I.

Ovom Odlukom donosi se kurikulum za nastavni predmet Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije u Republici Hrvatskoj.

II.

Sastavni dio ove Odluke je Kurikulum nastavnog predmeta Geologija za 4. razred prirodoslovne gimnazije.

III.

Početkom primjene ove Odluke stavlja se izvan snage:

- Nastavni program prirodoslovne gimnazije koji se odnosi na predmet Geologija, a koji je dio Nastavnog plana i programa za prirodoslovnu gimnaziju, donesen Odlukom o nastavnom planu i programu prirodoslovne gimnazije Ministarstva prosvjete i športa (klasa: UP/I-602-03/03-01/0115, urbroj: 532-02-02-01/2-03-2) od 2. prosinca 2003. godine.

IV.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“, a primjenjuje se od školske godine 2021./2022.

KLASA:

URBROJ:

Zagreb

MINISTAR

prof. dr. sc. Radovan Fuchs

KURIKULUM NASTAVNOG PREDMETA GEOLOGIJA ZA 4. RAZRED PRIRODOSLOVNE GIMNAZIJE

A. SVRHA I OPIS PREDMETA

Geologija je prirodna znanost čiji je središnji interes planet Zemlja, njen razvoj i promjene kroz vrijeme, njena građa i sastav te procesi koji se odvijaju u njenoj unutrašnjosti i na površini, koji su Zemlju i život na njoj oblikovali u svijet kakav danas poznajemo. Geologija je jedna od osnovnih prirodnih znanosti koja je usko povezana s drugim prirodnim znanostima, poput matematike, fizike, kemije i biologije, a bez čijih saznanja bismo teško mogli razumjeti znanosti poput geografije, geofizike i oceanologije. Svrha učenja Geologije je usvojiti osnovna saznanja vezano uz prirodne procese i nastanak sustava u kojem živimo, kao i sve promjene kroz vrijeme koje omogućavaju da naš planet opstane, na mikro i makro planu. Saznanja iz geologije pomažu nam da uvidimo stalni tijek promjena na Zemlji, vezano uz sam planet, ali i život na njemu, te da shvatimo i poštujemo prirodu koja nas okružuje i promjene koje u njoj nastupaju u dužem ili kraćem vremenskom periodu.

Učenje i poučavanje Geologije doprinosi temeljnim vrijednostima odgojno-obrazovnoga sustava usvajanjem znanja potrebnih za nastavak školovanja, kao i za stvaranje profesionalne karijere. Znanja koja se stječu omogućavaju djelovanje pojedinca u zajednici na odgovoran i organiziran način, čime se promiče razumijevanje za planet na kojem živimo i okoliš u kojem živimo, ali i kompetencije za promicanje boljitka u društvu u kojem živimo. Razumijevanje procesa koji nas okružuju kako u današnjici, tako i u prošlosti, pruža mogućnost da svijet u kojem živimo učinimo boljim i uspješnijim, i da shvatimo da nam događaji iz prošlosti itekako mogu pomoći u boljem razumijevanju sadašnjosti i budućnosti. Stečene vrijednosti i usvojena znanja iz Geologije omogućuju stvaranje kompetencija za razumijevanje svijeta u kojem živimo, organizaciju kvalitetnijeg života u skladu s prirodom, kako u privatnom tako i u profesionalnom dijelu života pojedinca.

Vrijednosti i načela učenja i poučavanja Geologije

Temeljna vrijednost učenja i poučavanja Geologije leži u razumijevanju stvaranja i razvoja svijeta u kojem živimo, kao i životnih oblika koji nas okružuju te promjena koje utječu na kvalitetu i opstanak života na Zemlji. Znanja i vještine koje učenici stječu omogućava im da razumiju svijet u kojem žive, ali i da shvate položaj i snagu čovjeka u svijetu. Moderno doba donosi mnoštvo izazova i promjena, od kojih se mnoge mogu usporediti s nekim od događaja u geološkoj prošlosti Zemlje, pa nam stečena saznanja o prošlim razdobljima i događajima mogu pomoći u razumijevanju i vrednovanju trenutnih, ali i budućih stanja. Geologija svakako doprinosi održivom razvoju kroz vrednovanje i očuvanje prirodnih resursa koje nije moguće nadoknaditi bilo kakvim dodatnim aktivnostima. Geologija potiče kretanje u prirodnom okruženju, doprinosi snalaženju učenika u prirodi i prostoru, potiče korištenje karata (geografskih i geoloških) i raznih tehnoloških rješenja za prepoznavanje i razumijevanje prirodnih procesa koji nas okružuju na lokalnoj i globalnoj razini. Učenje Geologije doprinosi shvaćanju trajnosti, ali i prolaznosti i promjenjivosti svijeta i procesa, kao i ulogu čovjeka u očuvanja planeta na kojem živimo.

Mjesto predmeta u cjelokupnome kurikulumu

Znanja iz geologije stječu se određenim dijelom tijekom obrazovanja kroz Geografiju te manjim dijelom kroz Prirodu i društvo, Prirodu, Biologiju, Fiziku  i Kemiju. Geologija je do sada postojala samo kao dio kurikuluma (nastavnog plana i programa) Prirodoslovne gimnazije te su u okviru toga kurikuluma prepoznate vrijednosti učenja i poučavanja Geologije za uvođenje cjelovitog predmeta Geologija.

B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA I POUČAVANJA GEOLOGIJE

Učeći nastavni predmet Geologiju, učenik će:

C. STRUKTURA – ORGANIZACIJSKA PODRUČJA PREDMETNOG KURIKULUMA GEOLOGIJE

Predmetni kurikulum Geologija strukturiran je prema tematskim cjelinama, a temelji se na pet (5) tematskih cjelina: A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske.

Svaka od navedenih pet (5) tematskih cjelina udružuje saznanja vezana uz pojedina područja istraživanja unutar geologije.

A. Postanak i građa Zemlje

Postanak i građa Zemlje sačinjavaju tematsku cjelinu koja daje saznanja o predmetu u cjelini, značaju Geologije i predmetima proučavanja unutar Geologije. U ovoj se cjelini uči o vezi Geologije s drugim prirodnim i društvenim znanostima. Zemlja je glavni predmet proučavanja u Geologiji te je u ovoj tematskoj cjelini potrebno razumjeti postanak, oblik i građu Zemlje kao dijela Sunčeva sustava, kao i starost Zemlje i vrijeme u kojem dolazi do formiranja oceanske i kontinentalne kore, stvaranja hidrosfere, atmosfere, odnosno svih preduvjeta za stvaranje života na Zemlji. Kako se dolazilo do svih osnovnih saznanja i kako se i danas stječu nova saznanja iz Geologije objašnjava se kroz metode istraživanja, kako terenske tako i osnovne laboratorijske metode, za koje se može stvarati poveznica s drugim nastavnim predmetima.

Stijene i fosili uključuju saznanja o osnovnim i u prirodi lako dostupnim segmentima geološke prošlosti koje treba savladati teorijski i praktično. Za razlikovanje stijena potrebna su saznanja o mineralima kao sastavnim dijelovima, ali i osnovnim svojstvima i pojavnosti minerala. Potrebno je naučiti osnovnu podjelu minerala te ih uz primjere povezati s njihovim pojavama u stijenama. Odgojno-obrazovne ishode vezane uz stijene i njihove načine postanka treba ostvariti uz primjere kako bi se lakše moglo razlikovati osnovne tipove stijena. S obzirom da je Hrvatska zemlja u kojoj prevladavaju sedimentne stijene svakako treba naglasak staviti na ovu skupinu stijena i različite primjere sedimentnih naslaga nastalih mehaničkim, biogenim i kemogenim procesima.

Fosili su ostaci organizama koji su živjeli u određenom dijelu geološke prošlosti i nalazimo ih najvećim dijelom u sedimentnim naslagama. Potrebno je prepoznati i razumjeti načine postanka fosila, razlikovati pojedine fosilne ostatke organizama kao posredne i neposredne ostatke, mikrofosile i makrofosile, ali i provodne i facijesne oblike fosila, kako bi na temelju navedenih oblika lakše povezali promjene u živom svijetu u geološkoj prošlosti Zemlje s promjenama u okolišu. Provodni oblici fosila posebno su značajni za određivanje relativne starosti naslaga, te je potrebno razumjeti razliku određivanja relativne i apsolutne starosti i ponoviti na koji način se određuje apsolutna starost (na temelju vremena poluraspada različitih radioaktivnih izotopa). Saznanja o fosilnim ostacima organizama i njihovom vremenu pojavljivanja potrebno je povezati sa geološkom skalom i podjelom geološke prošlosti na eone, ere, periode, epohe i doba. Geološka razdoblja treba povezati i s bojama kojima se označavaju, kako bi se kasnije ova saznanja povezala i s geološkom kartom i iščitavanjem podataka na karti. Saznanja o razdobljima geološke prošlosti i organizmima specifičnim za pojedina razdoblja treba povezati s pet velikih masovnih izumiranja u geološkoj prošlosti (krajem ordovicija, u gornjem devonu, krajem perma, krajem trijasa, krajem krede) i njihovim uzrocima te kada pojedine specifične skupine organizama (posve) nestaju kao posljedica izumiranja.

B. Dinamika Zemlje

Unutarnja dinamika Zemlje (endodinamika) započinje razumijevanjem Wegenerove teorije tektonike ploča, mehanizma kretanja i rasporeda litosfernih ploča na Zemlji, kao i tipovima granica između ploča. Ova se saznanja povezuju s promjenama u rasporedu oceanskih i kontinentskih prostora u geološkoj prošlosti i predviđanja odnosa u budućnosti. Uz saznanja o aktivnoj tektonici na Zemlji uči se o orogenetskim i epiorogenetskim pokretima, ali i osnovno o magmatizmu i metamorfizmu i njihovoj vezi s tektonikom ploča. Endodinamski procesi uključuju i potrese, vrste potresa te poznavanje različitih vrsta titrajnih valova koje nastaju prilikom potresa, ali i razlike među njima i prepoznavanje istih na seizmogramu. Uz potrese potrebno je upoznati metode određivanja epicentra potresa, kao i načine mjerenja i određivanja magnitude i intenziteta potresa.

Vanjska dinamika Zemlje (egzodinamika) pod utjecajem je samog oblika Zemlje, koji je posljedica građe Zemlje i sila koje djeluju na nju. U ovoj se tematskoj cjelini obrađuju različiti utjecaji na Zemlju, u smislu geoloških faktora: utjecaj Sunčeva zračenja, utjecaj vode (bilo da se radi o vodi u atmosferi, na površini Zemlje ili u podzemlju), utjecaj snijega i leda, vjetra, organizama. Svi navedeni egzodinamski faktori međusobno se dopunjuju te djeluju na cijeloj površini Zemlje, a njihove posljedice dovode do trošenja stijena, erozije i transporta čestica, što dovodi do stalnih promjena u obliku i sastavu Zemljine površine, a posebno treba istaknuti nastanak tala. Voda je važan geološki faktor jer je na Zemlji nalazimo u različitim oblicima (u oceanima i morima, u obliku leda, u podzemlju, u jezerima i rijekama, u atmosferi) i u stalnom je kružnom toku, što dovodi do neposrednog i posrednog utjecaja na vanjsku dinamiku Zemlje, posebice vezano uz trošenje, eroziju i taloženje naslaga. Utjecaj vode vidi se i kroz djelovanje na karbonatne naslage i proces okršavanja, odnosno nastanka krša, rezultirajući u različitim površinskim i podzemnim krškim oblicima čije nazivlje i način formiranja treba objasniti na temelju primjera koji su prisutni na prostoru južnog dijela Hrvatske. Stoga je poželjno zadati zadatke za samostalno proučavanje krških oblika na području Dinarida. S obzirom da su i snijeg i led, kao i vjetar, snažni geološki faktori, potrebno je detaljnije objasniti i njihov utjecaj, kao i oblike koji su rezultat njihova djelovanja.

C. Strukturni elementi litosfere

Strukturni elementi litosfere uključuju informacije o primarnim i sekundarnim strukturnim elementima i njihovom nastanku i značaju. Objašnjava se nastanak slojeva i slojevitosti, osnovnih sastavnih dijelova pojedinog sloja, i definiranje i načini mjerenja položaja sloja u prostoru pomoću geološkog kompasa, uz praktični rad s kompasom (poželjno geološkim kompasom). Objašnjava se zapisivanje položaja sloja i korištenje položaja slojeva na topografskim i geološkim kartama i za izradu topografskih i geoloških profila, uz primjere na kartama. Sekundarni strukturni elementi litosfere nastali različitim deformacijama stijena uključuju bore, rasjede, navlake i pukotine, te se svaki od navedenih strukturnih elemenata proučava kroz osnovne dijelove. Uz bore proučavaju se osnovni elementi bora i tipovi bora uz primjere, kod rasjeda proučavaju se elementi i vrste rasjeda, kod navlaka elementi navlake, uz prepoznavanje svih navedenih sekundarnih elemenata na geološkim kartama.

D. Primjena geologije

Geologija mora važan je dio Geologije, s obzirom da oceani i mora prekrivaju preko 70% površine Zemlje, i ovi su prostori još uvijek dijelom neistraženi. U ovoj tematskoj cjelini potrebno je prikazati nastanak i morfologiju oceanskih bazena uz primjere pojedinih područja. Kako se sedimentacija najvećim dijelom odvija upravo u ovim prostorima, bilo da se radi o taloženju tijekom geološke prošlosti ili recentno, potrebno je objasniti izvore i sastav sedimenata u moru, mjesto taloženja pojedinih naslaga (povezujući ova saznanja s tipovima sedimenata i stijena po postanku), ali i utjecaj organizama na sastav sedimenata. Morska je voda stalno pod utjecajem gibanja pa je potrebno objasniti i savladati znanja o uzrocima i posljedicama ovih kretanja, kao i posljedice djelovanja voda na obale u kraćim i dužim vremenskim periodima. Hrvatska je zemlja s površinom teritorijalnog mora od preko 31 000 km ² (uz 56 578 km ² kopnene površine) te je potrebno objasniti postanak jadranskog područja, tipove obale na našim i nama susjednim područjima, kao i utjecaj mora i morske razine na obale.

Hidrogeologija i inženjerska geologija

U uvjetima koji vladaju na svjetskom tržištu gospodarska važnost voda postaje sve značajnija i usporediva sa značenjem nafte i plina. Republika Hrvatska obiluje značajnim rezervama pitke vode, koja se velikim dijelom crpi iz podzemlja. Prema metodologiji izračuna koje koristi FAO, Hrvatska je na trećem mjestu u Europi i desetom mjestu u svijetu s obzirom na raspoloživu količinu vode po stanovniku, a gledano po površini državnoga teritorija je na prvom mjestu u Europi i trećem mjestu u svijetu. Ta činjenica daje Hrvatskoj komparativnu prednost, a pitka podzemna voda postaje strateški prirodni proizvod Hrvatske.

Značajke vode, koje je izdvajaju od svih ostalih sirovina, su njeno stalno kretanje, obnovljivost rezervi, promjene agregatnog stanja, prisutnost u mnogim geološkim i biološkim procesima. Zato se voda može relativno brzo obnoviti u nekom vodonosniku, ali je brzo i prenošenje svih pozitivnih i negativnih utjecaja intervencija čovjeka u prirodni režim voda. Bitan je i utjecaj koji podzemna voda ima na fizičko-mehanička svojstva stijena u kojima se nalazi, prije svega na građevinsko tlo.

Inženjerska geologija bavi se istraživanjem i opisom geoloških uvjeta za izvođenje inženjerskih radova na i u terenu. Geološka podloga i prirodni procesi se shematiziraju i matematički opisuju tako da budu upotrebljivi korisnicima inženjersko geoloških istraživanja – inženjerima graditeljstva, rudarstva, geotehnike… Na temelju rezultata istraživanja mogu se predvidjeti utjecaji prirodne sredine na neki objekt (i obratno) tijekom njegova projektiranja, gradnje i korištenja.

Geološki hazardi predstavljaju prirodne (geološke) procese poput potresa, poplava, vulkanskih erupcija, cunamija (tsunamija), odrona i klizišta koji neprestano djeluju na Zemlji i potencijalno mogu dovesti do ljudskih žrtava i materijalnih šteta. Poznavanje tih procesa, podložnosti pojedinih područja na iste, kao i pojmova hazarda (prijetnje) i rizika (procjene vjerojatnosti da bi hazard mogao nastupiti i imati negativne posljedice) omogućuje planiranje i primjenu prikladnih mjera zaštite. Obrađuju se važniji hazardni događaji u Hrvatskoj i svijetu kako bi se učenici upoznali s uzrocima, mehanizmima djelovanja, učincima, učestalosti i postupcima mitigacije. Naglasak se stavlja na činjenicu da se hazardnim procesima ne može upravljati, već se mogu poduzimati mjere (samo)zaštite kako bi se eventualne negativne posljedice čim više umanjile, kao i na ulogu znanstvenika i znanstveno utemeljenih informacija kako bi se razvilo kritičko promišljanje. Zadaci mogu uključiti individualno istraživanje prošlih hazardnih događaja ili se temeljiti na analizi dostupnih podataka (koristeći npr. geološke i topografske karte, zapise o pojedinim hazardnim događajima, demografske podatke...) kako bi se izradio scenarij procjene rizika za pojedini hazard na zadanom području.

E. Geologija Hrvatske

Geologija Hrvatske tematska je cjelina koja daje uvid u opći pregled građe i starosti površinskih naslaga na teritoriju Republike Hrvatske, ali i raznolikosti naslaga, posebice između sjevernog i južnog dijela teritorija. Ove bi razlike trebalo savladavati promatranjem i uspoređivanjem naslaga na Osnovnoj geološkoj karti Republike Hrvatske, jer je na ovaj način lako uvidjeti i prepoznati sličnosti i razlike pojedinih naslaga, a posebice njihove starosti zbog označavanja pojedinih perioda karakterističnim bojama na geološkim kartama i stupovima. Uz ova saznanja potrebno je načiniti vezu sa osnovnim oblicima fosila i njihovim prisutnošću u pojedinim periodima geološke prošlosti i u pojedinim naslagama na našim područjima. Kako bi povezali raznolikost geoloških oblika i njihova značaja na našim prostorima, potrebno je podsjetiti učenike na koncepte georaznolikosti i geobaštine, što se može obrađivati kroz samostalne zadatke učenika. Također, potrebno je povezati prethodno stečena saznanja o mineralnim sirovinama s njihovim pojavama na prostoru Republike Hrvatske, što se također može provesti kroz samostalne zadatke.

D. ODGOJNO-OBRAZOVNI ISHODI, SADRŽAJI I RAZINE OSTVARENOSTI PO TEMATSKIM CJELINAMA

Uvodne napomene

Satnica za nastavni predmet Geologija u 4. razredu prirodoslovne gimnazije uključuje 64 sati godišnje, od čega se dio satnice realizira u obliku vježbi u učionicama i/ili na terenu.

Preporučeni postotni udio svako od pet predloženih organizacijskih područja (A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske) vidljiv je na grafikonu.

Prilikom čitanja tablice s odgojno-obrazovnim ishodima treba imati na umu neke osnovne postavke kurikuluma. Odgojno-obrazovni ishodi strukturirani su prema organizacijskim područjima koja se obrađuju tijekom učenja geologije. Pripadajuća razrada ishoda navedena je u tablici kao pomoć nastavnicima u snalaženju u kurikulumu, ali nastavnicima nije obvezujuća. Obvezna je realizacija odgojno-obrazovnih ishoda, a nastavnikova je sloboda u redoslijedu njihove obrade. U kurikulumu se, uz odgojno-obrazovne ishode, navode sadržaji, uz kratak opis onoga što je obvezno učiti i poučavati i što je bitno za postizanje razumijevanja pojedinog organizacijskog područja predmetnoga kurikuluma.

Korištene kratice, kao na primjer GEOL SŠ A.4.1. označavaju redom: GEOL – geologija, SŠ – srednja škola, A –organizacijsko područje kojemu ishod pripada (u nastavku se koriste oznake do E; A. Postanak i građa Zemlje; B. Dinamika Zemlje; C. Strukturni elementi litosfere; D. Primjena geologije; E. Geologija Hrvatske), 4 – razred srednje škole te, u ovom slučaju, pod 1 – redni broj odgojno-obrazovnih ishoda koji se poučava unutar navedenog organizacijskog područja.

Za svaki odgojno-obrazovni ishod određen je pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda na razini „dobar“ koji služi kao okvir za procjenu ostvarenosti i razumijevanja dubine i širine pojedinoga ishoda na kraju razreda.

Na kraju tablica za svako organizacijsko područje dodatno su opisane preporuke za ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda.

A. Postanak i građa Zemlje

B. Dinamika Zemlje

C. Strukturni elementi litosfere

D. Primjena geologije

E. Geologija Hrvatske

E. POVEZANOST S DRUGIM PREDMETIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA

Geologija je kao jedna od osnovnih prirodnih znanosti usko povezana s drugim prirodnim znanostima i predmetima, poput matematike, fizike, kemije i biologije, interdisciplinarnim znanostima poput geografije te društvenim i humanističkim znanostima. Bez saznanja iz geologije teško bismo mogli razumjeti znanosti poput geografije, geofizike i oceanologije. Geologija je povezana i sa stranim jezicima, posebno Engleskim jezikom, s obzirom da poznavanje stranih jezika omogućuje korištenje stranom literaturom i snalaženje u materijalima dostupnim na internetu. Geologija je povezana i sa Politikom i gospodarstvom, s obzirom na dostupnost i korištenje sirovina te georaznolikost i geobaštinu.

Dio osnovnih saznanja o geologiji učenici dobivaju tijekom svog osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kroz predmete Priroda i društvo, Priroda, Geografija, Kemija, Fizika i Biologija.

Predmet Geologija doprinosi ostvarenju odabranih odgojno-obrazovnih očekivanja međupredmetnih tema, a posebice: a) Učiti kako učiti – prikupljanjem i odabirom te prezentiranjem informacija stečenim vlastitim terenskim i kabinetskim radom; b) Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije – pretraživanjem i odabirom relevantnih dostupnih internetskih izvora čime dodatno koristi i upotpunjuje znanja stranih jezika; c) Održivi razvoj – poticanjem promišljanja o odgovornom odnosu prema okolišu te o neobnovljivosti i važnosti geoloških pojava i korištenju značajnih prirodnih izvora (nafta, plin, metalne i nemetalne sirovine) poštujući principe održivosti; d) Zdravlje – analizom prirodno-geoloških čimbenika za održavanje kvalitete životnog prostora i prirodnog okruženja, proučavanjem trenutne situacije na Zemlji i usporedbom s podacima o uvjetima u geološkoj prošlosti Zemlje kako bi se spriječili mogući katastrofalni događaji u budućnosti.

F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA

Geologija se kao nastavni predmet uči i poučava samo u 4. razredu srednje škole, točnije Prirodoslovne gimnazije. Prva tri razreda prisutna je Geografija čije mjesto u četvrtom razredu zauzima Geologija.

Glavna načela u učenju i poučavanju Geologije temelje se na aktivnom sudjelovanju učenika u procesu učenja i njihovom razvoju u cjelovite osobe. Pred učenike se postavljaju visoka očekivanja koja su tematski prilagođena njihovoj dobi i kognitivnim mogućnostima, a stečena saznanja trebaju im pomoći u nastavku obrazovanja i cjeloživotnom učenju i aktivnom sudjelovanju u zajednici na svim razinama.

Iskustva učenja

Ciljevi učenja i poučavanja Geologije ostvaruju se na temelju pet (5) predviđenih tematskih cjelina i u sklopu njih definiranih odgojno-obrazovnih ishoda. Kroz navedene tematske cjeline učenici dobivaju kompletan pregled o geologiji kao znanosti, načinima rada u geologiji, o Zemlji kao dijelu Svemira i njenoj starosti, postanku i građi te promjenama kroz vrijeme koje se svakako povezuju s tektonikom ploča, koja, kako u geološkoj prošlosti, tako i danas, uzrokuje promjene rasporeda kontinentskih i oceanskih prostora, a povezuje se i s endodinamskim procesima vezanim uz vulkanizam i potrese, o kojima će učenici dobiti detaljnija saznanja. Osnovna saznanja o geologiji uključuju stijene, njihove vrste po postanku, ali i njihove gradbeni elemente – minerale, i njihova raznolikost. Stijensku masu velikim dijelom sačinjavaju i fosilni ostaci koji nam daju raznolike informacije o nekadašnjem životu i okolišima, ali i masovnim izumiranjima u geološkoj prošlosti. Kako se Zemlja stalno mijenja kroz Geologiju će učenici spoznati i primarne i sekundarne strukturne elemente litosfere i na što nam ukazuju te različite pojave i procesi, koji su povezani s tektonikom ploča. Vanjska dinamika Zemlje odnosi se na sile koje djeluju na naš planet u smislu geoloških faktora, te će učenici kroz ovu tematsku cjelinu dobiti nove spoznaje o utjecajima vode, snijega i leda te vjetra na izgled i formiranje zemljine površine. Kako većinski dio površine Zemlje prekrivaju morski i oceanski prostori, treba svladati i cjelinu Geologija mora, posebice s obzirom da je Hrvatska zemlja s dugom i raznolikom obalom na koju Jadransko more i gibanja mora imaju snažan utjecaj. Završnu tematsku cjelinu čini Geologija Hrvatske u kojem Osnovna geološka karta i njeno tumačenje omogućavaju povezivanje prethodnih saznanja iz drugih predmeta povezanih s Geologijom i novostečenih znanja iz Geologije za dobivanje cjelovitog prikaza razvoja našeg prostora kroz geološku prošlost, starosti i vrste naslaga na pojedinim dijelovima našega teritorija i njihova značaja, uvida u georaznolikost na našem prostoru te geobaštine kao neprocjenjive vrijednosti naše zemlje.

Učenje i poučavanje Geologije treba biti aktivno i interaktivno, u znaku aktivnoga učenja, kako bi se dodatno razvijale i komunikacijske i socijalne kompetencije učenika. S obzirom na kontinuirano prisutne nove spoznaje u geologiji, od značaja je aktivno praćenje dostupnih internetskih izvora na temelju kojih učenici mogu samostalno upoznavati i prezentirati nove spoznaje, što dodatno pomaže u znanju stranog jezika i komunikacijskim kompetencijama.

Učenicima u školi na raspolaganju trebaju biti različiti uzorci minerala, stijena i fosila, lupa ili mikroskop, geološki kompasi te Osnovna geološka karta Republike Hrvatske. Ovi se elementi potrebni za rad mogu temeljiti na fizičkim, ali i digitalnim primjerima. Za Geologiju je od neizmjernog značaja istraživački rad, posebice terenski, na kojem učenici stečena znanja lako primjenjuju u praksi, što im omogućava više razine ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda.

Uloga nastavnika

Nastavnici trebaju poticati učenike na aktivnu suradnju, istraživanje i kreativnost i voditi ih kroz proces učenja kao mentori, ne isključivo kao prenositelji znanja. Na ovaj se način mogu bolje ostvariti predviđeni odgojno-obrazovni ishodi. Uloga mentora je intelektualna podrška, ali i socijalna i emocionalna podrška, u ostvarivanju predviđenih aktivnosti i ohrabrivanju za ostvarenje istih kako bi prikazali i ostvarili svoj dodatni potencijal, a posebice vezano uz mogući terenski i dodatni istraživački samostalni rad. Važna uloga nastavnika i dalje se odnosi na praćenje rada učenika, vrednovanje njihovih rezultata i ocjenjivanje. Zbog različitih mogućnosti ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda svakog pojedinog učenika, potrebno je individualno predvidjeti sadržaj usmjeren učenicima s osobitostima ili pak teškoćama u učenju i prema potrebi prilagoditi predviđeni program, ciljeve učenja, ali i vrednovanje i ocjenjivanje postignuća.

Materijali i izvori

U učenju Geologije koriste se udžbenik, Osnovna geološka karta Republike Hrvatske (cjelovita karta ili u listovima), geološki kompasi, uzorci minerala, stijena i fosila, lupa ili mikroskop, te razni digitalni materijali vezani uz tematske cjeline, u svrhu što boljeg ostvarenja predviđenih ishoda učenja. Terenski rad svakako je preporučen oblik rada vezan uz ovaj predmet, kako bi učenici praktičnim radom prepoznali pojedine primjere i koristili usvojena znanja, ali i prikupili uzorke (primjere i/ili fotografije stijena, minerala, fosila, strukturnih elemenata) za daljnji rad. Dio materijala i izvora koji se koriste učenici pronalaze samostalno u svrhu dodatnog istraživanja i poticanja znatiželje. E-učenje osposobljava učenike za korištenje računalne tehnologije i internetskih izvora, koji se smatraju preduvjetima uspješnoga cjeloživotnog učenja svakog pojedinca.

Okružje

Okružje u kojem se poučava i uči Geologija treba biti sigurno, poticajno i ugodno. Za pretpostaviti je da će se za Geologiju koristiti učionica koja je namijenjena za Geografiju te bi istu bilo potrebno opremiti nastavnim pomagalima za učenje Geologije, poput geološke karte, geološke vremenske skale, primjera/izložaka minerala, stijena i fosila, koji bi doprinijeli ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda.

Učenje i poučavanje Geologije može se odvijati i u prostoru školske knjižnice gdje učenici mogu, samostalno ili u grupama, istraživati primjenom različitih izvora (analognih i digitalnih) dostupnih u knjižnici. Pri pisanju samostalnih radova treba obratiti pozornost na pravilno služenje literaturom i literaturnim navodima, što je važna vještina kod budućeg pisanja istraživačkih radova.

Poticajno okruženje za učenje Geologije je vanjski prostor, u kojem učenici mogu primjenjivati stečena znanja i koristiti geološki kompas. Istovremeno mogu prikupljati uzorke ili fotografije vezane uz geološke primjere, kojima mogu sami doprinijeti stvaranju zbirke izložaka. Kao primjer okruženja u kojem učenici mogu aktivno promatrati različite tipove kamena (stijena) i fosila i minerala unutar stijena, mogu poslužiti ulice grada, na kojima nalazimo različite tipove kamena, koji su korišteni za popločavanje ulica i trgova, ili u izgradnji zgrada, kuća i spomenika, a ovaj se aspekt može dodatno povezati sa predmetima Povijest i Politika i gospodarstvo.

Određeno vrijeme

Sadržaji vezani uz Geologiju dijelom se uče tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja kroz predmete Priroda i društvo, Priroda, Geografija, Kemija, Fizika i Biologija. Predmet Geologija sada bi bio prisutan samo u 4. razredu srednje škole, Prirodoslovne gimnazije, tako da je vrijeme potrebno za realizaciju ishoda učenja ograničeno samo na jednu školsku godinu. Stoga nastavnik treba realno osmisliti i u skladu s mogućnostima ostvariti zadane, ali i dodatne izazove (npr. terenska nastava), ovisno o interesu učenika, kako bi učenici usvojili propisana znanja i vještine.

Grupiranje učenika

Razredni odjel sastoji se od grupe učenika s različitim interesima i potencijalima. Nastavnik treba prepoznati određene interese i potencijale te se njima koristiti za uspješnije učenje. Pri planiranju učenja i poučavanja potrebno je voditi računa o cjelini razrednoga odjela, ali i o mogućnosti rada na vježbama u manjim skupinama te o pojedincima kojima je moguće potrebno prilagoditi način učenja. Učenje Geologije može se odvijati samostalno i u grupama (skupinama) ovisno o zadatku koji učenici rješavaju. Rad u skupinama poželjan je za razvijanje sposobnosti kreativnog i kritičkog razmišljanja, logičkog razmišljanja, rješavanja problema, uvažavanja mišljenja, što doprinosi socijalnim i komunikacijskim vještinama pojedinca i skupine. Učenike s mogućim poteškoćama u učenju također treba uključiti u rad u skupinama, pazeći na zahtjevnost zadataka te podršku i razumijevanje ostalih učenika.

G. VREDNOVANJE OSTVARENOSTI ODGOJNO-OBRAZOVNIH ISHODA U NASTAVNOME PREDMETU GEOLOGIJA

Vrednovanje naučenoga

Vrednovanje naučenoga podrazumijeva procjenu razine usvojenosti znanja i primjene stečenih znanja i vještina na kraju određenoga obrazovnog razdoblja u odnosu na kurikulumom definirane odgojno-obrazovne ishode, njihovu razradu i razine usvojenosti. Dovodi do konačne ocjene, a elementi vrednovanja u nastavnom predmetu Geologija s jednakim ponderima su: (1) usvojenost geoloških koncepata, (2) prirodoznanstvene kompetencije i (3) odgovornost i komunikacija.

Ostvarenost odgojno-obrazovnih ishoda provodi se temeljem najmanje dvije (2) pisane provjere u polugodištu koje se provode nakon učenja i poučavanja određenih tematskih cjelina te usmenim ispitivanjima. U svakoj od pet navedenih tematskih cjelina može se vrednovati i teorijski i praktični rad, kako pri pismenom, tako i pri usmenom ispitivanju, ali i kroz samostalni/ili grupni rad učenika.

Zadaci koji se koriste pri pisanim provjerama mogu biti otvorenog ili zatvorenog tipa. Zadaci otvorenog tipa podrazumijevaju kratke odgovore, dopunjavanje, crtanje i ucrtavanje, i esejski tip odgovora. Zadaci zatvorenog tipa uključuju višestruki izbor, povezivanje, sređivanje i korekcijske zadatke. Kako bi se pratila učenikova ostvarenja i postignuća učenici trebaju prema unaprijed postignutom dogovoru s nastavnikom svoje radove prikupljati u učeničku mapu (portfolio) u određenim vremenskim terminima. Na ovaj način učenici, ali i nastavnik, na temelju ispunjenih mapa dobivaju uvid u vlastiti rad, što im pomaže u samoprocjeni rada i uvidu u moguće nedostatke, ali i cjeloživotnom učenju i planiranju sljedećih koraka u učenju.

Vrednovanje za učenje

Vrednovanje za učenje služi unapređivanju i planiranju budućega učenja i poučavanja. Nastavnici se mogu koristiti ciljanim pitanjima tijekom nastave – kako bi provjerili razumijevanje učenika, opažanjima ponašanja učenika prilikom rada na pojedinom zadatku, bilo da se radi o samostalnom ili grupnom radu, provjerom domaćih zadaća, predstavljanjem radova učenika, učeničkim mapama (portfoliom), konzultacijama s učenicima tijekom njihova istraživačkog rada. Navedene metode mogu pomoći u prikupljanju povratnih informacija, napredovanju učenika u radu i unapređenju procesa učenja, bez uključivanja ovih rezultata u brojčanu ocjenu.

Vrednovanje kao učenje

Vrednovanje kao učenje razvija kompetenciju “učiti kako učiti”. Implicira da je proces vrednovanja integriran u sam proces učenja, pri čemu vrednovanje postaje prilika za učenje, za samoanalizu i samovrednovanje. Metode i tehnike u ovom pristupu vrednovanja uključuju: samovrednovanje i vršnjačko vrednovanje.

Pristupe, načine i postupke vrednovanja i ocjenjivanja potrebno je prilagoditi svakom učeniku, uključujući osobitosti/teškoće učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.

Izvješćivanje

Izvješćivanje predstavlja kontinuiranu aktivnost od strane nastavnika koja je usmjerena prema svim dionicima odgojno-obrazovnoga procesa: učenicima, roditeljima, članovima razrednih vijeća te stručnoj službi škole. Temelji se na kvalitativnim osvrtima kojima se nastoji detaljno i kvalitetno opisati ukupnost i kvalitetu učenika u određenom obrazovnom razdoblju. Kvalitativni osvrti trebaju točno, konkretno i specifično opisati dosadašnje rezultate pojedinog učenika, kao i napredovanja u predmetu u odnosu na postavljena očekivanja definirana kurikulumom. Izvješćivanje se provodi izravno – dijalogom s dionicima, i neizravno – u pisanom obliku (izvješća) prema zainteresiranim dionicima.

Zaključna ocjena

Zaključna ocjena temelji se na tri (3) elementa vrednovanja naučenoga. Određuje se temeljem ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda uz prikaze pokazatelja o učenju i napredovanju učenika na temelju riješenih zadataka i izrađenih vježbi. Ove pokazatelje bilježi se kao i brojčane ocjene.

Kao numerički pokazatelj ostvarenosti odgojno-obrazovnih ishoda definiranih kurikulumom koristi se ustaljena ljestvica školskih ocjena od pet stupnjeva. Zaključna ocjena izriče se brojkom i riječju (nedovoljan – 1, dovoljan – 2, dobar – 3, vrlo dobar – 4, odličan – 5).