I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi s člankom 49. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Uredba (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/2088) objavljena je u Službenom listu Europske unije 9. prosinca 2019. godine, a primjenjuje se od 10. ožujka 2021. godine.

Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852) objavljena je u Službenom listu Europske unije 22. lipnja 2020. godine, a primjenjuje se od 1. siječnja 2022. godine.

Europska unija sve se više suočava s katastrofalnim i nepredvidivim posljedicama klimatskih promjena, iscrpljivanja resursa i drugih pitanja povezanih s održivosti. Potrebno je hitno djelovanje u smjeru mobilizacije kapitala kojim bi se takve posljedice umanjile, ne samo putem javnih politika, nego i kroz ulaganja sektora financijskih usluga. Iz tog razloga potrebno je od sudionika na financijskim tržištima i financijskih savjetnika zahtijevati objavljivanje konkretne informacije o svojim pristupima uključivanju rizika održivosti i uzimanju u obzir štetnih učinaka na čimbenike održivosti.

Europski parlament i Vijeće u posljednjih 12 mjeseci donijeli su set propisa kojima se definira i uređuje koncept održivog financiranja ( eng. sustainable finance ) od kojih je jedan Uredba (EU) 2019/2088, kojom se definiraju pravila o objavama podataka i informacija povezanih uz integriranje okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora (ESG faktori – eng. Enviromental, Social, Governance) u proces donošenja odluka o ulaganju i proces pružanja usluga investicijskog savjetovanja. Cilj ovih novih pravila je preusmjeriti tokove kapitala i financijskih ulaganja prema okolišno održivim ekonomskim aktivnostima te je u direktnoj vezi s postizanjem ciljeva iz Europskog zelenog plana i Pariškog sporazuma (Paris Climate Agreement), koji su usmjereni na razvoj nisko ugljičnih gospodarstava otpornih na klimatske promjene. Ovaj proces imat će dalekosežan utjecaj na sve sudionike europskog gospodarskog prostora – od sudionika iz financijskog sektora preko izdavatelja na uređenom tržištu pa čak i do malih i srednjih poduzeća (MSP-ova) koja se trenutno ne financiraju na tržištu kapitala, kako vezano uz izmjene njihovih poslovnih modela, tako vezano i uz opseg obveza izvještavanja povezanih s pitanjima održivosti.

Financijski sektor imat će ključnu ulogu u ovoj tranziciji kroz aktivno usmjeravanje prikupljenog kapitala prema održivim ekonomskim aktivnostima, a strategija Europskog zelenog plana kojom se na raspolaganje namjerava staviti oko 1 bilijun eura dat će snažan poticaj za financiranje onih projekata i poduzetnika koji su usmjereni na održivo poslovanje.

Odredbama Uredbe (EU) 2019/2088 utvrđuje se opći okvir za objave povezane s održivosti u financijskom sektoru i donose se usklađena pravila o transparentnosti za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike u pogledu uključivanja rizika održivosti i uzimanja u obzir štetnih učinaka na održivost u njihovim poslovnim procesima, donošenju investicijskih odluka i davanju investicijskih savjeta te prilikom pružanja informacija povezanih s održivosti u vezi s financijskim proizvodima.

Uredbom (EU) 2019/2088 nadopunjuju se zahtjevi za objavama utvrđeni u direktivama 2009/65/EZ , 2009/138/EZ , 2011/61/EU , 2014/65/EU , (EU) 2016/97 , (EU) 2016/2341 i uredbama (EU) br. 345/2013 , (EU) br. 346/2013 , (EU) 2015/760 i (EU) 2019/1238 , kao i u nacionalnom pravu kojim su uređeni osobni i pojedinačni mirovinski proizvodi (za one mirovinske proizvode koji ispunjavaju uvjete iz Uredbe (EU) 2019/2088). Navedene direktive i uredbe implementirane su u zakonodavni okvir Republike Hrvatske kroz zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje osiguravajućih društava, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova te zakon kojim se uređuje tržište kapitala, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava. Svrha nadopune predmetnih zahtjeva je osigurati da sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici na temelju tih pravila u svoje poslovne procese, uključujući procese dužne pažnje prilikom donošenja investicijskih odluka, uključe pored svih relevantnih financijskih rizika i sve relevantne rizike održivosti koji bi mogli imati bitan negativan učinak na financijski povrat ulaganja ili kvalitetu savjetovanja te da ih kontinuirano procjenjuju.

Cilj Uredbe (EU) 2019/2088 je uspostaviti jedinstvena i usklađena pravila o ESG objavama za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike iz svih država članica. Naime, objave krajnjim ulagateljima o uključivanju rizika održivosti, o uzimanju u obzir štetnih učinaka na održivost, o ciljevima održivog ulaganja ili o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja, u postupku odlučivanja o ulaganjima i u davanju savjeta o ulaganjima, nedovoljno su razvijene jer zahtjevi za takve objave prije donošenja  Uredbe (EU) 2019/2088 nisu bili usklađeni na razini Europske unije. Primjena različitih i neusklađenih pravila o ESG objavama mogla bi ugroziti postizanje ciljeva definiranih Europskim zelenim planom te uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja zbog znatnih razlika među standardima i tržišnim praksama za objavljivanje podataka te time stvoriti nejednake uvjete za takve financijske proizvode i za distribucijske kanale kao i dodatne prepreke na unutarnjem tržištu. Primjenom odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 omogućit će se učinkovita usporedba različitih financijskih proizvoda u državama članicama u pogledu njihovih okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika i rizika te ciljeva održivog ulaganja, a što je do sada bilo otežano i zbunjujuće za krajnje ulagatelje te je moglo nepovoljno utjecati na njihove odluke o ulaganjima.

U Uredbi (EU) 2019/2088 definira se značenje ključnih pojmova odnosno koncepata poput: održivog ulaganja, glavnih štetnih učinaka, faktora i rizika održivosti te okolišnih ciljeva. Također, definiraju se sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici koji su obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088.

U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga Zakona „sudionikom na financijskom tržištu“ smatraju:

- društvo za osiguranje koje nudi investicijski osigurateljni proizvod

- investicijsko društvo koje pruža usluge upravljanja portfeljem

- institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP), što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva, u djelu kada sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava nastupaju kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina

- mirovinsko osiguravajuće društvo, u odnosu na isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

- proizvođač mirovinskog proizvoda, što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima

- upravitelj alternativnih investicijskih fondova (UAIF)

- pružatelj paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP)

- upravitelj alternativnim investicijskim fondom (UAIF)

- upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala

- upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo

- društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te

- kreditna institucija koja pruža usluge upravljanja portfeljem.

U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga Zakona „financijskim savjetnikom“ smatraju:

- posrednik u osiguranju koji pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima

- društvo za osiguranje koje pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima

- kreditna institucija koja pruža usluge investicijskog savjetovanja

- investicijsko društvo koje pruža usluge investicijskog savjetovanja

- UAIF koji pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova te

- društvo za upravljanje UCITS fondovima koje pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu s zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

Uredbom (EU) 2019/2088 sudionicima na financijskim tržištima propisuje se obveza integriranja rizika održivosti u proces donošenja investicijskih odluka te objave informacija o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Financijskim savjetnicima također se propisuje ekvivalentna obveza – dužni su integrirati rizik održivosti u proces investicijskog savjetovanja, odnosno savjetovanja o osiguranju te objaviti informacije o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Ove informacije moraju se redovito ažurirati te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena. Na ove obveze se nadovezuju izmjene sektorskih pravila koje su trenutno u tijeku, a koje za cilj imaju integraciju rizika i faktora održivosti u poslovanje obveznika Uredbe (EU) 2019/2088, kao i razjasniti niz implikacija koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/2088.

Radi se o izmjenama sljedećih propisa:

- izmjena Delegirane direktive Komisije (EU) 2017/593 od 7. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi sa zaštitom financijskih instrumenata i novčanih sredstava koja pripadaju klijentima, obvezama upravljanja proizvodima i pravilima koja se primjenjuju na davanje ili primanje naknada, provizija ili novčanih ili nenovčanih koristi (Tekst značajan za EGP) (SL L 87, 31. 3. 2017.) (u daljnjem tekstu: MiFID delegirana direktiva) u vezi s integriranjem faktora održivosti i preferencija klijenata u obveze vezane za upravljanje proizvodima („ product governance obligations ”) – u hrvatskom zakonodavnom okviru ove odredbe su prenesene u Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za investicijska društva , u koji će se prenijeti i navedene izmjene delegirane direktive

- izmjena Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/565 оd 25. travnja 2016. o dopuni Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća u vezi s organizacijskim zahtjevima i uvjetima poslovanja investicijskih društava te izrazima definiranima za potrebe te Direktive (Tekst značajan za EGP) (SL L 87,  31.3.2017.)(u daljnjem tekstu: MiFID delegirane uredbe) u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti u određene organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja za investicijska društva – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje

- izmjene Direktive Komisije 2010/43/EU od 1. srpnja 2010. o provedbi Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu organizacijskih zahtjeva, sukoba interesa, poslovanja, upravljanja rizicima i sadržaja sporazuma između depozitara i društva za upravljanje (Tekst značajan za EGP) (SL L 176, 1. 7. 2010.) (u daljnjem tekstu: UCITS provedbene direktive 2010/43/EU) u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti za društva za upravljanje UCITS fondovima – u hrvatskom zakonodavnom okviru ove odredbe su prenesene u Pravilnik o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje u koji će se prenijeti i navedene izmjene provedbene direktive

- izmjena Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 231/2013 od 19. prosinca 2012. o dopuni Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća u odnosu na izuzeća, opće uvjete poslovanja, depozitare, financijsku polugu, transparentnost i nadzor (Tekst značajan za EGP) (SL L 083, 19. 12. 2012.) (AIFM Level 2) (u daljnjem tekstu: delegirana uredba (EU) 231/2013) u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti za upravitelje alternativnim investicijskim fondovima – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje;

- izmjena Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 оd 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 12, 17. 1. 2015.) (u daljnjem tekstu: Solvency II delegirana uredba)  u vezi s integriranjem rizika održivosti u proces upravljanja društava za osiguranje i reosiguranje – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje

- izmjene Delegirane uredbe Komisije (EU) 2017/2358 оd 21. rujna 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za nadgledanje proizvoda i upravljanje njima za društva za osiguranje i distributere osiguranja (Tekst značajan za EGP) (SL L 341, 20. 12. 2017.) i Delegirane Uredbe Komisije (EU) 2017/2359 оd 21. rujna 2017. o dopuni Direktive (EU) 2016/97 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu obveze informiranja i pravila poslovnog ponašanja koja se primjenjuju na distribuciju investicijskih proizvoda osiguranja (Tekst značajan za EGP) (SL L 341, 20. 12. 2017.) (u daljnjem tekstu: IDD delegirane uredbe) u vezi s integriranjem faktora održivosti i preferencija osiguratelja u zahtjeve za nadzorom i upravljanjem proizvodima za društva za osiguranje i distributere te u pravila poslovnog ponašanja i investicijske savjete vezano za IBIP proizvode – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također su dužni donijeti i odluku o tome razmatraju li i na koji način značajne štetne učinke investicijskih odluka na faktore održivosti. Oni obveznici koji se odluče u svom poslovanju razmatrati značajne štetne učinke investicijskih odluka na faktore održivosti, imaju obvezu implementirati politiku dubinske analize vezano uz značajne štetne učinke svojih investicijskih odluka na faktore održivosti na razini društva („politika glavnih štetnih učinaka“) dok oni koji odluče kako neće razmatrati značajne štetne učinke, moraju zato jasno obrazložiti razloge. U svakom slučaju, postoji obveza objava ovih podataka na internetskim stranicama obveznika.

Ovisno o odluci obveznika primjene Uredbe (EU) 2019/2088 o razmatranju značajnih štetnih učinaka investicijskih odluka na faktore održivosti, klasificiraju se i financijski proizvode koje čine dostupnima ulagateljima i/ili potencijalnim ulagateljima.

Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također su dužni u svoje politike o isplaćivanju primitaka (koje sastavljaju u skladu s prethodno navedenim sektorskim zakonodavstvom) uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizikâ održivosti i objaviti te informacije na svojim internetskim stranicama. Ove informacije moraju se redovito ažurirati, te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena.

Uredbom (EU) 2019/2088 definiraju se način i mjesto na kojima informacije povezane s održivosti moraju dosljedno i transparentno biti prikazivane, kako na razini obveznika tako i na razini financijskog proizvoda kojeg čine dostupnim, bez obzira ima li financijski proizvod fokus na održivost ili ne. Relevantne informacije o poslovnim odlukama obveznika te o karakteristikama financijskih proizvoda koje čine dostupnima ulagateljima objavljuju se u predugovornoj dokumentaciji i periodičkim izvještajima financijskog proizvoda, sukladno primjenjivom sektorskom zakonodavstvu. Osim toga, informacije o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja objavljuju se i na internetskim stranicama sudionika na financijskim tržištima.  Svrha transparentne objave podataka u odnosu na održivost je omogućiti i olakšati krajnjim ulagateljima donošenje informirane odluke o ulaganju te spriječiti netočno prikazivanje karakteristika financijskog proizvoda, tzv. zeleni marketing (engl. greenwashing ). Ove informacije se moraju redovito ažurirati te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena.

Sadržaj informacija koji se objavljuju u predugovornoj dokumentaciji i periodičkim izvještajima financijskog proizvoda ovise o karakteristikama financijskog proizvoda u smislu održivosti, pa tako razlikujemo financijske proizvode kod kojih se prilikom donošenja odluka o ulaganju ne uzimaju u obzir rizici održivosti, odnosno ne razmatraju se glavni štetni utjecaji ulaganja na čimbenike održivosti, financijske proizvode koji promiču okolišna ili socijalna obilježja i financijske proizvode koji imaju za cilj održivo ulaganje.

Obveznici Uredbe (EU) 2019/2088 također dužni su osigurati da njihovi promidžbeni sadržaji nisu u suprotnosti s informacijama koje su objavili prema odredbama Uredbe (EU) 2019/2088.

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona osigurava se i provedba Uredbe (EU) 2020/852. Naime, Uredba (EU) 2020/852 dopunjava okvir objava o održivom financiranju koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/2088. Sudionici na financijskom tržištu koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode obvezni su objaviti na koji način i u kojoj mjeri koriste kriterije za okolišno održive gospodarske djelatnosti u svrhu određivanja okolišne održivosti svojih ulaganja. Pod  okolišno održivim ulaganjima smatra se ulaganje u jednu ili više gospodarskih djelatnosti koje se na temelju taksonomije uspostavljene Uredbom (EU) 2020/852 smatraju okolišno održivima. Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost smatra se okolišno održivom ako:

- znatno doprinosi jednom ili više okolišnih ciljeva iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852

- ne šteti bitno niti jednom okolišnom cilju

- provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852 te - je usklađena s kriterijima tehničke provjere koje je utvrdila Komisija.  

Uredba (EU) 2020/852 definira sljedeće okolišne ciljeve: ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa, prijelaz na kružno gospodarstvo, sprečavanje i kontrola onečišćenja te zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustavâ.

Objava takvih informacija omogućit će ulagateljima da utvrde udio ulaganja koji se odnosi na okolišno održive gospodarske djelatnosti u odnosu na sva ulaganja na kojima se taj financijski proizvod temelji. Na taj način omogućuje se ulagateljima razumijeti  stupanj okolišne održivosti ulaganja. Ako su ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod gospodarske djelatnosti kojima se doprinosi okolišnom cilju, u informacijama koje je potrebno objaviti navodi se okolišni cilj ili ciljevi kojima se doprinosi ulaganjima na kojima se financijski proizvod temelji te na koji se način i u kojoj mjeri ulaganjima na kojima se temelji financijski proizvod, financiraju okolišno održive gospodarske djelatnosti. Ako je primjenjivo, u takve objave uključuju se i pojedinosti o udjelima omogućujućih odnosno prijelaznih gospodarskih djelatnosti. Ako sudionici na financijskim tržištima ne uzimaju u obzir kriterije za okolišno održiva ulaganja, o tome objavljuju i odgovarajuću izjavu. Kako bi se izbjeglo zaobilaženje obvezi o objavama, ova pravila se primjenjuju i kada se financijski proizvodi stavljaju na tržište kao proizvodi kojima se promiču okolišna obilježja, uključujući financijske proizvode čiji je cilj zaštita okoliša u širem smislu.

Uredbom (EU) 2019/2088 ne obuhvaćaju se proizvođači mirovinskih proizvoda koji upravljaju nacionalnim sustavima socijalne sigurnosti obuhvaćeni uredbama (EZ) br. 883/2004 i (EZ) br. 987/2009, a što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima i obvezni mirovinski fondovi. Međutim, države članice imaju mogućnost primijeniti ovu Uredbu (EU) 2019/2088 u pogledu takvih sustava, kako bi se ublažila asimetrija informacija. Ova mogućnost predviđena je s obzirom na to da države članice upravljanje obveznim mirovinskim programima unutar svojih sustava socijalne sigurnosti sve više otvaraju sudionicima na financijskim tržištima ili drugim subjektima uređenima privatnim pravom te kako su takvi programi također izloženi rizicima održivosti i kako bi se u okviru njihovog poslovanja moglo uzimati u obzir štetne učinke na održivost, promicati okolišna ili socijalna obilježja ili provoditi održivo ulaganje.

Ovaj Prijedlog zakona ne obuhvaća takvo korištenje nacionalne diskrecije, s obzirom da je pitanje ovakvih objava od strane nacionalnih sustava socijalne sigurnosti nužno uređivati kroz pripadajuće sektorske zakone, što je u Republici Hrvatskoj zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje obveznih mirovinskih fondova.

Međutim, ovaj Prijedlog zakona obuhvaća korištenje nacionalne diskrecije u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove, odnosno mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima.

Postoji nekoliko razloga zašto bi hrvatska mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima usvojili i primijenili novi koncept održivih ulaganja i objava o održivim ulaganjima, kao i razlozi zašto bi ih zakonodavac trebao u tome podržati.

Prije svega, mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima već su obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u odnosu na zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. S obzirom da je svrha i otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova njihovim članovima osigurati prihod u mirovini, primjereno je i proporcionalno da svojim članovima i potencijalnim članovima objavljuju iste podatke vezano uz održivost mirovinskog proizvoda kojeg im nude. Na taj način upravo se i osigurava ublažavanje asimetrije informacija.

Također, mirovinska društva posebno mogu poticati preusmjeravanje kapitala u održivije aktivnosti i tvrtke, a dalje od aktivnosti i tvrtki koje se smatraju manje održivima. Mirovinska društva mogu pomoći osigurati tvrtkama i drugim subjektima u koje ulažu učinkovito reagiranje na prilike i rizike koje predstavljaju trendovi, kao što su prijelaz na niskougljično gospodarstvo, želja za sigurnom i visokokvalitetnom hranom i rastući životni standard.

Nadalje, pitanja održivosti - na primjer, klimatske promjene, radnička prava, javno zdravstvo - važni su pokretači vrijednosti ulaganja. To je posebno važno za mirovinska društva jer oni drže imovinu u (najmanje) srednjoročnom i (pretežito) dugoročnom razdoblju, što odgovara vremenskim okvirima tijekom kojih se očekuje da će se razvijati mnoga pitanja održivosti. Postoje dokazi kako tvrtke s boljim učinkom na ta pitanja imaju bolju operativnu izvedbu s nižim rizikom te kako strategije ulaganja koje uključuju pitanja koja se odnose na održivost imaju tendenciju nadmašiti usporedive strategije ulaganja koje ta pitanja ne uzimaju u obzir. Postoje i značajne mogućnosti ulaganja. Primjerice, od sada do 2030. godine potrebno je između 5 i 7 bilijuna dolara godišnje za postizanje ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu.

Konačno, mirovinska društva mogu doprinijeti  stvaranju uvjeta za široko prihvaćanje održivih ulaganja. To je osobito važno za hrvatsko tržište, gdje su mirovinska društva dominantni akteri na domaćem tržištu. Ako mirovinska društva ojačaju svoje opredjeljenje za održivo ulaganje, oni mogu stvoriti niz pozitivnih promjena za sustav ulaganja u cjelini, kao i za šire gospodarstvo. Na taj način se i za domaća društva za upravljanje, UAIF-ove, investicijska društva i ostale daje poticaj da razvijaju i nude proizvode koji omogućavaju mirovinskim društvima ispuniti svoje obveze održivog ulaganja te poticanje ulaganja u održivije aktivnosti i tvrtke. Tu je i element međusobnog pritiska, kod kojeg drugi financijski akteri osjećaju pritisak u odražavanju obveze koje su preuzeli njihovi vršnjaci u industriji.

S obzirom na sve navedeno, Republika Hrvatska iskoristila je ovu mogućnost proširenja opsega primjene Uredbe (EU) 2019/2088  i propisala primjenu Uredbe (EU) 2019/2088 i na mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Napominje se kako bi u opseg primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u svakom slučaju i bez korištenja nacionalne diskrecije ulazili otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi s hibridnim karakteristikama, odnosno koji ujedno daju ulagatelju pravo na određene koristi (primjerice, otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi koji koriste indeksaciju inflacije).

Ovaj Prijedlog zakona također ne predviđa korištenje nacionalne diskrecije iz članka 17. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088. Naime obveze iz Uredbe (EU) 2019/2088 ne primjenjuju se na posrednike u osiguranju koji pružaju usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima ni na investicijska društva koja pružaju usluge investicijskog savjetovanja koja su poduzeća bez obzira na njihov pravni oblik, uključujući fizičke osobe i samozaposlene osobe, pod uvjetom da zapošljavaju manje od tri osobe. Uredba (EU) 2019/2088 daje mogućnost državama članicama nacionalno proširiti primjenu ovih obveza i na te osobe. S obzirom na opseg obveza koje se uvode s Uredbom (EU) 2019/2088 te s obzirom da se radi o mikro-poduzetnicima, takvo proširenje opsega primjene Uredbe (EU) 2019/2088 ne bi bilo proporcionalno ni opravdano.  

Države članice trebaju u okviru uspostavljanja zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe (EU) 2019/2088 odrediti nacionalna nadležna tijela zadužena za njenu provedbu. Kao nadležna tijela Uredbom (EU) 2019/2088 određena su nadležna tijela kako su određena relevantnim zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje obveznika primjene Uredbe (EU) 2019/2088. U Republici Hrvatskoj to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) za sve obveznike Uredbe (EU) 2019/2088. Nadalje, člankom 21. Uredbe (EU) 2020/852 propisana je obveza Republike Hrvatske osigurati nadležnim tijelima iz Uredbe (EU) 2019/2088 praćenje usklađenosti sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852. S obzirom da je relevantno nadležno tijelo iz Uredbe (EU) 2019/2088 Agencija, ovim Prijedlogom zakona se kao nadležno tijelo za nadzor nad izvršavanjem obveza iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 također imenuje A gencija. Ovim Prijedlogom zakona se također osigurava da Agencija ima sve potrebne nadzorne i istražne ovlasti za izvršavanje svojih dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2020/852.

Nadalje, Prijedlogom zakona uvodi se prekršajna odgovornost za kršenje zahtjeva iz Uredbe (EU) 2019/2088 te Uredbe (EU) 2020/852 i to na način da se:

- za sudionike na financijskom tržištu i njihove odgovorne osobe uvodi kategorija težih prekršaja, kada svjesno i sa namjerom lažno i/ili obmanjujuće prikazuju podatke čiju objavu zahtjeva Uredba (EU) 2019/2088 ili članci 5. i 6. Uredbe (EU) 2020/852, s rasponom novčane kazne od 100.000,00 kuna do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu te s rasponom novčane kazne 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi

- za financijske savjetnike i njihove odgovorne osobe uvodi kategorija težih prekršaja kada svjesno i sa namjerom lažno i/ili obmanjujuće prikazuju podatke čiju objavu Uredba (EU) 2019/2088 zahtjeva, s rasponom novčane kazne od 100.000,00 kuna do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu te s rasponom novčane kazne 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi

- uvodi kategorija lakših prekršaja za sudionike na financijskom tržištu, financijske savjetnike i njihove odgovorne osobe, za niz obveza iz Uredbe (EU) 2019/2088 koje su primjenjive na njih, te za obveze iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852, s rasponom novčane kazne od 10.000,00 kuna do najviše 150.000,00 kuna za pravnu osobu te s rasponom novčane kazne od 5.000,00 kuna do 75.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Za teže prekršaje također je predviđena mogućnost izricanja više kazne:

- ako je prekršajem ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi

- ako je prekršajem počinjena šteta velikih razmjera za treće osobe, moguće je izreći i novčanu kaznu u iznosu do najviše 10% ukupnog prihoda koji je ta pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu.

Rasponi novčanih kazni za prekršaje ujednačeni su za sve sudionike na financijskom tržištu, bez obzira radilo se o investicijskom društvu, društvu za osiguranje ili primjerice društvu za upravljanje investicijskim fondovima, s obzirom da se radi o počinjenju istog dijela od iste kategorije subjekata. Isti princip primijenjen je i na financijske savjetnike. Na ovaj način osigurava se i izvršavanje obveze iz članka 22. Uredbe (EU) 2020/852 te se utvrđuju pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim mjerama i sankcijama koje se primjenjuju na kršenje odredbi Uredbe (EU) 2020/852.

Prijedlog zakona također predviđa minimalne kriterije koje Agencija mora uzeti u obzir kada odlučuje o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz ovoga Prijedloga zakona, kao i pravila koja se primjenjuju na objave podataka o izrečenim sankcijama.

Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Prijedloga zakona uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije, na način da se omogući provedba odredaba Uredbe (EU) 2019/2088 i Uredbe (EU) 2020/852.

Donošenjem ovoga Prijedloga zakona postiže se sljedeće:

- osigurava se primjena odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 na mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima

- osigurava se da Agencija ima sve nadzorne ovlasti koje su potrebne za izvršavanje svojih zadaća na temelju Uredbe (EU) 2019/2088

- osigurava se više transparentnosti u pogledu načina na koje sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici uključuju rizike održivosti u svoje odluke o ulaganjima i investicijske savjete ili savjete o osiguranju

- osigurava se veća razina zaštite ulagatelja i/ili potencijalnih ulagatelja kroz transparentnost i usporedivost dostupnih podataka povezanih s održivosti i sprječavanje tzv. zelenog marketinga (engl. „greenwashing“)

- osigurava se režim sankcija kod kršenja zahtjeva iz Uredbe (EU) 2019/2088, kao i kršenja zahtjeva iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852.

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva iz državnog proračuna Republike Hrvatske.  

IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člancima 204. i 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20, 119/20 i 123/20), a s obzirom da se ovim Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2019/2088 .

S obzirom da se odredbe Uredbe (EU) 2019/2088 primjenjuju u državama članicama od 10. ožujka 2021. te u cilju izbjegavanja situacije u Republici Hrvatskoj, odnosno vremenskog perioda, u kojem zbog donošenja Zakona u dva čitanja Zakon ne bi pravovremeno stupio na snagu, odnosno odredbe kojima se određuje nadležno tijelo kao i pripadajuće prekršajne odredbe (razdoblje od primjene Uredbe (EU) 2019/2088 do stupanja na snagu Zakona), predlažemo donošenje zakona po hitnom postupku.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2019/2088 O OBJAVAMA POVEZANIM S ODRŽIVOSTI U SEKTORU FINANCIJSKIH USLUGA I UREDBE (EU) 2020/852 O USPOSTAVI OKVIRA ZA OLAKŠAVANJE ODRŽIVIH ULAGANJA I IZMJENI UREDBE (EU) 2019/2088

I. OPĆE ODREDBE

Predmet Zakona

Članak 1.

Ovim se Zakonom utvrđuju obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, obveznici primjene članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe 2019/2088, nadležno tijelo, postupanje i ovlasti nadležnog tijela, suradnja između nadležnih tijela te prekršajne odredbe.

Prijenos propisa Europske unije

Članak 2.

(1) Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 27.studenoga 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (Tekst značajan za EGP) (SL L 317, 9. 12. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/2088).

(2) Ovim se Zakonom osigurava provedba članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (Tekst značajan za EGP) (SL L 198, 22. 6. 2020.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852).

Korištenje pojmova s rodnim značenjem

Članak 3.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Pojmovi i definicije

Članak 4.

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. Agencija je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga

2. „ sudionici na financijskom tržištu ” su sudionici na financijskom tržištu iz članka 2. točke 1. Uredbe (EU) 2019/2088 i mirovinsko osiguravajuće društvo, u odnosu na isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

3. „društvo za osiguranje” znači društvo za osiguranje koje ima odobrenje za rad u skladu sa zakonom koji uređuje osnivanje i poslovanje društava za osiguranje

4. „ investicijski osigurateljni proizvod” znači investicijski osigurateljni proizvod iz članka 2. točke 3. Uredbe (EU) 2019/2088

5. „upravitelj alternativnog investicijskog fonda” ili „UAIF” znači UAIF kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova i njihovih upravitelja

6. „investicijsko društvo” znači investicijsko društvo kako je definirano zakonom kojim se uređuje tržište kapitala

7. „institucija za strukovno mirovinsko osiguranje” ili „IORP” znači mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondom kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova te mirovinsko osiguravajuće društvo kada sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava nastupa kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana zatvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda, osim kada upravljaju mirovinskim programima koji ukupno imaju manje od 15 članova

8. „mirovinsko osiguravajuće društvo“ znači mirovinsko osiguravajuće društvo kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava

9. „mirovinski proizvod” znači:

a) mirovinski proizvod iz članka 2. točke 8. Uredbe (EU) 2019/2088 i

b) otvoreni dobrovoljni mirovinski fond kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova

10. „proizvođač mirovinskog proizvoda“ znači mirovinsko društvo koje upravlja mirovinskim proizvodom iz točke 9. ovoga stavka

11. „paneuropski osobni mirovinski proizvod” ili „PEPP” znači proizvod iz članka 2. točke 9. Uredbe (EU) 2019/2088

12. „društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima (UCITS fondovima) znači društvo za upravljanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom (UCITS fondova)

13. „kreditna institucija“ je kreditna institucija kako je definirana u zakonu kojim se uređuje tržište kapitala

14. „upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala“ je UAIF koji upravlja kvalificiranim fondom poduzetničkog kapitala kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnih investicijskih fondova

15. „upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo“ je UAIF koji upravlja kvalificiranim fondom za socijalno poduzetništvo kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i upravljanje alternativnih investicijskih fondova

16. „financijski savjetnik” znači financijski savjetnik iz točke 11. Uredbe (EU) 2019/2088

17.„financijski proizvod” znači financijski proizvod iz točke 12. Uredbe (EU) 2019/2088

18. „alternativni investicijski fond (AIF) znači AIF kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova

19. „mirovinski program“ znači mirovinski program kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova i zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava

20. „UCITS fond“ je je otvoreni investicijski fond s javnom ponudom kako je definiran zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom

21 „investicijsko savjetovanje” znači investicijsko savjetovanje kako je definirano zakonom koje uređuje tržište kapitala

22. „posrednik u osiguranju” znači posrednik u osiguranju kako je definiran zakonom kojim se uređuje poslovanje osiguravajućih društava

23. „savjetovanje o osiguranju” znači savjetovanje kako je definirano zakonom kojim se uređuje poslovanje osiguravajućih društava

24. „ELTIF“ je europski fond za dugoročna ulaganja iz točke 23. Uredbe (EU) 2019/2088.

(2) Ostali pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju istovjetno značenje kao pojmovi upotrijebljeni u Uredbi (EU) 2019/2088 i u Uredbi (EU) 2020/852.

Uključivanje rizika održivosti u politike primitaka sudionika na financijskom tržištu i financijskih savjetnika te objava informacija o riziku održivosti

Članak 5.

(1) Sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici u politike primitaka koje moraju uspostaviti i održavati u skladu sa primjenjivim sektorskim propisima uključuju informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizikâ održivosti, i to:

a) društvo za osiguranje unutar politike primitaka iz članka 275. Delegirane uredbe Komisije (EU) 2015/35 оd 10. listopada 2014. o dopuni Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) (Tekst značajan za EGP) (SL L 12, 17. 1. 2015.)

b) posrednik u osiguranju unutar politike primitaka iz članka 430. stavka 3. Zakona o osiguranju (Narodne novine, br. 30/15, 112/18, 63/20 i 133/20) (u daljnjem tekstu: Zakon o osiguranju)

c) investicijsko društvo unutar politike primitaka iz članka 56. Zakona o tržištu kapitala (Narodne novine, br. 65/18 i 17/20) (u daljnjem tekstu: Zakon o tržištu kapitala)

d) kreditna institucija koja pruža usluge investicijskog savjetovanja, upravljanja portfeljem ili je pružatelj PEPP-a, unutar politike primitaka iz članka 100. Zakona o kreditnim institucijama (Narodne novine, br. 159/13, 19/15, 102/15, 15/18, 70/19, 47/20 i 146/20)

e) UAIF unutar politike primitaka iz članka 61.  Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (Narodne novine, br. 21/18 i 126/19) (u daljnjem tekstu: Zakon o alternativnim investicijskim fondovima)

f) društvo za upravljanje UCITS fondovima unutar politike primitaka iz članka 59. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (Narodne novine, br. 44/16 i 126/19) (u daljnjem tekstu: Zakon o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom)

g) mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima unutar politike primitaka iz članka 62. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima (Narodne novine, br. 19/14, 29/18 i 115/18) (u daljnjem tekstu: Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima)

h) mirovinsko osiguravajuće društvo unutar politike primitaka iz članka 66. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima (Narodne novine, br. 27/14, 29/18 i 115/18) (u daljnjem tekstu: Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima).

(2) Sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici informacije iz članaka 3. i 5. Uredbe (EU) 2019/2088, a koje se odnose na transparentnost politika u području rizika održivosti i transparentnost politika primitaka u vezi s uključivanjem rizika održivosti, objavljuju na svojim internetskim stranicama te ih redovito ažuriraju sukladno članku 12.  Uredbe (EU) 2019/2088.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, na objave institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i posrednika u osiguranju primjenjuju se odredbe članka 8. ovoga Zakona.

(4) Obveze iz stavaka 1. i 2. ovoga članka također se primjenjuju na sudionike na financijskim tržištima iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona kada su ti sudionici na financijskim tržištima ujedno i pružatelji paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP).

Objava informacija u predugovornim dokumentima

Članak 6.

(1) Informacije iz članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavaka 1. i 2., članka 8. stavaka 1. i 2., članka 9. stavaka 1. do 4. Uredbe (EU) 2019/2088 sudionici na financijskom tržištu iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona i financijski savjetnici iz članka 4. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona, objavljuju na sljedeći način:

a) UAIF u pravilima AIF-a iz članka 166. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

b) UAIF u odnosu na ELTIF, u prospektu iz članka 23. Uredbe (EU) 2015/760

c) društva za osiguranje u informacijama ugovaratelju osiguranja kod sklapanja ugovora o osiguranju iz članka 380. Zakona o osiguranju ili kada je to relevantno, u informacijama za stranke iz članka 436.f Zakona o osiguranju

d) mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u odnosu na zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, u prospektu iz članka 169. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

e) mirovinsko osiguravajuće društvo u odnosu na isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda odnosno člana zatvorenog mirovinskog fonda, u informacijama koje se daju potencijalnim korisnicima mirovina i korisnicima mirovina iz članka 71., a koje uključuju izjavu o načelima ulaganja iz članka 91. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima

f) upravitelji kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala u informacijama iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) br. 345/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2013. o europskim fondovima poduzetničkog kapitala (Tekst značajan za EGP) (SL L 115, 25. 4. 2013.)

g) upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo u informacijama iz članka 14. stavka 1. Uredbe (EU) br. 346/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. ravnja 2013. o europskim fondovima za socijalno poduzetništvo (Tekst značajan za EGP) (SL L 115, 25. 4. 2013 .)

h) proizvođač mirovinskog proizvoda, u odnosu na mirovinske proizvode iz članka 4. stavka 1. točke 9. podtočke a) ovoga Zakona , u pisanom obliku i pravodobno prije nego što se mali ulagatelj ugovorno obveže u vezi s mirovinskim proizvodom

i) proizvođač mirovinskog proizvoda, u odnosu na otvoreni dobrovoljni mirovinski fond iz članka 4. stavka 1. točke 9. podtočke b) ovoga Zakona u prospektu fonda iz članka 169. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

j) društvo za upravljanje UCITS fondovima u prospektu UCITS fonda iz članka 185. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima

k) investicijsko društvo koje upravlja portfeljem ili pruža investicijski savjet u podacima koji se daju klijentu prije pružanja usluge iz članka 88. Zakona o tržištu kapitala

l) kreditna institucija koja upravlja portfeljem ili pruža investicijski savjet u podacima koji se daju klijentu prije pružanja usluge iz članka 88. Zakona o tržištu kapitala

m) posrednik u osiguranju i društvo za osiguranje koji pružaju savjetovanje o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima u informacijama za stranke iz članka 436.f Zakona o osiguranju

n) pružatelji PEPP-ova, u dokumentu s ključnim informacijama o PEPP-u iz članka 26. Uredbe (EU) br. 2019/1238.

(2) Sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici iz stavka 1. ovoga članka informacije iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 također objavljuju na način iz stavka 1. ovoga članka.

Objava u periodičkim izvještajima

Članak 7.

(1) Sudionici na financijskim tržištima iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona koji čine dostupnima financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. ili iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, informacije iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 objavljuju na sljedeći način:

a) UAIF-ovi u godišnjem izvještaju AIF-a iz članka 171. Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

b) društva za osiguranje u informacijama ugovaratelju osiguranja, na godišnjoj razini, u obavijesti iz članka 382. Zakona o osiguranju, a u vezi sa  člankom 381. Zakona o osiguranju

c) mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima, u odnosu na zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond, u godišnjem izvještaju fonda iz članka 192. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

d) mirovinsko osiguravajuće društvo pri obavljanju poslova isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda odnosno člana zatvorenog mirovinskog fonda, u godišnjem financijskom izvještaju iz članka 98. Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima, zasebno za svaki relevantni mirovinski program

e) upravitelji kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala u godišnjem izvještaju iz članka 12. Uredbe (EU) br. 345/2013

f) upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo u izvještaju iz članka 13. Uredbe (EU) br. 346/2013

g) proizvođač mirovinskog proizvoda, u odnosu na mirovinske proizvode iz članka 4. stavka 1. točke 9. podtočke a) ovoga Zakona, u pisanom obliku u godišnjem izvješću mirovinskog proizvoda

h) proizvođač mirovinskog proizvoda, u odnosu na otvoreni dobrovoljni mirovinski fond iz članka 4. stavka 1. točke 9. podtočke b) ovoga Zakona u godišnjem izvještaju fonda iz članka 192. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima

i) društvo za upravljanje UCITS fondovima u godišnjem financijskom izvještaju UCITS fonda iz članka 205. Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

j) investicijsko društvo koje upravlja portfeljem ili pruža investicijski savjet u izvještaju o pruženim uslugama iz članaka 111. Zakona o tržištu kapitala

k) kreditna institucija koja upravlja portfeljem ili pruža investicijski savjet u izvještaju o pruženim uslugama klijentima iz članaka 111. Zakona o tržištu kapitala

l) pružatelji PEPP-ova, u izvještaju o primanjima u okviru PEPP-a iz članka 36. Uredbe (EU) br. 2019/1238.

(2) Sudionici na financijskom tržištu iz članka 4. stavka 1. točke 2. ovoga Zakona informacije iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 također objavljuju na način iz stavka 1. ovoga članka.

Objave institucija za strukovno mirovinsko osiguranje i posrednika u osiguranju

Članak 8.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, institucije za strukovno mirovinsko osiguranje objavljuju i ažuriraju informacije iz članka 3. i 5. Uredbe (EU) 2019/2088 u skladu s člankom 167. stavkom 4. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima odnosno u skladu s člankom 71. stavkom 2. točkom 6. Zakona o mirovinskom osiguranju.

(2) Institucije za strukovno mirovinsko osiguranje objavljuju i ažuriraju informacije iz članka 4., 6., 7. i članka 10. stavka 1. točaka a) do d) Uredbe (EU) 2019/2088 u skladu s člankom 167. stavkom 4. Zakona o dobrovoljnim mirovinskim fondovima odnosno u skladu s člankom 71. stavkom 2. točkom 6. Zakona o mirovinskom osiguranju

(3) Iznimno od članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, posrednici u osiguranju objavljuju informacije iz članaka 3. i 5. Uredbe (EU) 2019/2088 u skladu s člankom 436. Zakona o osiguranju.

(4) Posrednici u osiguranju objavljuju informacije iz članka 4. stavka 5., članka 6. Uredbe (EU) 2019/2088 i, kada je primjenjivo, članka 10. stavka 1. točaka a) do d) Uredbe (EU) 2019/2088, u skladu s člankom 436. Zakona o osiguranju.

II. NADLEŽNA TIJELA, NJIHOVE NADLEŽNOSTI I PODRUČJE RADA

Nadležna tijela i ovlast za donošenje podzakonskih propisa

Članak 9.

(1) U skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2019/2088, te s člankom 21. stavkom 1. Uredbe (EU) 2020/852, nadležno tijelo za potrebe provedbe Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 i ovoga Zakona je Agencija.

(2) Smjernice koje europska nadzorna tijela donose u skladu sa svojim ovlastima obvezujuće su za Agenciju i subjekte nadzora iz članka 10. ovoga Zakona čije su obveze definirane odredbama Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852, ovoga Zakona i ostalih relevantnih propisa, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. da se sukladno proceduri propisanoj uredbama kojima se osnivaju europska nadzorna tijela Agencija očitovala kako se obvezuje u cijelosti ili djelomično pridržavati odredbi pojedine smjernice ili kako se do određenog roka namjerava uskladiti s pojedinom smjernicom

2. da je Agencija na svojim internetskim stranicama objavila obavijest o očitovanju iz točke 1. ovoga stavka, pri čemu je početak primjene određen pojedinom smjernicom.

(3) Protiv akata Agencije žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor.

Subjekti nadzora

Članak 10.

Subjekti nadzora Agencije u smislu ovoga Zakona, a u vezi s ispunjavanjem obveza iz ovoga Zakona,  Uredbe (EU) 2019/2088 te članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 su sudionici na financijskom tržištu iz članka 4. stavka 1. točke 2. i financijski savjetnici iz članka 4. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona.

Nadležnost Agencije

Članak 11.

U smislu ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i Uredbe (EU) 2020/852, Agencija je nadležna za provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 10. ovog Zakona vezano uz njihovu usklađenost s odredbama Uredbe (EU) 2019/2088, odredbama članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 i odredbama ovoga Zakona.

III. NADZOR

Postupak nadzora koji provodi Agencija

Članak 12.

(1) Nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 obavlja Agencija sukladno odredbama članka 14. Uredbe (EU) 2019/2088, članka 21. Uredbe (EU) 2020/852, ovoga Zakona i zakona kojima se uređuje osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Na nadzor nad provedbom odredaba ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 primjenjuju se na odgovarajući način i odredbe Uredbe (EU) 2019/1238, kada su sudionici na financijskim tržištima ujedno i pružatelji paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP).

Ovlasti Agencije kod provođenja nadzora

Članak 13.

(1) Kod provođenja nadzora iz članka 12. ovoga Zakona, Agencija ima sve ovlasti kako su joj propisane zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona, kao i ovlasti koje su propisane Uredbom (EU) br. 2019/1238, kada je primjenjivo.

(2) Ako je to potrebno u svrhu nadzora nad poštivanjem odredbi Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 i ovoga Zakona, Agencija također može od subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona zahtijevati pristup svakom dokumentu u bilo kojem obliku i dostavu njegove preslike.

(3) Agencija može zatražiti i svu ostalu dokumentaciju i informacije u svrhu provjere usklađenosti poslovanja subjekata nadzora s Uredbom (EU) 2019/2088, člancima 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852, ovim Zakonom i drugim relevantnim propisima.

Nadzorne mjere Agencije

Članak 14.

(1) Kada Agencija utvrdi povrede odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i/ili članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852, ovlaštena je izreći nadzorne mjere propisane zakonima koji uređuju osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona te ih i objaviti, sukladno odredbama relevantnog zakona koji uređuje osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona.

(2) Kada zakonima koji uređuju osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona propisuju kako se pojedina nadzorna mjera može izreći radi povrede odredbi takvoga zakona ili na temelju njega donesenih propisa, smatra se da se ista nadzorna mjera može izreći i radi povreda odredbi Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7.  Uredbe (EU) 2020/852 te ovoga Zakona.

(3) Kada Agencija utvrdi povrede odredbi ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i/ili članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 kod sudionika na financijskim tržištima koji su ujedno i pružatelji paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP), ovlaštena je izreći i nadzorne mjere koje su propisane Uredbom (EU) 2020/1238, kada je primjenjivo te ih objaviti sukladno odredbama Uredbe (EU) 2020/1238.

(4) Ako je primjenjivo, Agencija informacije o svim izrečenim nadzornim mjerama može dostaviti ESMA-i i EIOPA-i u skladu sa zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona.

Suradnja između nadležnih tijela

Članak 15.

(1) Agencija kao nadležno tijelo određeno ovim Zakonom, surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica u skladu s člankom 14. Uredbe (EU) 2019/2088 te u skladu s člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852 s ciljem razmjene informacija i koordinacije nadzora radi izvršavanja njihovih dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 i ovoga Zakona.

(2) Suradnja iz stavka 1. ovoga članka provodi se na način kako je propisana u zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje subjekata nadzora iz članka 10. ovoga Zakona te u odnosu na članke 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 u skladu sa člankom 21. stavkom 2. Uredbe (EU) 2020/852.

(3) Dostavljanje informacija iz stavka 1. ovoga članka ne smatra se kršenjem obveze čuvanja povjerljivih informacija.

(4) Nadležno tijelo koje primi informacije iz stavka 1. ovoga članka dužno ih je čuvati kao povjerljive i može se njima koristiti samo u svrhu za koju su mu dostavljene, a trećima ih može učiniti dostupnima na način kako je propisano posebnim propisima.

IV. PREKRŠAJNE ODREDBE

Opće odredbe

Članak 16.

(1) Pojedini pojmovi, u smislu ovoga dijela Zakona, imaju sljedeće značenje:

1. „godišnji financijski izvještaji“ su godišnji financijski izvještaji koje pravni subjekt sastavlja i objavljuje sukladno nacionalnom propisu kojim se uređuje računovodstvo poduzetnika i primjena standarda financijskog izvještavanja, koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta, za godinu u kojoj je pravni subjekt počinio prekršaj, a ako oni nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, posljednji godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za godinu koja je prethodila toj godini

2. „ukupni prihod“ je ukupni godišnji prihod koji je pravni subjekt ostvario od obavljanja svih gospodarskih djelatnosti utvrđen na temelju godišnjih financijskih izvještaja koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta.

(2) Ako godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta za poslovnu godinu u kojoj je počinjen prekršaj nisu dostupni u trenutku izricanja novčane kazne, za osnovicu izračuna visine kazne za prekršaje iz članaka 17. i 18. ovoga Zakona primijenit će se posljednji dostupni godišnji financijski izvještaji koje je odobrilo upravljačko tijelo pravnog subjekta.

(3) Kod odlučivanja o podnošenju optužnih prijedloga za prekršaje iz ovoga dijela Zakona, Agencija kao ovlašteni tužitelj obvezna je u obzir uzeti sve relevantne okolnosti, uključujući gdje je to primjereno:

1. ozbiljnost i trajanje kršenja

2. stupanj odgovornosti fizičke ili pravne osobe odgovorne za kršenje

3. financijsku snagu odgovorne fizičke ili pravne osobe, posebno izraženu kao ukupni prihod odgovorne pravne osobe ili godišnji dohodak i neto imovinu odgovorne fizičke osobe

4. značaj ostvarene dobiti ili spriječenog gubitka odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi

5. gubitke za treće strane prouzročene kršenjem, u mjeri u kojoj je to moguće utvrditi

6. razinu suradnje odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe s Agencijom i ostalim nadležnim tijelima, ne dovodeći pritom u pitanje potrebu da se osigura povrat ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka te osobe

7. prethodna kršenja odgovorne fizičke osobe ili pravne osobe.

Prekršaji

Teži prekršaji sudionika na financijskom tržištu

Članak 17.

(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 50.000,00 kuna ni veća od 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba - sudionik na financijskom tržištu  ako:

1. prilikom objave informacija o štetnim učincima odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti iz članka 4. stavka 1. točke a. Uredbe (EU) 2019/2088 i članka 4. stavka 2. Uredbe (EU) br. 2019/2088 takve informacije svjesno objavi na lažan ili obmanjujući način

2. u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona podatke o načinu na koji su rizici održivosti uključeni u njegove odluke o ulaganjima i/ili rezultate procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose financijskih proizvoda iz članka 6. stavka 1. točke a. i/ili točke b. Uredbe (EU) 2019/2088 svjesno prikaže na lažan ili obmanjujući način

3. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na pojedini financijski proizvod, podatke o štetnim učincima na održivost iz članka 7. stavka 1. točaka a. i/ili b. Uredbe (EU) 2019/2088 svjesno prikaže na lažan ili obmanjujući način

4. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijski proizvod koji, uz ostala, promiče okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 8. stavka 1. točke a. Uredbe (EU) br. 2019/2088 o tome kako se ostvaruju ta obilježja

5. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijski proizvod koji, uz ostala, promiče okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja te koji ima određen indeks kao referentnu vrijednost, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 8. stavka 1. točke b. Uredbe (EU) 2019/2088 o tome je li i na koji način taj indeks usklađen s tim obilježjima

6. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona u odnosu na  financijski proizvod koji ima za cilj održivo ulaganje i ima utvrđen indeks kao referentnu vrijednost, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 9. stavka 1. točaka a. i/ili b. Uredbe (EU) 2019/2088 o tome na koji je način utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem i/ili o tome zašto i na koji način se utvrđeni indeks usklađen s tim ciljem razlikuje od šireg tržišnog indeksa

7. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona u odnosu na financijski proizvod koji ima za cilj održivo ulaganje i nema određen indeks kao referentnu vrijednost, suprotno odredbi članka 9. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088, svjesno naveo lažno ili obmanjujuće objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti

8. u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijski proizvod koji ima za cilj smanjivanje emisije ugljika, svjesno prikaže informacije iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/2088 na lažan ili obmanjujući način

9. za bilo koji financijski proizvod iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 ili članka 9. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2019/2088 , svjesno objavi informacije o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja i održivih ulaganja iz članka 10. stavka 1. točaka a. do d. Uredbe (EU) 2019/2088 na lažan ili obmanjujući način

10. u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 koji, uz ostala, promiču okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, svjesno prikaže informacije  iz članka 11. stavka 1. točke a. Uredbe (EU) 2019/2088 o opsegu u kojem su ostvarena okolišna ili socijalna obilježja na lažan ili obmanjujući način

11. u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088 koji imaju za cilj održivo ulaganje ili koji imaju za cilj smanjivanje emisije ugljika, svjesno prikaže informacije iz članka 11. stavka 1. točke b. (i) Uredbe (EU) 2019/2088 o ukupnom učinku financijskog proizvoda u području održivosti na lažan ili obmanjujući način

12. u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088 koji imaju utvrđen indeks kao referentnu vrijednost, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže usporedbu iz članka 11. stavka 1. točke b. (ii) Uredbe (EU) 2019/2088 između ukupnog učinka financijskog proizvoda koji je povezan s održivosti s učinkom utvrđenog indeksa i šireg tržišnog indeksa

13. u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi ulaganje na kojem se temelji financijski proizvod, ili o tome kako su i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

14. u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 koji, uz ostala, promiču okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, a taj financijski proizvod istovremeno uključuje  jedno ili više održivih ulaganja, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 6. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima takvo održivo ulaganje koje je uključeno u financijski proizvod doprinosi ili o tome kako su i u kojoj mjeri ta održiva ulaganja, ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

15. u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi ulaganje na kojem se temelji financijski proizvod, ili o tome kako su i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

16. u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 koji, uz ostala, promiču okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, a taj financijski proizvod istovremeno uključuje  jedno ili više održivih ulaganja, svjesno na lažan ili obmanjujući način prikaže informacije iz članka 6. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi takvo održivo ulaganje koje je uključeno u financijski proizvod ili o tome kako su i u kojoj mjeri ta održiva ulaganja, ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu do dvostruko propisane kazne za taj prekršaj.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka počinjena šteta velikih razmjera za treće osobe, a iznos te štete je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00, a koja ne može biti veća od 10% ukupnog prihoda koji je ta pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, pod uvjetom da je takav iznos veći od iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna.

Teži prekršaji financijskih savjetnika

Članak 18.

(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 50.000,00 kuna ni veća od 1.000.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba – financijski savjetnik ako:

1. svjesno lažno objavi informaciju da u svojem investicijskom savjetovanju ili savjetovanju o osiguranju, u obzir uzimaju glavne štetne učinke na čimbenike održivosti, suprotno obvezi iz članka 4. stavka 5. točke a. Uredbe (EU) 2019/2088

2. u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona podatke iz članka 6. stavka 2. točke a. i/ili točke b. Uredbe (EU) 2019/2088 o načinu na koji su rizici održivosti uključeni u njihove usluge investicijskog savjetovanja ili savjetovanja o osiguranju i/ili rezultate procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose financijskih proizvoda o kojima pružaju savjetovanje, svjesno prikaže na lažan ili obmanjujući način.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu do dvostruko propisane kazne za taj prekršaj.

(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka počinjena šteta za treće osobe, a iznos te štete je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00, a koja ne može biti veća od 10 % ukupnog prihoda koji je ta pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, pod uvjetom da je takav iznos veći od iznosa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.

(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna.

Lakši prekršaji sudionika na financijskom tržištu i financijskih savjetnika

Članak 19.

(1) Novčanom kaznom u iznosu koji je višekratnik broja 1.000,00 a koja ne može biti manja od 10.000,00 kuna ni veća od 150.000,00 kuna kaznit će se pravna osoba - sudionik na financijskom tržištu ili financijski savjetnik ako:

1. kao sudionik na financijskom tržištu ne objavljuje informacije o politikama uključivanja rizika održivosti u proces donošenja odluka o ulaganju, u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona kada je primjenjivo

2. kao financijski savjetnik ne objavljuje informacije o politikama uključivanja rizika održivosti u svoja investicijska savjetovanja ili savjetovanja o osiguranju u skladu s člankom 3. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu s člankom 8. ovoga Zakona

3. kao sudionik na financijskom tržištu koji razmatra štetne učinke investicijskih odluka na čimbenike održivosti, ne objavljuje informacije u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom a. i stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

4. kao sudionik na financijskom tržištu koji ne razmatra štetne učinke investicijskih odluka na čimbenike održivosti, ne objavljuje informacije o štetnim učincima u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom b. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

5. kao financijski savjetnik ne objavljuje informacije o razmatranju štetnih učinaka investicijskih odluka na čimbenike održivosti u investicijskim savjetima, u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom a) Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

6. kao financijski savjetnik koji ne razmatra štetne učinke investicijskih odluka na čimbenike održivosti u investicijskim savjetima, ne objavljuje informacije u skladu s člankom 4. stavkom 5. točkom b) Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

7. kao sudionik na financijskom tržištu ili financijski savjetnik u svoje politike o primicima nije uključio informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

8. kao sudionik na financijskom tržištu ili financijski savjetnik nije u skladu s člankom 5. stavkom 1. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona, kada je primjenjivo, objavio kako je u svoje politike o primicima uključio informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizika održivosti

9. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio podatke o načinu na koji su rizici održivosti uključeni u njegove odluke o ulaganjima, u skladu s člankom 6.  stavkom 1. točkom a. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona kada je primjenjivo

10. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio rezultate procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose financijskih proizvoda koje stavljaju na raspolaganje, u skladu s člankom 6.  stavkom 1. točkom b. Uredbe (EU) 2019/2088

11. kao sudionik na financijskom tržištu koji rizike održivosti ne smatra relevantnima, nije u skladu s člankom 6. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088 u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona objavio jasno i sažeto obrazloženje razloga za to

12. kao financijski savjetnik u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio podatke o načinu na koji su rizici održivosti uključeni u usluge investicijskog savjetovanja ili savjetovanja o osiguranju, u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom a. Uredbe (EU) 2019/2088

13. kao financijski savjetnik u predugovornom dokumentu iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio rezultate procjene vjerojatnih učinaka rizika održivosti na prinose financijskih proizvoda o kojima pružaju savjetovanje, u skladu s člankom 6. stavkom 2.  očkom b. Uredbe (EU) 2019/2088

14. kao financijski savjetnik koji rizike održivosti ne smatra relevantnima nije u skladu s člankom 6. stavkom 2. podstavkom 2.. Uredbe (EU) 2019/2088 u predugovorni dokument iz članka 6. ovoga Zakona uključio jasno i sažeto obrazloženje razloga za to

15. kao sudionik na financijskom tržištu iz članka 7. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 nije u predugovorni dokument iz članka 6. ovoga Zakona u odnosu na pojedini financijski proizvod uključio podatke iz članka 7. stavka 1. točaka a. i b. Uredbe (EU) 2019/2088

16. kao sudionik na financijskom tržištu iz članka 7. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088 nije u predugovorni dokument iz članka 6. ovoga Zakona u odnosu na pojedini financijski proizvod uključio izjavu da ne uzima u obzir štetne učinke odluka o ulaganjima na čimbenike održivosti, kao i razloge za to

17. kao sudionik na financijskom tržištu koji nudi financijski proizvod koji, uz ostala, promiče okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio podatke iz članka 8. stavka 1. točaka a. i b. Uredbe (EU) 2019/2088

18. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije u skladu s člankom 8. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088 uključio podatak o tome gdje se može pronaći metodologija upotrijebljena za izračun indeksa iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088, kada taj financijski proizvod koristi indeks kao referentnu vrijednost

19. kao sudionik na financijskom tržištu nudi financijski proizvod koji ima za cilj održivo ulaganje i ima utvrđen indeks kao referentnu vrijednost, u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio podatke iz članka 9. stavka 1. točaka a. i b. Uredbe (EU) 2019/2088

20. kao sudionik na financijskom tržištu nudi financijski proizvod koji ima za cilj održivo ulaganje i nema određen indeks kao referentnu vrijednost, u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio objašnjenje načina na koji se taj cilj treba ostvariti, u skladu s člankom 9. stavkom 2. Uredbe (EU) 2019/2088

21. kao sudionik na financijskom tržištu nudi financijski proizvod koji ima za cilj smanjivanje emisije ugljika, u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio informacije iz članka 9. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/2088

22. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona nije uključio podatak o tome gdje se može pronaći metodologija upotrjebljena za izračun indeksa iz članka 9. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 i referentnih vrijednosti iz članka 9. stavka 3. podstavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088, u skladu s člankom 9. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/2088

23. kao sudionik na financijskom tržištu za svaki financijski proizvod iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 nije objavio informacije iz članka 10.  stavka 1. točaka a. do d. Uredbe (EU) 2019/2088,  u skladu s člankom 10. stavkom 1. podstavkom 1. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

24. kao  sudionik na financijskom tržištu za svaki financijski proizvod iz članka 9. stavaka 1., 2. i 3. Uredbe (EU) 2019/2088 nije objavio informacije iz članka 10.  stavka 1. točaka a. do d. Uredbe (EU) 2019/2088, u skladu s člankom 10. stavkom 1. podstavkom 1. Uredbe (EU) 2019/2088, odnosno, kada je primjenjivo, u skladu sa člankom 8. ovoga Zakona

25. kao sudionik na financijskom tržištu nije osigurao da su informacije koje treba objaviti na temelju članka 10. stavka 1. podstavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 jasne, sažete i razumljive ulagateljima, u skladu s člankom 10. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 2019/2088  

26. kao sudionik na financijskom tržištu na kojeg se ne primjenjuje članak 8. ovoga Zakona nije osigurao da su informacije koje treba objaviti na temelju članka 10. stavka 1.  podstavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088, objavljene u skladu s člankom 10. stavkom 1. podstavkom 2. Uredbe (EU) br. 2019/2088

27. kao sudionik na financijskom tržištu koji nudi financijske proizvode iz članka 8. stavka 1., u periodična izvješća iz članka 7. ovoga Zakona nije uključio informacije iz članka 11. stavka 1. točke a.  Uredbe (EU) 2019/2088

28. kao  sudionik na financijskom tržištu koji nudi financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3., u periodična izvješća iz članka 7. ovoga Zakona nije uključio informacije iz članka 11. stavka 1. točke  b. Uredbe (EU) 2019/2088

29. kao sudionik na financijskom tržištu ne ažurira redovito informacije koje objavljuje u skladu s člankom 3., 5. ili 10. Uredbe (EU) br. 2019/2088 , suprotno obvezi iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088

30. kao sudionik na financijskom tržištu izmijeni informacije koje objavljuje u skladu s člankom 3., 5. ili 10. Uredbe (EU) br. 2019/2088 , a ne objavi jasno objašnjenje takve izmjene, suprotno obvezi iz članka 12. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088

31. kao financijski savjetnik ne ažurira redovito informacije koje objavljuje u skladu s člankom 3. ili 5. Uredbe (EU) 2019/2088 , suprotno obvezi iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088

32. kao financijski savjetnik izmijeni informacije koje objavljuje u skladu s člankom 3. ili 5. Uredbe (EU) 2019/2088 , a ne objavi jasno objašnjenje takve izmjene, suprotno obvezi iz članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) 2019/2088

33. nije kao sudionik na financijskom tržištu ili financijski savjetnik osigurao da njegovi promidžbeni sadržaji nisu u suprotnosti s informacijama objavljenima na temelju Uredbe (EU) 2019/2088 , suprotno obvezi iz članka 13. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088

34. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, ne prikaže ili pogrešno prikaže informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi ulaganje na kojem se temelji financijski proizvod, ili o tome kako su i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

35. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) br. 2019/2088 koji, uz ostala, promiču okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, a taj financijski proizvod istovremeno uključuje  jedno ili više održivih ulaganja, ne prikaže ili na pogrešan način prikaže informacije iz članka 6. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi takvo održivo ulaganje koje je uključeno u financijski proizvod ili o tome kako su i u kojoj mjeri ta održiva ulaganja, ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

36. kao sudionik na financijskom tržištu u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, ne prikaže ili pogrešno prikaže informacije iz članka 5. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi ulaganje na kojem se temelji financijski proizvod, ili o tome kako su i u kojoj mjeri ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

37. kao sudionik na financijskom tržištu u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode iz članka 8. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2088 koji, uz ostala, promiču okolišna ili socijalna obilježja ili kombinaciju tih obilježja, a taj financijski proizvod istovremeno uključuje  jedno ili više održivih ulaganja, ne prikaže ili na pogrešan način prikaže informacije iz članka 6. Uredbe (EU) 2020/852 o okolišnom cilju ili okolišnim ciljevima utvrđenim u članku 9. Uredbe (EU) 2020/852 kojima doprinosi takvo održivo ulaganje koje je uključeno u financijski proizvod ili o tome kako su i u kojoj mjeri ta održiva ulaganja, ulaganja u gospodarske djelatnosti koje se smatraju okolišno održivima u skladu s člankom 3. Uredbe (EU) 2020/852

38. kao sudionik na financijskom tržištu u predugovornom dokumentu financijskog proizvoda iz članka 6. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode na koje se ne primjenjuju članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2019/2088 ili članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, ne priloži izjavu iz članka 7. Uredbe (EU) 2020/852

39. kao sudionik na financijskom tržištu u periodičkim izvještajima iz članka 7. ovoga Zakona, u odnosu na financijske proizvode u odnosu na financijske proizvode na koje se ne primjenjuju članak 8. stavak 1. Uredbe (EU) 2019/2088 ili članka 9. stavaka 1., 2. ili 3. Uredbe (EU) 2019/2088, ne priloži izjavu iz članka 7. Uredbe (EU) 2020/852.

(2) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna.

Objava izrečenih prekršajnih sankcija

Članak 20.

(1) Agencija će bez nepotrebnog odgađanja, nakon što je osoba kojoj se izriče prekršajna sankcija obaviještena o takvoj odluci, na svojim internetskim stranicama javno objaviti podatke o svakoj prekršajnoj sankciji izrečenoj zbog počinjenja prekršaja na temelju odredbi ovoga Zakona, uključujući i:

1. nepravomoćne odluke općinskih sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka koje su donesene u postupcima u kojima je Agencija ovlašteni tužitelj, uz naznaku da se radi o nepravomoćnim odlukama

2. prekršajne naloge na koje nije uložen prigovor u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.

(2) Obveza iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se na odluke procesne naravi koje su donesene unutar prekršajnog postupka.  

(3) Agencija može na svojim internetskim stranicama javno objaviti i odluku o prekršaju kojom se prihvaća sporazum o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju u sankcijama i mjerama, sklopljen s počiniteljem prekršaja u skladu sa zakonom kojim je uređen prekršajni postupak.

(4) Objava iz stavaka 1. i 3. ovoga članka sadrži najmanje informacije o vrsti i karakteru kršenja i identitetu počinitelja prekršaja.

(5) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, ako Agencija smatra da bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nesvrsishodno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva, Agencija može:

1. odgoditi objavu odluke o izricanju prekršajne sankcije do trenutka kada razlozi neobjavljivanja prestanu postojati

2. odluku kojom se izriče prekršajna sankcija objaviti na anonimnoj osnovi, ako takvo anonimno objavljivanje osigurava učinkovitu zaštitu dotičnih osobnih podataka ili

3. ne objaviti odluku o izricanju prekršajne sankcije iako smatra da mogućnosti u točkama 1. i 2. ovoga stavka nisu dostatne za osiguravanje neugrožavanja stabilnosti financijskih tržišta ili razmjernost objave takvih odluka u odnosu na mjere koje se smatraju mjerama blaže naravi.

(6) U slučaju odluke o anonimnoj objavi prekršajne sankcije, Agencija može objavu relevantnih podataka odgoditi na razuman rok, ako je predviđeno da će razlozi za anonimnu objavu prestati postojati tijekom tog roka.

(7) Ako je protiv prekršajne sankcije podnesen pravni lijek, Agencija će tu informaciju uključiti u objavu ili izmijeniti prethodnu objavu ako je pravni lijek podnesen nakon prvobitne objave.

(8) Agencija će objaviti podatak o ishodu postupka pokrenutog po podnesenom pravnom lijeku, kao i svaku odluku kojom se poništava prethodna odluka o izricanju prekršajne sankcije.

(9) Podatke iz stavaka 1. i 3. ovoga članka Agencija će držati objavljene na svojim internetskim stranicama najmanje pet godina od trenutka njihove objave.

(10) Agencija će u skladu s odredbama o rehabilitaciji u smislu zakona kojim je uređen prekršajni postupak, istekom roka od tri godine od dana pravomoćnosti odluke o prekršaju, sa svojih internetskih stranica ukloniti osobne podatke u smislu propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka, a iz kojih bi bilo moguće utvrditi identitet počinitelja prekršaja.

Stupanje na snagu

Članak 21.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom određena su područja koja su predmet uređivanja ovim Zakonom, odnosno:  obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088 Europskog parlamenta i Vijeća od 9. prosinca 2019. o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga, obveznici primjene članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe 2019/2088, nadležno tijelo koje je zaduženo za nadzor nad primjenom Uredbe (EU) 2019/2088 i članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852, postupanje i ovlasti tog nadležnog tijela, suradnja između nadležnih tijela te prekršajne odredbe.

Uz članak 2.

Ovim člankom navode se pravni akti čija se provedba omogućuje odredbama Zakona. Uredba (EU) 2019/2088 o objavama povezanim s održivosti u sektoru financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/2088) objavljena je u Službenom listu Europske unije 9. prosinca 2019. godine, stupila je na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te se primjenjuje od 10. ožujka 2021. godine. Uredba (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088 (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/852) objavljena je u Službenom listu Europske unije 22. lipnja 2020. godine, stupila je na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te se primjenjuje od 1. siječnja 2022. godine.

Cilj Uredbe (EU) 2019/2088 je uspostaviti jedinstvena i usklađena pravila o ESG objavama za sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike iz svih država članica. Naime, objave krajnjim ulagateljima o uključivanju rizika održivosti, o uzimanju u obzir štetnih učinaka na održivost, o ciljevima održivog ulaganja ili o promicanju okolišnih ili socijalnih obilježja, u postupku odlučivanja o ulaganjima i u davanju savjeta o ulaganjima, nedovoljno su razvijene jer zahtjevi za takve objave prije donošenja  Uredbe (EU) 2019/2088 nisu bili usklađeni na razini Europske unije. Primjena različitih i neusklađenih pravila o ESG objavama mogla bi ugroziti postizanje ciljeva definiranih Europskim zelenim planom te uzrokovati narušavanje tržišnog natjecanja zbog znatnih razlika među standardima i tržišnim praksama za objavljivanje podataka te time stvoriti nejednake uvjete za takve financijske proizvode i za distribucijske kanale kao i dodatne prepreke na unutarnjem tržištu. Primjenom odredbi Uredbe (EU) 2019/2088 omogućit će se učinkovita usporedba različitih financijskih proizvoda u državama članicama u pogledu njihovih okolišnih, socijalnih i upravljačkih čimbenika i rizika te ciljeva održivog ulaganja, a što je do sada bilo otežano i zbunjujuće za krajnje ulagatelje te je moglo nepovoljno utjecati na njihove odluke o ulaganjima.

Nadalje, ovim Prijedlogom zakona osigurava se i provedba Uredbe (EU) 2020/852. Naime, Uredba (EU) 2020/852 dopunjava i okvir objava o održivom financiranju koji je uspostavljen Uredbom (EU) 2019/2088. Sudionici na financijskom tržištu koji stavljaju na raspolaganje financijske proizvode obvezni su objaviti na koji način i u kojoj mjeri koriste kriterije za okolišno održive gospodarske djelatnosti u svrhu određivanja okolišne održivosti svojih ulaganja. Pod  okolišno održivim ulaganjima smatra se ulaganje u jednu ili više gospodarskih djelatnosti koje se na temelju taksonomije uspostavljene Uredbom (EU) 2020/852 smatraju okolišno održivima. Za potrebe utvrđivanja stupnja okolišne održivosti ulaganja, gospodarska djelatnost smatra se okolišno održivom ako: znatno doprinosi jednom ili više okolišnih ciljeva iz članka 9. Uredbe (EU) 2020/852, ne šteti bitno niti jednom okolišnom cilju,  provodi se u skladu s minimalnim zaštitnim mjerama utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852, usklađena je s kriterijima tehničke provjere koje je utvrdila Komisija.  

Objava takvih informacija omogućit će ulagateljima da utvrde udio ulaganja koji se odnosi na okolišno održive gospodarske djelatnosti u odnosu na sva ulaganja na kojima se taj financijski proizvod temelji. Na taj način omogućuje se ulagateljima razumjeti stupanj okolišne održivosti ulaganja. Ako su ulaganja na kojima se temelji financijski proizvod gospodarske djelatnosti kojima se doprinosi okolišnom cilju, u informacijama koje je potrebno objaviti navodi se okolišni cilj ili ciljevi kojima se doprinosi ulaganjima na kojima se financijski proizvod temelji te na koji se način i u kojoj mjeri ulaganjima na kojima se temelji financijski proizvod financiraju okolišno održive gospodarske djelatnosti. Ako je primjenjivo, u takve objave uključuju se i pojedinosti o udjelima omogućujućih odnosno prijelaznih gospodarskih djelatnosti. Ako sudionici na financijskim tržištima ne uzimaju u obzir kriterije za okolišno održiva ulaganja, o tome objavljuju i odgovarajuću izjavu. Kako bi se izbjeglo zaobilaženje obveza o objavama, ova pravila se primjenjuju i kada se financijski proizvodi stavljaju na tržište kao proizvodi kojima se promiču okolišna obilježja, uključujući financijske proizvode čiji je cilj zaštita okoliša u širem smislu.

Napominje se da se ovim Prijedlogom Zakona ne osigurava provedba svih obveza iz Uredbe (EU) 2020/852, već samo onih koje se odnose na objave povezane s održivosti u sektoru financijskih usluga te nadzor nad takvim objavama.

Uz članak 3.

Ovim člankom propisuje se korištenje pojmova s rodnim značenjem.

Uz članak 4.

Ovim člankom uređeno je značenje pojmova koji se koriste u ovom Zakonu te se provodi usklađivanje s člankom 2. Uredbe (EU) 2019/2088 te člankom 2. Uredbe (EU) 2020/852.

Nadalje, u Uredbi (EU) 2019/2088 definira se značenje ključnih pojmova odnosno koncepata poput održivog ulaganja, glavnih štetnih učinaka, faktora i rizika održivosti te okolišnih ciljeva. Uredba (EU) 2020/852 za određivanje opsega primjene obveza iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 koristi definiciju sudionika na financijskim tržištima koju koristi i Uredba (EU) 2019/2088.

Uz članak 5.

Ovim člankom utvrđene su politike primitaka u koje su sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici, u skladu sa primjenjivim sektorskim propisima, dužni uključiti informacije o tome kako su te politike usklađene s uključivanjem rizikâ održivosti. Nadalje, sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici su dužni transparentno objavljivati informacije o svojim politikama, a koje se odnose na uključivanje rizikâ održivosti u proces odlučivanja o ulaganjima, odnosno uključivanje rizika održivosti u proces investicijskog savjetovanja ili savjetovanja o osiguranju. Naime, Uredbom (EU) 2019/2088 se sudionicima na financijskim tržištima propisuje obveza integriranja rizika održivosti u proces donošenja investicijskih odluka te objave informacija o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Financijskim savjetnicima se također propisuje ekvivalentna obveza – dužni su integrirati rizik održivosti u proces investicijskog savjetovanja, odnosno savjetovanja o osiguranju te objaviti informacije o takvim politikama na svojim internetskim stranicama. Ove informacije se moraju redovito ažurirati te se na internetskim stranicama obveznika objavljuje i jasno obrazloženje izmjena. Na ove obveze nadovezuju se izmjene sektorskih pravila koje su trenutno u tijeku, a koje za cilj imaju integraciju rizika i faktora održivosti u poslovanje obveznika Uredbe (EU) 2019/2088, kao i razjasniti niz implikacija koje proizlaze iz Uredbe (EU) 2019/2088.

Radi se o izmjenama sljedećih propisa:

- izmjena MiFID delegirane direktive u vezi s integriranjem faktora održivosti i preferencija klijenata u obveze vezane za upravljanje proizvodima („ product governance obligations ”) – u hrvatskom zakonodavnom okviru ove odredbe su prenesene u Pravilnik o organizacijskim zahtjevima i pravilima poslovnog ponašanja za investicijska društva , a u koji će se prenijeti i navedene izmjene delegirane direktive

- izmjena MiFID delegirane uredbe u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti u određene organizacijske zahtjeve i uvjete poslovanja za investicijska društva – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje

- izmjene UCITS provedbene direktive 2010/43/EU u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti za društva za upravljanje UCITS fondovima – u hrvatskom zakonodavnom okviru ove odredbe su prenesene u Pravilnik o organizacijskim zahtjevima za društva za upravljanje, a u koji će se prenijeti i navedene izmjene provedbene direktive

- izmjena delegirane uredbe (EU) 231/2013 (AIFM Level 2) u vezi s integriranjem faktora i rizika održivosti za upravitelje alternativnim investicijskim fondovima – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje

- izmjena Solvency II delegirane uredbe u vezi s integriranjem rizika održivosti u proces upravljanja društava za osiguranje i reosiguranje – koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje

- izmjene IDD delegiranih uredbiu vezi s integriranjem faktora održivosti i preferencija osiguratelja u zahtjeve za nadzorom i upravljanjem proizvodima za društva za osiguranje i distributere te u pravila poslovnog ponašanja i investicijske savjete vezano za IBIP proizvode, koja se u Republici Hrvatskoj izravno primjenjuje.

Uz članak 6.

Ovim člankom utvrđeni su predugovorni dokumenti financijskih proizvoda u kojima su sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici dužni objaviti informacije iz članka 6. stavaka 1. i 2., članka 7. stavaka 1. i 2., članka 8. stavaka 1. i 2., članka 9. stavaka 1. do 4. Uredbe (EU) 2019/2088 te članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852. Naime, Uredbom (EU) 2019/2088 se nadopunjuju zahtjevi za objavama utvrđeni u direktivama 2009/65/EZ , 2009/138/EZ, 2011/61/EU, 2014/65/EU, (EU) 2016/97, (EU) 2016/2341  i uredbama (EU) br. 345/2013, (EU) br. 346/2013, (EU) 2015/760  i (EU) 2019/1238, kao i u nacionalnom pravu kojim su uređeni osobni i pojedinačni mirovinski proizvodi. Navedene direktive i uredbe implementirane su u zakonodavni okvir Republike Hrvatske kroz zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje osiguravajućih društava, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova, zakon kojim se uređuje tržište kapitala, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje dobrovoljnih mirovinskih fondova, zakon kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava. Svrha nadopune predmetnih zahtjeva je osigurati da sudionici na financijskim tržištima i financijski savjetnici na temelju tih pravila u svoje poslovne procese, uključujući procese dužne pažnje prilikom donošenja investicijskih odluka, uključe pored svih relevantnih financijskih rizika i sve relevantne rizike održivosti koji bi mogli imati bitan negativan učinak na financijski povrat ulaganja ili kvalitetu savjetovanja te da ih kontinuirano procjenjuju.

S obzirom da Uredba (EU) 2019/2088 u članku 6. stavku 3. upućuje na odredbe navedenih direktiva i uredbi, radi pravne sigurnosti u ovom Prijedlogu zakona navedeno je o kojem se predugovornom dokumentu iz nacionalnog zakona radi, a ovisno o relevantnom sektorskom zakonu.  

Uz članak 7.

Ovim člankom utvrđeni su periodički izvještaji financijskih proizvoda u kojima su sudionici na financijskom tržištu i financijski savjetnici dužni objaviti informacije iz članka 11. stavka 1. Uredbe (EU) 2019/2008 te članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852. S obzirom da Uredba (EU) 2019/2088 u članku 11. stavku 3. upućuje na odredbe navedenih direktiva i uredbi, radi pravne sigurnosti u ovom Prijedlogu zakona navedeno je o kojem se periodičkom izvještaju financijskih proizvoda iz nacionalnog zakona radi, a ovisno o relevantnom sektorskom zakonu.  

Uz članak 8.

Ovim člankom propisuje se iznimka za objavu i ažuriranje informacija iz članaka 3. do 7. i članka 10. stavka 1. točaka a) do d) Uredbe (EU) 2019/2088 za institucije za strukovno mirovinsko osiguranje, te iznimka za objavu i ažuriranje informacija iz članka 3., članka 4. stavka 5., članka 5.,  članka 6. i članka 10. stavka 1. točaka a) do d) Uredbe (EU) 2019/2088 za posrednike u osiguranju. Naime, postojećim propisima je za te kategorije subjekata već definirano na koji se način informacije objavljuju: besplatno, elektroničkim putem, između ostalog na trajnom mediju ili preko internetskih stranica ili u papirnatom obliku.

Uz članak 9.

Ovim člankom određuje se nadležno tijelo i njegovo područje rada te se određuje ovlast za donošenje podzakonskih propisa. Države članice trebaju u okviru uspostavljanja zakonodavnog okvira koji omogućuje provođenje učinkovitih mjera praćenja i nadzora odredaba Uredbe (EU) 2019/2088 odrediti nacionalna nadležna tijela zadužena za njenu provedbu. Kao nadležna tijela Uredbom (EU) 2019/2088 određena su nadležna tijela kako su određena relevantnim zakonima kojima se uređuje osnivanje i poslovanje obveznika primjene Uredbe (EU) 2019/2088. U Republici Hrvatskoj to je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga za sve obveznike Uredbe (EU) 2019/2088. Nadalje, člankom 21. Uredbe (EU) 2020/852 propisana je obveza Republike Hrvatske osigurati nadležnim tijelima iz Uredbe (EU) 2019/2088 praćenje usklađenosti sudionika na financijskim tržištima sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2020/852. S obzirom da je relevantno nadležno tijelo iz Uredbe (EU) 2019/2088 Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, ovim Prijedlogom zakona se, kao nadležno tijelo za nadzor nad izvršavanjem obveza iz Uredbe (EU) 2020/852, također imenuje Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga.

Uz članak 10.

Ovim člankom određuju se subjekti nadzora u smislu ovoga Zakona, a u vezi s ispunjavanjem obveza iz Uredbe (EU) 2019/2088 (primjenjuje se na sudionike na financijskom tržištu i financijske savjetnike) i članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 (primjenjuje se na sudionike na financijskom tržištu).

U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga zakona „sudionikom na financijskom tržištu“ smatraju:

- društvo za osiguranje koje nudi investicijski osigurateljni proizvod

- investicijsko društvo koje pruža usluge upravljanja portfeljem

- institucija za strukovno mirovinsko osiguranje (IORP), što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima i mirovinska osiguravajuća društva, u djelu kada sukladno zakonu kojim se uređuje osnivanje i poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava nastupaju kao institucija za strukovno mirovinsko osiguranje pri obavljanju poslova isplate mirovina

- mirovinsko osiguravajuće društvo, u odnosu na isplate mirovina u okviru dobrovoljnog mirovinskog osiguranja u skladu s mirovinskim programima na temelju individualne kapitalizirane štednje člana otvorenog dobrovoljnog mirovinskog fonda

- proizvođač mirovinskog proizvoda, što su u Republici Hrvatskoj mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima

- upravitelj alternativnih investicijskih fondova (UAIF)

- pružatelj paneuropskih osobnih mirovinskih proizvoda (PEPP)

- upravitelj alternativnim investicijskim fondom (UAIF)

- upravitelj kvalificiranog fonda poduzetničkog kapitala

- upravitelj kvalificiranog fonda za socijalno poduzetništvo; društvo za upravljanje otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom te

- kreditna institucija koja pruža usluge upravljanja portfeljem.

U opseg primjene Uredbe (EU) 2019/2088 su uključena i mirovinska društva koja upravljaju otvorenim dobrovoljnima mirovinskim fondovima, a imajući u vidu da su ista već obveznici primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u odnosu na zatvorene dobrovoljne mirovinske fondove. S obzirom da je svrha i otvorenih i zatvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova osigurati njihovim članovima prihod u mirovini, primjereno je i proporcionalno da svojim članovima i potencijalnim članovima objavljuju iste podatke vezano uz održivost mirovinskog proizvoda kojeg im nude. Na taj način osigurava se i potrebno ublažavanje asimetrije informacija. Nadalje, uzeta je u obzir i Nacionaln a razvojn a strategija Republike Hrvatske do 2030. godine koja se zasniva na  4 zacrtana razvojna  smjera: Održivo gospodarstvo i društvo , Jačanje otpornosti na krize, Zelena i digitalna tranzicija i Ravnomjeran regionalni razvo j. Navedeni ciljevi isprepliću se s onima koji se žele postići održivim financiranjem tj. tranzicijom gospodarskih aktivnosti unutar EU-a prema okolišno i socijalno dugoročno održivim aktivnostima koje su sposobne adekvatno odgovoriti i prilagoditi se nastanku povezanih okolišnih i socijalnih rizika.

U tom smislu, upravitelji dobrovoljnim mirovinskim fondovima svojom financijskom snagom mogu imati pozitivan utjecaj na poticanje preusmjeravanja kapitala u održivije aktivnosti i tvrtke, a dalje od aktivnosti i tvrtki koje se smatraju manje održivima. Mirovinska društva također mogu pomoći  osigurati da tvrtke i drugi subjekti u koje ulažu imovinu dobrovoljnih mirovinskih fondova učinkovito reagiraju na prilike i rizike povezane s prijelazom na niskougljično gospodarstvo, željom za sigurnom i visokokvalitetnom hranom te rastućim životnim standardom.

Nadalje, pitanja održivosti - na primjer, klimatske promjene, radnička prava, javno zdravstvo - važni su pokretači vrijednosti ulaganja. To je posebno važno za mirovinska društva jer oni drže imovinu u (najmanje) srednjoročnom i (pretežito) dugoročnom razdoblju, što odgovara vremenskim okvirima tijekom kojih se očekuje da će se razvijati mnoga pitanja održivosti. Postoje dokazi da tvrtke s boljim učinkom na tim pitanjima imaju bolju operativnu izvedbu s nižim rizikom te kako strategije ulaganja koje uključuju pitanja koja se odnose na održivost imaju tendenciju nadmašiti usporedive strategije ulaganja koje ta pitanja ne uzimaju u obzir. Postoje i značajne mogućnosti ulaganja. Primjerice, od sada do 2030. godine potrebno je između 5 i 7 bilijuna dolara godišnje za postizanje ciljeva održivog razvoja u cijelom svijetu.

Konačno, mirovinska društva mogu doprinijeti stvaranju uvjeta za široko prihvaćanje održivih ulaganja. To je osobito važno za tržište u Republici Hrvatskoj, gdje su mirovinska društva dominantni akteri na domaćem tržištu. Ako mirovinska društva ojačaju svoje opredjeljenje za održivo ulaganje, mogu stvoriti niz pozitivnih promjena za sustav ulaganja u cjelini, kao i za šire gospodarstvo. Na taj način se i domaćim društvima  za upravljanje, UAIF-ima, investicijskim društvima i ostalim sudionicima daje poticaj za razvijanje te nude proizvodi koji omogućavaju mirovinskim društvima ispuniti svoje obveze održivog ulaganja te poticati ulaganja u održivije aktivnosti i tvrtke. Tu je i element međusobnog pritiska, kod kojeg drugi financijski akteri osjećaju pritisak održavanja obveza koje su preuzeli njihovi vršnjaci u industriji.

Nastavno na sve navedeno, Republika Hrvatska iskoristila je ovu mogućnost proširenja opsega primjene Uredbe (EU) 2019/2088  i propisala primjenu Uredbe (EU) 2019/2088 i na mirovinska društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondovima u odnosu na otvorene dobrovoljne mirovinske fondove. Napominje se kako bi u opseg primjene Uredbe (EU) 2019/2088 u svakom slučaju i bez korištenja nacionalne diskrecije ulazili otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi s hibridnim karakteristikama, odnosno koji ujedno daju ulagatelju pravo na određene koristi (primjerice, otvoreni dobrovoljni mirovinski fondovi koji koriste indeksaciju inflacije).

U Republici Hrvatskoj se u smislu ovoga zakona „financijskim savjetnikom“ smatraju:

- posrednik u osiguranju koji pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima

- društvo za osiguranje koje pruža usluge savjetovanja o osiguranju u vezi s investicijskim osigurateljnim proizvodima

- kreditna institucija koja pruža usluge investicijskog savjetovanja

- investicijsko društvo koje pruža usluge investicijskog savjetovanja

- UAIF koji pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje alternativnih investicijskih fondova te

- društvo za upravljanje UCITS fondovima koje pruža usluge investicijskog savjetovanja u skladu s zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se nadležnost i područje rada Agencije kao nadležnog tijela prema subjektima nadzora iz članka 10. ovoga Zakona, u skladu s Uredbom (EU) 2019/2088 i Uredbom (EU) 2020/852.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se postupak i način nadzora koji provodi Agencija.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuju se ovlasti Agencije u postupku provođenja nadzora.

Uz članak 14.

Ovim člankom navode se nadzorne mjere koje može izreći Agencija kada utvrdi povrede odredaba ovoga Zakona, Uredbe (EU) 2019/2088 i članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852.

Uz članak 15.

Ovim člankom propisuje se suradnja Agencije s nadležnim tijelima drugih država članica u svrhu razmjene informacija i koordinacije nadzora radi izvršavanja njihovih dužnosti na temelju Uredbe (EU) 2019/2088, članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852 i ovoga Zakona.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisuje se način određivanja visine novčane kazne za pravne osobe i odgovorne osobe tih pravnih osoba, rasponi novčanih kazni, osnovica izračuna visine kazne kada se primjenjuje izračun osnovom postotka ukupnog prihoda koji je pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu, definicije potrebne za takav izračun te obveza nadležnog tijela da pri određivanju vrste i razine administrativnih sankcija i korektivnih mjera uzima u obzir sve relevantne okolnosti.

Uz članak 17.

Ovim člankom propisuju se teži prekršaji koji se mogu izreći sudionicima na financijskim tržištima i njihovim odgovornim osobama kada svjesno i s namjerom, lažno i/ili obmanjujuće prikazuju podatke čiju objavu zahtjeva Uredba (EU) 2019/2088 ili članci 5. i 6. Uredbe (EU) 2020/852, s rasponom novčane kazne od 100.000,00 kuna do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu te s rasponom novčane kazne 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Ovim člankom također je predviđena mogućnost izricanja više kazne za teže prekršaje: ako je prekršajem ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, a ako je prekršajem počinjena šteta velikih razmjera za treće osobe, moguće je izreći i novčanu kaznu u iznosu do najviše 10% ukupnog prihoda koji je ta pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu.

Rasponi novčanih kazni za prekršaje propisane ovim člankom Prijedloga zakona ujednačeni su za sve sudionike na financijskom tržištu, bez obzira radilo se o investicijskom društvu, društvu za osiguranje ili primjerice društvu za upravljanje investicijskim fondovima, a s obzirom da se radi o počinjenju istog dijela od iste kategorije subjekata. Na ovaj način osigurava se i izvršavanje obveze iz članka 22. Uredbe (EU) 2020/852 te se utvrđuju pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim mjerama i sankcijama koje se primjenjuju na kršenja članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisuju se teži prekršaji koji se mogu izreći financijskim savjetnicima i njihovim odgovornim kada svjesno i s namjerom, lažno i/ili obmanjujuće prikazuju podatke čiju objavu Uredba (EU) 2019/2088 zahtjeva, s rasponom novčane kazne od 100.000,00 kuna do najviše 1.000.000,00 kuna za pravnu osobu, te s rasponom novčane kazne 25.000,00 kuna do 500.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Ovim člankom također je predviđena mogućnost izricanja više kazne za teže prekršaje, ako je prekršajem ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi je moguće utvrditi, pravna osoba će se kazniti novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, a ako je prekršajem počinjena šteta velikih razmjera za treće osobe, moguće je izreći i novčanu kaznu u iznosu do najviše 10% ukupnog prihoda koji je ta pravna osoba ostvarila u godini kada je počinjen prekršaj, utvrđenog službenim financijskim izvještajima za tu godinu.

Rasponi novčanih kazni za prekršaje propisane ovim člankom Prijedloga zakona ujednačeni su za sve financijske savjetnike, a s obzirom da se radi o počinjenju istog dijela od iste kategorije subjekata.

Uz članak 19.

Ovim člankom propisuju se lakši prekršaji koji se mogu izreći sudionicima na financijskim tržištima i financijskim savjetnicima i njihovim odgovornim osobama za niz obveza iz Uredbe (EU) 2019/2088 koje su primjenjive na njih te za obveze iz članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852, s rasponom novčane kazne od 10.000,00 kuna do najviše 150.000,00 kuna za pravnu osobu te s rasponom novčane kazne od 5.000,00 kuna do 75.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi.

Rasponi novčanih kazni za prekršaje propisane ovim člankom Prijedloga zakona ujednačeni su za sve sudionike na financijskim tržištima i financijske savjetnike, a s obzirom da se radi o počinjenju istog dijela. Na ovaj način osigurava se i izvršavanje obveze iz članka 22. Uredbe (EU) 2020/852, te se utvrđuju pravila o učinkovitim, proporcionalnim i odvraćajućim mjerama i sankcijama koje se primjenjuju na kršenja članaka 5., 6. i 7. Uredbe (EU) 2020/852.

Uz članak 20.

Ovim člankom propisuje se obveza Agenciji koja se odnosi na objavu izrečenih prekršajnih sankcija u kojima je Agencija ovlašteni tužitelj, na njenoj internetskoj stranici. Također, Agencija može javno objaviti i sporazum o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju u sankcijama i mjerama, sklopljen s počiniteljem prekršaja u skladu sa zakonom kojim se uređuje prekršajni postupak. Nadalje, propisana je iznimka koja se odnosi na postupanje Agencije u slučaju kada smatra kako bi objavljivanje identiteta pravnih osoba ili osobnih podataka fizičkih osoba bilo nerazmjerno ili ako bi objavljivanje ugrozilo stabilnost financijskih tržišta ili istragu u tijeku, ovisno o okolnostima pojedinačnih slučajeva. Također, navedeni su rokovi do kada Agencija mora držati objavljenim objave iz članka 20. stavaka 1. do 6. ovoga Zakona te slučajevi u kojima se objavljuju nepravomoćne odluke sudova u postupcima u kojima je Agencija ovlašteni tužitelj.

Uz članak 21.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.