Poglavlje 1 USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (Narodne novine broj 94/2013) sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. i članka 52 Ustava Republike Hrvatske ( Narodne novine broj 56/90, 135/97, 8/98,  113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10 i 05/14).

OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

U dosadašnjoj primjeni Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) uočeni su određeni problemi u postupanju  koje je potrebno dodatno regulirati, odnosno propisati novim odredbama. U praksi se pokazalo potrebnim dodatno regulirati postupanje s pokretninama, i to iz razloga što se pojedini pojavni oblici imovine nisu mogli podvesti niti pod jedan oblik imovine definiran postojećim Zakonom, niti se postupanje s određenim oblicima imovine moglo provoditi temeljem posebnih propisa. Ovo se osobito odnosi na  pokretnu imovinu trajno oduzetu u kaznenim postupcima koja po svojoj prirodi nije prikladna za duže čuvanje, te je racionalnije i ekonomičnije omogućiti raspolaganje istom odmah po zaprimanju. Nadalje, pošto je Državni ured za upravljanje državnom imovinom u periodu od stupanja na snagu Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske zaprimio brojne upite tijela državne uprave, a i drugih korisnika nekretnina vezane za članak 19, odnosno plaćanje komunalne naknade za nekretnine koje koriste dotični, ovim Zakonom propisuje se da obveza  plaćanja komunalne naknade ne postoji isključivo za nekretnine koje su predane na upravljanje Državnom uredu. Ovim Zakonom olakšava se i raspolaganje nekretninama u svrhu osnivanja prava građenja i davanja u zakup, na način da se istima u navedenu svrhu može raspolagati i bez provedbe javnog natječaja kako bi se omogućila brža i kvalitetnija provedba investicijskih projekata. Jednako tako, temeljem dosadašnjih propisa Republika Hrvatska mogla je nekretnine steći jedino prihvatom darovanja, te je bilo potrebno propisati mogućnost stjecanja istih putem kupnje, zamjene, odnosno posebnih propisa. Kao jedan od bitnih elemenata transparentnog upravljanja i raspolaganja državnom imovinom, novouspostavljeni  Središnji registar državne imovine u kojem su se do sada evidentirali samo određeni oblici imovine, potrebno je unaprijediti, pa je, sukladno uočenim problemima u praksi predloženo da se u njemu od sada evidentiraju svi pojavni oblici imovine sukladno Zakonu. Ovom izmjenom stvoren je temelj za potpuno transparentno  upravljanje svim oblicima državne imovine, a detaljniji sadržaj registra propisat će se uredbom. Ovim Zakonom potrebno je detaljnije propisati i poslovanje Centra za restrukturiranje i prodaju (u daljnjem tekstu: CERP), koji je kao pravni sljednik Hrvatskog fonda za privatizaciju i Agencije za upravljanje državnom imovinom također naišao na određene probleme u provedbi Zakona.  Između ostalog, uzimajući u obzir CERP-ovo pravno sljedništvo HFP-a i AUDIO-a, odnosno njihovih predmeta, te stručnog i operativnog kadra, potrebno je propisati da CERP obavlja poslove vezane za poslove Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, i to temeljem sklopljenog ugovora s Državnim uredom. CERP-u je također potrebno osigurati lakši i ekonomičniji postupak prodaje dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društvima na način da se kao obvezatan način prodaje putem javnog prikupljanja ponuda propiše samo za slučaj kada udio dionica ili udjela u tim društvima prelazi 50 posto u temeljnom kapitalu (odnosno manje od toga, ako tako odluči nadležno tijelo). Također, predlaže se smanjenje broja neuspjelih postupaka prodaje, te , za slučaj prodaje dionica izvan knjige naloga, omogućavanje prodaje izravno putem/na Zagrebačkoj burzi. Također, zbog velikog broja neriješenih predmeta u CERP-u, a koji su blokirani zbog nemogućnosti prijenosa dionica prijašnjim vlasnicima oduzete imovine i ukidanje rezervacija, potrebno je proširiti opseg javnih ovlasti CERP-a. Zbog brojnih financijskih obaveza koje je Centar preuzeo kao pravni sljednik ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom, kao i Zakonom propisane obaveze Centra da sudjeluje u restrukturiranju i snosi troškove restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, prihodi koje Centar ostvaruje iz izvora propisanih važećom odredbom navedenoga članka Zakona nisu dostatni za  ispunjenje njegovih Zakonom određenih obaveza. Radi stvaranja pretpostavki koje će omogućiti da Centar  izvršava sve Zakonom mu dodijeljene poslove, predloženom izmjenom Zakona osiguravaju se  potrebni izvori financiranja te bi se na taj način povećali primici, a smanjili izdaci od financijske imovine. Sredstava ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno ovom Zakonu upravlja Centar kao i sredstava ostvarenih podjelom dobiti tih društava usmjeravala bi se na zatvaranje obveza po kreditima koje Centar ima kod poslovnih banaka, a koji su i podignuti radi izvršenja gore spomenute zakonske obveze Centra za sudjelovanjem u restrukturiranju i podmirenju troškova restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Nadalje, vezano za Fond hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, predlaže se da se prilikom budućih privatizacija javnih poduzeća Fondu bez naplate prenese najmanje 7 posto dionica. Također, predlaže se i omogućiti CERP-u da ustupa dionice nasljednicima hrvatskih ratnih vojnih invalida koji su umrli, ali su prije smrti predali zahtjev za dodjelu dionica, iako je to pravo do sada bilo neprenosivo. Kao poseban problem, javlja se i pitanje ugovora o prodaji dionica uz obročnu otplatu i popust, a   koje je HFP do rujna 1996. godine sklopio s malim dioničarima. Ovi ugovori su se smatrali protivnima odredbama Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, te je HFP pozvao kupce na plaćanje ili izmjene ugovora, pri čemu se njih čak 7016 nije odazvalo takvom pozivu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže se rješenje ovog problema tako da se protekom rokova neizvršeni ugovori smatraju raskinutim na način da kupcu u vlasništvo pripada broj otplaćenih dionica ili poslovnih udjela, uvećan za pripadajući popust koji će Centar utvrditi u odnosu na dionice i poslovne udjele u nominalnoj vrijednosti do 20.000 njemačkih maraka, pod uvjetom da je kupac platio 5% ugovorene kupovnine, dok se preostale dionice i poslovni udjeli prenose u vlasništvo Centra.

OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Poglavlje 2 TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

KONAČNI  PRIJEDLOG  ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVLJANJU I RASPOLAGANJU IMOVINOM U VLASNIŠTVU REPUBLIKE HRVATSKE

Članak 1.

U članku 3. stavak 1. iza točke 6. dodaje se nova točka koja glasi: „pokretnine“

Članak 2.

U članku 17,stavku 4. iza riječi „Republiku Hrvatsku“ dodaje se zarez i riječi: „ukoliko to nije regulirano posebnim propisima.“

Članak 3.

U Članku 18 dodaju se novi stavci 4, 5 i 6 koji glase:

„(4) Tijelo koje je donijelo odluku o trajnom oduzimanju pokretnina dostaviti će Državnom uredu odluku s klauzulom pravomoćnosti i predati oduzete pokretnine.

(5) Državni ured će preuzeti pokretnine na čuvanje  i osigurati sve što je potrebno za njihov smještaj, te poduzeti mjere potrebne radi njihovog očuvanja, a po preuzimanju sastavit će zapisnik u kojem će se pokretnine popisati i opisati po svojstvima na način koji omogućuje utvrđenje istovjetnosti.

(6) Ako oduzete pokretnine imaju neznatnu vrijednost, ili nisu u funkciji, ako predstavljaju opasnost za život i zdravlje ljudi, ako su procijenjene kao otpad ili ih nije moguće čuvati na odgovarajući način, ili bi troškovi procjene i prodaje prelazili njihovu vrijednost, iste će se uništiti, odnosno ekološki zbrinuti na neškodljiv način pod nadzorom ovlaštenih tijela sukladno posebnim propisima. “

Dosadašnji stavci 4, 5 i 6 postaju stavci 7, 8 i 9.

U stavku 7. na kraju teksta umjesto točke stavlja se zarez i dodaje tekst koji glasi:

"a operativna provedba upravljanja tom imovinom u nadležnosti je Centra za restrukturiranje i prodaju, sukladno ugovoru kojeg će sklopiti Državni ured za upravljanje državnom imovinom i Centar za restrukturiranje i prodaju u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 4.

U članku 19, stavak 1. riječi: „Republika Hrvatska i Državni ured“ zamjenjuju se riječima: „Nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske koje su povjerene na upravljanje Državnom uredu“

Članak 5.

U Članku 3. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

( 2) Iznimno o odredbe stavka 1., točke 1. ovog članka, državna imovina u smislu Registra državne imovine obuhvaća sve pojavne oblike imovine određene ovim Zakonom i to u vlasništvu RH i vlasništvu JLPRS, trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač RH ili JLPRS, ustanova kojima je jedan od osnivača RH, VRH ili JLPRS, i pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i pojavne oblike državne imovine koja im je na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dana na upravljanje ili korištenje,  a u skladu sa smjernicama iz Strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija).

Članak 6.

U Članku 4. stavak 7. riječ „pruge“ zamijenjuje se riječju „infrastrukture“.

U stavku 34. ispred riječi „epikontinentalni pojas“ dodaje se pojam „pomorsko dobro“

U stavku 35. ispred riječi „vodne građevine“ dodaju se riječi „javno vodno dobro i“

Članak 7.

U čl. 24. st.6. dodaju se nove alineje 1. i 2. koje glase:

"- sredstava ostvarenih prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno ovomu Zakonu upravlja Centar, kao i sredstava ostvarenih podjelom dobiti, odnosno ostatka stečajne ili likvidacijske mase tih društava,

- naknada za prodaju dionica i udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, a kojima sukladno Zakonu upravlja Državni ured"

Dosadašnje alineje 2. i 3. postaju alineje 3. i 4.

U čl. 24. dodaje se novi st.8. koji glasi:

(8) Višak ostvarenih prihoda nad rashodima Centra prihod je državnog proračuna.

Dosadašnji stavak 8. i stavak 9. postaju stavak 9. i stavak 10.

Članak 8.

U članku 28. stavak 9. prva alineja mijenja se i glasi:

"Utvrđuje procijenjene nekretnine i neprocijenjene pokretnine i potraživanja u postupcima pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća provedenim sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća (NN br.19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95, 118/99) i Zakonu o privatizaciji (NNbr.21/96, 71/97, 16/98, 73/00), prenosi dionice ili poslovne udjele prijašnjim vlasnicima kojima je, sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN br. 92/96,39/99,42/99,92/99,43/00,131/00, 27/01, 34/01,65/01, 118/01,80/02 i 81/02), utvrđeno pravo na naknadu za oduzetu imovinu u dionicama ili poslovnim udjelima trgovačkih društava, te ukida rezervacije dionica i poslovnih udjela, određene upravnim aktima pravnih prednika Centra."

U stavku  9. dodaje se nova alineja koja glasi:

"Protiv upravnih akata Centra žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor."

Članak 9.

U Članku 32. stavku 9. riječi „i uprava“ brišu se.

Članak 10.

U članku 40. stavak 6. mijenja se i glasi:

"Javnim prikupljanjem ponuda prodaju se dionice trgovačkih društava koje u temeljnom kapitalu društva predstavljaju udio veći od 50%, te društava za koje tako odluči tijelo nadležno sukladno ovom Zakonu ".

Iza dosadašnjeg stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:

"Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava mogu se prodavati na sljedeće načine:

putem trgovine unutar knjige ponuda, u modalitetu redovite trgovine i/ili u modalitetu dražbe,

putem trgovine izvan knjige ponuda, kroz blok-transakcije ili putem javne dražbe".

Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11., mijenja se i glasi:

"Na uređenom tržištu kapitala dionice trgovačkih društava izlažu se putem naloga preko ovlaštenog investicijskog društva odnosno organizacijom javne dražbe od strane Zagrebačke burze u slučaju prodaje izvan knjige ponuda putem javne dražbe".

Dosadašnji stavci 11., 12., 13. i 14.  postaju  stavci  12.,13,14. i 15.

Stavak 16. mijenja se i glasi:

"Neposredna prodaja može se provesti kada dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nisu okončana sklapanjem ugovora o prodaji".

U stavku 15. briše se riječ "Centra".

Dosadašnji stavak 15. postaje stavak 18.

Članak 11.

U članku 41. stavku 1. u prvoj alineji  brišu se riječi "(javna dražba)",

U stavku 1. alineja treća mijenja se i glasi:

" izravnom ponudom za kupnju članovima društva u slučaju postojanja prava prvokupa"

U stavku 4. tekst "odnosno manji od 50% ako se radi o društvima od posebnog i strateškog interesa za Republiku Hrvatsku" zamjenjuje se tekstom " te društava za koje tako odluči tijelo nadležno sukladno ovom Zakonu ".

U stavku 6. briše se tekst " Centra, uz prethodnu suglasnost Državnog ureda"

Stavak  7. mijenja se i glasi:

"Neposredna prodaja može se provesti kada dva uzastopna postupka prodaje javnim nadmetanjem ili javnim prikupljanjem ponuda nisu okončana sklapanjem ugovora o prodaji".

Iza stavka 7. dodaju se novi stavci 8. i 9. koji glase:

"Izravna ponuda za kupnju poslovnih udjela društva sa ograničenom odgovornošću provest će se samo ukoliko je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa. Izravna ponuda podnosi se ostalim članovima društva sukladno odredbama akta o osnivanju društva.

U slučaju da ostali članovi društva ne prihvate ponudu za kupnju ponuđenih poslovnih udjela u postupku prodaje prvokupom sukladno stavku 8. ovog članka, provesti će se prodaja poslovnih udjela na drugačiji način propisan ovim Zakonom. "

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 10.

Članak 12.

Iza članka 41. dodaje se novi članak 41.a koji glasi:

(1) Odluku o prodaji dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava kojima upravlja Centar, donosi:

ravnatelj Centra za dionice i poslovne udjele čija je nominalna vrijednost do uključivo 1.000.000,00 kuna,

Upravno vijeće Centra, na prijedlog ravnatelja Centra, za dionice i poslovne udjele čija je nominalna vrijednost veća od 1.000.000,00 kuna.

(2) Odluku o prodaji dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava koja su kao društva od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku utvrđena Odlukom o utvrđivanju popisa trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku (Narodne novine, broj 120/13), donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog Državnog ureda za upravljanje državom imovinom.

Članak 13.

U članku  46. dodaje se novi stavak koji glasi:

"Na prijedlog Ministarstva nadležnog za branitelje, uz prethodno pribavljenu suglasnost ministarstva nadležnog u odnosu na osnovnu djelatnost trgovačkog društva, ministarstva nadležnog za financije, ministarstva nadležnog za gospodarstvo i Državnog ureda, Vlada Republike Hrvatske može odlučiti da se u postupku privatizacije trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku dio dionica tih društava u vlasništvu Republike Hrvatske prenese bez naknade Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji."

Članak 14.

U članku 50, stavku 1., iza riječi „zamjene“ dodaje se zarez i riječ „kupnje“.

U stavku 5. iza riječi „utvrđuje“ dodaje se riječ „godišnju“.

Članak 15.

U članku 52. stavku 2 riječi “mogu se prodati nekretnine“ zamjenjuju se riječima: „ može se raspolagati nekretninama“

Članak 16.

U članku 57. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Pored slučajeva iz odredbe stavka 1. ovoga članka, Republika Hrvatska može stjecati nekretnine kupnjom, zamjenom nekretnina ili po posebnim propisima.“

Članak 17.

U Članku 58. stavku 3. riječi „ako je svrha korištenja od posebnog značenja za kulturni, socijalni i obrazovni razvoj Republike Hrvatske“ zamjenjuju se riječima: „ako je svrha korištenja od posebnog značenja za kulturni, socijalni,  obrazovni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske.

Članak 18

Iza članka 59 dodaje se podnaslov:

„Upravljanje i raspolaganje pokretninama“

Ispod podnaslova dodaju se novi članci 59a, 59 b i 59 c koji glase:

„Članak 59a

Prije raspolaganja imovinom u obliku pokretnina nadležno tijelo obavit će procjenu istih i to po ovlaštenim vještacima, uzimajući u obzir procjene učinjene u sudskim postupcima ukoliko su iste dostupne, odnosno na drugi način određen posebnim propisom.

Članak 59b

Raspolaganje imovinom u obliku pokretnina vrši se putem javnog natječaja – javnim pozivom za prikupljanje pisanih ponuda ili usmenim javnim nadmetanjem.

Iznimno, imovinom u obliku pokretnina može se raspolagati i neposrednom pogodbom u slučaju kada je to određeno posebnim propisom.

Članak 59c

Oduzete pokretnine mogu se besplatno dodijeliti :

ako se postupak prodaje nije uspio provesti i ako je to u javnom interesu,

iznimno, mogu se dodijeliti besplatno i prije provedbe postupka prodaje tijelima državne uprave ako su pokretnine potrebne za obavljanje njihovih djelatnosti,

ustanovama i drugim tijelima socijalne skrbi, pravnim osobama koje imaju javne ovlasti, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave,

tijelima od društvenog značaja koja su korisnici državnog proračuna, ako su pokretnine potrebne za obavljanje humanitarne, socijalne, društvene ili općekorisne djelatnosti, ili se radi o pokretninama povijesnog, umjetničkog, znanstvenog, arheološkog ili etnografskog značaja, ako je to u javnom interesu.

Odluku o besplatnoj dodjeli oduzetih pokretnina  donosi Povjerenstvo Državnog ureda kojem je na čelu predstojnik Državnog ureda.“

Članak 19.

Članak 60. mijenja se i glasi:

„(1) Registar državne imovine (u daljnjem tekstu: Središnji Registar) je centralizirani skup podataka o pojavnim oblicima državne imovine u vlasništvu RH i JLPRS-a, trgovačkih društava, zavoda i drugih pravnih osoba čiji je osnivač RH ili JLPRS, ustanova kojima je jedan od osnivača RH, VRH ili JLPRS, i pravnih osoba s javnim ovlastima, kao i podataka o pojavnim oblicima državne imovine koja im je na temelju posebnog propisa ili pravnog posla dana na upravljanje ili korištenje, a u skladu sa smjernicama iz Strategije upravljanja i raspolaganja državnom imovinom (u daljnjem tekstu: Strategija)

(2) Središnji registar sadrži popis državne imovine u pojavnim oblicima iz članka 4. Ovog Zakona.

(3) Državni ured uspostavlja i vodi Središnji registar.

(4) Podaci Središnjeg registra se objavljuju se na mrežnim stranicama Državnog ureda.“

Članak 20.

Naslov iznad Članka 61. mijenja se i glasi:

„Obveznici dostave podataka u Središnji registar i njihove obveze“

Članak 21.

Članak 61 mijenja se i glasi:

„(1)Obveznici dostave podataka su:

-proračunski i izvanproračunski korisnici državnog proračuna,

-jedinice JLPRS

-proračunski i izvanproračunski korisnici proračuna JLPRS

-trgovačka društva, zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač RH ili JLPRS, ustanove kojima je jedan od osnivača RH, VRH ili JLPRS i pravne osobe s javnim ovlastima

(2)Obveznici su dužni:  

-voditi svoju evidenciju o pojavnim oblicima državne imovine kojom upravljaju, raspolažu ili im je dana na korištenje, neovisno o titularu vlasništva te imovine;

-dostaviti podatke o pojavnim oblicima državne imovine u Središnjem registru uz naznaku isprave na temelju koje je upis, promjena ili brisanje izvršeno, sukladno postupku koji će se propisati Pravilnikom o vrsti, sadržaju i načinu prikupljanja podataka i informacija u Središnjem registru;

-dostavu podataka o pojavnim oblicima državne imovine u Središnji registar može za proračunske i izvanproračunske korisnike proračuna JLPRS, trgovačka društva, zavode i druge pravne osobe čiji je osnivač JLPRS, kao i za ustanove kojima je jedan od osnivača JLPRS, izvršiti nadležna jedinica lokalne, područne i regionalne samouprave.

(3)Podatke vezane uz promjene u vlasništvu i drugim stvarnim pravima svih pojavnih oblika imovine, kao i podatke o ispravama na temelju kojih je promjena izvršena, obveznici su dužni dostaviti bez odgode, a najkasnije u roku od 15 dana od izvršene promjene“

Članak 22.

Iza Članka 61. dodaje se novi članak 61a koji glasi:

„Članak 61a

(1)Ciljevi uspostave Središnjeg registra su:

-evidencija, uvid u opseg i strukturu pojavnih oblika državne imovine,

-učinkovitije upravljanje i nadzor nad raspolaganjem i stanjem imovine u vlasništvu RH,

-kvalitetnije i brže donošenje odluka o upravljanju imovinom u vlasništvu RH, te praćenje koristi i učinaka upravljanja imovinom.

(2)U svrhu ispunjenja cilja iz stavka 1., alineje 1., ovog članka, dostavljaju se podaci o:

-  imovini u vlasništvu obveznika,

-  imovini u vlasništvu RH kojom obveznici unosa podataka upravljaju, raspolažu ili  koriste na temelju zakona i/ili drugog  propisa.

(3)U svrhu ispunjenja ciljeva iz stavka 1., alineje 2. i 3. , ovog članka, dostavljaju se podaci o:

- imovini u vlasništvu RH kojom obveznici unosa podataka upravljaju, raspolažu ili koriste na temelju zakona i/ili drugog  propisa.

Članak 23.

Naslov iznad Članka 64. mijenja se i glasi:

„Uredba o ustrojstvu, načinu vođenja i sadržaju Središnjeg registra“

Članak 24.

Članak 68. mijenja se i glasi:

„(1)Prekršaj čini obveznik iz čl.61 ovog Zakona te odgovorna osoba obveznika, ako bez odgađanja, a najkasnije u roku od 15 dana od stupanja na snagu isprave koja je temelj za dostavu podataka ne dostavi u Središnji registar sve podatke vezane uz promjenu u vlasništvu i drugim stvarnim pravima državne  imovine kojom upravljaju, odnosno raspolažu ili im je dana na korištenje.

(2)Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se obveznik u iznosu od 10.000,00 do 100.000,00 kuna.

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba obveznika, u iznosu od 1.000,00 do 10.000,00 kuna.

(4) U slučaju prekršaja iz stavka 1. ovog članka ovlašteni tužitelj za podnošenje prekršajnog naloga protiv prekršitelja je Državni ured u smislu odredbi članaka 109. i 111. Prekršajnog zakona (Narodne novine, broj 107/2007 i 39/2013).“

Članak 25.

U članku 65.stavku 1. briše se tekst "ili su ista uključena po knjigovodstvenoj vrijednosti,"

i tekst: "te u pogledu kojih imovinskopravni odnosi nisu uređeni posebnim propisom",

Stavak 7. mijenja se i glasi:

"Centar će u upravnom postupku ukinuti rezervaciju dionica i poslovnih udjela, određenu iz razloga neriješenih imovinsko pravnih odnosa na procijenjenim nekretninama i rezervaciju dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti imovine uključene u vrijednost društvenog kapitala po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok će rezervaciju određenu radi osiguranja naknade prijašnjim vlasnicima procijenjenih nekretnina ukinuti  pod uvjetom da u odnosu na te nekretnine nije podnijet zahtjev sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN br. 92/96,39/99,42/99, 92/99,43/00,131/00,27/01,34/01,65/01,118/01,80/02 i 81/02) ili je taj zahtjev pravomoćno odbijen."

Članak 26.

Članak 66. mijenja se i glasi:

(1) Uvjerenje o nekretninama procijenjenim u temeljeni kapital izdaje se na zahtjev stranke kao javna isprava o činjenicama o kojima Centar vodi službenu evidenciju, a za potrebe upisa prava vlasništva nekretnina u zemljišne knjige, odnosno polaganja u knjigu isprava.

- Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se nekretnine koje su procijenjene u vrijednost društvenog kapitala društvenog poduzeća u postupku pretvorbe na temelju  Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), odnosno koje su unesene u temeljni kapital trgovačkog društva u postupku privatizacije na temelju Zakona o privatizaciji (NN br. 21/96, 71/98, 16/98 i 73/00).

- Uvjerenjem o procijenjenim nekretninama utvrđuju se i nekretnine koje su u vrijednost društvenog kapitala u postupku pretvorbe društvenog poduzeća unesene po knjigovodstvenoj vrijednosti, a u protuvrijednosti kojih je rješenjem o suglasnosti na tu pretvorbu određena rezervacija dionica odnosno poslovnih udjela.

(2) Centar naplaćuje naknadu za izdavanje uvjerenja iz stavka 1. ovoga članka sukladno Pravilniku kojega će donijeti Upravno vijeće Centra.

(3)Nekretnine koje nisu uvjerenjem iz stavka 1. ovoga članka ili uvjerenjem odnosno rješenjem Centra i pravnih prednika Centra utvrđene procijenjenim, jesu neprocijenjene nekretnine u smislu ovoga Zakona i Zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije (NN br. 92/10).

(4)Neprocijenjene pokretnine i potraživanja Centar utvrđuje u upravnom postupku, na prijedlog stranke ili po službenoj dužnosti, u kojemu postupku Republika Hrvatska, zastupana po državnom odvjetništvu, ima status stranke.

Članak 27.

U članku 67. dodaje se stavak 5. koji glasi:

"Dionice koje sukladno stavku 1. ovoga članka pripadaju hrvatskim ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata, a koji su umrli nakon podnošenja zahtjeva Centru ili njegovim pravnim prednicima za prijenosom tih dionica, raspoređuju se na njihove zakonske nasljednike prvog i drugog nasljednog reda prema rješenju o nasljeđivanju."

Članak 28.

U članku 76. iza stavka 2. dodaju se stavci 3., 4. i 5.  koji glase:

(3) Kupci dionica i poslovnih udjela temeljem neizvršenih ugovora sklopljenih nakon 01.01.1992. protivno čl. 19. st. 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća (NN br. 19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95 i 118/99), koji su uz popust i na obročnu otplatu kupili dionice i poslovne udjele u nominalnoj vrijednosti višoj od protuvrijednosti 20.000 njemačkih maraka, a u jednome ili više trgovačkih društava, odnosno njihovi zakonski nasljednici, mogu u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske podnijeti Centru zahtjev da jednokratnim plaćanjem revaloriziranog duga u cijelosti ili djelomično u iznosu do 5% u roku od najduže 6 mjeseci izvrše ugovore po svojem odabiru, predmetom kojih su dionice ili poslovni udjeli ukupne nominalne vrijednosti do 20.000 DEM pod uvjetom da to pravo nisu ostvarili do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) U slučaju da kupci ne podnesu zahtjev iz stavka 3. ovoga članka ili da taj zahtjev podnesu, a ne izvrše plaćanje u daljnjem roku od 6 mjeseci, protekom rokova iz stavka tri ovog članka neizvršeni ugovori smatraju se raskinutim na način da kupcu u vlasništvo pripada broj otplaćenih dionica ili poslovnih udjela, uvećan za pripadajući popust koji će Centar utvrditi u odnosu na dionice i poslovne udjele u nominalnoj vrijednosti do 20.000 njemačkih maraka, pod uvjetom da je kupac platio 5% ugovorene kupovnine, dok se preostale dionice i poslovni udjeli prenose u vlasništvo Centra.

(5) Revalorizirani dug u smislu ovoga Zakona utvrđuje se sukladno ugovoru i pravnom režimu u kojemu je sklopljen, a u njemačkim markama prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke, i plativ je u kunama.

Članak 29.

U članku 77. tekst "a koje je Republika Hrvatska stekla od Hrvatskog fonda za privatizaciju na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN br.145/10, 70/12)" zamjenjuje se tekstom "a koje trgovačko društvo je nastalo pretvorbom društvenog poduzeća sukladno Zakonu o pretvorbi društvenih poduzeća (NN br.19/91, 83/92, 94/93, 2/94, 9/95, 118/99)."

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa:

Zagreb, _________.

HRVATSKI  SABOR

Predsjednik

Hrvatskoga sabora

Josip Leko, v.r.

Poglavlje 3 Obrazloženje

Uz članak 1.

Kao pojavni oblik državne imovine izrijekom se navode pokretnine. Ovo stoga što je nemoguće taksativno pobrojati sve pojavne oblike pokretnina koje se mogu javiti u praksi, pa se ovom formulacijom postavlja temelj za raspolaganje svih vrsta pokretnina koje čine državnu imovinu.

Uz članak 2.

U članku 17. stavak 4 dopunjuje se na način da se propisuje važenje tog stavka osim u slučajevima kad je to određeno posebnim propisom.

Uz članak 3.

Novim stavcima 4, 5 i 6 propisuje se postupanje s trajno oduzetom imovinom.

Nadalje, kako je Hrvatski fond za privatizaciju, a kojega je sljednik Centar, bio zadužen za imovinu društava iz pretvorbe, a također i sukladno članku 10. Ugovora o uređenju imovinskopravnih odnosa s Republikom Slovenijom (Narodne novine  - Međunarodni ugovori broj 4/00), Hrvatski fond za privatizaciju bio je zadužen za operativnu provedbu poslova Komisije za uređenje imovinskopravnih odnosa između Republike Hrvatske i Republike Slovenije, to Centar danas raspolaže sa dijelom predmeta vezanima za navedenu tematiku, te stručnim i operativnim kadrom.

Smatramo da bi se prenošenje operativnog dijela upravljanja imovinom iz članka 18. stavka 7. održao potreban kontinuitet djelovanja, a ujedno i znatno olakšalo zauzimanje stavova na državnom nivou u pogledu Ugovora o pitanjima sukcesije te Aneksa G.

Uz članak 4.

Propisuje se oslobođenje od plaćanja poreza, komunalne naknade  i drugih javnih davanja za nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno nekretnina koje su predane na upravljanje Državnom uredu. Pošto državni ured ne može stjecati pravo vlasništva, već samo upravlja imovinom Republike Hrvatske u njeno ime, ne može biti ni obveznik plaćanja navedenih davanja.

Uz Članak 5.

Definira se pojam državne imovine za potrebe vođenja Registra državne imovine

Uz Članak 6.

Dopunjava se i preciznije definira obuhvat pojavnih oblika državne imovine u stavcima 7., 34. i 35

Uz članak 7.

Zbog brojnih financijskih obaveza koje je Centar preuzeo kao pravni sljednik ukinute Agencije za upravljanje državnom imovinom, kao i Zakonom propisane obaveze Centra da sudjeluje u restrukturiranju i snosi troškove restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku, prihodi koje Centar ostvaruje iz izvora propisanih važećom odredbom navedenoga članka Zakona nisu dostatni za  ispunjenje njegovih Zakonom određenih obaveza. Radi stvaranja pretpostavki koje će omogućiti da Centar  izvršava sve Zakonom mu dodijeljene poslove, predloženom izmjenom osiguravaju se  potrebni izvori financiranja te bi se na taj način povećali primici, a smanjili izdaci od financijske imovine. Sredstava ostvarena prodajom dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske kojima sukladno ovom Zakonu upravlja Centar kao i sredstava ostvarenih podjelom dobiti tih društava usmjeravala bi se na zatvaranje obveza po kreditima koje Centar ima kod poslovnih banaka, a koji su i podignuti radi izvršenja gore spomenute zakonske obveze Centra za sudjelovanjem u restrukturiranju i podmirenju troškova restrukturiranja trgovačkih društava u poteškoćama koja su u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske, a nisu od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

Uz članak 8.

Nužno je izmijeniti odnosno dopuniti stavak 9. kojim se propisuju javne ovlasti Centra , preciziranjem istih te dodavanjem odredbe da se prijenos dionica prijašnjim vlasnicima oduzete imovine i ukidanje rezervacija provodi kao javna ovlast. Naime, dosadašnja praksa ugovornog prijenosa dionica / poslovnih udjela prijašnjim vlasnicima pokazala se neučinkovitom jer je za sklapanje ugovora nužna volja ovlaštenika, koje najčešće nema, što je rezultiralo većim brojem neriješenih predmeta.

Nadalje, Centru nije dana javna ovlast za ukidanjem rezervacije dionica odnosno poslovnih udjela, određene upravnim aktima, pa je rad Centra na tim predmetima blokiran, a dionice odnosno poslovni udjeli se ne mogu privatizirati.

Uz članak 9.

Regulira se nadležnost Upravnog vijeća na način da skupštinama trgovačkih društava predlaže članove nadzornih odbora, ali ne i uprava, kad se radi o društvima koje nisu od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.

Uz članak 10.

Članak 40. stavak 6.

Predlaže se, iz razloga ekonomičnosti, važeću odredbu uskladiti na način da se propiše prodaja dionica trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda u slučaju kada udio  dionica koje se prodaju u temeljnom kapitalu društva prelazi 50%, odnosno i kada je udio u temeljnom kapitalu društva manji od 50%, kada tako odluči nadležno tijelo. Naime, postojeća odredba stipulirana je na način da je postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda nužan uvijek kada su predmet prodaje dionice društava od strateškog i posebnog interesa, bez obzira na postotak učešća tih dionica u temeljnom kapitalu društva, dakle i u slučaju kada se prodaje neznatna količina dionica što je protivno načelu ekonomičnosti i učinkovitosti.

Članak 40. stavci 10. i 11.

Kako iz važeće odredbe stavka 10. proizlazi da se prodaja dionica na uređenom tržištu kapitala vrši samo putem ovlaštenog investicijskog društva, a s obzirom da je izmjenama i dopunama Uredbe o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine broj 129/2013 i 66/2014) određeno da Centar na uređenom tržištu kapitala može prodavati dionice trgovačkih društava i putem trgovine izvan knjige ponuda, kroz blok transakcije ili putem javne dražbe, potrebno je, iz razloga ekonomičnosti, navedeni članak dopuniti odredbama koje za slučaj prodaje izvan knjige naloga putem javne dražbe omogućuju prodaju izravno putem/na Zagrebačkoj burzi.

Članak 40. stavak 16.

Predlaže se smanjenje broja neuspjelih postupaka prodaje, kao uvjeta primjene neposredne prodaje s u svrhu ekonomičnosti i učinkovitosti prodaje.

Članak 40.  novi stavak 15.

Predlaže se brisati riječ "Centra" budući odluku donosi nadležno tijelo ovisno o tome da li se radi o društvima od posebnog interesa za RH kojima upravlja DUUDI ili  na društva kojima u ime RH upravlja Centar.

Uz članak 11.

Članak 41. stavak 1 .

U stavku jedan potrebno je brisati termin "javna dražba" budući je istog značenja kao i javno nadmetanje, dok je dokapitalizaciju, koja ne predstavlja prodaju, potrebno zamijeniti izravnom ponudom, čime se omogućuje prodaja poslovnih udjela u društvima s ograničenom odgovornošću kada je aktom o osnivanju društva ugovoreno pravo prvokupa u korist članova društva.

Članak 41. stavak 4.

Predlaže se, iz razloga ekonomičnosti, važeću odredbu uskladiti na način da se propiše prodaja udjela trgovačkih društava javnim prikupljanjem ponuda u slučaju kada udio  koji se prodaje u temeljnom kapitalu društva prelazi 50%, odnosno i kada je udio u temeljnom kapitalu društva manji od 50%, kada tako odluči nadležno tijelo.

Naime, postojeća odredba stipulirana je na način da je postupak prodaje javnim prikupljanjem ponuda nužan uvijek kada su predmet prodaje udjeli društava od strateškog i posebnog interesa, bez obzira na postotak učešća tih udjela u temeljnom kapitalu društva, dakle i u slučaju kada se prodaje neznatna količina udjela što je protivno načelu ekonomičnosti i učinkovitosti.

Članak 41. stavak 6.

Kako se Zakon odnosi i na trgovačka društva od strateškog i posebnog interesa za RH, predlaže se brisati navedeni tekst kao suvišan.

Članak. 41. stavak 7.

Predlaže se smanjenje broja neuspjelih postupaka prodaje, kao uvjeta primjene neposredne prodaje a u svrhu ekonomičnosti i učinkovitosti prodaje.

Članak 41. stavci 8. i 9. (novi stavci)

Navedene stavke 8. i 9. ovog članka potrebno je dodati radi pojašnjenja novog načina prodaje poslovnih udjela u slučaju postojanja prvokupa. Uvođenjem ovog načina prodaje omogućit će se pokretanje postupka prodaje što u konačnici ima za cilju efikasniju i bržu prodaju državne imovine u obliku poslovnih udjela trgovačkih društava kojima upravlja Centar.

Uz članak 12.

Novi članak 41a

Kako važećim odredbama Zakona nisu izrijekom propisane ovlasti za donošenje odluka o prodaji dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava kojima upravlja Centar, kao niti za donošenje odluka o prodaji dionica i poslovnih udjela trgovačkih društava od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, a isto je djelomično propisano člankom 7. Uredbe Vlade Republike Hrvatske o načinu prodaje dionica i poslovnih udjela (Narodne novine broj 129/2013 i 66/2014), potrebno je navedenu odredbu ugraditi i u tekst Zakona.

Uz članak 13.

Izmjena se predlaže povodom inicijative Ministarstva branitelja, a temeljem odluke 107 sjednice Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojom odlukom se predlaže da se prilikom budućih privatizacija javnih poduzeća u vlasništvu ili djelomičnom vlasništvu Republike Hrvatske tome Fondu prenese bez naplate najmanje 7% dionica tih poduzeća.

Uz članak 14.

U  stavku 1. regulira se obveza utvrđivanja tržišne vrijednosti nekretnine i za slučaj kad Državni ured kupnjom stječe nekretninu u ime Republike Hrvatske.

U stavku 5.  definira se da je naknada za umanjenje  ržišne vrijednosti nekretnina  uslijed osnivanja služnosti godišnja.

Uz članak 15.

Radi olakšavanja i ubrzanja  realizacije investicijskih projekata od strateške važnosti za Republiku Hrvatsku propisuje se  da se nekretninama može raspolagati  bez javnog nadmetanja ili bez javnog prikupljanja ponuda  u svrhu osnivanja prava građenja ili davanja u zakup.

Uz članak 16.

Propisuje se da, osim do sada predviđenim mogućnostima stjecanja nekretnina prihvatom darovanja, Republika Hrvatska može stjecati nekretnine kupnjom, zamjenom nekretnina ili po posebnim propisima.

Uz članak 17.

Kao kriterij temeljem kojeg se može dodijeliti nekretnina na korištenje bez provedbe javnog natječaja dodaje se i gospodarski interes.

Uz članak 18

Dodaju se novi članci 59a, b, c, kojima se regulira raspolaganje pokretninama koje do sada nije bilo propisano, a u praksi se pokazalo potrebnim, osobito u svrhu besplatne dodjele na korištenje.

Uz članak 19.

Definira se sadržaj registra državne imovine, i to na način da će obuhvaćati sve pojavne oblike državne imovine, a ne samo dio, kao do sada, te se na ovaj način otvara mogućnost donošenja nove Uredbe o registru koja će detaljno urediti konačan izgled registra i uskladiti ga s naputkom Ministarstva financija.

Nadalje, određuje se da Registar uspostavlja i vodi Državni ured za upravljanje državnom imovinom, te da se podaci iz Registra objavljuju na stranicama Državnog ureda

Uz članak 20.

Radi bolje preglednosti dodaje se naslov iznad članka 61.

Uz članak 21.

Definira se tko je obveznik dostave podataka u Registar, te na koji su način isti dužni voditi evidenciju i dostavljati podatke o državnoj imovini koju koriste ili im je dana na upravljanje

Uz članak 22.

Definiraju se ciljevi uspostave i vođenja Registra državne imovine

Uz članak 23.

Mijenja se naslov iznad članka 64.

Uz članak 24.

Propisuju se prekršajne odredbe za nedostavljanje relevantnih podataka u Registar od strane obveznika dostave podataka.

Uz članak 25.

Suprotno dosadašnjoj praksi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, odredbom stavka 1. neprocijenjenom imovinom utvrđena je i sva imovina uključena u društveni odnosno temeljni kapital po knjigovodstvenoj vrijednosti, dok je propušteno detaljno normirati posljedice, pa bi gramatička primjena te odredbe za posljedicu imala prijenos u vlasništvo RH svih stavki aktive koje su u kapital uključene po knjigovodstvenoj vrijednosti. Naime, elaborat o procjeni izrađivan je u postupcima pretvorbe samo za opremu i nekretnine s pozicije osnovnih sredstava poduzeća, a sve druge stavke aktive, uključujući i građevinske investicije u tijeku, objekte namijenjene tržištu te opremu namijenjene tržištu (zalihe) u pravilu su u kapital uključivane po knjigovodstvenoj vrijednosti, kao što su po knjigovodstvenoj vrijednosti uključivane i nekretnine i ostala imovina koja se u vrijeme pretvorbe nalazila na područjima nedostupnima procjeniteljima (prijašnja okupirana područja i BiH).

Iz iznijetog se predlaže, sukladno praksi Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, navedenu imovinu izrijekom odrediti procijenjenom, te omogućiti Centru ukidanje preostalih rezervacija dionica i poslovnih udjela izdanih u protuvrijednosti te imovine.

U prijedlogu izmjene stavka 7., ukidanje rezervacije propisuje se kao upravni postupak, jer što je određeno upravnim aktom, može se upravnim aktom i ukinuti. Također se predlaže ukidanje rezervacije određene zbog neriješenih imovinskopravnih odnosa i u knjigovodstvenoj protuvrijednosti, bez utvrđivanja da li su i na koji način ti odnosi riješeni, odnosno bez dodatne procjene imovine uključene po knjigovodstvenoj vrijednosti, odnosno bez utvrđivanja postojanja zahtjeva bivših vlasnika u odnosu na tu imovinu, jer je razlog rezervacije upravnim aktom utvrđen kao neriješeni imovinskopravnih odnosi, a ne i osiguranje naknade bivšim vlasnicima, pa bi pod rezervacijom ostale samo dionice i poslovni udjeli, izdani u protuvrijednosti nekretnina u odnosu na koje su u tijeku upravni postupci sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

Predloženom izmjenom omogućilo bi se brže ukidanje rezervacija i privatizacija portfelja RH.

Uz članak 26.

Predlaže se da se procijenjene nekretnine ponovno utvrđuju javnom ispravom što bi postupak utvrđivanja skratilo i pojeftinilo, a RH omogućilo brzi upis vlasništva neprocijenjenih nekretnina, jer se predlaže i odredba da su neprocijenjene nekretnine sve koje nisu tim uvjerenjem utvrđene procijenjenim. Za izdavane uvjerenja predlaže se plaćanje naknade, kao što je bilo propisano u periodu 1995. do 2013.

Za neprocijenjene pokretnine i potraživanja predlaže se utvrđivanje u upravnom postupku.

Uz članak 27.

Zakonom o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata određeno je koja su prava, uključujući i pravo na dodjelu dionica, neprenosiva odnosno izuzeta od nasljeđivanja, što onemogućava ovome Centru da dionice ustupa nasljednicima HRVI, koji su prije smrti predali zahtjev Centru ili njegovim prednicima, ali su, čekajući dodjelu preko 6 godina, u međuvremenu umrli.

Naime, zbog nedostatka dionica za te svrhe, Centar nije u razumnom roku riješio  zahtjeve podnijete nakon 2008. pa bi odbijanje dodjele dionica nasljednicima HRVI, koji su umrli čekajući dodjelu, bilo ne samo nepravedno, nego bi moglo izazvati tisuće upravnih tužbi zbog šutnje uprave.

Uz članak 28.

Do rujna 1996. Fond je sklopio s preko 7000 malih dioničara ugovore o prodaji dionica nominalne vrijednosti preko 20.000 DEM uz popust i na obročnu otplatu, temeljem kojih bi te osobe ostvarile popust u odnosu na sve prodane im dionice.

Smatrajući te ugovore o prodaji uz popust i na obročnu otplatu dionica nominalna vrijednost kojih prelazi 20.000 DEM protivnim odredbi članka 19. stavka 1. Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, HFP je pozvao kupce na plaćanje odnosno na izmjene tih ugovora.

Dio kupaca se odazvao, a dio nije, pa je u ovom momentu preostalo 7016 takvih ugovora, kojima je ugovorena obročna otplata na rok od 5 godina, koji rok je protekao između 1998. i 2001., ovisno o datumu sklapanja ugovora.

Ugovori su u stanju mirovanja odnosno ni prednici Centra, a ni kupci ne poduzimaju radnje u odnosu na iste, niti se uplaćuju obroci kupoprodajne cijene, osim manjeg broja kupaca.

HFP je, radi ishođenja stava sudske prakse, pokrenuo nekoliko tužbi radi utvrđenja ništetnosti tih ugovora te je u jednom od tih sudskih postupaka  ishodio pravomoćnu presudu mjerodavnog suda da se radi o ništetnim ugovorima.

Iz navedenih razloga, a napose na vremenski tijek od sklapanja tih ugovora, te da bi tisuće sudskih sporova radi ništetnosti trajalo više godina, za koje vrijeme se predmetnim dionicama i dalje ne bi moglo pravno prometovati, odnosno na činjenicu da u slučaju da sud utvrdi ništetnost, svaka stranka vraća što je primila, a stranka koja je primila novac vraća ga sa zakonskim zateznim kamatama, predmetnu pravnu stvar nužno je regulirati zakonom, čime bi se izbjegle tisuće sudskih postupaka s pripadajućim sudskim troškovima, a kupcima bi se omogućilo zakonito stjecanje dionica, dok bi se preostale vratile Centru, a sve predmetne dionice postale bi podobne za pravni promet.

Naime, sukladno predmetnom Zakonu i Zakonu o upravljanju državnom imovinom, dionice vraćene po raskidu ugovora ne pripadaju Republici Hrvatskoj, nego prodavatelju odnosno Centru kao njegovom pravnom sljedniku.

Temeljem navedenih ugovora do danas je uplaćeno cca 9.500.000 €, a odgađanje problema predmetnih ugovora na štetu je i kupca i Centra, jer je u međuvremenu iz registra brisano 102 društva (sa 500 ugovora s bespravnim popustom).

Omogućava se kupcima stjecanje popusnih dionica samo u o odnosu na ugovore do 20.000 DEM nominale ugovorenih dionica