2020.
Temeljem iskustava stečenih u dosadašnjoj provedbi ITU mehanizma, Ministarstvo donosi revidirane Smjernice, verzija 2.0 koje će gradovi koristiti u procesu definiranja i uspostave urbanih područja te izrade Strategija za financijsko razdoblje 2021. – 2027 .
Nastavno na odredbe Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH) i Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (dalje u tekstu ZSSP) koji definiraju načelo partnerstva nacionalne, regionalne i lokalne razine i potiču jačanje suradnje dionika na regionalnoj i lokalnoj razini, Smjernicama verzija 2.0 je definirana uključenost predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave u procese definiranja obuhvata i uspostave urbanih područja te izrade i donošenja strategija razvoja urbanih područja i provedbenih akata strategije, putem davanja mišljenja. Uključenost jedinica područne (regionalne) samouprave u donošenje odluka u navedenim procesima nužna je i zbog poštivanja dva dodatna načela strateškog planiranja i to načela učinkovitosti i djelotvornosti i načela odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, koja obvezuje tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje željenih rezultata, ishoda i učinaka. Navedeno je također bitno radi poštivanja odredbi ZSSP u dijelu koji definira obvezu usklađenosti akata strateškog planiranja jedinica lokalne samouprave kao akata strateškog planiranja hijerarhijski nižeg reda sa aktima strateškog planiranja jedinica područne (regionalne) samouprave kao aktima strateškog planiranja višeg reda.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.2. Pravni okvir
Smjernice se donose sukladno članku 15. stavak 6. Zakona o regionalnom razvoju Republike
Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH), a osim na odredbama predmetnog Zakona temelje se na širem nacionalnom i pravnom okviru Europke unije (dalje u tekstu: EU).
Nacionalni pravni okvir:
A) Okvir koji uređuje regionalni razvoj:
- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18) , posebno članci 14., 15., 28., 48. i 49. u dijelu koji definira:
o Strategiju razvoja urbanog područja kao temeljni akt razvoja urbanog područja (točka 1.4. Smjernica – članak 15. ZRRRH);
o kategorije urbanih područja (točka 2.1. Smjernica – čl. 14. st. 2. ZRRRH);
o gradove središta urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.1. Smjernica – čl. 14. st. 3. 5. i 6. ZRRRH);
o način uspostave urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.7. Smjernica – čl. 14. st. 4. i 7. ZRRRH);
o obvezu uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 28. ZRRRH);
o grad središte urbanoga područja kao nositelja izrade Strategije (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 15. st. 2. i 3. ZRRRH) ;
o nadležnost predstavničkog tijela nositelja izrade Strategije za donošenje Strategije (točka 2.3.3. Smjernica – čl. 15. st. 5. ZRRRH);
o nadležnost grada nositelja izrade Strategije za izvještavanje o provedbi strategije i rokove za izvještavanje (točka 2.4 Smjernica – čl. 49. st. 4. ZRRRH);
o obvezu provođenja postupka vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe Strategije (točka 2.5. Smjernica - čl. 48. ZRRRH).
- Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015) kojom se uređuje osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća, a posebno članci 6. i 13. u dijelu kojim definiraju:
o obvezu nositelja izrade strategije za osnivanjem partnerskih vijeća urbanih područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 6. Uredbe);
sastav i način imenovanja partnerskih vijeća za urbana područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 13. Uredbe).
- Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja (NN 121/2015) kojim se uređuju načela vrednovanja, ciljevi i koristi vrednovanja, vrste vrednovanja te postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnoga razvoja (točka 2.5 Smjernica – posebno čl. 6., 7. i 8. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja).
B) Okvir koji uređuje sustav strateškog planiranja
- Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske ( NN 123/17) , posebno članci 8., 9., 25., 30., 38., 39., 41., 42. i 48. u dijelu koji definira:
o planove razvoja JLS-ova/zajedničke planove razvoja JLS-ova kao srednjoročne akte strateškog planiranja od značaja za JLS-ove ( točka 1.4. Smjernica – članak 25. ZSSP );
o akte strateškog planiranja povezane s korištenjem fondova EU (točka 1.4. Smjernica – članak 30. ZSSP);
o načelo partnerstva kod izrade akata strateškog planiranja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 8. ZSSP);
o pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune akta strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 38 ZSSP);
o postupak vrednovanja akata strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica - čl. 48. ZSSP);
o obvezu nositelja izrade akta strateškog planiranja da ishodi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša ( točka 2.3.1. Smjernica - čl. 41 ZSSP);
o obvezu tijela zaduženog za izradu akta strateškog planiranja za provođenje savjetovanja s javnošću sukladno odredbama propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 39. ZSSP);
o načelo transparentnosti te obveze objave akta strateškog planiranja, izvješća o provedbi i vrednovanju na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu (točka 2.3.3 Smjernica – čl. 9. st. 4 i čl. 42. ZSSP);
o nadležnost tijela zaduženog za izradu plana razvoja za izvještavanje o provedbi plana razvoja (točka 2.4. Smjernica – čl. 25. st. 6. ZSSP).
- Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18) , posebno članci 2., 11., 14., 15. i 16. u dijelu koji definira:
o obvezni sadržaj srednjoročnih akata strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 11. Uredbe);
o nadležnost predstavničkog tijela JLS-a za donošenje odluke na osnovi koje se izrađuju lokalni planovi razvoja ( točka 2.3.1. Smjernica – čl. 14 Uredbe) ;
o obvezu provedbe postupka vrednovanja za srednjoročne akte strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 16. st. 5. i 7. Uredbe);
o komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan te rokove za donošenje istih (točka 2.3.4. Smjernica – čl. 2. točke 4. i 5 te čl. 15. st. 2. Uredbe);
o obvezu nositelja i zrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a (točka 2.4. Smjernica - čl. 16. st. 3. i 6. Uredbe).
- Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata (NN 42/18).
- Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 6/2019) , posebno članci 12.,15. i 21. u dijelu koji definira:
o obvezu nositelja i zrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a (točka 2.4. Smjernica - čl. 12. st. 1. i 2. te čl. 15. stavak 2. Pravilnika);
o rok za podnošenje godišnjeg izvješća o provedbi plana razvoja ( točka 2.4. Smjernica - čl. 15. stavak 2. Pravilnika);
o obvezu javnog tijela da na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i godišnja izvješća o provedbi akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti (točka 2.4. Smjernica - čl.21.st.2. Pravilnika).
- Pravilnik o provedbi postupka vrednovanja (NN 66/2019) koji definira načela, kriterije i standarde provedbe postupka vrednovanja akata strateškog planiranja propisanih Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske – posebno članci 19., 20., 21. i 22. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja (točka 2.5. Smjernica).
C) Ostali nacionalni pravni okvir
- Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) , članak 11. u dijelu kojim se definira:
o obvezu i način provođenja savjetovanja s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih te općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 11. Zakona).
- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) , članci 62. – 75. koji definiraju stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš ( točka 2.3.1. Smjernica).
- Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17) koja detaljnije definira stratešku procjenu utjecaja na okoliš ( točka 2.3.1. Smjernica).
EU pravni okvir:
- Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize COM/2018/375 finalni prijedlog - 2018/0196 (COD) posebno članci 4., 22. , 23. i 24. te Prilog I. u dijelu koji definira:
ciljeve politika koji se podupiru kroz fondove (članak 4. prijedloga Uredbe);
integrirani teritorijalni razvoj, izradu teritorijalnih strategija i minimalni sadržaj teritorijalne strategije ( točka 1.4. i 2.3.1 Smjernica - članci 22. - 24. prijedloga Uredbe);
Prilog I. koji definira prihvatljiva područja ulaganja iz fondova u financijskoj perspektivi 2021. – 2027.
- Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu COM/2018/372 finalni prijedlog - 2018/0197 (COD)
članak 2. kojim se definiraju posebni ciljevi koje podržava EFRR i KF;
članci 8. i 9. kojima se definira integrirani teritorijalni razvoj i održivi urbani razvoj;
Prilog I koji definira zajedničke pokazatelje ostvarenja i rezultata za EFRR i KF po ciljevima politike.
Trenutno važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koristi termin strategija razvoja urbanog područja (članak 14.), Zakon o sustavu strateškog planiranja koristi termin plan razvoja odnosno zajednički plan razvoja jedinica lokalne samouprave (članak 25.) i termin akti strateškog planiranja povezani s korištenjem EU fondova (članak 30.), dok prijedlog EU regulative koristi termin teritorijalna strategija.
Za potrebe izrade ovih Smjernica koristit će se termin Strategija razvoja urbanog područja sukladno terminologiji iz trenutno važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.3. Održivi urbani razvoj i ITU mehanizam
Financijsko razdoblje 2014. – 2020.
Zbog izrazito brzog trenda rasta, gradovi su danas suočeni s najvišom koncentracijom gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova te dijele brojne zajedničke probleme. Zbog specifičnih izazova s kojima se suočavaju gradovi, urbana politika se istaknula kao jedna od važnih komponenti regionalne politike te je EU regulativa za financijsko razdoblje 2014. – 2020. definirala da svaka država članica za održivi urbani razvoj mora izdvojiti najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” (dalje u tekstu EFRR). EU regulativom je uveden ITU mehanizam kao novi mehanizam koji državama članicama omogućava provedbu teritorijalnih strategija i omogućuje integrirano korištenje sredstava iz više europskih fondova ili više operativnih programa. Nastavno na odredbe EU regulative urbani razvoj je kao važan dio regionalnog razvoja ugrađen i u zakonodavstvo Republike Hrvatske donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Predmetni Zakon u članku 14. definira obvezu ustrojavanja urbanih područja, a u članku 15. obvezu izrade strategije razvoja urbanih područja slijedom čega je Ministarstvo u rujnu 2015. godine donijelo Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje te druga pitanja.
Kroz Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. definirano je da će Republika Hrvatska za mjere održivog urbanog razvoja imati na raspolaganju 345,35 milijuna eura:
253,35 milijuna eura iz EFRR i 50 milijuna eura iz Kohezijskog fonda (dalje u tekstu KF) u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.
42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (dalje u tekstu ESF ) u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.
Za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020. odabrano je 7 najvećih urbanih središta: urbane aglomeracije Zagreb, Split, Rijeka i Osijek s više od 100.000 stanovnika te urbana područja Zadar, Pula i Slavonski Brod s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima. U travnju 2020. godine, mogućnost korištenja ITU mehanizma dobio je i Grad Karlovac s okolnim područjem.
Provođenjem navedenog mehanizma napravljen je iskorak u smjeru decentralizacije s obzirom da su gradovi kroz novi mehanizam postali tijelo u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima (za Operativni program Konkurentnost i kohezija) koje je odgovorno za odabir integriranih projekata koji će se provoditi na njihovom teritoriju.
Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.–2020. podijeljene su u tri tematska područja: pametni gradovi, održivi gradovi i uključivi gradovi, a cilj ulaganja je bio omogućiti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva, povećati učinkovitost sustava toplinarstva, obnoviti brownfield lokacije (bivša vojna i/ili industrijska područja), povećati zapošljavanje i turističke izdatke kroz unaprjeđenje kulturne baštine te porast broja putnika u javnom prijevozu.
Financijsko razdoblje 2021. – 2027.
Prijedlog EU regulative za financijsko razdoblje od 2021.- 2027. predviđa povećanje izdvajanja sredstava iz EFRR-a za održivi urbani razvoj na 8% od ukupne EFRR alokacije e kao preduvjet za korištenje ITU mehanizma i nadalje definira obvezu izrade teritorijalnih strategija . Nadalje, EU regulativa 2021.-2027. predviđa pet ciljeva kohezijske politike i to prvi cilj: Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-om; drugi cilj: Zelenija Europa s fokusom na smanjenje emisije ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja; treći cilj: Povezanija Europa jačanjem mobilnosti; četvrti cilj: Europa s istaknutijom socijalnom komponentom kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava i peti cilj: Europa bliža građanima, koji će poticati održivi i integrirani razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa . Na teritorijalni razvoj usmjeren je peti cilj politike koji se među ostalim m ože provoditi putem integriranih teritorijalnih ulaganja. Pored ključnih područja ulaganja unutar navedenog cilja mogu se odabrati i sva ostala ključna područja ulaganja unutar četiri preostala cilja kohezijske politike 2021.-2027. što daje dobru osnovu za definiranje Policy mixa u okviru teritorijalnih strategija za funkcionalne teritorije.
Na temelju odredbi EU regulative i trenutno važećeg nacionalnog zakonodavstva Republika Hrvatska u novom financijskom razdoblju 2021.-2027. planira korištenje ITU mehanizma u 14 hrvatskih gradova :
urbanim aglomeracijama Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te
urbanim područjima Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci .
Tijekom procesa izrade Integriranog teritorijalnog programa u okviru programiranja nove financijske perspektive 2021.-2027. bit će definirana područja ulaganja namjenjena razvoju urbanih područja.
Slika 1. Područja provedbe ITU mehanizma u RH za financijsko razdoblje 2021. 2027.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
1.4. Uloga i cilj izrade strategije razvoja urbanog područja
Strategija razvoja urbanog područja predstavlja:
akt u smislu članka 15. ZRRRH kojim se definiraju ciljevi razvoja za urbana područja
dokument u smislu članka 22. i 23. Prijedloga Uredbe EU 2018/0196 putem kojeg država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja;
akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova EU u smislu članka 30. ZSSP-a koji se donosi za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom EU;
zajednički plan razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave u smislu članka 25. stavak 3. ZSSP-a kao srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave.
Strategija razvoja urbanog područja je akt strateškog planiranja u okviru politike regionalnog razvoja koji služi kao multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, tj. predstavlja preduvjet za korištenje ITU mehanizma za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.
Cilj izrade strategije razvoja urbanog područja (dalje u tekstu: Strategija) je definiranje zajedničkih smjerova razvoja urbanog područja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja, olakšavanje provedbe zajedničkih projekata – drugim riječima razvoj „zajedničke strateške vizije“ koje nadilazi administrativne granice i stvara sinergije koje koriste urbanom području u cjelini.
Budući da je strategija temeljni strateški dokument za urbano područje, mora se temeljiti na uvjerljivom logičkom slijedu, međusobno dosljednih i logički povezanih dijelova.
Konkretno, Strategija mora:
biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalne izazove s kojima se urbano područje suočava;
strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju ciljeva koji moraju biti mjerljivi za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima;
predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja usmjeren na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima;
definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje provedbe Strategije .
Uspješan rezultat procesa izrade Strategije može se osigurati samo kroz aktivno sudjelovanje u partnerskim konzultacijama koje uključuju predstavnike svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i predstavnike svih relevantnih dionika razvoja urbanog područja tijekom cijelog postupka strateškog planiranja, tražeći njihove doprinose i uključujući ih prema potrebi.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2. POSTUPAK STRATEŠKOG PLANIRANJA ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA
Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja uključuje sljedeće ključne aktivnosti te njihove podaktivnosti:
2.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja
1.
2.
1.1.
2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/područja
2.2.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat
2.3.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
2.4.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
2.5.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
2.6.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
2.7.7. Uspostava urbanog područja
2.2. Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije
2.2.
2.1.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
2.2.2. Uspostava Koordinacijskog vijeća
2.3.3. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
2.3. Izrada i donošenje Strategije
3.3.
2.1.1. Izrada nacrta Strategije
2.2.2. Savjetovanje sa javnošću o nacrtu Strategije
2.3.3. Donošenje Strategije
2.4. Izvještavanje o provedbi Strategije
2.5. Vrednovanje Strategije
U nastavku se daje opis predmetnih aktivnosti i podaktivnosti koji uključuje definiranje tijela koje je odgovorno za provedbu aktivnosti, način na koji se aktivnost provodi te upućivanje na obrasce koje urbana područja koriste kod provedbe pojedinih aktivnosti i/ili upućivanje na odredbe propisa koji se primjenjuju kod provedbe pojedinih aktivnosti.
2.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja
Urbana područja uspostavljaju se radi učinkovitijeg planiranja i provedbe urbane politike kao jedne od važnih komponenti regionalne politike (čl. 14.st.1. ZRRRH). Pri tome se ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja određuju u S trategiji koja mora obuhvatiti jasno definiran teritorij. Slijedom navedenoga, definiranje obuhvata i uspostava urbanog područja prvi je korak u postupku strateškog planiranja održivog urbanog razvoja.
ZRRRH definira tri kategorije urbanih područja (čl.14. ZRRRH) :
urbane aglomeracije –gradove i općine koje ulaze u sastav utvrđuje ministar nadležan za regionalni razvoj na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih uključenih JLS-a i ministarstva nadležnog za prostorno planiranje;
veća urbana područja – gradovi sa više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije;
manja urbana područja – gradovi koji imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.
U manjim urbanim područjima ne provodi se ITU mehanizam stoga se Smjernicama opisuju glavne aktivnosti u okviru procesa definiranja i uspostave urbanih aglomeracija i većih urbanih područja (dalje u tekstu: urbane aglomeracije/područja) koji su korisnici ITU mehanizma i to kako slijedi:
1.
2.
3.
4.
1.1.
2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja
2.1.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat
2.1.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
2.1.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
2.1.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
2.1.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
2.1.7. Uspostava urbanog područja
Urbane aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te urbana područja Slavonski Brod, Zadar i Pula uspostavljeni su tijekom 2015. i 2016. godine dok je urbano područje Karlovac uspostavljeno u veljači 2019. Navedene urbane aglomeracije/područja uspostavljena su temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica te su korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020 .
Postupak definiranja i uspostave urbanih područja temeljem ovih Smjernica moraju provesti:
gradovi središta urbanih aglomeracija/područja koja su već uspostavljena tijekom financijskog razdoblja 2014. – 2020.;
gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji nisu uspostavili svoja urbana područja.
Gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica ne trebaju provesti ponovni postupak definiranja i uspostave urbanog područja, već će Ministarstvo po donošenju Smjernica izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka predstavničkog tijela grada središta urbanog područja o obuhvatu s ovim Smjernicama te će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivati mišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da navedeno mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica). Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja
Gradovi središta urbanih aglomeracija/područja definirani su člankom 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske .
Za provedbu mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u Smjernicama se definiraju gradovi središta urbanih aglomeracija i većih urbanih područja koji su predmet ovih Smjernica.
Popis gradova središta urbanih aglomeracija
Grad
Broj stanovnika (popis 2011.)
Zagreb
790.017
Split
178.102
Rijeka
128.624
Osijek
108.048
Popis gradova središta većih urbanih područja *
Grad
Broj stanovnika (popis 2011.)
Zadar
75.062
Slavonski Brod
59.141
Pula - Pola
57.460
Karlovac
55.705
Sisak
47.768
Varaždin
46.946
Šibenik
46.332
Dubrovnik
42.615
Bjelovar
40.276
Vinkovci
35.312
*Velika Gorica (sa 63.517 stanovnika), Kaštela (s 38.667 stanovnika) i Samobor (s 37.633 stanovnika) također su veća urbana područja s više od 35.000 stanovnika međutim isti su u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. uključeni u urbane aglomeracije (Velika Gorica i Samobor su uključeni u obuhvat UA Zagreb, a Kaštela u obuhvat UA Split).
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat ITU područja
Grad središte urbane aglomeracije/područja definira JLS-ove koje predlaže za ulazak u obuhvat svog urbanog područja.
Obuhvat urbane aglomeracije/područja odgovara njezinom funkcionalnom i teritorijalnom području, a uključuje:
administrativno i teritorijalno područje najveće jedinice lokalne samouprave (grad središte urbane aglomeracije/područja);
administrativno i teritorijalno područje okolnih JLS-ova koje imaju snažne funkcionalne i gospodarske veze s gradom središtem urbane aglomeracije/područja (obuhvat čini više jedinica).
Za sva urbane aglomeracije/područja, ovim Smjernicama se definiraju osnovni i dodatni kriteriji.
I. Osnovni kriteriji
Osnovni kriterij prostornog kontinuiteta je obvezan kriterij za sve JLS-ove koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja.
1. udio dnevnih migracija zaposlenih u središte urbanog područja od minimalno 30 % (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku );
2. prostorni kontinuitet (sve jedinice lokalne samouprave moraju činiti kontinuirano urbano područje kako bi se osigurala teritorijalna cjelovitost društveno-gospodarskog i teritorijalnog planiranja).
Broj jedinica lokalne samouprave uključenih u konačan prijedlog obuhvata može odstupati u rasponu ±30% u odnosu na broj jedinica lokalne samouprave koje ulaze u urbanu aglomeraciju/područje sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije , a odstupanje treba biti obrazloženo na sljedeći način:
navesti specifičnosti tih JLS-ova zbog kojih taj kriterij nije primjenjiv na njih, čime se mogu bez ispunjavanja tog kriterija uključiti u obuhvat urbane aglomeracije/područja i /ili;
zamjeniti s jednim ili više dodatnih kriterija za te JLS-ove;
u slučaju isključivanja iz obuhvata JLS-ova koji ispunjavaju uvjet dnevnih migracija, obavezno dostaviti razloge isključenja JLS-ova iz obuhvata.
Iznimno kada, sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije, u obuhvat urbanog područja pored grada središta ulazi samo jedan JLS, grad središte u obuhvat može predložiti još jedan dodatni JLS.
Grad središte samostalno odlučuje postoji li potreba za definiranjem dodatnih kriterija ili će koristiti samo osnovne.
II. Dodatni kriteriji
Temeljem niže navedenih dodatnih kriterija, grad središte u obuhvat može predložiti JLS-ove koji ne ispunjavaju osnovni kriterij vezan uz dnevne migracije, a pri tom ispunjavajući uvjet odstupanja od ±30%:
- funkcionalna povezanost (JLS-ovi koji ulaze u obuhvat imaju jake funkcionalne veze s gradom središtem – npr. zajednička komunalna, trgovačka društva i sl.) i/ili
- udio dnevnih migracija učenika i studenata u središte urbanog područja (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku ) i/ili
- zajednički integrirani projekti (sukladno elektroničkom registru projekata Strateškog planiranja i upravljanja razvojem (SPUR-a). Integrirani projekti su višesektroski, višefondofski ili umbrella projekti (projekt se proteže kroz više JLS-ova) i/ili
- infrastrukturni kriterij (uključivanje u obuhvat JLS-ova na čijem području se nalazi kapitalni objekt cestovne, željezničke, lučke, zračne ili dr. infrastrukture - vodoopskrba, odvodnja, javni prijevoz) i/ili
- kriterij odgovora na jedan ili više društvenih izazova (klimatske promjene, kvaliteta zraka, prometno zagušenje, re-industrijalizacija, sigurnosni izazovi, nezaposlenost i socijalna isključenost i sl.) i/ili
- kriterij odgovora na zajedničke razvojne probleme uzrokovane specifičnostima teritorija i/ili sektora (primjerice:, urbano-ruralno povezivanje, cjelovitost turističke destinacije sl.) i/ili
- neki drugi dodatni kriterij koji predlaže i obrazlaže sam grad središte.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat
Grad središte urbane aglomeracije/područja zatražit će od svih JLS-ova koje predlaže u obuhvat, a koji udovoljavaju kriterijima navedenim pod točkom 2.1.2, da dostave mišljenje svog predstavničkog tijela .
Nakon pribavljenih mišljenja predstavničkih tijela JLS-ova, grad središte urbane aglomeracije/područja će zatražiti od jedinica područne (regionalne) samouprave da dostave mišljenje predstavničkog tijela na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprava potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat
Jedinice lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava dostavljaju gradu središtu urbane aglomeracije/područja mišljenja svojih predstavničkih tijela o ulasku JLS-ova u obuhvat koja mogu biti pozitivna ili negativna.
Pri tome treba voditi računa o sljedećem:
- mišljenje o ulasku u obuhvat jedinice lokalne samouprave daje predstavničko tijelo tog JLS-a;
- predstavničko tijelo JP(R)S-a daje mišljenje isključivo na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave ;
- mišljenje može biti pozitivno ili negativno;
- ako neki od JLP(R)S-ova kojem je poslan zahtjev za očitovanjem o ulasku JLS-ova u obuhvat, ne dostavi mišljenje o ulasku u sastav urbanog područja u za to definiranom roku, smatra se da je mišljenje JLP(R)S-a negativno.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu
Grad središte urbane aglomeracije/područja dostavlja Ministarstvu na mišljenje konačni prijedlog obuhvata prema obrascu DODATKA 1. Konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područja koji je prilog ovim Smjernicama i uključuje:
popis JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat;
temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave iz obuhvata;
kartu urbanog područja;
pozitivna mišljenja predstavničkih tijela svih JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat ;
pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave .
Uz konačni prijedlog obuhvata Ministarstvu se dostavljaju sva zaprimljena mišljenja (pozitivna i negativna mišljenja) kao i komunikacija grada središta urbane/aglomeracije područja prema JLP(R)S-ovima koji nisu dostavili mišljenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata
Ministarstvo temeljem zaprimljene dokumentacije grada središta kontrolira je li konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područja definiran u skladu s kriterijima iz ovih Smjernica.
Ako konačni prijedlog obuhvata nije definiran u skladu s ovim Smjernicama ili je dostavljeni prijedlog nepotpun ili nejasan, Ministarstvo traži dodatna pojašnjenja i/ili dopune od grada središta.
Ako je konačni prijedlog obuhvata definiran u skladu s ovim Smjernicama, Ministarstvo daje suglasnost gradu središtu urbanog područja na konačni prijedlog obuhvata odnosno donosi Odluku o ustrojavanju u slučaju urbane aglomeracije.
Za gradove središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica, Ministarstvo će izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka o sastavu urbanog područja sa ovim Smjernicama. Ministarstvo će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivati mišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da isto mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica). Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.1.7. Uspostava urbane aglomeracije/urbanog područja
Urbane aglomeracije/područja u obuhvat predlažu samo JLS-ove za koja su predstavnička tijela JLP(R)S-a dala pozitivno mišljenje odnosno suglasnost na ulazak u obuhvat.
Urbana aglomeracija ustrojava se Odlukom ministra nadležnog za regionalni razvoj.
Preduvjeti za uspostavu:
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.
Urbano područje ustrojava se Odlukom predstavničkog tijela grada središta urbanog područja.
Preduvjeti za uspostavu:
Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave. Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području .
Nakon utvrđivanja obuhvata urbanih aglomeracija/područja, isti nije moguće mijenjati do kraja financijskog razdoblja 2021. – 2027.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.2. Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije
U ovom dijelu Smjernica opisuju se glavne aktivnosti vezane uz:
1.
2.
1.1.
2.2.
2.2.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
2.2.2. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
2.2.3. Uspostava Koordinacijskog vijeća
3.
4.
1.1.
2.2.
2.2.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.2.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije
Izrada i provedba Strategije za urbano područje uključuje širok krug dionika s područja obuhvata urbane aglomeracije/područja. Slijedom navedenog potrebno je jasno definirati uloge i odgovornosti svih dionika u procesu izrade Strategije.
Grad središte urbane aglomeracije/područja kao nositelj izrade Strategije pokreće postupak sklapanja Sporazuma na izradi i provedbi strategije razvoja urbanog područja između svih jedinica lokalne samouprave koje ulaze u obuhvat.
Sporazum sklapaju gradonačelnici/općinski načelnici svih JLS-ova koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja i njime definiraju način suradnje prilikom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja, a sukladno obrascu DODATKA 2. Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja koji je prilog ovim Smjernicama.
Komentirate u ime: Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
2.2.2. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje
Obaveza uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje definirana je člankom 28. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a također je u skladu sa člankom 5. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.
Partnersko vijeće za urbano područje osniva grad središte urbane aglomeracije/područja radi sudjelovanja u donošenju Strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja, predlaganja strateških projekata te njihove provedbe i praćenja. Partnersko vijeće ima savjetodavnu ulogu.
Članove partnerskog vijeća za urbano područje imenuje gradonačelnik grada središta urbane aglomeracije/područja uz prethodno pribavljeno mišljenje izvršnog tijela svih jedinica lokalne samouprave s urbanog područja .
Partnersko vijeće za urbano područje sastavlja se sukladno načelu ravnomjerne zastupljenosti partnera iz svih jedinica koje čine urbano područje pri čemu ni jedan sektor ne smije imati natpolovičnu većinu članova u partnerskom vijeću.
U radu partnerskog vijeća za urbano područje sudjeluju predstavnici:
- svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje;
- županije i regionalni koordinator ;
- drugih javnih tijela čije je sudjelovanje značajno za razvoj urbanog područja;
- visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga osposobljavanja te istraživačkih centara;
- gospodarskih i socijalnih partnera, uključujući istaknute organizacije gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora ili poslovnih udruženja iz urbanog područja;
- organizacija civilnog društva, posebno iz područja zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina uzimajući u obzir geografsku i tematsku pokrivenost, sposobnost upravljanja, stručnost i inovativne pristupe.
Osnivanje, sastav djelokrug i način rada partnerskog vijeća detaljno se uređuje Uredbom o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015 ) te se grad središte urbanog područja kod uspostave partnerskog vijeća vodi odredbama predmetne Uredbe.