PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1. |
Naziv zakona: |
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o biogorivima za prijevoz |
|
1.2. |
Broj "Narodnih novina" |
94/2018 |
|
1.3. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne:
|
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.4. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
|
Naziv pravne stečevine EU: Direktiva (EU) 2015/1513 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. rujna 20115. o izmjeni Direktive 98/70/EZ o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva i izmjeni Direktive 2009/28/EZ o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora (Tekst značajan za EGP)(SL L 239) |
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1. |
Direktiva (EU) 2015/1513 ili direktiva o indirektnoj promjeni namjene zemljišta donesena je 2015. godine, a za njenu implementaciju države su dobile rok do 10. rujna 2017. godine. Odrednice direktive su prenesene u Zakon o zaštiti zraka i u ovaj Zakon. Zakonom je uređena proizvodnja, trgovina i skladištenje biogoriva i drugih obnovljivih goriva, korištenje biogoriva u prijevozu, donošenje programa i planova za poticanje korištenja biogoriva u prijevozu, ovlasti i odgovornosti za utvrđivanje i provođenje politike te mjere poticanja korištenja biogoriva u prijevozu.
|
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona |
|
Izmjene i dopune Zakona su napravljene i u cilju uspostavljanja funkcionalnijeg tržišta biogoriva. Cilj je bio uspostaviti ponudu i potražnju uključivo nastavak proizvodnje biogoriva u Republici Hrvatskoj tržišnim mehanizmima. Uveden je model penalizacije obveznika stavljanja biogoriva na tržište, koji su osim naknada zbog nestavljanja biogoriva na tržište dužni plaćati i dodatnu naknadu ako nisu smanjene emisije stakleničkih plinova. Ova mjera je rezultirala značajnim povećanjem udjela tekućih biogoriva u neposrednoj potrošnji energije u prometu od 2017. do 2019. godine: - 2017. iznosio je 0,02 PJ, - 2018. iznosio je 1,13 PJ, - 2019. iznosio je 2,62 PJ. Iz prethodnih podataka vidljivo je da je potrošnja tekućih biogoriva u razdoblju 2018. – 2019. porasla za 132 %. U 2019. na tržištu Republike Hrvatske udio biogoriva u ukupnim benzinima i plinskim uljima stavljenim u promet iznosio je 5,26 %. Obzirom da je postavljani cilj od 10%, s ugrađenim ograničenjima proizvodnje biogoriva prve generacije i minimalnog udjela naprednih biogoriva prisutnih na tržištu, teško doseziv, naglasak je dan i na korištenje električne energije u prijevozu. Tako su direktivom povećani faktori kojima se množi električna energija iz obnovljivih izvora i potrošena u cestovnom prijevozu (s 2,5 na 5) i željezničkom prijevozu (1 na 2,5). Sukladno tome uvedena je i obveza obveznicima korisnika goriva u javnom prijevozu što uključuje i željeznicu da za potrebe prijevoza koriste isključivo obnovljivu električnu energiju za koju je izdano jamstvo podrijetla. Mjera je na tragu tranzicije koja se događa u Europskoj uniji, a gdje se posebice povećava uporaba električne energije u gradskom i prigradskom prijevozu te se razvija željeznički i intermodalni prijevoz. Zagrebački električni tramvaj d.o.o. (ZET) za javni gradski prijevoz Grada Zagreba u 2019. godini potrošio 58.428.998 kWh električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora. ZET je potpisao Ugovor s HEP-OPSKRBOM d.o.o. kojim Kupac provjerava, a Opskrbljivač preuzima obvezu isporuke električne energije sukladno Okvirnom sporazumu za opskrbu električnom energijom iz obnovljivih izvora, troškovniku, Općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom i Popisu mjernih mjesta koji su prilog Ugovoru i čine njegov sastavni dio, te dokumentaciji o nabavi. Također Gradski prijevoz putnika d.o.o. iz Osijeka (GPP Osijek) ima potpisani Ugovor s HEP-OPSKRBOM d.o.o. o korištenju električne energije iz obnovljivih izvora u javnom gradskom prijevozu. Isti je u 2019. godini potrošio 2.591.500 kWh električne energije proizvedene iz obnovljivih u javnom prijevozu.
|
3.2. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu tržišnog natjecanja. |
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona |
|
Primjena ovoga Zakona nema socijalnih učinaka. |
3.4. |
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada |
|
Primjena ovoga Zakona nema učinka na rad i tržište rada. |
3.5. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša |
|
Primjenom ovoga Zakona smanjena je emisija stakleničkih plinova i povećano korištenje obnovljivih izvora energije u sektoru prometa. Donošenjem ovoga Zakona u javni gradski prijevoz uvedeno je korištenje električne energije iz obnovljivih izvora što ima za učinak smanjenja emisija stakleničkih plinova. Nadalje, u sektoru prijevoza znatno je povećano umješavanje biogoriva u benzinska i dizelska goriva u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova i dekarbonizacije sektora prometa. Problem tijekom provedbe ovoga Zakona je nedostatna količina biogoriva druge generacije te nepovoljna cijena za iste. Prosječna cijena UCOMEa za period 2018 – 2020 godine Biodiesel UCOME (used cooking oil) 90% GHG RED ARA je 1.110 USD/t. U Republici Hrvatskoj u prometu je oko 1.343 automobila na električni pogon, te 76 autobusa u javnom prijevozu koji koriste stlačeni prirodni plin za pogon. Vezano za korištenje biogoriva, izbjegnuta emisija stakleničkih plinova iz prijevoza određena je kroz potrošnju benzina umjesto bioetanola, a dizelskog goriva umjesto biodizela. Procijenjena neto ušteda stakleničkih plinova uporabom obnovljive energije u prijevozu u 2017. iznosila je 1.514 tCO2e, a u 2018. godini iznosila je 83.697 tCO2e. |
3.6. |
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava |
|
Primjena ovoga Zakona nema utjecaja na zaštitu ljudskih prava. |
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
|
|
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
|
Predlaže se daljnja primjena Zakona. |
6. PRILOZI
|
|
Komentari