Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu
1.2.
Broj "Narodnih novina"
116/18
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj 116/2018, u daljnjem tekstu: Zakon) riješeno je preklapanje odredaba Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20) i Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17), budući da je sadržaj revizorskog izvješća bio propisan u oba zakona. Sadržaj revizorskog izvješća danas je propisan samo Zakonom o reviziji (Narodne novine, broj 127/17), iz razloga pravne sigurnosti.
Donošenjem Zakona ukinuta je obveza tzv. „licenciranja računovođa“ odnosno, odredbama Zakona brisana je odredba kojom je bilo propisano da pravne ili fizičke osobe kojima poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova. Navedena odredba trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Ukidanjem navedene obveze tzv. „licenciranja računovođa“, prije njezinog stupanja na snagu, spriječeni su dodatni troškovi koji bi se u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa neminovno prelili na mikro i male poduzetnike, koji čine najveći dio tržišta.
Detaljnu analizu konkretnih troškova koji bi poduzetnici imali da je došlo do licenciranja računovođa, odnosno procjenu uštede koja je postignuta brisanjem navedene odredbe Zakona, moguće je utvrditi samo na razini procjene, budući da se navedena odredba nije niti primijenila u praksi, odnosno da je ista brisana i prije nego je stupila na snagu.
Zakonom su se omogućila i dodatna administrativna rasterećenja poduzetnika na način da im se omogućilo pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprave u elektroničke isprave, radi njihovog čuvanja i arhiviranja, a koja mogućnost je usklađena s odredbama poreznih propisa. Navedena mogućnost predstavlja samo opciju, koju poduzetnik može i ne mora iskoristiti, ovisno o vlastitoj procjeni troškova i koristi koje bi mogao imati pretvaranjem papirnatih knjigovodstvenih isprave u elektroničke isprave te njihovog čuvanja i arhiviranja u elektroničkom obliku.
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
S obzirom da je odredbama Zakona brisana obveza da pravne ili fizičke osobe kojima poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova, pozitivni gospodarski učinak je postignut neizravno, prvenstveno u smislu sprječavanja dodatnih administrativnih opterećenja, odnosno troškova koje bi imali poduzetnici radi povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa.
Također, fizičke i pravne osobe koje se bave pružanjem poslova računovodstva nisu u obvezi izdvajati dodatno vrijeme i sredstva radi ishođenja licence za obavljanje računovodstvenih poslova, a koji postupak bi za iste neminovno predstavljao dodatno financijsko i administrativno opterećenje.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci primjene Zakona.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Nisu utvrđeni značajni izravni učinci primjene Zakona na rad i tržište rada, budući da se odredbama Zakona ukinula obveza tzv. „licenciranja“ profesije, prije nego je ista i stupila na snagu.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa .
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
S obzirom na moguća administrativna opterećenja koja bi nastala za poduzetnike te fizičke i pravne osobe koje se bave računovodstvenim poslovima, slijedom tzv. „licenciranja računovođa“, koje je odredbama Zakona ukinuto prije stupanja na snagu i pozitivne učinke primjene Zakona, opisane pod točkama 2.1. i 3.1. ovoga Obrasca, potrebno je nastaviti sa daljnjom primjenom Zakona.
PRILOG 5.
OBRAZAC NAKNADNE PROCJENE UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv zakona:
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu
1.2.
Broj "Narodnih novina"
116/18
1.3.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
NE
Naziv akta:
Opis mjere:
1.4.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
NE
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
2. ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA PRIMJENE ZAKONA
2.1.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o računovodstvu (Narodne novine, broj 116/2018, u daljnjem tekstu: Zakon) riješeno je preklapanje odredaba Zakona o računovodstvu (Narodne novine, br. 78/15, 120/16, 116/18, 42/20 i 47/20) i Zakona o reviziji (Narodne novine, broj 127/17), budući da je sadržaj revizorskog izvješća bio propisan u oba zakona. Sadržaj revizorskog izvješća danas je propisan samo Zakonom o reviziji (Narodne novine, broj 127/17), iz razloga pravne sigurnosti.
Donošenjem Zakona ukinuta je obveza tzv. „licenciranja računovođa“ odnosno, odredbama Zakona brisana je odredba kojom je bilo propisano da pravne ili fizičke osobe kojima poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova. Navedena odredba trebala je stupiti na snagu 1. siječnja 2019. godine.
Ukidanjem navedene obveze tzv. „licenciranja računovođa“, prije njezinog stupanja na snagu, spriječeni su dodatni troškovi koji bi se u vidu povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa neminovno prelili na mikro i male poduzetnike, koji čine najveći dio tržišta.
Detaljnu analizu konkretnih troškova koji bi poduzetnici imali da je došlo do licenciranja računovođa, odnosno procjenu uštede koja je postignuta brisanjem navedene odredbe Zakona, moguće je utvrditi samo na razini procjene, budući da se navedena odredba nije niti primijenila u praksi, odnosno da je ista brisana i prije nego je stupila na snagu.
Zakonom su se omogućila i dodatna administrativna rasterećenja poduzetnika na način da im se omogućilo pretvaranje papirnatih knjigovodstvenih isprave u elektroničke isprave, radi njihovog čuvanja i arhiviranja, a koja mogućnost je usklađena s odredbama poreznih propisa. Navedena mogućnost predstavlja samo opciju, koju poduzetnik može i ne mora iskoristiti, ovisno o vlastitoj procjeni troškova i koristi koje bi mogao imati pretvaranjem papirnatih knjigovodstvenih isprave u elektroničke isprave te njihovog čuvanja i arhiviranja u elektroničkom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
3. ANALIZA IZRAVNIH UČINAKA NASTALIH PRIMJENOM ZAKONA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona
S obzirom da je odredbama Zakona brisana obveza da pravne ili fizičke osobe kojima poduzetnik povjeri obavljanje računovodstvenih poslova i funkcije računovodstva moraju biti licencirane za obavljanje tih poslova, pozitivni gospodarski učinak je postignut neizravno, prvenstveno u smislu sprječavanja dodatnih administrativnih opterećenja, odnosno troškova koje bi imali poduzetnici radi povećanja cijena usluga licenciranih računovodstvenih servisa.
Također, fizičke i pravne osobe koje se bave pružanjem poslova računovodstva nisu u obvezi izdvajati dodatno vrijeme i sredstva radi ishođenja licence za obavljanje računovodstvenih poslova, a koji postupak bi za iste neminovno predstavljao dodatno financijsko i administrativno opterećenje.
3.2.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja
Primjena Zakona nema utjecaja na tržišno natjecanje.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona
Nisu utvrđeni značajni izravni socijalni učinci primjene Zakona.
3.4.
Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada
Nisu utvrđeni značajni izravni učinci primjene Zakona na rad i tržište rada, budući da se odredbama Zakona ukinula obveza tzv. „licenciranja“ profesije, prije nego je ista i stupila na snagu.
3.5.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša
Primjena Zakona nema utjecaja na zaštitu okoliša.
3.6.
Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava
Primjena Zakona nema izravnih učinaka na zaštitu ljudskih prava.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
4. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje se provodi u trajanju od najmanje 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Obrasca naknadne procjene učinaka propisa .
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
5. PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU
S obzirom na moguća administrativna opterećenja koja bi nastala za poduzetnike te fizičke i pravne osobe koje se bave računovodstvenim poslovima, slijedom tzv. „licenciranja računovođa“, koje je odredbama Zakona ukinuto prije stupanja na snagu i pozitivne učinke primjene Zakona, opisane pod točkama 2.1. i 3.1. ovoga Obrasca, potrebno je nastaviti sa daljnjom primjenom Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
6. PRILOZI
-
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
7. POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis:
POTPREDSJEDNIK VLADE RH I MINISTAR FINANCIJA
dr. sc. Zdravko Marić
Datum: 26. veljače 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija