Obrazloženje

Usprkos kvalitetnim kopnenim i vodnim resursima te resursima bioraznolikosti, Hrvatska je ispod prosjeka EU-a po produktivnosti prirodnih resursa, tj. po učinkovitosti kojom ih koriste poljoprivredna gospodarstva. Hrvatski poljoprivredni sektor suočava se s nekoliko ključnih ograničenja u pogledu upravljanja prirodnim resursima. Oni uključuju propadanje infrastrukture za opskrbu vodom i ograničen pristup vodi za navodnjavanje, probleme onečišćenja vode, visoki udio (gotovo četvrtinu) poljoprivrednog zemljišta s umjerenim do visokim rizikom od erozije tla uzrokovane vodom , slabije održive proizvodne prakse (uključujući ovisnost o fosilnim gorivima) te nepovoljne vrijednosti pokazatelja zdravlja tla, kao što su gubitak organske tvari, povećana kiselost, gubitak dušika te relativno nizak sadržaj ugljika. Može se očekivati da će regulatorni okvir koji se odnosi na poljoprivredni sektor postajati sve stroži, bilo da se radi o upravljanju vodom, zbrinjavanju otpada ili obnovljivoj energiji, ili pak o dopuštenim praksama poljoprivredne proizvodnje.

Opis

Potrebno je u većoj mjeri usmjeriti poljoprivrednu potporu prema malim i srednjim proizvođačima te siromašnijim poljoprivrednim područjima, između ostaloga kroz prilagođene kriterije prihvatljivosti.

Obrazloženje

Do danas nisu u dostatnoj mjeri ostvareni učinci dohodovnih transfera u vidu planiranog stabiliziranja prihoda i ublažavanja rizika za manje proizvođače. Prema podacima iz 2018., gotovo 30% izravnih plaćanja usmjereno je na 1% najvećih korisnika izravnih plaćanja u Hrvatskoj. Bolje usmjeravanje potpore dohotku prema manjim proizvođačima vjerojatno bi donijelo pozitivne učinke u smislu veće konkurentnosti i diverzifikacije proizvodnje. Mali proizvođači su tehnički najučinkovitiji i imaju diferenciranije sustave u usporedbi s većim industrijskim sustavima. Nadalje, jače usmjeravanje potpora prema malim proizvođačima povećat će njihovu financijsku likvidnost i smanjiti poslovni rizik, što će im olakšati pristup financijskim sredstvima.

Opis

Potrebno je postići veću usklađenost između sustava poljoprivredne proizvodnje i poljoprivredno-okolišnih uvjeta kroz bolje planiranje korištenja zemljišta. U tu svrhu nužno je razviti unaprijeđene alate za prikupljanje podataka, integrirane platforme za upravljanje podacima, sustave za prijenos znanja i informacija usmjerene na korisnike te potaknuti proizvođače i ostale dionike sektora da se koriste unaprijeđenom bazom informacija i znanja. Navedeni alati moraju pružiti podatke na regionalnoj razini, kako bi se mogle odrediti i jasnije definirati pogodnosti rasta i razvoja kultiviranog bilja te kroz sustave za prijenos znanja i informacija prenijeti ili ustupiti korisnicima radi boljeg upravljanja resursima.

Obrazloženje

Hrvatsku obilježavaju raznoliki poljoprivredno-okolišni uvjeti koji pogoduju raznolikosti sektora. Međutim, ti su poljoprivredno-okolišni uvjeti u značajnoj mjeri osjetljivi na klimatske promjene, koje uključuju smanjene oborine u svim godišnjim dobima osim zime, sve više prosječne temperature zraka te vjerojatnost nepovoljnih klimatskih pojava, osobito povećanu učestalost i intenzitet suhih razdoblja i suša te velike poplave. Za poljoprivredno-prehrambeni sektor negativni učinci klimatskih promjena mogu uključivati gubitak bioraznolikosti, niže prinose, degradaciju tla i veću pojavu štetnika i bolesti. Smanjeno površinsko otjecanje može utjecati na razine podzemnih voda, a time i na opskrbu pitkom vodom te na dostupnost vode za navodnjavanje na vrhuncu sezone. Međutim, povećana promjenjivost i utjecaj klimatskih promjena mogu stvoriti i nove prilike za diverzifikaciju. Područja koja trenutačno nisu pogodna za poljoprivredu zbog loših klimatskih uvjeta mogu postati atraktivnija zahvaljujući porastu temperatura i sposobnosti da osiguraju dovoljnu količinu vode (navodnjavanjem) za povećane prinose, osobito ozimih usjeva, zbog blažih zimskih klimatskih uvjeta. Dostupnost potrebnih poljoprivredno-okolišno-klimatskih podataka i sposobnost proizvođača i države da donose odluke u promjenjivim uvjetima odredit će koliko će se poljoprivredni sektor uspješno prilagoditi klimatskim promjenama.

Opis

Potrebno je povećati sudjelovanje proizvođača i MSP-ova u instrumentima za upravljanje financijama i rizikom. To se može postići boljim usmjeravanjem javnih potpora u mjere upravljanja rizikom, iskorištavanjem programa bespovratnih sredstava te omogućavanjem boljih procjena rizika kroz razvoj integriranih platformi za upravljanje podacima u svrhu donošenja odluka o proizvodnji i tržištu.

Obrazloženje

Trenutno se u Hrvatskoj osigurava otprilike 50% ukupne proizvodnje, a procjenjuje se da to pokriva tek 7 do 8% upisanih u Upisnik poljoprivrednika. Osiguranje koriste uglavnom srednji i veliki proizvođači. Pristup kreditima je ograničen za manje poljoprivredno-prehrambene proizvođače i MSP-ove jer ih poslovne banke doživljavaju kao subjekte većeg kreditnog rizika i malog povrata. Bolje korištenje i učinkovitost instrumenata za upravljanje rizicima predstavljaju važnu polugu za ublažavanje utjecaja klimatskih promjena i rizika s kojima se suočavaju proizvođači.

Opis

Potrebno je ostvariti jaču horizontalnu koordinaciju između proizvođača povećanjem razine organiziranosti u proizvođačke organizacije i druge oblike udruživanja, uz istodobno unaprjeđenje suradnje poljoprivredno-prehrambenih proizvođača s partnerima u proizvodnji, preradi i distribuciji, s naglaskom na razvoju kvalitetnih proizvoda i suvremenog (digitalnog) marketinga.

Obrazloženje

Lanci vrijednosti koji dobro funkcioniraju preduvjet su za razvoj uspješnog poljoprivredno-prehrambenog sektora. U tom kontekstu, komercijalno orijentirane proizvođačke organizacije s jasno definiranim poslovnim modelima imaju bitnu ulogu u povezivanju malih proizvođača s kupcima. Međutim, i dalje postoji slaba horizontalna povezanost (između proizvođača) i vertikalna integracija (između proizvođača i kupaca poljoprivredno-prehrambenih proizvoda) u hrvatskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru, što slabi pregovarački položaj mnogih proizvođača, povećava troškove transakcija i narušava njihov konkurentski položaj.

Opis

Potrebno je unaprijediti upravljanje poslovanja, financijsku pismenost, vještine vođenja evidencije i računovodstva te marketinških praksi, kao i korištenje (digitalnih) alata u poljoprivredno-prehrambenom sektoru i ruralnim područjima. Smanjenje poreznog i administrativnog opterećenja privuklo bi više poduzetnika, posebno mladih.

Obrazloženje

Mali proizvođači i MSP-ovi često imaju skromna znanja o upravljanju i planiranju u poslovanju, što im otežava uključivanje u moderne poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti i korištenje usluga financijskih institucija. Složeni regulatorni i administrativni postupci te parafiskalni (neporezni) nameti smanjuju konkurentnost sektora i stvaraju poslovno okruženje koje nameće visoke transakcijske troškove, osobito za MSP-ove.

Opis

Potrebno je olakšati pristup strateškim informacijama o proizvodnji, tržištu i okolišu/klimi, kao i prilagođenim uslugama financijske, logističke i tehničke podrške koje su potrebne za sudjelovanje u strateškim segmentima tržišta.

Obrazloženje

Dostupnost informacija (npr. o količini proizvoda te njihovoj kvaliteti ili lokaciji, uvjetima nabave, zahtjevima kupaca, vremenskoj prognozi, itd.) i postojanje pratećih usluga često pomaže u postizanju veće dodane vrijednosti u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Napredne logističke funkcije (npr. ugovaranje, planiranje proizvodnje, sortiranje i klasiranje, pakiranje, rashladne komore, vođenje skladišta, primarna prerada, označavanje, prodaja i praćenje statusa narudžbe, prijevoz, naplata) mogu značajno ojačati konkurentski položaj hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora. Trenutno samo 30 do 40% hrvatskih poduzeća koristi vanjske logističke usluge (u usporedbi s prosjekom od 70% za EU) i Hrvatska ima loše rezultate u pogledu niza pokazatelja povezanih s logistikom. Osobito je značajno otežan pristup tržištu za svježe  proizvode malih proizvođača zbog nedostatnog broja pružatelja logističkih usluga koji mogu osigurati prijevoz i druge vezane usluge.

Opis

Potrebno je proširiti usvajanje standarda koje promiču javni i privatni sustavi kvalitete i certificiranja, uključujući sustave sigurnosti hrane, kvalitete, veterinarskih i fitosanitarnih standarda, zdravlja i dobrobiti životinja, zaštite okoliša, sljedivosti, podrijetla i označivanja proizvoda.

Obrazloženje

Postojano uvođenje strožih zahtjeva EU-a koji se odnose na sigurnost i kvalitetu hrane, okoliš, zdravlje i dobrobit životinja, sljedivost te informiranje potrošača predstavlja poteškoću za proizvođače u smislu  roškova i moguće smanjene konkurentnosti. Istodobno, trgovci na malo sve više nameću vlastite zahtjeve, koji su stroži od zahtjeva propisanih EU ili nacionalnim zakonodavstvom. Ulazak u tržišni segment gastro delicija često je uvjetovan dodatnim zahtjevima. U narednim se godinama očekuje da će porast alternativnih sustava proizvodnje i dobrovoljnih standarda kvalitete za ekološke i druge certificirane proizvode biti veći nego što je slučaj s konvencionalnim proizvodima. Proizvodnja specijaliteta može biti konkurentska prednost za manje poljoprivredno-prehrambene proizvođače i prerađivače. Međutim, troškovi usklađivanja povezani s dobrovoljnim standardima kvalitete mogu biti ograničavajući čimbenik ako ne postoji poticajna politika, snažne proizvođačke organizacije i prilagođena podrška u prijelaznom razdoblju.

Opis

Potrebno je unaprijediti vještine radne snage u poljoprivredno-prehrambenom lancu  kroz programe obrazovanja i obuke koje nude državne ustanove, proizvođačke organizacije, znanstvene ustanove i savjetodavne službe, kako bi se podigla razina usvajanja vještina, znanja i primjena tehnologija u skladu s potrebama proizvodnih i marketinških sustava.

Obrazloženje

Poljoprivredno-prehrambeni sektor obilježen je različitim ograničenjima u pogledu radne snage, uključujući nisku razinu produktivnosti rada, iseljavanje mladih iz ruralnih područja i njihov odlazak u druge gospodarske djelatnosti te neusklađenost između postojećih i potrebnih vještina. Ruralna tržišta rada karakterizira manji broj visokokvalificiranih radnika u odnosu na srednje kvalificirane i nekvalificirane radnike. Integracija većeg broja mladih u poljoprivredno-prehrambene lance vrijednosti može povoljno utjecati na povećanje produktivnosti rada i razinu konkurentnosti jer su mladi spremniji na usvajanje znanja i primjenu tehnologija koje zahtijevaju kapitalno intenzivniji proizvodni sustavi. Važnu ulogu u tome imat će kontinuirana i sustavna stručna podrška poljoprivrednicima.

Opis

Potrebno je primijeniti učinkovite i transparentne sustave upravljanja poljoprivrednim zemljištem kako bi se skratilo vrijeme i smanjili transakcijski troškovi iznajmljivanja i prodaje  poljoprivrednog zemljišta. Time bi se stvorilo tržišno okruženje koje potiče učinkovitu raspodjelu poljoprivrednog zemljišta u svrhu njegove najproduktivnije uporabe.

Obrazloženje

Tržišta poljoprivrednim zemljištem imaju važnu ulogu u učinkovitom i održivom upravljanju zemljištem i razvoju poljoprivrede. Međutim, iako je Hrvatska razmjerno bogata poljoprivrednim zemljištem, ono se općenito nedovoljno koristi. Razni čimbenici doprinose slabijem funkcioniranju tržišta poljoprivrednim zemljištem u Hrvatskoj, a uključuju institucionalnu rascjepkanost, ograničenja u prostornom planiranju i ograničenja povezana s vlasništvom. Značajan udio poljoprivrednog zemljišta i dalje je u javnom vlasništvu, a dodjela poljoprivrednog zemljišta u javnom vlasništvu obilježena je dugotrajnim administrativnim procedurama (uglavnom zbog nepodudaranja podataka u katastru i u zemljišnim knjigama).

Opis

Potrebno je uskladiti ulaganja u teritorijalni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, koja se potiču putem različitih sektorskih programa, uključujući ulaganja u poboljšanje kvalitete osnovnih javnih usluga u ruralnim područjima (npr. gospodarenje otpadom, obrazovanje) te njihovo usklađivanje, gdje je to primjereno, s potrebama biogospodarstva.

Obrazloženje

Proces strukturne transformacije poljoprivrednog sektora mogao bi se dodatno ubrzati iskorištavanjem gospodarskih veza proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda s djelatnostima koje se temelje na proizvodnji proizvoda iz biomase (npr. proizvodnja hrane i hrane za životinje, energije, ambalaže, farmaceutskih i kozmetičkih proizvoda, izolacijskog materijala u građevinarstvu itd.) i sektorom usluga (npr. turizam, pružatelji digitalnih usluga u poljoprivredi). Međutim, razvoj modernih poljoprivredno-prehrambenih lanaca vrijednosti i njihova integracija u sektore u širem ruralnom gospodarstvu ovise o razvoju politika i koordinaciji između institucija u ruralnim područjima, odnosno o načinu na koji državne institucije koordiniraju svoje intervencije i surađuju s privatnim sektorom, civilnim društvom i pojedincima na svakoj razini prostornog planiranja. Nedostatna koordinacija između dionika javnog i privatnog sektora te civilnoga društva na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnim razinama povećava rizik od dupliciranja teritorijalnih ulaganja i nedostatka kritične mase za ostvarivanje učinka.

Opis

Potrebno je nadograditi fizičku infrastrukturu u ruralnim područjima za pružanje usluga digitalne tehnologije nove generacije, navodnjavanja, sustave proizvodnje obnovljive energije i povećanje energetske učinkovitosti.

Obrazloženje

Hrvatska ima modernu, dobro razvijenu cestovnu infrastrukturu, ali postoji potreba daljnjeg razvoja infrastrukture vodoopskrbe i pristupa vodi za navodnjavanje, proširenja pokrivenosti širokopojasnom mrežom, povećanja energetske učinkovitosti te sustava za proizvodnju energije koji koriste obnovljive izvore energije. Povećana ulaganja u infrastrukturu u ruralnim područjima mogu doprinijeti smanjenju razlika u teritorijalnom razvoju.

Opis

Potrebno je potaknuti uspostavu čvršćih veza između znanstvenih i istraživačkih institucija i poljoprivredno-prehrambenog sektora te usmjeravanje većih privatnih ulaganja u osnovna i primijenjena istraživanja.

Obrazloženje

Iako je sektor prerade hrane tehnološki razmjerno jak, cjelokupno stanje u pogledu inovacija značajno zaostaje za ostalim državama EU-a. Hrvatska značajno zaostaje u poljoprivrednim istraživanjima i razvoju, s ulaganjima na razini jedne trećine prosječnih ulaganja po glavi stanovnika u EU-u. Procjenjuje se da bi se povećanjem ulaganja u istraživanja i razvoj u iznosu polovice razlike u odnosu na prosjek ulaganja u EU produktivnost poljoprivredne radne snage u Hrvatskoj povećala za 11,9 %. Za istraživanja, razvoj i inovacije u okviru tvrtki, sveučilišta i instituta postoji tek ograničena potpora putem poreznih olakšica ili drugih mjera. U implementaciji rezultata primijenjenih istraživanja potrebna je neutralna i neovisna savjetodavna služba s ključnom ulogom prijenosa znanja te informacija o potrebama istraživanja.

Opis

Potrebno je poboljšati koordinaciju, suradnju i partnerstva među dionicima poljoprivredno-prehrambenog lanca i institucijama koje stvaraju i prenose znanje. U tu svrhu nužno je povećati potporu istraživanjima i razvoju inovacija te potaknuti njihovo širenje i usvajanje. Također, potrebno je  ulagati u vještine i znanje poljoprivrednih savjetnika.

Obrazloženje

Hrvatska ima mnoge od sastavnica za izgradnju snažnog sustava znanja i inovacija u poljoprivredi (AKIS): mnogo privatnih dionika, velike istraživačke kapacitete na sveučilištima te potporne institucije s dobrim tehničkim kapacitetima (npr. veterinarska i fitosanitarna služba, institucije u području meteorologije, savjetodavnu službu, institucije nadležne za upravljanje prirodnim resursima, institucije nadležne za sigurnost hrane). Međutim, zbog rascjepkanosti i loše povezanosti ovih dionika, ne postoji sustavna i učinkovita razmjena i primjena rezultata istraživanja, znanja, informacija i inovacija za razvoj poljoprivredno-prehrambenog sektora i ruralnih područja. Dobro organiziran sustav za prijenos znanja i inovacija ovisi o dobro osposobljenim savjetnicima, kao i aktivnom sudjelovanju poljoprivrednika na svim razinama AKIS-a. Vještine i znanja savjetnika u poljoprivredi moraju se neprestano unaprjeđivati kako bi mogli odgovoriti na zahtjeve proizvođača i isporučiti tehnologije i inovacije koje će preobraziti sektor. Za daljnji razvoj i učinkovitost nužno je odgovoriti na sve veću potrebu za specijaliziranim i prilagođenim uslugama te korištenje digitalnih alata jer se na taj način može ojačati funkcionalnost i koordinaciju AKIS-a te distribucija i prijenos znanja proizvođačima.

A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije  

A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike  

Opis

Intervencija se posebno odnosi na podršku kapitalnim ulaganjima na poljoprivrednim gospodarstvima. Prioriteti i kriteriji ulaganja detaljnije će se propisati Strateškim planom za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike, a mogu između ostaloga obuhvaćati povećana (bespovratna) sredstva za uvođenje alata, tehnologija i inovativnih rješenja za održive prakse korištenja zemljišta (vidjeti i Intervencije B.1., B.3., B.4.). Ulaganja se mogu usmjeriti i u proizvodnju poljoprivredno-prehrambenih proizvoda veće dodane vrijednosti (vidjeti i Intervencije C.1., C.3., C.4.).

Proizvodno vezana potpora dohotku iz omotnice za program izravnih plaćanja, koja je usmjerena na poljoprivredne podsektore važne iz gospodarskih, socijalnih ili okolišnih razloga, a koji su u poteškoćama, bit će modificirana i određena na način da se poveća njihova učinkovitost. Ujedno će se omogućiti ulaganja kroz mehanizme suradnje poljoprivrednika, skupina proizvođača i poljoprivrednih poduzeća, kojima je cilj poboljšati integraciju poljoprivredno-prehrambenog lanca vrijednosti i sustave kvalitete (vidjeti i Intervenciju C.1.).

Sustavi za prijenos znanja i informacija potrebni za provedbu ovih ulaganja doprinosit će uspješnosti provedbe intervencije (vidjeti i Intervencije F.1., F.2. i F3.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača.

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Poticati veće korištenje sustava kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 ulaganja u okviru mjera ruralnog razvoja

 proizvodno vezana potpora dohotku

 potpora provedbi sektorskih programa te odobrenih programa proizvođačkih organizacija i drugih oblika udruženih proizvođača.

Mjere u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju mjere ulaganja u ruralnom razvoju: ulaganje mora doprinositi jednom ili više specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije; stopa sufinanciranja najčešće iznosi do 50%, a u pravilu ne prelazi 75%; popis neprihvatljivih ulaganja definiran je zakonskim okvirom EU-a, koji također navodi ograničenja u financiranju kupnje poljoprivrednog zemljišta, životinja ili ulaganja u navodnjavanje

 u slučaju proizvodno vezane potpore dohotku: ukupna nacionalna omotnica za proizvodno vezanu potporu dohotku ograničava se na 13% omotnice za izravna plaćanja, uz mogućnost isplaćivanja dodatnih 2% za proteinske usjeve; odobravanje potpore uvjetovat će se ostvarenjem konkretnih rezultata u smislu povećanja produktivnosti u sektoru za koji se odobrava potpora

 u slučaju potpore provedbi sektorskih programa: potpora se odobrava odobrenim proizvođačkim organizacijama, a iznimno i drugim oblicima udruženih proizvođača, pod uvjetom da u roku od četiri godine od početka odobrenog operativnog programa steknu status proizvođačke organizacije.

Opis

Program izravnih plaćanja modificirat će se na način da se potpora dohotku  više usmjeri prema malim i srednjim poljoprivrednicima, kao i mladim poljoprivrednicima. Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku utvrdit će se uvjeti i pravila za preraspodjelu potpore, a u skladu s odredbama Zajedničke poljoprivredne politike za razdoblje nakon 2020. godine.

U slučaju mladih poljoprivrednika, pri dodjeli potpore primjenjivat će se kriteriji maksimalne dobne granice od 40 godina i zahtjev da se radi o nositelju poljoprivrednog gospodarstva. Dodatno će se vrednovati posjedovanje odgovarajućih znanja i vještina.

Malim poljoprivrednicima može se, za najveći broj hektara koji će se utvrditi Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku, odobriti potpora dohotku u obliku pojednostavljenog sustava zaokruženog plaćanja. Time će se za mala poljoprivredna gospodarstva smanjiti administrativni teret u provedbi sustava izravnih plaćanja, uz zadržavanje nužne pomoći tim poljoprivrednicima u sustavu potpore dohotku.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima  

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 osnovna potpora dohotku

 dodatna preraspodijeljena potpora dohotku

 dodatna potpora dohotku za mlade poljoprivrednike

 plaćanja za male poljoprivrednike

Mjere u okviru ove intervencije financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju osnovne potpore dohotku: potpora će se isplaćivati u obliku nevezanog plaćanja po hektaru, koje se može odrediti na temelju prava na plaćanja ili kao jedinstven iznos po hektaru; odredit će se minimalna površina ili iznos ispod kojega se neće isplaćivati potpora po korisniku; visina potpore po gospodarstvu modificirat će se kako bi se osigurala ravnomjernija raspodjela između većih i manjih korisnika izravnih plaćanja

 u slučaju preraspodijeljene potpore dohotku: utvrdit će se maksimalni broj hektara za koji će se odobravati ova potpora, kao i visina dodatnog plaćanja po hektaru u okviru ovog modela izravnog plaćanja

 u slučaju dodatne potpore za mlade poljoprivrednike: potpora se može isplatiti u okviru dodatnog nevezanog plaćanja po hektaru ili u obliku jednokratnog iznosa za mlade poljoprivrednike koji su nedavno prvi puta osnovali poljoprivredno gospodarstvo; ukoliko se potpora isplaćuje po hektaru, može se odrediti najvećih broj hektara za koji će se mladom poljoprivredniku odobriti potpora

 u slučaju plaćanja za male poljoprivrednike: plaćanje se može provesti u obliku jednokratnog iznosa ili iznosa po hektaru, za ograničeni broj hektara koji će se utvrditi u Strateškom planu.

B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja

B.2. Poboljšani pristup poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima

B.3. Poticanje prijelaza na ekološku proizvodnju

B.4. Poboljšanje pristupa vodi za navodnjavanje i učinkovitost njezine uporabe

Opis

Povećana potpora odobrit će se poljoprivrednicima koji se obvežu na provedbu poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš, a koje nadilaze propisane zahtjeve upravljanja (SMR) i standarde dobrih poljoprivrednih i okolišnih uvjeta (GAEC) . Isplate će se odobravati kao dodatak osnovnoj potpori dohotku ili kao potpora u okviru programa ruralnog razvoja.

Primjeri aktivnosti koje će se poticati u okviru ove intervencije uključuju: (i) usvajanje poljoprivrednih praksi kojima je cilj prilagodba klimatskim promjenama ili smanjenje emisija stakleničkih plinova; (ii) poboljšani postupci gospodarenja otpadom životinjskog podrijetla i kontrola onečišćenja u stočarstvu; (iii) postupke sprječavanja nastajanja otpada od hrane u primarnoj proizvodnji i preradi hrane; (iv) smanjenje uporabe mineralnih gnojiva i pesticida; (v) smanjena uporaba antibiotika te poboljšanje zdravlja i postizanje viših standarda dobrobiti životinja .

Potpore će se odobravati i poljoprivrednicima koji su suočeni sa specifičnim prirodnim ili drugim ograničenjima, ili su u obvezi provoditi dodatne zahtjeve koji proizlaze iz okolišnog zakonodavstva. Doprinos razvoju poljoprivrede koja skrbi o okolišu i klimi trebaju dati i operativni programi proizvođačkih organizacija te drugih oblika udruženih proizvođača.

Potpora u okviru ove intervencije komplementarna je ulaganjima u sklopu intervencije A, prvenstveno ulaganjima u digitalne tehnologije, poboljšanja energetske učinkovitosti, skladištenje stajskog gnoja i učinkovite sustave navodnjavanja na gospodarstvima. Inovacije kojima će se omogućiti okolišno prihvatljiviji proizvodni sustavi podržat će se u kontekstu mehanizama suradnje koji okupljaju istraživače, kreatore politika i dionike u poljoprivredno-prehrambenom sektoru (vidjeti i Intervencije C.1., E.2., F.4.). Za razvoj poljoprivrede koja više skrbi o okolišu i klimi važni su sustavi za prijenos znanja i informacija (vidjeti i Intervencije F.1., F.2. i F.3.).

Veze s razvojnim potrebama

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno okolišnih uvjeta

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 programi za klimu i okoliš u okviru sustava izravnih plaćanja

 potpora provedbi sektorskih programa te odobrenih programa proizvođačkih organizacija i drugih oblika udruženih proizvođača

 potpora provedbi poljoprivredno-okolišno-klimatskih obveza

 potpora poljoprivrednicima u područjima s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima ili zahtjevima.

Mjere u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju programa za klimu i okoliš u okviru sustava izravnih plaćanja: potpore se mogu isplaćivati u obliku dodatnog godišnjeg plaćanja po hektaru ili po životinji za poljoprivrednike koji preuzmu obvezu primjenjivati okolišne zahtjeve koji nadilaze zahtjeve uvjetovanosti te se razlikuju od potpore provedbi okolišno-klimatskih obveza iz ruralnog razvoja; popis praksi za koje će se isplaćivati potpora bit će propisan Strateškim planom za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike

 u slučaju potpore provedbi sektorskih programa: potpora se odobrava odobrenim proizvođačkim organizacijama, a iznimno i drugim oblicima udruženih proizvođača, pod uvjetom da u roku od četiri godine od početka odobrenog operativnog programa steknu status proizvođačke organizacije

 u slučaju potpore provedbi poljoprivredno-okolišno-klimatskih obveza: potpora će se isplaćivati poljoprivrednicima koji na razdoblje od pet do sedam godina preuzmu obvezu primjenjivati poljoprivredne prakse korisne za okoliš ili klimu, a nadilaze osnovne zahtjeve uvjetovanosti; potpore mogu pokrivati nastale dodatne troškove ili gubitke nastale zbog preuzimanja obveza

 u slučaju potpore poljoprivrednicima u područjima s prirodnim ili drugim specifičnim ograničenjima ili zahtjevima: potpora se može isplaćivati u obliku godišnjeg plaćanja po hektaru kako bi se u potpunosti ili djelomično nadoknadili dodatni troškovi ili gubitak prihoda povezan s prirodnim ili drugim ograničenjima karakterističnima za određeno područje

 u slučaju potpore za postizanje viših standarda dobrobiti životinja, potpora će se dodjeljivati uzgajivačima stoke koji će primjenjivati mjere i postupke kojima se osiguravaju visoki standardi dobrobiti životinja koji su iznad važećih zakonskih propisa ili uobičajene prakse u područjima poput osiguranje vode, hrane i brige o životinjama u skladu sa njihovim prirodnim potrebama, osiguranje uvjeta držanja na način da imaju dovoljno prostora, odgovarajuću stelju i prirodno osvjetljenje, pristup na otvoreno, prakse koje izbjegavaju sakaćenje i/ili kastraciju životinja, a ukoliko je to zaista neophodno upotrebu anestetika, analgetika te protuupalnih lijekova ili imuno kastraciju..

Opis

Ministarstvo potaknut će razvoj sustava za nacionalno agroekološko zoniranje i sustava za upravljanje zemljišnim resursima. Navedeni sustavi objedinit će, između ostaloga, podatke i informacije o tlu, pokrovu zemljišta, klimatskim uvjetima i vodi, a koji se trenutno nalaze u bazama podataka kod različitih državnih tijela, agencija i znanstvenih ustanova. Na taj način olakšat će se razumijevanje potencijala i ograničenja u poljoprivrednim proizvodnim sustavima s obzirom na aktualne i prognozirane regionalne poljoprivredno-okolišne uvjete.

Nakon puštanja u rad, ovi će se alati moći koristiti za procjenu utjecaja klimatskih promjena, analizu razlika u prinosima, procjenu degradacije tla, modeliranje optimizacije uporabe zemljišta. To će poslužiti kao smjernica za odluke o ulaganjima u sektor poljoprivrede na razini tijela državne uprave, proizvođača i poljoprivrednih poduzeća, financijskih institucija te dionika u širem biogospodarstvu.

Opisani alati bit će sastavni dio Središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava i centra znanja razvijenih u sklopu Intervencije F.2.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati razvojem sustava za nacionalno agroekološko zoniranje i sustava za upravljanje zemljišnim resursima. Sredstva za financiranje mjere osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Opis

Potpora će se osigurati za poljoprivrednike koji odluče prijeći na sustave ekološke proizvodnje. Potpora će pokriti troškove prijelaza na prakse i metode ekološke proizvodnje i nadopuniti ulaganja u infrastrukturu, tehnologije i inovacije u sklopu Intervencije A.1.

Općenito će se poticati zamjena primjene konvencionalnih sredstava (mineralnih gnojiva, pesticida) biološkim alternativama, kao i uporaba lokalnih (genetskih) resursa (npr. domaćih i udomaćenih pasmina/sorti) i ekoloških proizvodnih tehnika. To može primjerice uključivati usvajanje tehnika kao što su diverzifikacija, kružni sustavi proizvodnje, poboljšani plodored, regenerativno upravljanje travnjacima i pašnjacima, sinergije u proizvodnim sustavima (npr. agrošumarstvo, integracija usjeva i stoke), očuvanje i obnovu staništa i ekosustava te integrirano upravljanje krajobrazom. Poticat će se prijelaz na ekološku proizvodnju te održavanje ekološke prakse, uz potrebu evidencije o ostvarenoj ekološkoj proizvodnji.

Većina ovih mjera logički će se nadovezati na  proizvodne prakse podržane u sklopu Intervencije B.1. Mehanizmi suradnje mogu dodatno pomoći ubrzati proces pretvorbe koordinacijom aktivnosti i ulaganja između proizvođača, kupaca na tržištu i drugih dionika u lancu. Na kraju, za uspješnu provedbu bitni su odgovarajući sustavi za prijenos znanja i informacija o najboljim praksama upravljanja i ulaganjima u pretvorbu proizvodnih sustava te za ostvarivanje sukladnosti s relevantnim standardima i zahtjevima certificiranja (vidjeti i Intervencije F.1., F.2. i F3.)

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 programi za klimu i okoliš u okviru sustava izravnih plaćanja

 potpora provedbi poljoprivredno-okolišno-klimatskih obveza.

Mjere u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju programa za klimu i okoliš u okviru sustava izravnih plaćanja: potpore se mogu isplaćivati u obliku dodatnog godišnjeg plaćanja po hektaru ili po životinji za poljoprivrednike koji preuzmu obvezu primjenjivati okolišne zahtjeve koji nadilaze zahtjeve uvjetovanosti te se razlikuju od potpore provedbi okolišno-klimatskih obveza iz ruralnog razvoja; popis praksi za koje će se isplaćivati potpora bit će propisan Strateškim planom za provedbu Zajedničke poljoprivredne politike

 u slučaju potpore provedbi poljoprivredno-okolišno-klimatskih obveza: potpora će se isplaćivati poljoprivrednicima koji na razdoblje od pet do sedam godina preuzmu obvezu primjenjivati poljoprivredne prakse korisne za okoliš ili klimu, a nadilaze osnovne zahtjeve uvjetovanosti; potpore mogu pokrivati nastale dodatne troškove ili gubitke nastale zbog preuzimanja obveza.

Opis

Cilj intervencije ostvarit će se ažuriranjem i provedbom Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV), u suradnji s Ministarstvom gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatskim vodama i županijama. Ažurirani plan trebat će dati posebni naglasak na ulaganja u (i) izgradnju, sanaciju i modernizaciju infrastrukture navodnjavanja i odvodnje na postojećem poljoprivrednom zemljištu; te (ii) usvajanje novih tehnologija u navodnjavanoj poljoprivredi.

Važno je da se postupci izdavanja dozvola na razini županije za razvoj lokalnih sustava navodnjavanja i odvodnje pojednostave kako bi se poduprla takva ulaganja.

Ključni podsektori na koje će se usmjeriti ulaganja su oni osjetljivi na utjecaje i rizike klimatskih promjena (npr. industrijski usjevi) te oni čija proizvodnja ovisi o pristupu vodi za navodnjavanje (npr. voće i povrće). Poboljšan pristup proizvođača sustavima odvodnje i navodnjavanja bit će od velike važnosti za ublažavanje profila (klimatskih) rizika proizvođača za financijske institucije (vidjeti i Intervenciju D.3.), pogotovo malih i srednjih proizvođača. Ujedno, na taj način će se proizvođačima olakšati prijelaz s proizvodnje roba male vrijednosti prema proizvodima veće vrijednosti.

Procijenit će se mogućnosti financiranja iz drugih EU programa, poglavito ERDF-a. Ulaganja će se usmjeravati sukladno planovima upravljanja rizikom od poplava te saznanjima dobivenima s pomoću alata iz Intervencije B.2. ovisno o raspoloživoj vodi za navodnjavanje, pogodnosti tala za poljoprivrednu proizvodnju i navodnjavanje te iskazanom interesu krajnjeg korisnika/poljoprivrednika za razvoj i primjenu sustava za navodnjavanje. Kao i u drugim intervencijama, važno je olakšati pristup proizvođača potrebnim znanjima i informacijama (vidjeti i Intervencije F.1., F.2., F.3.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih postupaka

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno okolišnih uvjeta

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati ažuriranjem i primjenom Nacionalnog projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Republici Hrvatskoj (NAPNAV) . Sredstva za financiranje mjere osigurat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske te iz sredstava EU proračuna namijenjenih provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, kao i iz Europskog fonda za regionalni razvoj Detalji provedbe potpore ulaganjima u navodnjavanje u okviru ruralnog razvoja bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od okvirnih pravila koja definiraju uvjete prihvatljivosti, odnosno neprihvatljivosti ovih ulaganja.

C.1. Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima

C.2. Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu

C.3. Jačanje kapaciteta za razvoj javnih politika i kontrole u sustavu zahtjeva sigurnosti i kvalitete hrane

C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara

Opis

Poticat će se uspostava boljih veza između proizvođača, domaćih kupaca i financijskih institucija, posebno u jako fragmentiranim podsektorima. Suradnjom između poljoprivredno-prehrambenih proizvođača i kupaca lokalnih proizvoda u strateškim segmentima tržišta, osobito u preradi i marketingu, maloprodaji te ugostiteljstvu, osigurat će se integrirana ulaganja, obrtni kapital, tehnička pomoć i marketinška podrška. Istovremeno, jačanjem kratkih opskrbnih lanaca hrane, uz naglasak na lokalnu i regionalnu proizvodnju, unaprjeđuje se funkcioniranje tržišta, odnosno prehrambena sigurnost, u uvjetima nepredviđenih velikih poremećaja na tržištu.

Potpora u okviru ove intervencije ostvarit će se kroz mjere vezane uz ulaganja u poljoprivredno-prehrambeni sektor (vidjeti i Intervenciju A.1.), usvajanje okolišno održivijih praksi (vidjeti i Intervencije B.1. i B.3.), unaprijeđene kapacitete poslovnog i financijskog upravljanja (vidjeti i Intervenciju D.4.), snažnije proizvođačke organizacije (vidjeti i Intervenciju C.2.), sukladnost sa standardima kvalitete (vidjeti i Intervenciju C.3.), digitalnu tehnologiju (npr. marketinške platforme) (vidjeti i Intervenciju F.3.), distribucijske sustave (vidjeti i intervenciju C.4.), poboljšano brendiranje, pakiranje i označivanje (vidjeti i Intervenciju D.4.), kao i vrednovanje ostataka i nusproizvoda (vidjeti i Intervenciju E.2.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati posredno provedbom ciljanih potpora u okviru intervencija A.1., B.1., B.3., C.2., C.3., C.4., D.4., E.2. i. F.3.

Opis

Potrebno je povećati razinu organizacije u proizvodnji i marketingu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u podsektorima koji su jako rascjepkani, a imaju potencijal za stvaranje veće dodane vrijednosti. Podrška će biti usmjerena na uspostavu i jačanje proizvođačkih organizacija s pomoću mehanizama suradnje i sektorskih intervencija.

Poboljšani organizacijski kapaciteti su preduvjet za ispunjenje povećanih obveza u pogledu zaštite okoliša i klime (vidjeti i Intervencije B.1. i B.3.), ostvarenje održivijih proizvodnih i neproizvodnih ulaganja, uključujući sustave navodnjavanja (vidjeti i Intervencije A.1. i B.4.), poboljšane tržišne veze i učinkovite distribucijske sustave (vidjeti i Intervencije C.1. i C.4.), usklađenost s javnim i privatnim standardima sigurnosti i kvalitete hrane (vidjeti i Intervenciju C.3.), osiguravanje tehničke pomoći i osposobljavanja (vidjeti i Intervencije F.1., F.2., F.3.) te lakši pristup izvorima financiranja (vidjeti i Intervenciju D.3.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 potpora suradnji u okviru mjera ruralnog razvoja

 potpora provedbi sektorskih programa te odobrenih programa proizvođačkih organizacija i drugih oblika udruženih proizvođača.

Mjere u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju potpore suradnji: potpora se može odobriti za puno ili djelomično pokrivanje troškova povezanih sa svim aspektima suradnje u okviru proizvođačkih organizacija, udruženja proizvođačkih organizacija, sektorskih organizacija; potpora se može dodijeliti i za promicanje i podupiranje sustava kvalitete i njihovog korištenja od strane poljoprivrednika

 u slučaju potpore provedbi sektorskih programa: potpora se odobrava odobrenim proizvođačkim organizacijama, a iznimno i drugim oblicima udruženih proizvođača, pod uvjetom da u roku od četiri godine od početka odobrenog operativnog programa steknu status proizvođačke organizacije.

Opis

Ulagat će se u razvoj ljudskih resursa, metode, procese, sustave i alate koji omogućavaju učinkovitije donošenje javnih politika i provedbu kontrola temeljenih na riziku, a odnose se na sigurnost i kvalitetu hrane te veterinarske i fitosanitarne standarde.

Aktivnosti obuhvaćene ovom intervencijom uključuju nadogradnju odgovarajućih veterinarskih i fitosanitarnih informatičkih sustava, provedbu obveznog praćenja i koordiniranih programa kontrole (vidjeti i Intervenciju D.1.), jačanje kapaciteta za provedbu aktivnosti procjene fitosanitarnih rizika, povećanje sredstava za hitne mjere te suzbijanje prijevara povezanih s hranom.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Unaprijediti vještine radne snage u poljoprivredno-prehrambenom lancu

Mjere i financiranje

Aktivnosti u okviru ove intervencije financirat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske te iz odgovarajućih sredstava proračuna EU-a namijenjenih provedbi programa u veterinarstvu i fitosanitarnoj politici.

Opis

Razradit će se program razvoja regionalnih poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara koji će pomoći u povezivanju proizvođača što je izravnije moguće s ruralnim, prigradskim i gradskim tržištima putem napredne logističke infrastrukture i usluga hladnog lanca. Ove će aktivnosti posebno biti usmjerene na strateške segmente tržišta utvrđene u ovom dokumentu (tj. svježi, praktični proizvodi te gastro delicije). Fizička ulaganja pratit će prilagođena tehnička pomoć, unaprjeđenje poslovnih sposobnosti (npr. upravljanje poslovanjem, upravljanje zalihama, sukladnost sa standardima, prodaja i marketing, brendiranje, itd.) i razvoj vještina (vidjeti i Intervencije C.2., C.3., E.4., F.1.).

Ovisno o specifičnim potrebama tržišnog segmenta na koji je centar usmjeren, on može  nuditi razne logističke usluge, uključujući prikupljanje, prijevoz, razvrstavanje i klasiranje, pakiranje, skladištenje, preradu i/ili distribuciju.

Odluke o opsegu ulaganja, uključujući lokaciju, dimenzije, ponudu usluga i modele vlasništva i upravljanja temeljit će se na dubinskoj procjeni regionalne proizvodnje te potencijala i potreba tržišta, uključujući i one institucionalnih kupaca (npr. škole, bolnice, menze u poduzećima, itd.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

 Unaprijediti javnu infrastrukturu u ruralnim područjima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Planiranje i izgradnja poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara proveli bi se u koordinaciji s Ministarstvom regionalnog razvoja i fondova Europske unije te tijelima regionalne samouprave, dok bi se financiranje osiguralo iz državnog proračuna Republike Hrvatske te iz Mehanizma za oporavak i otpornost .

D.1. Smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja

D.2. Unaprjeđenje fiskalnih uvjeta

D.3. Korištenje instrumenata za upravljanje rizicima

D.4. Potpora pokretanju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća  

Opis

Pojednostavit će se postupci za odobravanje potpore propisani nacionalnim propisima, posebno kroz platforme za upravljanje digitalnim informacijama (vidjeti i Intervenciju F.2.), instrumente upravljanja rizikom (vidjeti i Intervenciju D.3.), primjene zahtjeva uvjetovanosti i savjetodavnih usluga koje su bolje prilagođene potrebama prijavitelja, odnosno potencijalnih korisnika (vidjeti i Intervenciju F.1.).

Ima prostora i za poboljšanje sustava upravljanja zemljištem, posebice kroz kontinuiranu automatizaciju usluga, poboljšanje kvalitete podataka o nekretninama i integraciju usluga katastra i zemljišnih knjiga.

Također treba razmotriti pojednostavljenje postupaka zapošljavanja (sezonskih) radnika u poljoprivredi te postupaka izdavanja dozvola, osobito kada je riječ o građevinskim aktivnostima i razvoju lokalnih sustava za navodnjavanje.

Veze s razvojnim potrebama

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Mjeru će provesti Ministarstvo u suradnji s drugim nadležnim tijelima državne uprave. Nije potrebno osiguranje proračunskih sredstava za provedbu ove mjere.

Opis

Procijenit će se utjecaj sadašnje porezne strukture na konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambenog sektora. Usporedit će se visina poreza na dohodak, imovinu, nasljedstvo/darovanje, inpute, hranu i drugih poreza koji se primjenjuju u Hrvatskoj i u drugim zemljama, kako bi se utvrdila odstupanja i odredila područja za potencijalne porezne reforme. Time će se pomoći u ujednačavanju poreznog opterećenja hrvatskih proizvođača i poljoprivrednih poduzeća s onima u zemljama konkurentima.

Veze s razvojnim potrebama

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača.

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Mjeru će provesti Ministarstvo u suradnji s Ministarstvom financija. Nije potrebno osiguranje proračunskih sredstava za provedbu ove mjere.

Opis

Razradit će se rješenja za upravljanje rizikom, posebno ona koja će manjim i srednjim proizvođačima olakšati pristup financiranju. Primjerice, kreditiranje manjih i srednjih proizvođača od strane privatnih/poslovnih banaka dodatno se može potaknuti smanjenjem financijskih rizika s pomoću mješovitih financijskih instrumenata, koji kombiniraju poslovne kredite s jamstvima.

Među prioritetima će biti ulaganja u klimatski i okolišno održivu imovinu, (digitalne) tehnologije i rješenja (vidjeti i Intervencije A.1. i B.4.), posebice ona koja su predložili mladi poljoprivrednici, proizvođači uključeni u produktivna partnerstva i oblike suradnje u poljoprivredno-prehrambenom lancu (vidjeti i Intervencije C.1. i D.4.).

Naposljetku, proširit će se obuhvat i doseg poljoprivrednog osiguranja stvaranjem uzajamnih fondova za manje i srednje proizvođače i korištenjem komercijalnih tržišta reosiguranja za upravljanje rizicima od katastrofa. Te će se aktivnosti dodatno podržati promicanjem poboljšanih poljoprivrednih praksi, infrastrukture, tehnologija i usluga u ruralnim područjima (vidjeti i Intervencije A.1., B.1., B.3., B.4., C.4., E.1., F.4.), kao i razvojem podatkovnih platformi i aplikacija koje omogućuju bolji pristup podacima o proizvodima, tržištu, poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima (vidjeti i Intervencije B.2., F.2., F.3.).

Veze s razvojnim potrebama

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom potpore instrumentima za upravljanje rizikom.

Mjera u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, pri čemu se potpora može odobriti za različite vrste instrumenata za upravljanje rizikom, a posebno za financijske doprinose premijama za programe osiguranja ili za financijske doprinose za uzajamne fondove. Potpora će se isplaćivati za pokriće gubitaka koji prelaze prag od najmanje 20% prosječne godišnje proizvodnje ili dohotka poljoprivrednika.

Opis

Osigurat će se potpore za pokretanje poslovanja u ruralnim područjima, s naglaskom na mlade, te za razvoj malih poljoprivrednih gospodarstava. Uvjeti i kriteriji za dodjelu potpore razradit će se Strateškim planom za Zajedničku poljoprivrednu politiku. Potpore će se između ostaloga dodijeliti novoosnovanim poduzećima u ruralnim područjima koja žele ulagati u nove poljoprivredne proizvode, (digitalne) tehnologije i usluge poljoprivredno-prehrambenih lanaca (vidjeti i Intervencije C.4., F.4.), jačanje tržišnih veza (za proizvodnju bez zaliha) (vidjeti i Intervencije C.1., C.2., C.4.) te rješenja za obnovljive izvore energije (vidjeti i Intervenciju E.2.).

Za uspješnost provedbe nužno je osigurati prijenos znanja i informacija (vidjeti i Intervencije F.1., F.2., F.3.), posebice u aspektima koji se odnose na digitalnu poljoprivredu, sustave kvalitete, biogospodarstvo, upravljanje poslovanjem, odnosno financijsko planiranje te promociju na tržištu.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati pravičnost dodjele potpora poljoprivrednim gospodarstvima

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom potpore pokretanju poslovanja mladih poljoprivrednika, novoosnovanim poduzećima u ruralnim područjima te razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava.

Mjera u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, pri čemu se potpora može se odobriti u obliku jednokratnog iznosa, financijskih instrumenata ili njihovom kombinacijom. Potpora će se uvjetovati podnošenjem poslovnog plana, a bit će ograničena na najveći iznos od 100 tisuća eura.

E.1. Poboljšanje povezanosti ruralnih područja s tržištem

E.2. Razvoj i provedba nacionalne strategije biogospodarstva

E.3. Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma

E.4. Uvođenje programa za razvoj vještina u skladu s potrebama poljoprivredno-prehrambenog sektora

Opis

Podupirat će se teritorijalna ulaganja za razvoj ruralnih područja prema konceptu „pametnih sela“. Na taj način dat će se doprinos lokalnom razvoju, zaustavljanju iseljavanja iz ruralnih područja i otvoriti nova radna mjesta (osobito izvan primarnog poljoprivrednog sektora) pružanjem kvalitetne ruralne infrastrukture i usluga stanovnicima i poslovnim subjektima (vidjeti i Intervencije C.1., C.4., E.2.).

Prioritetna poboljšanja ruralne infrastrukture i usluga uključivat će ona koja podupiru opskrbu vodom (za navodnjavanje) (vidjeti i Intervenciju B.4.), logistiku hladnog lanca (vidjeti i Intervenciju C.4.), digitalnu tehnologiju (vidjeti i Intervenciju F.3.), gospodarenje otpadom (vidjeti i Intervenciju E.2.), obnovljive izvore energije, postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije (biodigestori i fotonaponske ploče na objektima koji su smješteni na poljoprivrednim gospodarstvima) (vidjeti i Intervenciju E.2.) te usluge razvoja vještina (vidjeti i Intervenciju E.4.).

Teritorijalna ulaganja koordinirat će se u prvom redu kroz mehanizme suradnje predložene ovim dokumentom te ostalim strategijama regionalnog i teritorijalnog razvoja.

Veze s razvojnim potrebama

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Unaprijediti javnu infrastrukturu u ruralnim područjima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 potpora suradnji

 potpora ulaganjima u okviru programa ruralnog razvoja.

Mjera u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju potpore suradnji: potpora se može odobriti za puno ili djelomično pokrivanje troškova povezanih sa svim aspektima suradnje u okviru proizvođačkih organizacija, udruženja proizvođačkih organizacija ili sektorskih organizacija; potpora se može dodijeliti i za promicanje i podupiranje sustava kvalitete i njihovog korištenja od strane poljoprivrednika

 u slučaju mjere ulaganja u ruralnom razvoju: ulaganje mora doprinositi jednom ili više specifičnih ciljeva Zajedničke poljoprivredne politike Europske unije; stopa sufinanciranja u pravilu ne prelazi 75%; popis neprihvatljivih ulaganja definiran je zakonskim okvirom EU-a, koji također navodi ograničenja u financiranju kupnje poljoprivrednog zemljišta, životinja ili ulaganja u navodnjavanje.

Opis

Pristupit će se izradi i provedbi nacionalne strategije biogospodarstva. Najvažniji analitički doprinosi u procesu strateškog planiranja bit će (i) utvrđivanje postojećih dionika i inicijativa u lancima vrijednosti u biogospodarstvu; (ii) pregled zakonodavnog i regulatornog okvira; i (iii) procjena potencijala biomase s pomoću alata razvijenih u okviru Nacionalnog agroekološkog zoniranja i sustava upravljanja zemljišnim resursima (vidjeti i Intervenciju B.3.).

Strategija će sadržavati specifične aktivnosti, ulaganja i izvore financiranja (EU i nacionalne) za razvoj odabranih lanaca vrijednosti u biogospodarstvu, uz kontinuiranu potporu, od istraživanja i razvoja do faze pilot projekata i provedbe. U tom smislu povećana ulaganja za istraživanja u poljoprivredi koja provode domaće znanstvene ustanove bit će usmjeravana na razvoj rješenja za održivu proizvodnju hrane i biomase u službi kružnog biogospodarstva.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

 Unaprijediti javnu infrastrukturu u ruralnim područjima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Za fazu izrade nacionalne strategije biogospodarstva procijenit će se mogućnosti financiranja iz EU programa, prije svega Obzor Europa, a u kasnijoj fazi provedbe razmotrit će se korištenje sredstava ERDF i ESF+.

Opis

U suradnji s Ministarstvom turizma, u planove brendiranja i marketinga turističkih destinacija i njihovih turističkih partnera uključit će se poljoprivredno-gastronomska turistička ponuda zasnovana na kulturnim i regionalnim značajkama i autentičnim kulinarskim iskustvima koja uključuju lokalne proizvode. U tom kontekstu, razvit će se (digitalni) sadržaji i priče koje odgovaraju kulinarskim ukusima i sklonostima strateških potrošačkih segmenata, osobito segmenta gastro delicija.

Takav razvoj ponude gastroturističkih proizvoda podupirat će se putem povećanih ulaganja u lokalne proizvode veće dodane vrijednosti (vidjeti i Intervencije A.1., B.4. i C.3.), produktivnih partnerstava u kratkim opskrbnim lancima (vidjeti i Intervenciju C.1.), razvoja regionalnih poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara (vidjeti Intervenciju C.4.) te bolje povezanosti ruralnih područja s tržištem (vidjeti Intervenciju E.1.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati posredno provedbom ciljanih potpora u okviru intervencija A.1., B.4., C.1., C.3., C.4. i E.1.

Opis

U suradnji s relevantnim tijelima uvest će se novi mehanizmi za obrazovanje i osposobljavanje radnika u ruralnim područjima, koji će pomoći u rješavanju problema neusklađenosti vještina u suvremenim poljoprivredno-prehrambenim lancima, uključujući one u biogospodarstvu. Nastojat će se ostvariti jača suradnja s industrijom kada je riječ o osmišljavanju i provedbi inicijativa za razvoj vještina.

Te će inicijative uključivati ulaganja i aktivno sudjelovanje u (i) regionalnim centrima kompetencija; (ii) analizama nedostataka u pogledu vještina za programe strukovnog obrazovanja i osposobljavanja; (iii) programe učenja kroz rad; (iv) produktivna partnerstva u poljoprivredno-prehrambenom lancu (vidjeti i Intervenciju C.1.); i (v) razvoj lokalnih vrijednosnih lanaca u biogospodarstvu (vidjeti i Intervenciju E.2.).

Predložena ulaganja provest će se kroz mehanizme suradnje (vidjeti i Intervencije E.1. i E.2.) i intervencije vezane za prijenos znanja i informacija.

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Unaprijediti vještine radne snage u poljoprivredno-prehrambenom lancu

 Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 potpora suradnji

 potpora razmjeni znanja i informacija.

Mjera u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju potpore suradnji: potpora se može odobriti za puno ili djelomično pokrivanje troškova povezanih sa svim aspektima suradnje u okviru proizvođačkih organizacija, udruženja proizvođačkih organizacija ili sektorskih organizacija; potpora se može dodijeliti i za promicanje i podupiranje sustava kvalitete i njihovog korištenja od strane poljoprivrednika

 u slučaju potpore razmjeni znanja i informacija: potpora se može odobriti za aktivnosti savjetodavne službe ili za pokrivanje troškova relevantnih aktivnosti za promicanje inovacija, izrade i ažuriranja planova i studija te širenja znanja i informacija.

Razmotrit će se i mogućnosti financiranja iz drugih programa EU-a, pogotovo ESF+ programa.

F.1. Jačanje veza poljoprivrednih savjetnika sa znanstvenim institucijama

F.2. Razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava i centra znanja

F.3. Digitalizacija protoka informacija među dionicima AKIS-a

F.4. Poticanje inovacijskih partnerstava

Opis

Razvit će se centar, odnosno sustav za učenje, u suradnji sa znanstvenim institucijama, koji će nuditi dugotrajne i kratkotrajne programe obrazovanja i osposobljavanja za specijalizirane savjetnike, s različitim modulima koji će biti prilagođeni potrebama poljoprivrednika. Potencijalni privatni savjetnici koji bi htjeli sudjelovati mogli bi to učiniti pod komercijalnim uvjetima. Centar bi bio stjecište znanja kroz dugotrajne i kratkotrajne programe obrazovanja i osposobljavanja savjetnika. Nositelj centra bila bi neovisna državna savjetodavna institucija, a trebao bi biti smješten neposredno uz visokoškolsku obrazovnu instituciju koja u svom sastavu ima svu potrebnu infrastrukturu.

Takva izgradnja sposobnosti javnih i privatnih savjetnika bit će ključna za promicanje produktivnijih instrumenata (vidjeti i Intervenciju A.1.), ispunjavanje klimatskih i okolišnih obveza (vidjeti i Intervencije B1., B.3.), poboljšano povezivanje proizvođačkih organizacija i poljoprivredno-prehrambenog lanca (vidjeti i Intervencije C.1. i C.2.), sukladnost sa standardima sigurnosti hrane, kvalitete te sanitarnim i fitosanitarnim standardima (vidjeti i Intervenciju C.3.), prijenos znanja, informacija i tehnologija proizvođačima (vidjeti i Intervencije F.3. i F.4.) i razvoj novih vrijednosnih lanaca u biogospodarstvu (vidjeti i Intervenciju E.2.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Unaprijediti vještine radne snage u poljoprivredno-prehrambenom lancu

 Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Intervencija će se realizirati provedbom sljedećih mjera poljoprivredne politike:

 potpora suradnji

 potpora razmjeni znanja i informacija.

Mjera u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike, uz nacionalno sufinanciranje iz državnog proračuna Republike Hrvatske.

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, polazeći od sljedećih okvirnih pravila:

 u slučaju potpore suradnji: potpora se može odobriti za puno ili djelomično pokrivanje troškova povezanih sa svim aspektima suradnje u okviru proizvođačkih organizacija, udruženja proizvođačkih organizacija ili sektorskih organizacija

 u slučaju potpore razmjeni znanja i informacija: potpora se može odobriti za aktivnosti savjetodavne službe ili za pokrivanje troškova relevantnih aktivnosti za promicanje inovacija, izrade i ažuriranja planova i studija te širenja znanja i informacija.

Opis

Pokrenut će se interaktivna mrežna stranica Ministarstva koja će obuhvatiti novi centar znanja i središnji poljoprivredni informacijski sustav.

Centar znanja će objediniti sve javno dostupne podatke o hrvatskom poljoprivredno-prehrambenom sektoru i sve rezultate istraživanja iz projekata EIP-a, programa Obzor 2020 i projekata Vijeća za istraživanja u poljoprivredi. Centar znanja bit će dostupan svima zainteresiranima.

Centar će biti dio integriranog središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava, koji će obuhvatiti sve baze podataka Ministarstva (zemljište, upisnik poljoprivrednih gospodarstava, potpore, upisnik životinja, ekološka proizvodnja, upisnik pčelara itd.). Sustav će se postaviti kao interaktivna mrežna stranica jednostavna za korištenje koju podržavaju namjenske (mobilne) aplikacije. Javni podaci moći će se pretraživati i bit će dostupni za daljnje analize. Podaci koji se odnose na pojedince neće biti dostupni preko sustava.

Ovisno o raspoloživim aplikacijama (vidjeti i Intervenciju F.3.), poboljšani pristup znanju i informacijama dostupnima preko interaktivne mrežne stranice pomoći će u smanjenju administrativnog opterećenja za potencijalne prijavitelje i korisnike potpora (vidjeti i Intervencije A.1., A.2., B.1., B.3., B.4.) te će unaprijediti protok znanja među dionicima AKIS-a (vidjeti i Intervenciju F.3.), uključujući tržišne i poljoprivredno-okolišno-klimatske podatke (vidjeti i Intervenciju B.2.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Mjera u okviru ove intervencije financirat će se iz državnog proračuna Republike Hrvatske, kao i sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.

Opis

Uz razvoj središnjeg poljoprivrednog informacijskog sustava i centra znanja (vidjeti i Intervenciju F.2.), podupirat će se razvoj (mobilnih) aplikacija namijenjenih tematskim prioritetima za proizvođače, poljoprivredna poduzeća i druge dionike AKIS-a. Primjerice, aplikacijska programska sučelja omogućit će pristup javnim podacima o proizvodnji, tržištu, poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima (vidjeti i Intervenciju B.2.). Partneri ili IKT proizvođači moći će koristiti te javne podatke za izradu aplikacija ili ponudu novih usluga za različite sustave upravljanja informacijama koje bi mogle biti korisne poljoprivrednicima (npr. aplikacije za izračune i alati koji pomažu u donošenju odluka), poljoprivrednim savjetnicima i/ili znanstvenim ustanovama (vidjeti i Intervenciju F.1.). Aplikacijska programska sučelja će na taj način pomoći u poticanju otvorenih inovacija u AKIS-u integriranjem novih dionika (novoosnovana IKT poduzeća, primjerice) i promicanju razvoja novih digitalnih poljoprivrednih aplikacija (vidjeti i Intervenciju F.4.).

Veze s razvojnim potrebama

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Unaprijediti usklađenost između proizvodnih sustava i poljoprivredno-okolišnih uvjeta

 Više i učinkovitije koristiti instrumente za upravljanje rizicima

 Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

 Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

 Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Provedba mjere izravno proizlazi iz sustava opisanih u okviru intervencije F.2. te stoga ne zahtijeva dodatno financiranje iz javnih sredstava.

Opis

Osigurat će se potpora javno-privatnim inovacijskim partnerstvima koja uključuju proizvođače, savjetnike, poljoprivredna poduzeća i znanstvene ustanove. Partnerstva će biti uspostavljena na način da slijede interaktivni model inovacija odozdo prema gore, u kojem bi se znanstvene institucije usredotočile na rješavanje problema i izazova s kojima se suočavaju proizvođači na terenu. Osnovna uloga javnih i privatnih savjetnika bila bi praćenje potreba poljoprivrednika i pretvaranje rezultata istraživanja i projekata u pakete informacija za pomoć u utvrđivanju mogućih rješenja zasnovanih na znanju, informacijama i tehnološkim dostignućima te davanje potpore osnivanju i radu EIP operativnih skupina.

Ovaj će sustav pomoći u smanjenju administrativnog opterećenja s kojim se suočavaju proizvođači i poljoprivredna poduzeća (vidjeti i Intervenciju D.1.), olakšati pristup javnom financiranju za istraživanja i inovacije koje je dostupno iz različitih programa EU-a (vidjeti i Intervenciju E.2.) te poboljšati prijenos znanja, informacija i tehnologije proizvođačima (vidjeti i Intervenciju F.1.). Informacije o rezultatima inovacijskih partnerstava moći će se širiti kroz razvoj novih, digitalnih informacijskih i komunikacijskih sustava i alata (vidjeti i Intervencije F.2. i F.3.). Uz to, ojačat će se organizacijski kapaciteti u rascjepkanim poljoprivredno-prehrambenim lancima (vidjeti i Intervencije C1. i C.2.).

Veze s razvojnim potrebama

 Povećati dodanu vrijednost poljoprivredne proizvodnje

 Poboljšati okolišnu održivost poljoprivrednih praksi

 Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

 Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

Mjere i financiranje

Mjere u okviru ove intervencije u najvećoj mjeri financirat će se iz proračuna EU namijenjenog provedbi Zajedničke poljoprivredne politike (EIP).

Detalji provedbe bit će utvrđeni Strateškim planom za provedbu ZPP-a, a odnosit će se na potporu operativnim skupinama Europskog inovacijskog partnerstva u skladu s uvjetima potpore koji vrijede za ostale oblike suradnje poticane u okviru mjera ruralnog razvoja.

Vrsta pokazatelja

Naziv pokazatelja

Izvor podataka

Početna vrijednost (2019.)

Ciljana vrijednost 2030.

Pokazatelj učinka

Dodana vrijednost poljoprivrede

EUROSTAT

1.067,34 mil. EUR

2.134,68 mil. EUR

Pokazatelj učinka

Faktorski dohodak poljoprivrede

EUROSTAT

1.193,02 mil. EUR

2.386,04 mil. EUR

Pokazatelj učinka

Broj zaposlenih u proizvodnji:

 hrane,

 pića

 duhana

(dobna skupina: 15-64)

EUROSTAT

57,6 tis.

7,2 tis.

1,0 tis.(2015.)

69,12 tis.

8,64 tis.

1,2 tis.

Pokazatelj učinka

Kretanje stope rizika od siromaštva u ruralnim područjima

EUROSTAT

30,9 % (2018.)

23,2 %

Pokazatelj ishoda

Postotak navodnjavanog obradivog zemljišta u odnosu na ukupno obradivu površinu

DZS

2,11%

4,4 %

Pokazatelj ishoda

Broj grla u govedarstvu

Broj grla u svinjogojstvu

Prirast goveda

Prirast svinja

EUROSTAT

DZS

414 tis.

1.049 tis.

61.081 tona

158.611 tona

497 tis.

1.416 tis.

91.622 tona

237.917 tona

Pokazatelj ishoda

Produktivnost rada u poljoprivredi

DG AGRI

6.107 EUR/AWU

10.000 EUR/AWU

Pokazatelj ishoda

Kretanje udjela  broja mladih poljoprivrednika

Upisnik poljoprivrednika

12,7%

20%

2021.

2022.

2023.

2024.

2025.

2026.

2027.

2021.-2027.

Sastavnica i čimbenik u okolišu

Okolišni problem

Mjera

Mehanizam

Sastavnica okoliša i čimbenik u okolišu

Mehanizam iz Strategije

Utjecaj

Mjera zaštite

A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije

X

X

X

A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike

X

B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja

X

X

X

B.2. Poboljšani pristup poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima

X

X

X

X

B.3. Poticanje prijelaza na ekološku proizvodnju

X

X

X

X

B.4. Poboljšanje pristupa vodi za navodnjavanje i učinkovitost njezine uporabe

X

X

X

X

C.1. Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima

X

X

C.2 Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu

X

X

C.3.  Jačanje kapaciteta za razvoj javnih politika i kontrole u sustavu zahtjeva sigurnosti i kvalitete hrane

X

X

C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara

X

X

D.1. Smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja

D.2. Unaprjeđenje fiskalnih uvjeta

D.3. Korištenje instrumenata za upravljanje rizicima

X

X

D.4. Potpora  pokretanju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća

X

6. Unaprijediti povezanost u lancu vrijednosti ili povezanost u lancu od proizvođača do potrošača

7. Unaprijediti poduzetničke sposobnosti proizvođača u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

8. Uskladiti proizvodnju sa zahtjevima tržišta

9. Poticati veće sudjelovanje proizvođača u sustavima kvalitete u poljoprivredno-prehrambenom sektoru

10. Unaprijediti vještine radne snage u poljoprivredno-prehrambenom lancu

11. Unaprijediti funkcioniranje tržišta poljoprivrednim zemljištem

A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije

X

X

X

A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike

X

B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja

B.2. Poboljšani pristup poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima

X

B.3. Poticanje prijelaza na ekološku proizvodnju

X

C.1. Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima

X

X

X

X

C.2. Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu

X

X

X

X

C.3. Jačanje kapaciteta za razvoj javnih politika i kontrole u sustavu zahtjeva sigurnosti i kvalitete hrane

X

C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara

X

X

X

D.1. Smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja

X

X

X

D.2. Unaprjeđenje fiskalnih uvjeta

X

X

D.3. Korištenje instrumenata za upravljanje rizicima

X

X

D.4 Potpora pokretanju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća

X

E.1. Poboljšanje povezanost ruralnih područja s tržištem

X

X

E.2. Razvoj i provedba nacionalne strategije biogospodarstva

X

E.3. Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma

X

X

PROVEDBENI MEHANIZAM

III. OBNOVA RURALNOG GOSPODARSTVA I UNAPRJEĐENJE UVJETA ŽIVOTA U RURALNIM PODRUČJIMA

Razvojna potreba

12. Unaprijediti koordinaciju i komplementarnost između intervencija u ruralnim područjima

13. Unaprijediti javnu infrastrukturu u ruralnim područjima

C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara

X

X

E.1. Poboljšanje povezanost ruralnih područja s tržištem

X

E.2. Razvoj i provedba nacionalne strategije biogospodarstva

X

X

E.3. Promicanje poljoprivredno-gastronomskog destinacijskog turizma

X

14. Potaknuti ulaganja u tehnologiju i inovacije

15. Unaprijediti pristup istraživanjima i razvoju te korištenje znanja i tehnologija u poljoprivrednom sektoru

A.1. Ulaganja u sredstva za proizvodnju, tehnologije i inovacije

X

A.2. Preraspodjela potpore dohotku na male i srednje proizvođače te na mlade poljoprivrednike

B.1. Potpora praksama i rješenjima u poljoprivredi proizvodnje koja su prihvatljiva za okoliš, klimu i dobrobit životinja

X

B.2. Poboljšani pristup poljoprivredno-okolišno-klimatskim podacima

X

B.4. Poboljšanje pristupa vodi za navodnjavanje i učinkovitost njezine uporabe

X

C.1. Poticanje partnerstava između proizvođača i kupaca u kratkim opskrbnim lancima

X

C.2. Pomoć poboljšanju organizacijskih sposobnosti u poljoprivredno-prehrambenom lancu

X

C.3. Jačanje kapaciteta za razvoj javnih politika i kontrole u sustavu zahtjeva sigurnosti i kvalitete hrane

C.4. Razvoj poljoprivredno-prehrambenih logističkih centara

X

D.1. Smanjenje administrativnog i regulatornog opterećenja

X

D.2. Unaprjeđenje fiskalnih uvjeta

X

D.3. Korištenje instrumenata za upravljanje rizicima

X

D.4. Potpora pokretanju poljoprivrednih gospodarstava i poduzeća

X

E.1. Poboljšanje povezanost ruralnih područja s tržištem

X

X

E.2. Razvoj i provedba nacionalne strategije biogospodarstva

X