1.  UVODNE ODREDBE

1.1. Svrha Smjernica

Smjernice za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Smjernice) izrađuje Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije (dalje u tekstu: Ministarstvo) kao tijelo nadležno za politiku urbanog razvoja i koordinaciju provedbe mehanizma integriranih teritorijalnih ulaganja (dalje u tekstu: ITU mehanizam) u Republici Hrvatskoj.

Svrha Smjernica je pružiti  detaljne upute urbanim područjima tijekom procesa definiranja i uspostave urbanih područja, tijekom procesa izrade strategija razvoja urbanih područja (dalje u tekstu: Strategija) kao i tijekom procesa praćenja njihove provedbe i vrednovanja. Također, svrha je i osigurati odgovarajuće predloške i obrasce te kod provedbe pojedinih aktivnosti urbana područja uputiti na odredbe relevantnih propisa.

Verzija 1.0 Smjernica donesena je u rujnu 2015. te su temeljem iste definirana i uspostavljena urbana područja i izrađene strategije razvoja za urbana područja za financijsko razdoblje od 2014. – 2020.

Temeljem iskustava stečenih u dosadašnjoj provedbi ITU mehanizma, Ministarstvo donosi revidirane Smjernice, verzija 2.0 koje će gradovi koristiti u procesu definiranja i uspostave urbanih područja te izrade Strategija za financijsko razdoblje 2021. – 2027 .

Nastavno na odredbe Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH) i Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske  (dalje u tekstu ZSSP) koji definiraju načelo partnerstva nacionalne, regionalne i lokalne razine i potiču  jačanje suradnje dionika na regionalnoj i lokalnoj razini, Smjernicama verzija 2.0 je definirana uključenost predstavničkih tijela jedinica područne (regionalne) samouprave  u procese definiranja obuhvata i uspostave urbanih područja te  izrade i donošenja strategija razvoja urbanih područja i provedbenih akata strategije, putem davanja mišljenja. Uključenost jedinica područne  (regionalne) samouprave u donošenje odluka u navedenim procesima  nužna je i zbog poštivanja dva dodatna načela strateškog planiranja i to načela učinkovitosti i djelotvornosti i načela odgovornosti i usmjerenosti na rezultat, koja obvezuje tijela zadužena za izradu i provedbu akata strateškog planiranja na osiguravanje odgovarajućih uvjeta, resursa i političke podrške za postizanje željenih rezultata, ishoda i učinaka. Navedeno je također bitno radi poštivanja odredbi ZSSP u dijelu koji definira obvezu usklađenosti  akata strateškog planiranja jedinica lokalne samouprave kao akata strateškog planiranja hijerarhijski nižeg reda sa aktima strateškog planiranja jedinica područne (regionalne) samouprave kao aktima strateškog planiranja višeg reda.

1.2. Pravni okvir

Smjernice se donose sukladno članku 15. stavak 6. Zakona o regionalnom razvoju Republike

Hrvatske (dalje u tekstu: ZRRRH), a osim na odredbama predmetnog Zakona temelje se na širem nacionalnom i pravnom okviru Europke unije (dalje u tekstu: EU).

Nacionalni pravni okvir:

A) Okvir koji uređuje regionalni razvoj:

- Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14, 123/17, 118/18) , posebno članci 14., 15., 28., 48. i 49. u dijelu koji definira:

o Strategiju razvoja urbanog područja kao temeljni akt razvoja urbanog područja (točka 1.4. Smjernica – članak 15. ZRRRH);

o kategorije urbanih područja (točka 2.1. Smjernica – čl. 14. st. 2. ZRRRH);

o gradove središta urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.1. Smjernica – čl. 14. st. 3. 5. i 6. ZRRRH);

o način uspostave urbanih aglomeracija/područja (točka 2.1.7. Smjernica – čl. 14. st. 4. i 7. ZRRRH);

o obvezu uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 28. ZRRRH);  

o grad središte urbanoga područja kao nositelja izrade Strategije (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 15. st. 2. i 3. ZRRRH) ;

o nadležnost predstavničkog tijela nositelja izrade Strategije za donošenje Strategije (točka 2.3.3. Smjernica – čl. 15. st. 5. ZRRRH);

o nadležnost grada nositelja izrade Strategije za izvještavanje o provedbi strategije i rokove za izvještavanje (točka 2.4 Smjernica – čl. 49. st. 4. ZRRRH);

o obvezu provođenja postupka vrednovanja tijekom izrade, provedbe te nakon provedbe Strategije (točka 2.5. Smjernica - čl. 48. ZRRRH).

- Uredba o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015) kojom se uređuje osnivanje, sastav, djelokrug i način rada partnerskih vijeća, a posebno članci 6. i 13. u dijelu kojim definiraju:

o obvezu nositelja izrade strategije za osnivanjem partnerskih vijeća urbanih područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 6. Uredbe);

sastav i način imenovanja partnerskih vijeća za urbana područja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 13. Uredbe).

- Pravilnik o postupku i metodologiji vrednovanja politike regionalnoga razvoja (NN 121/2015) kojim se uređuju načela vrednovanja, ciljevi i koristi vrednovanja, vrste vrednovanja te postupak i metodologija vrednovanja politike regionalnoga razvoja (točka 2.5 Smjernica – posebno čl. 6., 7. i 8. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja).

B) Okvir koji uređuje sustav strateškog planiranja

- Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske ( NN 123/17) , posebno članci 8., 9., 25., 30., 38., 39., 41., 42. i 48. u dijelu koji definira:

o planove razvoja JLS-ova/zajedničke planove razvoja JLS-ova kao srednjoročne akte strateškog planiranja od značaja za JLS-ove ( točka 1.4. Smjernica – članak 25. ZSSP );

o akte strateškog planiranja povezane s korištenjem fondova EU (točka 1.4. Smjernica – članak 30. ZSSP);

o načelo partnerstva kod izrade akata strateškog planiranja (točka 2.2.2. Smjernica – čl. 8. ZSSP);

o pokretanje postupka izrade, izmjene i dopune akta strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 38 ZSSP);

o postupak vrednovanja akata strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica - čl. 48. ZSSP);

o obvezu nositelja izrade akta strateškog planiranja da ishodi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša ( točka 2.3.1. Smjernica - čl. 41 ZSSP);

o obvezu tijela zaduženog za izradu akta strateškog planiranja za provođenje savjetovanja s javnošću sukladno odredbama propisa kojim se uređuje postupak savjetovanja s javnošću (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 39. ZSSP);

o načelo transparentnosti te obveze objave akta strateškog planiranja, izvješća o provedbi i vrednovanju na mrežnim stranicama tijela nadležnih za njihovu izradu (točka 2.3.3 Smjernica – čl. 9. st. 4 i čl. 42. ZSSP);

o nadležnost tijela zaduženog za izradu plana razvoja za izvještavanje o provedbi plana razvoja (točka 2.4. Smjernica – čl. 25. st. 6. ZSSP).

- Uredba o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 89/18) , posebno članci 2., 11., 14., 15. i 16. u dijelu koji definira:

o obvezni sadržaj srednjoročnih akata strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 11. Uredbe);

o nadležnost predstavničkog tijela JLS-a za donošenje odluke na osnovi koje se izrađuju lokalni planovi razvoja   ( točka 2.3.1. Smjernica – čl. 14 Uredbe) ;

o obvezu provedbe postupka vrednovanja za srednjoročne akte strateškog planiranja (točka 2.3.1. Smjernica – čl. 16. st. 5. i 7. Uredbe);

o komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan te rokove za donošenje istih (točka 2.3.4. Smjernica – čl. 2. točke 4. i 5 te čl. 15. st. 2. Uredbe);

o obvezu nositelja i zrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a  (točka 2.4. Smjernica - čl. 16. st. 3. i 6. Uredbe).

- Uredba o načinu ustrojavanja, sadržaju i vođenju Središnjeg elektroničkog registra razvojnih projekata (NN 42/18).

- Pravilnik o rokovima i postupcima praćenja i izvještavanja o provedbi akata strateškog planiranja od nacionalnog značaja i od značaja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (NN 6/2019) , posebno članci 12.,15. i 21. u dijelu koji definira:

o obvezu nositelja i zrade plana razvoja na podnošenje godišnjeg izvješća o napretku u provedbi plana razvoja prema predstavničkom tijelu JLS-a  (točka 2.4. Smjernica - čl. 12. st. 1. i 2. te čl. 15. stavak 2. Pravilnika);

o rok za podnošenje godišnjeg izvješća o provedbi plana razvoja ( točka 2.4. Smjernica - čl. 15. stavak 2. Pravilnika);

o obvezu javnog tijela da na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i godišnja izvješća o provedbi akata strateškog planiranja iz svoje nadležnosti (točka 2.4. Smjernica - čl.21.st.2. Pravilnika).

- Pravilnik o provedbi postupka vrednovanja (NN 66/2019) koji definira načela, kriterije i standarde provedbe postupka vrednovanja akata strateškog planiranja propisanih Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske – posebno članci 19., 20., 21. i 22. Pravilnika koji definiraju vrste vrednovanja (točka 2.5. Smjernica).

C) Ostali nacionalni pravni okvir

- Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13, 85/15) , članak 11. u dijelu kojim se definira:

o obvezu i način provođenja savjetovanja s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih te općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenta (točka 2.3.2. Smjernica – čl. 11. Zakona).

- Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) , članci 62. – 75. koji definiraju stratešku procjenu utjecaja strategije, plana i programa na okoliš ( točka 2.3.1. Smjernica).

- Uredba o strateškoj procjeni utjecaja plana i programa na okoliš (NN 3/17) koja detaljnije definira stratešku procjenu utjecaja na okoliš ( točka 2.3.1. Smjernica).

EU pravni okvir:

- Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i financijskih pravila za njih i za Fond za azil i migracije, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za upravljanje granicama i vize COM/2018/375 finalni prijedlog - 2018/0196 (COD) posebno članci 4., 22. , 23. i 24. te Prilog I. u dijelu koji definira:

 ciljeve politika koji se podupiru kroz fondove (članak 4. prijedloga Uredbe);

 integrirani teritorijalni razvoj, izradu teritorijalnih strategija i minimalni sadržaj teritorijalne strategije ( točka 1.4. i 2.3.1 Smjernica - članci 22. - 24. prijedloga Uredbe);

 Prilog I. koji definira prihvatljiva područja ulaganja iz fondova u financijskoj perspektivi 2021. – 2027.

- Prijedlog UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu COM/2018/372 finalni prijedlog - 2018/0197 (COD)

 članak 2. kojim se definiraju posebni ciljevi koje podržava EFRR i KF;

 članci 8. i 9. kojima se definira integrirani teritorijalni razvoj i održivi urbani razvoj;

 Prilog I koji definira zajedničke pokazatelje ostvarenja i rezultata za EFRR i KF po ciljevima politike.

Trenutno važeći Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske koristi termin strategija razvoja urbanog područja (članak 14.), Zakon o sustavu strateškog planiranja koristi termin plan razvoja odnosno zajednički plan razvoja jedinica lokalne samouprave (članak 25.) i termin akti strateškog planiranja povezani s korištenjem EU fondova (članak 30.), dok prijedlog EU regulative koristi termin teritorijalna strategija.

Za potrebe izrade ovih Smjernica koristit će se termin Strategija razvoja urbanog područja sukladno terminologiji iz trenutno važećeg Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske.

1.3. Održivi urbani razvoj i ITU mehanizam

Financijsko razdoblje 2014. – 2020.

Zbog izrazito brzog trenda rasta, gradovi su danas suočeni s najvišom koncentracijom gospodarskih, ekoloških, klimatskih, demografskih i društvenih izazova te dijele brojne zajedničke probleme. Zbog specifičnih izazova s kojima se suočavaju gradovi, urbana politika se istaknula kao jedna od važnih komponenti regionalne politike te je EU regulativa za financijsko razdoblje 2014. – 2020. definirala da svaka država članica za održivi urbani razvoj mora izdvojiti najmanje 5 % sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta” (dalje u tekstu EFRR). EU regulativom je  uveden ITU mehanizam kao novi mehanizam koji državama članicama omogućava provedbu teritorijalnih strategija i omogućuje integrirano korištenje sredstava iz više europskih fondova ili više operativnih programa. Nastavno na odredbe EU regulative urbani razvoj je kao važan dio regionalnog razvoja ugrađen i u zakonodavstvo Republike Hrvatske donošenjem Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske. Predmetni Zakon u članku 14. definira obvezu ustrojavanja urbanih područja, a u članku 15. obvezu izrade strategije razvoja urbanih područja slijedom čega je Ministarstvo u rujnu 2015. godine donijelo Smjernice za izradu strategije razvoja urbanih područja, praćenje njihove provedbe i vrednovanje te druga pitanja. 

Kroz Sporazum o partnerstvu između Republike Hrvatske i Europske komisije za korištenje EU strukturnih i investicijskih fondova za rast i radna mjesta u razdoblju 2014.-2020. definirano je da će Republika Hrvatska za mjere održivog urbanog razvoja imati na raspolaganju 345,35 milijuna eura:

 253,35 milijuna eura iz EFRR i 50 milijuna eura iz Kohezijskog fonda (dalje u tekstu KF) u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.

 42 milijuna eura iz Europskog socijalnog fonda (dalje u tekstu ESF ) u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Za provedbu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020. odabrano je 7 najvećih urbanih središta: urbane aglomeracije Zagreb, Split, Rijeka i Osijek s više od 100.000 stanovnika te urbana područja Zadar, Pula i Slavonski Brod s više od 50.000 stanovnika u središnjim naseljima. U travnju 2020. godine, mogućnost korištenja ITU mehanizma dobio je i Grad Karlovac s okolnim područjem.

Provođenjem navedenog mehanizma napravljen je iskorak u smjeru decentralizacije s obzirom da su gradovi kroz novi mehanizam postali tijelo u sustavu upravljanja i kontrole EU fondovima (za Operativni program Konkurentnost i kohezija) koje je odgovorno za odabir integriranih projekata koji će se provoditi na njihovom teritoriju.

Prihvatljive aktivnosti u sklopu ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014.–2020. podijeljene su u tri tematska područja: pametni gradovi, održivi gradovi i uključivi gradovi, a cilj ulaganja je bio omogućiti povoljno okruženje za razvoj poduzetništva, povećati učinkovitost sustava toplinarstva, obnoviti brownfield lokacije (bivša vojna i/ili industrijska područja), povećati zapošljavanje i turističke izdatke kroz unaprjeđenje kulturne baštine te porast broja putnika u javnom prijevozu.   

Financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Prijedlog EU regulative za financijsko razdoblje od 2021.- 2027. predviđa povećanje izdvajanja sredstava iz EFRR-a za održivi urbani razvoj na 8% od ukupne EFRR alokacije  e kao preduvjet za korištenje ITU mehanizma i nadalje definira obvezu izrade teritorijalnih strategija . Nadalje,  EU regulativa 2021.-2027.  predviđa pet ciljeva kohezijske politike  i to prvi cilj: Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-om; drugi cilj: Zelenija Europa s fokusom na smanjenje emisije ugljika promicanjem prelaska na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnog gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i upravljanja rizikom i njegova sprječavanja; treći cilj: Povezanija Europa jačanjem mobilnosti; četvrti cilj: Europa s istaknutijom socijalnom komponentom kroz provedbu Europskog stupa socijalnih prava i peti cilj: Europa bliža građanima, koji će poticati održivi i integrirani razvoj urbanih, ruralnih i obalnih područja putem lokalnih inicijativa . Na teritorijalni razvoj usmjeren je peti cilj politike koji se među ostalim m ože provoditi putem integriranih teritorijalnih ulaganja. Pored ključnih područja ulaganja unutar navedenog cilja mogu se odabrati i sva ostala ključna područja ulaganja unutar četiri preostala cilja kohezijske politike 2021.-2027. što daje dobru osnovu za definiranje Policy mixa u okviru teritorijalnih strategija za funkcionalne teritorije.

Na temelju odredbi EU regulative i trenutno važećeg nacionalnog zakonodavstva Republika Hrvatska u  novom financijskom razdoblju 2021.-2027. planira korištenje ITU mehanizma u 14 hrvatskih gradova :

 urbanim aglomeracijama Zagreb, Split, Rijeka i Osijek te

 urbanim područjima Zadar, Slavonski Brod, Pula, Karlovac, Sisak, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Bjelovar i Vinkovci .

Tijekom procesa izrade Integriranog teritorijalnog programa u okviru programiranja nove financijske perspektive 2021.-2027. bit će definirana područja ulaganja namjenjena razvoju urbanih područja.

Slika 1. Područja provedbe ITU mehanizma u RH za financijsko razdoblje 2021. 2027.

1.4. Uloga i cilj izrade strategije razvoja urbanog područja

Strategija razvoja urbanog područja predstavlja:

 akt u smislu članka 15. ZRRRH kojim se definiraju ciljevi razvoja za urbana područja

 dokument u smislu članka 22. i 23. Prijedloga Uredbe EU 2018/0196 putem kojeg država članica pruža potporu integriranom teritorijalnom razvoju kroz mehanizam integriranih teritorijalnih ulaganja;

 akt strateškog planiranja povezan s korištenjem fondova EU u smislu članka 30. ZSSP-a koji se donosi za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom EU;

 zajednički plan razvoja dvije ili više jedinica lokalne samouprave u smislu članka 25. stavak 3. ZSSP-a kao srednjoročni akt strateškog planiranja od značaja za jedinice lokalne samouprave.

Strategija razvoja urbanog područja je akt strateškog planiranja u okviru politike regionalnog razvoja koji služi kao multi-sektorski strateški okvir kojim se planira razvoj urbanog područja kao cjeline unutar jasno definiranog vremenskog razdoblja, tj. predstavlja preduvjet za korištenje ITU mehanizma za sedmogodišnje razdoblje u skladu s višegodišnjim financijskim okvirom kohezijske politike Europske unije.

Cilj izrade strategije razvoja urbanog područja (dalje u tekstu: Strategija) je definiranje zajedničkih smjerova razvoja urbanog područja, predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja, olakšavanje provedbe zajedničkih projekata – drugim riječima razvoj „zajedničke strateške vizije“ koje nadilazi administrativne granice i stvara sinergije koje koriste urbanom području u cjelini.

Budući da je strategija temeljni strateški dokument za urbano područje, mora se temeljiti na uvjerljivom logičkom slijedu, međusobno dosljednih i logički povezanih dijelova.

Konkretno, Strategija mora:

 biti utemeljena na detaljnoj analizi stanja baziranoj na opsežnim, relevantnim i ažuriranim podacima, koji ukazuju na gospodarske, ekološke, klimatske, demografske i socijalne izazove s kojima se urbano područje suočava;

 strateški prikazati pristup održivom urbanom razvoju ciljanog urbanog područja unutar jasno određenog vremenskog razdoblja, utvrđujući hijerarhiju ciljeva koji moraju biti mjerljivi za suočavanje s unaprijed navedenim izazovima;

 predložiti međusektorski integrirani pristup razvoju urbanog područja usmjeren na rješavanje niza međusobno povezanih problema urbanog područja u različitim sektorima;

 definirati očekivane rezultate i uključiti sustav relevantnih pokazatelja koje je potrebno koristiti za praćenje provedbe Strategije .

Uspješan rezultat procesa izrade Strategije može se osigurati samo kroz aktivno sudjelovanje u partnerskim konzultacijama koje uključuju predstavnike svih jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave kao i predstavnike svih relevantnih dionika razvoja urbanog područja tijekom cijelog postupka strateškog planiranja, tražeći njihove doprinose i uključujući ih prema potrebi.

2. POSTUPAK STRATEŠKOG PLANIRANJA ODRŽIVOG URBANOG RAZVOJA

Postupak strateškog planiranja održivog urbanog razvoja uključuje sljedeće ključne aktivnosti te njihove podaktivnosti:

2.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja

1.

2.

1.1.

2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/područja

2.1.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat

2.1.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat

2.1.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat

2.1.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu

2.1.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata

2.1.7. Uspostava urbanog područja

2.2. Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije

2.2.

2.2.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije

2.2.2. Uspostava Koordinacijskog vijeća

2.2.3. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje

2.3. Izrada i donošenje Strategije

3.3.

2.3.1. Izrada nacrta Strategije

2.3.2. Savjetovanje sa javnošću o nacrtu Strategije

2.3.3. Donošenje Strategije

2.4. Izvještavanje o provedbi Strategije

2.5. Vrednovanje Strategije

U nastavku se daje opis predmetnih aktivnosti i podaktivnosti koji uključuje definiranje tijela koje je odgovorno za provedbu aktivnosti, način na koji se aktivnost provodi te upućivanje na obrasce koje urbana područja koriste kod provedbe pojedinih aktivnosti i/ili upućivanje na odredbe propisa koji se primjenjuju kod provedbe pojedinih aktivnosti.

2.

2.1. Definiranje obuhvata i uspostava urbanih područja

Urbana područja uspostavljaju se radi učinkovitijeg planiranja i provedbe urbane politike kao jedne od važnih komponenti regionalne politike (čl. 14.st.1. ZRRRH).  Pri tome se ciljevi i prioriteti razvoja za urbana područja određuju u S trategiji koja mora obuhvatiti jasno definiran teritorij. Slijedom navedenoga, definiranje obuhvata i uspostava urbanog područja prvi je korak u postupku strateškog  planiranja održivog urbanog razvoja.

ZRRRH definira tri kategorije urbanih područja (čl.14. ZRRRH) :

 urbane aglomeracije –gradove i općine koje ulaze u sastav utvrđuje ministar nadležan za regionalni razvoj na prijedlog grada, sjedišta urbane aglomeracije uz prethodno mišljenje svih uključenih JLS-a i ministarstva nadležnog za prostorno planiranje;

 veća urbana područja – gradovi sa više od 35.000 stanovnika i nisu uključeni u urbane aglomeracije;

 manja urbana područja – gradovi koji imaju manje od 35.000 stanovnika čija središnja naselja imaju više od 10.000 stanovnika i/ili su sjedišta županija.

U manjim urbanim područjima ne provodi se ITU mehanizam stoga se Smjernicama opisuju glavne aktivnosti u okviru procesa definiranja i uspostave urbanih aglomeracija i većih urbanih  područja (dalje u tekstu: urbane aglomeracije/područja) koji su korisnici ITU mehanizma i to kako slijedi:

1.

2.

3.

4.

1.1.

2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja

2.1.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat

2.1.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat

2.1.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat

2.1.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu

2.1.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata

2.1.7. Uspostava urbanog područja

Urbane aglomeracije Zagreb, Osijek, Rijeka i Split te urbana područja Slavonski Brod, Zadar i Pula uspostavljeni su tijekom 2015. i 2016. godine dok je urbano područje Karlovac uspostavljeno u veljači 2019. Navedene urbane aglomeracije/područja uspostavljena su temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica te su korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2014. – 2020 .

Postupak definiranja i uspostave urbanih područja temeljem ovih Smjernica moraju provesti:

 gradovi središta urbanih aglomeracija/područja koja su već uspostavljena tijekom financijskog razdoblja 2014. – 2020.;

 gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji nisu uspostavili svoja urbana područja.

Gradovi središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica  uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica ne trebaju provesti ponovni postupak definiranja i uspostave urbanog područja, već će Ministarstvo po donošenju Smjernica izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka predstavničkog tijela grada središta urbanog područja o obuhvatu s ovim Smjernicama te će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivati mišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da navedeno mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica).  Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.

2.1.1. Definiranje grada središta urbane aglomeracije/urbanog područja

Gradovi središta urbanih aglomeracija/područja definirani su člankom 14. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske .

Za provedbu mehanizma Integriranih teritorijalnih ulaganja u Smjernicama se definiraju gradovi središta urbanih aglomeracija i većih urbanih područja koji su predmet ovih Smjernica.

* Velika Gorica (sa 63.517 stanovnika), Kaštela (s 38.667 stanovnika) i Samobor (s 37.633 stanovnika) također su veća urbana područja s više od 35.000 stanovnika međutim isti su u financijskoj perspektivi 2014. – 2020. uključeni u urbane aglomeracije (Velika Gorica i Samobor su uključeni u obuhvat UA Zagreb, a Kaštela u obuhvat UA Split) .

2.1.2. Definiranje JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat ITU područja

Grad središte urbane aglomeracije/područja definira JLS-ove koje predlaže za ulazak u obuhvat svog urbanog područja.

Obuhvat urbane aglomeracije/područja odgovara njezinom funkcionalnom i teritorijalnom području, a uključuje:

 administrativno i teritorijalno područje najveće jedinice lokalne samouprave (grad središte urbane aglomeracije/područja);

 administrativno i teritorijalno područje okolnih JLS-ova koje imaju snažne funkcionalne i gospodarske veze s gradom središtem urbane aglomeracije/područja (obuhvat čini više jedinica).

Za sva urbane aglomeracije/područja, ovim Smjernicama se definiraju osnovni i dodatni  kriteriji.

I. Osnovni kriteriji

Osnovni kriterij prostornog kontinuiteta je obvezan kriterij za sve JLS-ove koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja.

1. udio dnevnih migracija zaposlenih u središte urbanog područja od minimalno 30 % (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku );

2. prostorni kontinuitet (sve jedinice lokalne samouprave moraju činiti kontinuirano urbano područje kako bi se osigurala teritorijalna cjelovitost društveno-gospodarskog i teritorijalnog planiranja).

Broj jedinica lokalne samouprave uključenih u konačan prijedlog obuhvata može odstupati u rasponu ±30% u odnosu na broj jedinica lokalne samouprave koje ulaze u urbanu aglomeraciju/područje sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije , a odstupanje treba biti obrazloženo na sljedeći način:

 navesti specifičnosti tih JLS-ova zbog kojih taj kriterij nije primjenjiv na njih, čime se mogu bez ispunjavanja tog kriterija uključiti u obuhvat urbane aglomeracije/područja i /ili;

 zamjeniti s jednim ili više dodatnih kriterija za te JLS-ove;

 u slučaju isključivanja iz obuhvata JLS-ova koji ispunjavaju uvjet dnevnih migracija, obavezno dostaviti razloge isključenja JLS-ova iz obuhvata.

Iznimno kada, sukladno kriteriju vezanom uz dnevne migracije, u obuhvat urbanog područja pored grada središta ulazi samo jedan JLS,  grad središte u obuhvat može predložiti još jedan dodatni JLS.

Grad središte samostalno odlučuje  postoji li potreba za definiranjem  dodatnih kriterija ili će koristiti samo osnovne.

II. Dodatni kriteriji

Temeljem niže navedenih dodatnih kriterija, grad središte u obuhvat može predložiti JLS-ove koji  ne ispunjavaju osnovni kriterij vezan uz dnevne migracije, a pri tom ispunjavajući uvjet odstupanja od ±30%:

- funkcionalna povezanost (JLS-ovi koji ulaze u obuhvat imaju jake funkcionalne veze s gradom središtem – npr. zajednička komunalna, trgovačka društva i sl.) i/ili

- udio dnevnih migracija učenika i studenata u središte urbanog područja (sukladno službenim podatcima Državnog zavoda za statistiku ) i/ili

- zajednički integrirani projekti (sukladno elektroničkom registru projekata Strateškog planiranja i upravljanja razvojem (SPUR-a). Integrirani projekti su višesektroski, višefondofski ili umbrella projekti (projekt se proteže kroz više JLS-ova) i/ili

- infrastrukturni kriterij (uključivanje u obuhvat JLS-ova na čijem području se nalazi kapitalni objekt cestovne, željezničke, lučke, zračne ili dr. infrastrukture - vodoopskrba, odvodnja, javni prijevoz) i/ili

- kriterij odgovora na jedan ili više društvenih izazova (klimatske promjene, kvaliteta zraka, prometno zagušenje, re-industrijalizacija, sigurnosni izazovi, nezaposlenost i socijalna isključenost i sl.) i/ili

- kriterij odgovora na zajedničke razvojne probleme uzrokovane specifičnostima teritorija i/ili sektora (primjerice:, urbano-ruralno povezivanje, cjelovitost turističke destinacije sl.) i/ili

- neki drugi dodatni kriterij koji predlaže i obrazlaže sam grad središte.

2.1.3. Traženje pisanog mišljenja o ulasku JLS-ova u obuhvat

Grad središte urbane aglomeracije/područja zatražit će od svih JLS-ova koje predlaže u obuhvat, a koji udovoljavaju kriterijima navedenim pod točkom 2.1.2, da dostave mišljenje svog predstavničkog tijela .

Nakon pribavljenih mišljenja predstavničkih tijela JLS-ova, grad središte urbane aglomeracije/područja će zatražiti od jedinica područne (regionalne) samouprave da dostave mišljenje predstavničkog tijela na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području tih jedinica područne (regionalne) samouprave.

Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprava potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave.  Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.

2.1.4. Dostava mišljenja JLP(R)S-ova o ulasku u obuhvat

Jedinice lokalnih i područnih (regionalnih) samouprava  dostavljaju gradu središtu urbane aglomeracije/područja mišljenja svojih predstavničkih tijela o ulasku JLS-ova u obuhvat koja mogu biti pozitivna ili negativna.

Pri tome treba voditi računa o sljedećem:

- mišljenje o ulasku u obuhvat jedinice lokalne samouprave daje predstavničko tijelo tog JLS-a;

- predstavničko tijelo JP(R)S-a daje mišljenje isključivo na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave ;

- mišljenje može biti pozitivno ili negativno;

- ako neki od JLP(R)S-ova kojem je poslan zahtjev za očitovanjem o ulasku JLS-ova u obuhvat, ne dostavi mišljenje o ulasku u sastav urbanog područja u za to definiranom roku, smatra se da je mišljenje JLP(R)S-a negativno.

2.1.5. Dostava konačnog prijedloga obuhvata na mišljenje Ministarstvu

Grad središte urbane aglomeracije/područja dostavlja Ministarstvu na mišljenje konačni prijedlog obuhvata prema obrascu DODATKA 1. Konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područja koji je sastavni dio ovih Smjernicama i uključuje:

 popis JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat;

 temeljna obilježja jedinica lokalne samouprave iz obuhvata;

 kartu urbanog područja;

 pozitivna mišljenja predstavničkih tijela svih JLS-ova koji se predlažu za ulazak u obuhvat ;

 pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave .

Uz konačni prijedlog obuhvata Ministarstvu se dostavljaju sva zaprimljena mišljenja (pozitivna i negativna mišljenja) kao i komunikacija grada središta urbane/aglomeracije područja prema JLP(R)S-ovima koji nisu dostavili mišljenja.

2.1.6. Mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata

Ministarstvo temeljem zaprimljene dokumentacije grada središta kontrolira je li konačni prijedlog obuhvata urbane aglomeracije/područja definiran u skladu s kriterijima iz ovih Smjernica.

Ako konačni prijedlog obuhvata nije definiran u skladu s ovim Smjernicama ili je dostavljeni prijedlog nepotpun ili nejasan, Ministarstvo traži dodatna pojašnjenja i/ili dopune od grada središta.

Ako je konačni prijedlog obuhvata definiran u skladu s ovim Smjernicama, Ministarstvo daje suglasnost gradu središtu urbanog područja na konačni prijedlog obuhvata odnosno donosi Odluku o ustrojavanju u slučaju urbane aglomeracije.

Za gradove središta urbanih područja koji su novi korisnici ITU mehanizma u financijskom razdoblju 2021. – 2027 ., a koji su do dana donošenja ovih Smjernica  uspostavili svoja urbana područja temeljem kriterija iz verzije 1.0 Smjernica, Ministarstvo će izvršiti kontrolu i provjeru usklađenosti donesenih Odluka o sastavu urbanog područja sa ovim Smjernicama. Ministarstvo će od gradova zatražiti dopune koje će minimalno uključivati mišljenje predstavničkog tijela jedinica područne (regionalne) samouprave na ulazak u obuhvat JLS-ova koji se nalaze na području te jedinice područne (regionalne) samouprave (s obzirom da isto mišljenje nije bilo obveza po verziji 1.0 Smjernica). Temeljem provedene kontrole, Ministarstvo će dati konačno mišljenje na obuhvat urbanog područja/aglomeracije.

2.1.7. Uspostava urbane aglomeracije/urbanog područja

Urbane aglomeracije/područja u obuhvat predlažu samo JLS-ove za koja su predstavnička tijela JLP(R)S-a dala pozitivno mišljenje odnosno suglasnost na ulazak u obuhvat.

Urbana aglomeracija ustrojava se Odlukom ministra nadležnog za regionalni razvoj.

Preduvjeti za uspostavu:

• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje ministarstva nadležnog za prostorno uređenje (mišljenje pribavlja Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije);
• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih JLS-ova iz obuhvata (u obuhvat ne ulaze JLS-ovi koji su dali negativno mišljenje);

• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprava.

Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave  potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave.  Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području.

  Urbano područje ustrojava se Odlukom predstavničkog tijela grada središta urbanog područja.

Preduvjeti za uspostavu:

• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Ministarstva na konačni prijedlog obuhvata;
• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih JLS-ova iz obuhvata; 
• prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave.

Ako u obuhvat ulaze JLS-ovi s područja više jedinica područne (regionalne) samouprave potrebno je pribaviti pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih relevantnih jedinica područne (regionalne) samouprave.  Predstavnička tijela jedinice područne (regionalne) samouprava daju mišljenja isključivo na ulazak JLS-ova koji se nalaze na njihovom području .

Nakon utvrđivanja obuhvata urbanih aglomeracija/područja, isti nije moguće mijenjati do kraja financijskog razdoblja 2021. – 2027.

2.2. Uspostava institucionalnog okvira za izradu i provedbu Strategije

U ovom dijelu Smjernica opisuju se glavne aktivnosti vezane uz:

1.

2.

1.1.

2.2.

2.2.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije

2.2.2. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje

2.2.3. Uspostava Koordinacijskog vijeća

3.

4.

1.1.

2.2.

2.2.

2.2.1. Sklapanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije

Izrada i provedba Strategije za urbano područje uključuje širok krug dionika s područja obuhvata urbane aglomeracije/područja. Slijedom navedenog potrebno je jasno definirati uloge i odgovornosti svih dionika u procesu izrade Strategije.

Grad središte urbane aglomeracije/područja kao nositelj izrade Strategije pokreće postupak sklapanja Sporazuma na izradi i provedbi  strategije razvoja urbanog područja između svih jedinica lokalne samouprave koje ulaze u obuhvat.

Sporazum sklapaju gradonačelnici/općinski načelnici svih JLS-ova koji ulaze u obuhvat urbane aglomeracije/područja i njime definiraju način suradnje prilikom izrade i provedbe  strategije razvoja urbanog područja, a sukladno obrascu DODATKA 2. Sporazum o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja koji je sastavni dio ovih Smjernica.

2.2.2. Uspostava Partnerskog vijeća za urbano područje

Obaveza uspostave Partnerskog vijeća za urbano područje definirana je člankom 28. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a također je u skladu sa člankom 5. Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske.

Partnersko vijeće za urbano područje osniva grad središte urbane aglomeracije/područja radi sudjelovanja u donošenju Strategije, utvrđivanja prioriteta razvoja, predlaganja strateških projekata te njihove provedbe i praćenja. Partnersko vijeće ima savjetodavnu ulogu.

Članove partnerskog vijeća za urbano područje imenuje gradonačelnik grada središta urbane aglomeracije/područja uz prethodno pribavljeno mišljenje izvršnog tijela svih jedinica lokalne samouprave s urbanog područja .

Partnersko vijeće za urbano područje sastavlja se sukladno načelu ravnomjerne zastupljenosti partnera iz svih jedinica koje čine urbano područje pri čemu ni jedan sektor ne smije imati natpolovičnu većinu članova u partnerskom vijeću.

U radu partnerskog vijeća za urbano područje sudjeluju predstavnici:

- svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje;

- županije i regionalni koordinator ;

- drugih javnih tijela čije je sudjelovanje značajno za razvoj urbanog područja;

- visokoškolskih ustanova, pružatelja obrazovnih usluga i usluga osposobljavanja te istraživačkih centara;

- gospodarskih i socijalnih partnera, uključujući istaknute organizacije gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnike gospodarskih i obrtničkih komora ili poslovnih udruženja iz urbanog područja;

- organizacija civilnog društva, posebno iz područja zaštite okoliša, promicanja socijalne uključenosti, jednakosti među spolovima i nediskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina uzimajući u obzir geografsku i tematsku pokrivenost, sposobnost upravljanja, stručnost i inovativne pristupe.

Osnivanje, sastav djelokrug i način rada partnerskog vijeća detaljno se uređuje Uredbom o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN, 103/2015 ) te se grad središte urbanog područja kod uspostave partnerskog vijeća vodi odredbama predmetne Uredbe.

2.2.3. Uspostava Koordinacijskog vijeća

Koordinacijsko vijeće je upravljačko tijelo zaduženo za koordinaciju izrade, izmjene i/ili dopune, donošenja, provedbe i praćenja provedbe strategije razvoja urbanog područja. Koordinacijsko vijeće odobrava sve ključne korake u postupku izrade i provedbe Strategije prije upućivanja dokumenata na predstavnička tijela JLP(R)S-ova.

Koordinacijsko vijeće čine gradonačelnici i načelnici svih gradova i općina koje su u sastavu urbane aglomeracije/područja, odnosno njihovi zamjenici.

Osnivanje, sastav, djelokrug i način rada Koordinacijskog vijeća uređuje se Poslovnikom prema   obrascu DODATKA 3. Osnovne odredbe Poslovnika Koordinacijskog vijeća koji je sastavni dio ovih Smjernica i koji predstavlja minimalan obvezni sadržaj.

Uloga Koordinacijskog vijeća:

- definira zadaće i odgovornosti svih potpisnica Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije te koordinira i upravlja procesom izrade, izmjene i/ili dopune, donošenja, provedbe i   praćenja provedbe Strategije;

- daje mišljenje na konačni nacrt Strategije i   provedbenih akata Strategije - Akcijskog plana i Komunikacijske strategije te ih upućuje svim JLS-ovima iz obuhvata i JP(R)S-ovima u čiji obuhvat ulaze navedeni JLS-ovi radi dava nja mišljenja njihovih predstavničkih tijela kao i na mišljenje partnerskom vijeću za urbano područje;

- nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja, upućuje konačni nacrt Strategije te provedbenih akata Strategije - Akcijskog plana i Komunikacijske strategije, gradu središtu urbane aglomeracije/područja radi donošenja tih akata od strane njegovog predstavničkog tijela;

- daje mišljenje o aktivnostima vezanim uz pokretanje postupka vrednovanja Strategije, pokretanje izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš kao i pokretanje postupka javnog savjetovanja s javnošću o nacrtu Strategije;

- daje mišljenje na Izvješće o provedbi Strategije prije njegovog podnošenja predstavničkim tijelima, regionalnom koordinatoru i koordinacijskom tijelu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

- predlaže, razmatra i donosi odluke, mišljenja i zaključke o prijedlogu propisa, projekata ili nekog drugog dokumenta za to urbano područje.

Odluke Koordinacijskog vijeća donose se 2 /3 većinom glasova svih članova Koordinacijskog vijeća . Iznimno od navedenog, mišljenje na konačni nacrt Strategije donosi se isključivo konsenzusom.

2.3. Izrada i donošenje  strategije razvoja urbanog područja

U ovom poglavlju opisan je postupak izrade i proces donošenja Strategije kroz sljedeća poglavlja:

1.

2.

1.1.

2.2.

3.3.

2.3.1. Izrada  strategije razvoja urbanog područja

2.3.2. Savjetovanje s javnošću o nacrtu Strategije

2.3.3. Donošenje, izmjena i/ili dopuna Strategije

2.3.4. Donošenje, izmjena i/ili dopuna provedbenih akata

3.3.

2.3.1. Izrada strategije razvoja urbanog područja

Nositelj izrade  strategije razvoja urbanog područja je grad središte urbane aglomeracije/područja (čl.15 st. 2 ZRRRH).

Strategija se izrađuje prema obrascu DODATKA 4. Struktura  strategije razvoja urbanog područja. Predmetni obrazac je sastavni dio ovih Smjernica te je izrađen u skladu s člankom 23. EU Uredbe o zajedničkim odredbama koji definira minimalni sadržaj Strategije i člankom 11. Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja koji definira obvezni sadržaj srednjoročnih akata strateškog planiranja.

Pri izradi strategije grad središte vodi se odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Zakona o sustavu strateškog planiranje i upravljanja razvojem Republike Hrvatske, njihovim podzakonskim aktima te odredbama ovih Smjernica. Postupak je sljedeći:

 gradonačelnik grada središta podnosi prijedlog za pokretanje postupka izrade, izmjene i/ili dopune Strategije predstavničkom tijelu grada središta koje odlučuje o prijedlogu ;  

 predstavničko tijelo grada središta donosi odluku o izradi, izmjeni i/ili dopune Strategije;

 nakon donesene odluke o izradi, izmjeni i/ili dopuni Strategije, gradonačelnik o navedenom obavještava Koordinacijsko vijeće urbanog područja, Regionalnog koordinatora, Koordinacijsko tijelo u Ministarstvu, te predstavnička tijela svih JLP(R)S-ova u obuhvatu;

 gradonačelnik grada središta (podnositelj prijedloga) putem mrežnih stranica obavještava javnost o početku izrade, izmjene i/ili dopune Strategije u roku od 8 dana od početka postupka izrade, izmjene ili dopune.

Obveze tijekom izrade nacrta:

 pokretanje postupka prethodnog vrednovanja (vrednovanje tijekom izrade Strategije )  

Prethodno vrednovanje provodi se tijekom svih faza izrade Strategije, a završava prije njenog usvajanja. Grad središte urbane aglomeracije/područja organizira izradu prethodnog vrednovanja Strategije koje provodi nezavisno stručno tijelo. Osnovna svrha prethodnog vrednovanja je poboljšanje kvalitete strategije, a time ujedno i kvalitete cjelokupnog procesa programiranja.

Kako bi se osigurala objektivnost i dodana vrijednost cijelog procesa, prethodno vrednovanje mora izvršiti tim kvalificiranih stručnjaka neovisnih od tima za izradu Strategije.

Prethodnim vrednovanjem osigurava se da svaka Strategija bude ocijenjena na temelju osnovnih kriterija utvrđenih u trenutno važećim propisima koju definiraju sustav vrednovanja . Sažetak prethodnog vrednovanja treba biti uključen u Strategiju, gdje je potrebno objasniti kako su doprinosi i primjedbe izvršitelja vrednovanja (ocjenjivači) uključeni u Strategiju (detaljnije o postupku vrednovanja vidjeti u točki 2.5 ovih Smjernica).

 strateška procjena utjecaja na okoliš

Strateška procjena utjecaja na okoliš je postupak kojim se procjenjuju učinci na okoliš do kojih može doći zbog provedbe plana ili programa. Grad središte urbane aglomeracije/područja dužan je prije započinjanja postupka izrade ishoditi mišljenje ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša, odnosno nadležnog upravnog tijela za zaštitu okoliša u jedinici područne (regionalne) samouprave, o potrebi provedbe postupka ocjene odnosno strateške procjene prema zakonu kojim se uređuje zaštita okoliša .  Ako postoji potreba provedbe predmetnog postupka isti je v ažno vremenski uskladiti s procesom izrade Strategije te se navedena dva procesa moraju odvijati paralelno kako bi se izbjegla kašnjenja.

2.3.2. Savjetovanje s javnošću o nacrtu  strategije razvoja urbanog područja

Savjetovanje sa javnošću provodi se za akte strateškog planiranja uključujući njihove izmjene i/ili dopune. Postupak savjetovanja provodi grad središte urbane aglomeracije/područja u skladu s odredbama propisa koji uređuju postupak savjetovanja s javnošću .

Savjetovanje sa javnošću provodi se preko središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću, objavom nacrta Strategije s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići njenim donošenjem, uz poziv javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenje. Savjetovanje s javnošću u pravilu traje 30 dana.

Grad središte urbane aglomeracije/područja dužan je donijeti i na svojoj internetskoj stranici objaviti plan savjetovanja s javnošću za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. Plan savjetovanja s javnošću sadrži naziv dokumenta, očekivano vrijeme njegova donošenja ili usvajanja, okvirno vrijeme provedbe internetskog savjetovanja te druge predviđene načine na koje se namjerava provesti savjetovanje kao što su javne rasprave, sudjelovanje u radnim grupama i drugo.

2.3.3. Donošenje, izmjena i/ili dopuna  strategije razvoja urbanog područja

Strategiju donosi predstavničko tijelo grada središta urbane aglomeracije/područja.

Nacrt Strategije priprema grad središte urbane aglomeracije/područja te ga podnosi na mišljenje Koordinacijskom vijeću. Koordinacijsko vijeće mišljenje o konačnom nacrtu Strategije donosi konsenzusom nakon čega nacrt upućuje svim JLS-ovima iz obuhvata i JP(R )S-ovima u  čiji obuhvat ulaze navedeni JLS-ovi radi dava nja mišljenja njihovih predstavničkih tijela kao i na mišljenje partnerskom vijeću za urbano područje . Nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja Koordinacijsko vijeće upućuje konačni nacrt strategije gradu središte urbane aglomeracije/područja radi donošenja Strategije od strane njegovog predstavničkog tijela .

Preduvjeti za donošenje strategije:

 prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje Koordinacijskog vijeća (donosi se konsenzusom);

 prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkih tijela svih JLS-ova koji ulaze u sastav urbane aglomeracije/područja na konačni prijedlog strategije. Za predstavnička tijela koja nisu dostavila svoja mišljenja, smatra se da su suglasna s konačnim prijedlogom strategije .

 prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje partnerskog vijeća za urbano područje na konačni prijedlog strategije.

 prethodno pribavljeno pozitivno mišljenje predstavničkog tijela jedinice područne (regionalne) samouprave na konačni prijedlog strategije.

Nakon što predstavničko tijelo grada središta urbane aglomeracije/područja donese Strategiju ista se javno objavljuje na stranicama grada središta urbanog područja u roku od 8 dana od stupanja na snagu .

Izmjena i/ili dopuna  strategije  razvoja urbanog područja

Izmjenu i/ili dopunu  strategije razvoja urbanog područja donosi predstavničko tijelo grada središta urbane aglomeracije/područja u istom postupku i uz iste preduvjete po kojima se donosi strategija razvoja urbanog područja.

2.3.4. Izrada, donošenje, izmjena i/ili dopuna provedbenih akata strategije razvoja urbanog područja

Provedbeni akti  strategije razvoja urbanog područja su:

 Akcijski plan za provedbu Strategije (vidi Provedbeni dokumenti, 4.1. Akcijski plan Strategije razvoja urbanog područja),

 Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan Strategije (vidi : Provedbeni dokumenti, 4.2. Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan - struktura )

Provedbeni akti strategije razvoja urbanog područja nisu sastavni dijelovi strategije, ali se izrađuju  istovremeno sa  strategijom razvoja urbanog područja.  

Akcijski plan, Komunikacijsku strategiju i Komunikacijski  akcijski plan donosi predstavničko tijelo grada središta urbane aglomeracije/područja u istom postupku i uz iste preduvjete po kojima se donosi Strategija .

Iznimka u odnosu na postupak po kojem se donosi Strategija: Koordinacijsko vijeće mišljenje o konačnom nacrtu Strategije donosi konsenzusom dok mišljenje na konačni nacrt provedbenih dokumenata – Akcijskog plana i Komunikacijske strategije donosi 2/3 većinom glasova svih članova Koordinacijskog vijeća.

Izrada i donošenje Akcijskog plana

Akcijski plan za provedbu Strategije je provedbeni akt koji izrađuje grad središte urbane aglomeracije/područja u pravilu za razdoblje 2-3 godine koje je moguće povezati s proračunom te sadrži pregled glavnih mjera s pokazateljima rezultata, ključnim točkama ostvarenja, rokovima i nositeljima provedbe te procjenom fiskalnog učinka.

Nacrt akcijskog plana priprema grad središte urbane aglomeracije/područja te ga podnosi na mišljenje Koordinacijskom vijeću. Koordinacijsko vijeće mišljenje o konačnom nacrtu akcijskog plana donosi 2/3 većinom glasova svih članova Koordinacijskog vijeća nakon čega nacrt upućuje svim JLS-ovima iz obuhvata i JP(R )S-ovima u  čiji obuhvat ulaze navedeni JLS-ovi radi dava nja mišljenja njihovih predstavničkih tijela kao i na mišljenje partnerskom vijeću za urbano područje . Nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja Koordinacijsko vijeće upućuje konačni nacrt akcijskog plana gradu središte urbane aglomeracije/područja radi donošenja akcijskog plana od strane njegovog predstavničkog tijela . Akcijski plan upućuje se predstavničkom tijelu na donošenje zajedno s prijedlogom Strategije ili najkasnije 60 dana od dana donošenja strategije razvoja urbanog područja.

Akcijski plan se usklađuje svake godine u istom postupku po kojem se i donosi.

Sadržaj Akcijskog plana  strategije razvoja urbanog područja čine:

- Posebni cilj(evi)

- Pokazatelj(i) ishoda

- Pokazatelj(i) ishoda, s početnim i ciljanim vrijednostima po godinama provedbe

- Popis mjera za provedbu posebnih ciljeva

- Opis aktivnosti i projekata s ključnim točkama ostvarenja, rokovima i nositeljima

provedbe za provedbu mjera

- Pokazatelji rezultata za provedbu definiranih aktivnosti i projekata, s početnim i

- ciljanim vrijednostima po godinama provedbe

- Procjena fiskalnog učinka mjera, aktivnosti i projekata, za razdoblje provedbe akcijskog plana.

Pojmovi koji se navode vezano uz izradu Akcijskog plana (mjere, aktivnosti, projekti, posebni ciljevi, pokazatelji ishoda, pokazatelji rezultata  i dr.) definirani su ZSSP .

Akcijski plan se izrađuje prema obrascu Akcijskog plana koji je sastavni dio ovih Smjernica ( vidi: Provedbeni dokumenti, 4.1. Akcijski plan Strategije razvoja urbanog područja).

Izrada i donošenje Komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana

Komunikacijska strategija je dokument kojim se određuju komunikacijski ciljevi koje grad središte kao nositelj izrade Strategije želi postići komunikacijom s javnošću i definiraju ključne komunikacijske poruke, ciljne skupine i komunikacijske kanale .

Komunikacijski akcijski plan je dokument kojim se definira okvir za postizanje komunikacijskih ciljeva određenih komunikacijskom strategijom te detaljno razrađuju mjere i aktivnosti informiranja i vidljivosti na operativnoj razini u svrhu provedbe komunikacijskih ciljeva .

Komunikacijsku strategiju i komunikacijski akcijski plan izrađuje grad središte urbane aglomeracije/ područja radi odgovarajućeg informiranja, komunikacije i vidljivosti postupka planiranja javnih politika te nacrt predmetnih dokumenata podnosi na mišljenje Koordinacijskom vijeću. Koordinacijsko vijeće mišljenje o konačnom nacrtu komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana donosi 2/3 većinom glasova svih članova Koordinacijskog vijeća nakon čega nacrt upućuje svim JLS-ovima iz obuhvata i JP(R )S-ovima u  čiji obuhvat ulaze navedeni JLS-ovi radi dava nja mišljenja njihovih predstavničkih tijela kao i na mišljenje partnerskom vijeću za urbano područje . Nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja Koordinacijsko vijeće upućuje konačni nacrt komunikacijske strategije i komunikacijskog akcijskog plana gradu središte urbane aglomeracije/područja radi donošenja tih dokumenata od strane njegovog predstavničkog tijela . Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan donose se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu odluke predstavničkog tijela grada središta urbane aglomeracije/područja o izradi Strategije .

Komunikacijska strategija i Komunikacijski akcijski plan izrađuju se prema strukturi koja je sastavni dio ovih Smjernica (vidi: Provedbeni dokumenti, 4.2. Komunikacijska strategija i komunikacijski akcijski plan - struktura).

Izmjena i/ili dopuna  Akcijskog plana, Komunikacijske strategije i Komunikacijskog akcijskog plana  

Izmjenu i/ili dopunu Akcijskog plana, Komunikacijske strategije i Komunikacijskog akcijskog plana donosi predstavničko tijelo grada središta urbane aglomeracije/područja  u istom postupku i uz iste preduvjete po kojima se ti dokumenti donose.

2.4. Izvještavanje o provedbi  strategije razvoja urbanog područja

Za izvještavanje o provedbi Strategije nadležan je grad središte urbane aglomeracije/područja koji je ujedno i nositelj izrade  strategije razvoja urbanog područja .

Izvješće podnosi nositelj izrade Strategije jednom godišnje, najkasnije do 31.3. tekuće godine za prethodnu godinu , a podnosi ga:

 Koordinacijskom vijeću

 Predstavničkim tijelima svih JLP(R)S-ova iz obuhvata

 Regionalnom koordinatoru i

 Koordinacijskom tijelu u Ministarstvu.

Koordinacijsko vijeće daje mišljenje na Izvješće, prije njegovog podnošenja predstavničkim tijelima, regionalnom koordinatoru i koordinacijskom tijelu u Ministarstvu.

Grad središte urbane aglomeracije/područja na svojim mrežnim stranicama objavljuje podatke i godišnja izvješća o provedbi strategije .

2.5. Vrednovanje  strategije razvoja urbanog područja nakon provedbe

Vrednovanje je neovisna ocjena procesa izrade akta strateškog planiranja (prethodno vrednovanje), provedbe (srednjoročno vrednovanje) i postignutih razvojnih učinaka i rezultata po isteku njegove provedbe (naknadno vrednovanje). Postupak vrednovanja je neovisna usporedba i ocjena očekivanih rezultata, ishoda i učinka provedbe akata strateškog planiranja .

Vrednovanje  strategije razvoja urbanog područja provode unutarnji ili vanjski stručnjaci funkcionalno neovisni o tijelu nadležnom za izradu i provedbu Strategije na način definiran Pravilnikom o provedbi postupka vrednovanja .

Postupak vrednovanja pokreće čelnik grada središta urbane aglomeracije/područja donošenjem odluke o početku postupka vrednovanja, u skladu s planom vrednovanja .

Grad središte urbanog područja osniva Odbor za vrednovanje u koji imenuje predsjednika, dopredsjednika i članove Odbora za vrednovanje akata strateškog planiranja.

Grad središte urbane aglomeracije/područja na svojim internetskim stranicama objavljuje odobreno izvješće o vrednovanju.

Nakon što je vrednovanje odobreno od Odbora za vrednovanje, izvješće se objavljuje na internetskim stranicama grada središta urbane aglomeracije/područja . Objava podataka i analiza o provedbi i rezultatima vrednovanja strategije objavljuje grad središte na svojim mrežnim stranicama .

3. POPIS DODATAKA SMJERNICAM A

 3.1. DODATAK 1.:Obrazac konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije/ područja

 3.2. DODATAK 2.: Obrazac Sporazuma o suradnji tijekom izrade i provedbe  strategije

     razvoja urbanog područja

 3.3. DODATAK 3.: Obrazac Osnovne odredbe Poslovnika Koordinacijskog vijeća  

 3.4. DODATAK 4.: Obrazac Struktura strategije razvoja urbanog područja

 3.5. DODATAK 5.: Obrazac Smjernice za izradu analize stanja i indikativni sadržaj analize stanja

Napomena: Ministarstvo zadržava pravo izmjena/dopuna obrazaca koji su dodaci ovim Smjernicama bez donošenja Odluke o izmjenama Smjernica.

3.1. DODATAK 1: Obrazac konačnog prijedloga obuhvata urbane aglomeracije/ područja

KONAČNI PRIJEDLOG OBUHVATA

URBANE AGLOMERACIJE/URBANOG PODRUČJA ____________________

1. Popis JLS-ova predloženih za ulazak u obuhvat i njihova temeljna obilježja

2. Popis JLS-ova koji ispunjavaju kriterij udjela dnevnih migracija ali se isključuju iz obuhvata (ako je primjenjivo)

Ukupan broj JLS-ova predloženih za ulazak u obuhvat (uključujući grad središte):_______JLS-ova

 Od čega broj JLS-ova koji ispunjavaju kriterij dnevnih migracija i obvezni kriterij:_______ JLS-ova

 Od čega broj JLS-ova koji ispunjavaju dodatne kriterije grada i obvezni kriterij:_______ JLS-ova

Ukupan broj JLS-ova koji ispunjavaju kriterij dnevnih migracija ali se isključuju iz obuhvata:_______ JLS-ova

3. Popis mišljenja predstavničkih tijela JLP(R)S-ova

PRILOZI:

 3a. Pozitivna mišljenja predstavničkih tijela JLP(R)S-ova

 3b. Negativna mišljenja predstavničkih tijela JLP(R)S-ova (ako je primjenjivo)

 3c. Komunikacija prema JLP(R)S-ovima koji nisu dostavili mišljenje (ako je primjenjivo)

 4. Karta urbanog područja

3.2. DODATAK 2.: Obrazac Sporazuma o suradnji tijekom izrade i provedbe strategije razvoja urbanog područja

Grad, adresa, OIB , zastupan po gradonačelniku ime i prezime (u nastavku teksta: grad središte urbane aglomeracije/ područja ) ( navesti naziv grada)  

i

JLS, adresa, OIB, zastupan/a po čelniku ime i prezime koje čine sastav urbane aglomeracije/ područj a grada ( navesti naziv grada )

i (navesti sve JLS-ove koji su potpisnici ovog Sporazuma)

sklapaju

SPORAZUM O SURADNJI TIJEKOM IZRADE I PROVEDBE

STRATEGIJE RAZVOJA URBANOG PODRUČJA

GRADA ( navesti naziv grada) za financijsko razdoblje

2021. - 2027.

PREDMET SPORAZUMA

Članak 1.

1) Predmet ovog sporazuma je suradnja na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja (navesti naziv grada ) za financijsko razdoblje 2021.-2027. (u nastavku teksta: Strategija)

2) Cilj izrade Strategije je definiranje zajedničkih smjerova razvoja (navesti urbanu aglomeraciju/područje   naziv grada ), predlaganje zajedničkih pravaca djelovanja te olakšavanje provedbe zajedničkih projekata urbane aglomeracije/područja .

Članak 2 .

1) Nositelj izrade Strategije je grad središte urbane aglomeracije/područja (navesti naziv grada) .

2) Strategija se izrađuje za urbanu aglomeraciju/područje (navesti naziv grada ) koja obuhvaća administrativna područja sljedećih jedinica lokalne samouprave:

1. navesti naziv grada središta urbane aglomeracije/područja

2. navesti naziv grada i/ili općine koje čine sastav urbane aglomeracije/ područja

3. navesti naziv grada i/ili općine koje čine sastav urbane aglomeracije/ područje

Članak 3.

Izrada i provedba Strategije je podijeljena u nekoliko faza:

a. Izrada analize stanja/SWOT analize te identifikacija potreba i potencijala;

b. Definiranje posebnih ciljeva, usklađenih sa ciljevima iz hijerarhijski nadređenih akata strateškog planiranja;

c. Identifikacija strateških projekata te zajedničkih razvojnih projekata i izrada Akcijskog plana za provedbu Strategije;

d. Provedba Strategije, tj. identificiranih projekata.

Članak 4.

Pri izradi i provedbi Strategije popisnici sporazuma pridržavat će se načela partnerstva i suradnje u skladu s odredbama Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN 147/14), Zakona o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (NN 123/17), Uredbe Vlade Republike Hrvatske o osnivanju, sastavu, djelokrugu i načinu rada partnerskih vijeća (NN/103/15) te Smjernicama za uspostavu urbanih područja i izradu strategija razvoja urbanih područja za financijsku perspektivu 2021. – 2027., od datum.

Članak 5.

1) Za potrebe provedbe ovog Sporazuma uspostavlja se Koordinacijsko vijeće urbane aglomeracije/urbanog područja (navesti naziv grada ) kao upravljačko tijelo zaduženo za koordinaciju izrade, izmjene i/ili dopune, donošenja, provedbe i praćenja provedbe Strategije .

2) Koordinacijsko vijeće čine gradonačelnici odnosno načelnici svih jedinica lokalne samouprave koje su u sastavu urbane aglomeracije/područja (navesti naziv grada ) odnosno njihovi zamjenici.

3) Koordinacijsko vijeće osniva se Odlukom gradonačelnika grada središta urbane aglomeracije/područja (navesti naziv grada ).

4) Djelokrug i način rada Koordinacijskog vijeća detaljnije se uređuju Poslovnikom o radu Koordinacijskog vijeća (dalje u tekstu: Poslovnik).

5) Članovi Koordinacijskog vijeća n a prvoj sjednici usvajaju Poslovnik te u skladu s odredbama usvojenog Poslovnika među sobom biraju predsjednika .

Članak 6.

Stručni administrativni poslovi za potrebe izrade i provedbe Strategije obavljati će se u okvirima organizacijske strukture grada ( navesti naziv grada ) kao nositelja izrade Strategije.

Članak 7.

Usvajanje Strategije očekuje se do datum .

Članak 8.

Ovaj Sporazum stupa na snagu nakon što ga potpišu ovlašteni predstavnici sporazumnih strana.

Članak 9.

Ovaj Sporazum sastavljen je u xy istovjetna primjerka, po j edan primjerak za svakog potpisnika Sporazuma.

Za grad središte urbane aglomeracije/područja (navesti naziv grada ) :

_____________________________

Ime i prezime funkcija ovlaštenog predstavnika

PRILOG:

1. Karta obuhvata urbanog područja naziv urbanog područja

3.3. DODATAK 3.: Obrazac Osnovne odredbe Poslovnika Koordinacijskog vijeća  

POSLOVNIK O RADU KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

urbane aglomeracije/urbanog područja _____________

1. OSNOVNE ODREDBE

1.1. Ovim Poslovnikom o radu Koordinacijskog vijeća urbane aglomeracije/ urbanog područja __________ (u daljnjem tekstu: Poslovnik) detaljnije se uređuje osnivanje, sastav, djelokrug i način rada Koordinacijskog vijeća, te druga pitanja od značaja za rad Koordinacijskog vijeća.

1.2. Ovaj Poslovnik usvaja se na prvoj sjednici Koordinacijskog vijeća i primjenjuje se za vrijeme trajanja pripreme i provedbe S trategije razvoja urbanog područja ___________ (u nastavku teksta: Strategija).

1.3. Izrazi koji se koriste u ovom Poslovniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

2. OSNIVANJE KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

2.1. Koordinacijsko vijeće urbane aglomeracije/urbanog područja _________ osniva se Odlukom gradonačelnika grada središta urbane aglomeracije/područja temeljem Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije.

3. SASTAV KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

3.1. Koordinacijsko vijeće sačinjavaju gradonačelnici odnosno načelnici svih jedinica lokalne samouprave koje čine urbano područje odnosno njihovi zamjenici .

3.2. Članstvo u Koordinacijskom vijeću prestaje  emeljem službene obavijesti pojedine jedinice lokalne samouprave o opozivu člana odnosno o prijedlogu nove osobe koja predstavlja jedinicu lokalne samouprave. Svaka jedinica lokalne samouprave dužna je obavijestiti Tehničko tajništvo Koordinacijskog vijeća o promjeni svojeg člana ili zamjenika.

3.3. Sastav Koordinacijskog vijeća je javan te se objavljuje na mrežnoj stranici Grada središta.

4. DJELOKRUG I NAČIN RADA KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

4.1. Koordinacijsko vijeće urbane aglomeracije/urbanog područja _________ osniva se kao upravljačko tijelo zaduženo za koordinaciju izrade, izmjene i/ili dopune, donošenja, provedbe i praćenja provedbe Strategije s ciljem sudjelovanja u svim fazama postupka izrade Strategije, utvrđivanju prioriteta razvoja urbanog područja te predlaganja strateških  projekata važnih za razvoj urbanog područja.

4.2. Koordinacijsko vijeće se u svom radu rukovodi sljedećim načelima:

- točnosti i cjelovitosti: za pripremu, izradu, izvještavanje te praćenje provedbe i učinaka moraju se koristiti pouzdani, provjerljivi i usporedivi podaci

- učinkovitosti i djelotvornosti: za postavljene ciljeve moraju biti definirati odgovarajući pokazatelji

- odgovornosti i usmjerenosti na rezultat: potrebno je osigurati odgovarajuće uvjete, resurse i političku podršku za postizavanje željenih rezultata, ishoda i učinaka

- održivosti: utemeljenost na rezultatima i iskustvima iz prethodnih procesa strateškog planiranja

- transparentnosti: koje se odnosi na način rada Koordinacijskog vijeća

- jednakosti članova partnerstva: podrazumijeva da svaki član Koordinacijskog vijeća može iznijeti stajalište jedinice lokalne samouprave koju predstavlja te da to mišljenje na prikladan način bude uzeto u razmatranje.

5. ZADAĆE KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

5.1. Koordinacijsko vijeće je upravljačko tijelo sa sljedećim zadaćama:

- definira zadaće i odgovornosti svih potpisnica Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije te koordinira i upravlja procesom izrade, izmjene i/ili dopune,   donošenja, provedbe i   praćenja provedbe Strategije ,

- daje mišljenje na konačni nacrt Strategije i  provedbenih akata Strategije - Akcijskog plana i Komunikacijske strategijete te ih upućuje svim jedinicama lokalne samouprave iz obuhvata i jedinicama područne (regionalne) samouprave u čiji obuhvat ulaze navedene jedinice lokalne samouprave radi dava nja mišljenja njihovih predstavničkih tijela kao i na mišljenje partnerskom vijeću za urbano područje ;

- nakon pribavljenih pozitivnih mišljenja, upućuje konačni nacrt Strategije te provedbenih akata Strategije - Akcijskog plana i Komunikacijske strategije, gradu središtu urbane aglomeracije/područja radi donošenja tih akata od strane njegovog predstavničkog tijela;

- daje mišljenje o aktivnostima vezanim uz pokretanje postupka vrednovanja Strategije, pokretanje izrade Strateške procjene utjecaja na okoliš kao i pokretanje postupka javnog savjetovanja s javnošću o nacrtu Strategije;

- daje mišljenje na Izvješće o provedbi Strategije prije njegovog podnošenja predstavničkim tijelima, regionalnom koordinatoru i koordinacijskom tijelu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije

- predlaže, razmatra i donosi odluke, mišljenja i zaključke o prijedlogu propisa, projekata ili nekog drugog dokumenta za to urbano područje.

6. PREDSJEDAVAJUĆA OSOBA

6.1. Članovi Koordinacijskog vijeća n a prvoj sjednici među sobom biraju predsjednika u skladu s odredbama ovoga Poslovnika .

6.2. Predsjedavajuća osoba:

- upravlja radom Koordinacijskog vijeća i odgovorna je za provedbu svih njegovih aktivnosti te vodi sjednice;

- pisanim putem saziva sjednice Koordinacijskog vijeća ;

- predlaže dnevni red, uzimajući u obzir prijedloge ostalih članova Koordinacijskog vijeća;

- odlučuje o pozivanju vanjskih stručnjaka na sjednice Koordinacijskog vijeća; pokreće pisani postupak odlučivanja između sjednica Koordinacijskog vijeća;  predstavlja Koordinacijsko vijeće u javnosti;

- donosi odluke o načinu i sadržaju informiranja javnosti o radu Koordinacijskog vijeća;

- svojim potpisom ovjerava zapisnik sa sjednice Koordinacijskog vijeća i potpisuje odluke Koordinacijskog vijeća.

7. PRAVA I DUŽNOSTI ČLANOVA KOORDINACIJSKOG VIJEĆA

7.1. Prava članova Koordinacijskog vijeća uključuju:

- davanje primjedaba na dostavljene materijale, odluke, zapisnike i ostale dokumente s održane sjednice;

- predlaganje izmjena i/ili dopuna Poslovnika;

- predlaganje sazivanja sjednice Koordinacijskog vijeća.

7.2. Dužnosti članova Koordinacijskog vijeća uključuju:

- upoznavanje s dokumentima koji su predmet rasprave na sjednicama Koordinacijskog vijeća;

- aktivno sudjelovanje na sjednicama Koordinacijskog vijeća, uključujući praćenje dokumenata i iznošenje mišljenja;

- analizu napretka u postizanju specifičnih ciljeva utvrđenih Strategijom;

- analizu rezultata u vezi praćenja provedbe Strategije;

- predlaganje promjena u provedbenim aktima Strategije - Akcijskom planu i Komunikacijskoj strategiji u cilju učinkovite provedbe Strategije;

- obavještavanje svojeg zamjenika o potrebi prisustvovanja sjednici u slučaju nemogućnosti sudjelovanja na sjednici Koordinacijskog vijeća. U ovom slučaju zamjenik člana sudjeluje na sjednici s pravom glasa.

8. TEHNIČKO TAJNIŠTVO

8.1. Organizacijsku podršku radu Koordinacijskog vijeća pruža Tehničko tajništvo (dalje u tekstu: Tajništvo). Tajništvo predstavlja  operativnu razinu koja surađuje sa stručnim službama svih potpisnika Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi S trategije i koja operativno pomaže Koordinacijskom vijeću u obavljanju njegovih zadaća .

8.2. Zadaci Tajništva uključuju:

- pripremu poziva za sjednicu Koordinacijskog vijeća te upućivanje poziva;

- organizaciju sjednica Koordinacijskog vijeća i pripremu svih materijala za sjednice;

- prikupljanje, izradu, dostavljanje dokumenata i materijala (izvješća, analize i prijedlozi) potrebnih za rad Koordinacijskog vijeća;

- sastavljanje i dostavljanje zapisnika sa sjednica Koordinacijskog vijeća;

- koordinaciju provedbe odluka Koordinacijskog vijeća te potrebnu razmjenu informacija između zainteresiranih stranaka;

- prikupljanje i čuvanje sve dokumentacije vezane za rad Koordinacijskog vijeća;

- tehničku i logističku pripremu, kako bi se svim članovima omogućilo djelotvorno sudjelovanje u raspravama i odlučivanju;

- druge poslove i zadaće vezane za rad Koordinacijskog vijeća.

8.3. Sva korespondencija koja se odnosi na aktivnosti Koordinacijskog vijeća upućuje se Tajništvu.

9. SJEDNICE I DOKUMENTI

9.1. Sjednice pisanim putem saziva Predsjedavajuća osoba Koordinacijskog vijeća.

9.2. Sjednice Koordinacijskog vijeća održavaju se  minimalno dva puta godišnje. Na pisani zahtjev minimalno polovine svih članova Koordinacijskog vijeća, Pred sjedavajuća osoba je obvezna sazvati dodatnu sjednicu Koordinacijskog vijeća 

9.3. U pozivu na sjednicu navodi se mjesto, vrijeme i predviđeni dnevni red sjednice. Poziv, sa svim pripremnim materijalima, upućuje se svim članovima Koordinacijskog vijeća odnosno njihovim zamjenama elektroničkom poštom u pravilu najmanje pet radnih dana prije utvrđenog datuma sjednice Koordinacijskog vijeća.

9.4. Svi materijali i dokumenti koji su predmet rasprave ne smiju se iznositi u javnost do kraja sjednice Koordinacijskog vijeća i prema njima se treba odnositi sukladno načelima etičnog postupanja.

10. ZAPISNIK SA SJEDNICA

10.1. Zapisnik svake sjednice Koordinacijskog vijeća sadrži sljedeće:

a. dnevni red sjednice;

b. popis sudionika;

c. sadržaj odluka koje je Koordinacijsko vijeće usvojilo;

d. sažetak ostalih odluka koje je Koordinacijsko vijeće donijelo.

10.2. U roku od deset radnih dana nakon datuma sjednice, Tajništvo je dužno elektroničkom poštom poslati nacrt zapisnika sa sjednice na primjedbe i očitovanje svim članovima  ili zamjenicima koji su bili prisutni  na sjednici. Primjedbe i očitovanja moraju se poslati u roku od pet radnih dana od primitka nacrta. Ako se u roku od pet radnih dana primjedbe ne zaprime, smatrat će se da ih nema. U slučaju dostavljanja komentara ili ispravaka Predsjedavajuća osoba Koordinacijskog vijeća odlučuje o unošenju izmjena i dopuna zapisnika.

10.3. Ako Predsjedavajuća osoba Koordinacijskog vijeća ne prihvati izmjene i dopune ili ako najmanje tri člana iznesu prigovor na istu točku izmijenjenog teksta zapisnika, ovo pitanje postaje predmetom rasprave i o njemu će se donijeti odluka na sljedećoj sjednici Koordinacijskog vijeća.

10.4. Konačna verzija zapisnika sa sjednice odobrava se na sljedećoj sjednici Koordinacijskog vijeća.

11. DONOŠENJE ODLUKA I PISANI POSTUPAK

11.1. Koordinacijsko vijeće u pravilu raspravlja te donosi odluke na sjednicama.

11.2. Za održavanje sjednice Koordinacijskog vijeća obvezna je prisutnost predsjedavajuće osobe te prisutnost 2/3 svih članova Koordinacijskog vijeća koji imaju pravo glasa ili njihovih zamjenika.

11.3. Zamjenik člana sudjeluje na sjednicama u slučajevima opravdane spriječenosti člana. Ako na sjednici sudjeluju i član s pravom glasa i njegova zamjena pravo glasa ima samo član. Ukoliko su i član i zamjena člana opravdano spriječeni, mogu ovlastiti promatrača da sudjeluje na pojedinoj sjednici Koordinacijskog vijeća, ali bez prava glasa.

11.4. Odluke Koordinacijskog vijeća donose se 2/3 većinom glasova svih članova Koordinacijskog vijeća s pravom glasa, osim mišljenja na konačni nacrt Strategije koje se donosi isključivo konsenzusom svih članova. Ako na sjednici na kojoj se raspravlja o konačnom nacrtu Strategije nisu prisutni svi članovi Koordinacijskog vijeća s pravom glasa članovi koji nisu prisutni na sjednici  mogu dostaviti pisano mišljenje o konačnom nacrtu Strategije. Ako član Koordinacijskog vijeća ne dostavi pisano mišljenje u traženom roku smatrat će se da je suglasan s konačnim nacrtom Strategije.

11.5. Koordinacijsko vijeće može raspravljati i donositi odluke i u pisanom postupku.

11.6. U pisanom postupku, Tajništvo mora članovima Koordinacijskog vijeća poslati sve potrebne materijale potrebne za donošenja odluka minimalno pet radnih dana prije roka za očitovanje.

11.7. Ukoliko član Koordinacijskog vijeća ne dostavi mišljenje u traženom roku, smatrat će se da je suglasan s prijedlogom Odluke koja je predmet pisanog postupka.

12. ZAVRŠNE ODREDBE

12.1. Koordinacijsko vijeće može izmijeniti i dopuniti Poslovnik nakon pisanog prijedloga bilo kojeg od člana iza čega slijedi rasprava.

12.2. Izmjene i dopune Poslovnika Koordinacijskog vijeća treba raspraviti i odobriti Koordinacijsko vijeće.

12.3. Novi tekst Poslovnika Koordinacijskog vijeća podijelit će se svim članovima uz konačnu verziju zapisnika sa sjednice.

12.4. Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja.

PREDSJEDNIK KOORDINACIJSKOG ZA

URBANU AGLOMERACIJU/PODRUČJE

___________________________

3.4. DODATAK 4.:  Obrazac Struktura Strategije razvoja urbanog područja

Obrazac sadrži minimalni sadržaj Strategije razvoja urbanog područja za financijsko razdoblje 2021.-2027. (u nastavku teksta: Strategija) koji je definiran člankom 23. EU Uredbe o zajedničkim odredbama (točke 2., 3., 5., 6. i 13. ovog Obrasca) te sadržaj koji je definiran kao obvezan za srednjoročne akte strateškog planiranje prema članku 11.  Uredbe o smjernicama za izradu akata strateškog planiranja (točke 4., 5., 7., 8., 9., 10., 11., 12. i 13. ovog Obrasca).

Tim za izradu Strategije može, prema vlastitom nahođenju, umetnuti dodatne odjeljke i teme, pod uvjetom da nije izostavljen nijedan dio ovog obrasca.

3.5. DODATAK 5.: Obrazac Smjernice za izradu analize stanja i indikativni sadržaj analize stanja

A) Smjernice za izradu analize stanja

Što se radi?

Kod pripreme analize stanja treba analizirati i (i) interno okruženje kao i (ii) vanjsko okruženje organizacije(a), zajedno s (iii) općom situacijom u sektoru.

Analiza stanja u prvom redu služi kao informacija za izradu odjeljka o  srednjoročnim razvojnim potrebama i potencijalima iz NRS-a, sektorske ili višesektorske strategije, nacionalnih, regionalnih/lokalnih planova kao i kratkoročnih provedbenih programa, u konkretnom slučaju odjeljka „Opis srednjoročnih razvojnih potreba i potencijala“ s trategije razvoja urbanog područja ( točka 5. u Dodatku 4. Struktura strategije razvoja urbanog područja - u nastavku teksta: Strategija ).

Postoji mala razlika u pristupu i težištu analize koja se temelji na vrsti akta za koji se izrađuje. U slučaju dugoročnih i srednjoročnih akata strateškog planiranja (među ostalim i Strategije), analiza će uglavnom odražavati prednosti/prilike kao i potencijalne nedostatke i prijetnje relevantne za određeni sektor. Kada se analiza stanja izrađuje za kratkoročne akte (tj. institucionalne provedbene programe), težište će biti na prednostima i nedostacima institucije, kao što je opisano u nastavku. Za dugoročne i srednjoročne akte (među ostalim i Strategiju) dobar primjer predstavljaju analize iz novijih izvješća o sektorskoj politici kojima se daje podrška procesu izrade NRS-a.

a) Analiza unutarnjeg okruženja institucije

Ocjena unutarnjeg okruženja bavi se analizom osnovnih pitanja upravljanja – raspoloživim resursima i funkcionalnom/strukturnom koherentnošću institucije. Analiza ta dva široka segmenta osigurava vjerodostojnu ocjenu sposobnosti institucije za ostvarivanje planiranih ciljeva, kao i za provedbu zadaća koje predviđa normativni akt ili politika.

Kod analize raspoloživih resursa, potrebno je posvetiti pozornost trima osnovnim vrstama resursa - ljudskim, financijskim i infrastrukturnim, koji zajednički čine ukupni kapacitet institucije. Posebnu pozornost potrebno je posvetiti ljudskim resursima, njihovim sadašnjim znanjima i sposobnostima. Sve analize koje se odnose na raspoložive resurse trebaju završiti identifikacijom potrebnih poboljšanja temeljem kojih će institucija postati učinkovitija te sposobnija ostvariti svoje ciljeve.

Analiza funkcionalne/organizacijske strukture institucije još je jedan važan dio analize unutarnjeg okruženja. Ovaj dio analize bavi se ocjenom postojeće administrativne strukture institucije (uključujući podređene organizacije) kroz ocjenu njihovih funkcija i njihove uloge u okviru koji je prethodno utvrđen mandatom i smjerovima djelovanja institucije.

Između ostaloga, ova analiza uključuje ocjenu sposobnosti za izradu, ocjenu, praćenje i provedbu politika u ministarstvu u cjelini, u strukturnim jedinicama ministarstva te u podređenim tijelima. Kao rezultat te analize, ministarstvo mora provesti odgovarajuća institucionalna i strukturna poboljšanja. Moguća poboljšanja upravnog ustroja treba utvrditi kroz davanje obrazloženja prijedloga.

b) Analiza vanjskog okruženja institucije

Ovaj dio osigurava analizu raznih čimbenika vanjskog okruženja (kako nacionalnog tako i međunarodnog) institucije koje ili promiče ili ograničava njezinu sposobnost za provedbu vlastitih politika.

Posebnu pozornost treba posvetiti činjenici da je Hrvatska članica Europske unije (EU) te je stoga pod izravnim utjecajem politika na razini EU-a. U ovoj fazi treba ocijeniti i prilike koje osigurava Ugovor o partnerstvu i glavne karakteristike Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO). U nacionalnom kontekstu potrebno je analizirati ključne dionike koji sudjeluju i aktivni su u izradi politika ili provedbi te istaknuti glavne probleme s kojima je institucija već suočena ili koji bi ju mogli pogoditi u budućnosti.

Kako se radi?

Radna skupina uspostavljena na razini institucije za izradu akta strateškog planiranja odgovorna je za izradu ove analize. Koordinator za strateško planiranje djeluje kao tehničko tajništvo radne skupine te osigurava široko sudjelovanje predstavnika svih odjela kao i upravljanje raznim informacijama koje zaprima. Koordinacijsko tijelo putem svojih stručnjaka određenih za ove zadaće osigurava opće metodološke smjernice te osigurava razmjenu najbolje prakse među raznim resorima. U ovoj fazi moguće je savjetovati se i s dodatnim vanjskim stručnjacima.

Okvir: Članovi radne skupine za izradu akta strateškog planiranja:

Kod provedbe ove ocjene potrebno je uzeti u obzir analize i zaključke prethodnih istraživanja, revizija, strateških izvješća i druge dokumente . Moguće je izraditi poseban upitnik za zaposlene i druge relevantne dionike kako bi se utvrdilo njihovo gledanje na sadašnji status i moguća poboljšanja. Radna skupina za strateško planiranje treba posvetiti posebnu pozornost ovom dijelu strateškog akta, budući da bi se time osigurao jasan funkcionalni pregled institucije kao i konkretna rješenja za racionalizaciju te poboljšanu učinkovitost zajedno sa širokim programom srednjoročnih do dugoročnih politika.

Postoji nekoliko metoda analize politika koje se mogu koristi kod izrade analize stanja i utvrđivanja problema, kao što je prikazano u tablici u nastavku. Jedna od tih metoda, SWOT analiza, detaljno je predstavljena u nastavku.