1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu električne energije

1.2.

Broj "Narodnih novina"

68/18

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da/ Ne :

NE

Naziv akta:

Opis mjere:

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

DA

Naziv pravne stečevine EU: Direktiva 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ Tekst značajan za EGP (u daljnjem tekstu: Direktiva 2009/72/EZ),

2.1.

Republika Hrvatska je 14. srpnja 2017. zaprimila pismo Službene obavijesti – povreda br. 2017/2091 od Europske komisije zbog nepravilnog prenošenja Direktive 2009/72/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2003/54/EZ Tekst značajan za EGP i Direktive 2009/73/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište prirodnog plina i stavljanju izvan snage Direktive 2003/55/EZ Tekst značajan za EGP.

Povreda se  odnosila na nepravilno prenošenje Direktive 2009/72/EZ čije su odrednice prenesene u Zakon kojim se uređuje tržište električne energije. Nepravilno prenošenje odrednica Direktive 2009/72/EZ u hrvatski pravni poredak je vezano uz certificiranje operatora prijenosnog sustava koje je u vezi s trećim zemljama, određene zadatke operatora prijenosnog sustava za električnu energiju, zahtjeve na povjerljivost podataka za operatore prijenosnog sustava i njihove vlasnike, kao i odrednice koje se odnose na neovisnost uprave operatora sustava koja uključuje pravo žalbe regulatornom tijelu.

Donošenjem ovoga Zakona izmijenjeni su članci 3.,9., 10 ,19.,20. 30.,31. i 46., Zakona o tržištu električne energije (Narodne novine, broj 22/13, 95/15 i 102/15).  

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Gospodarski učinci proizlaze iz administrativnog rasterećenja koje  se postiglo  uvođenjem  obaveze da opskrbljivač, za krajnje kupce iz kategorije kućanstvo, mora imati potpisan ugovor samo s operatorom distribucijskog sustava, a ne i sa operatorom prijenosnog sustava. Čime  se smanjila novčana obaveza opskrbljivaču s obzirom da ne mora imati dva instrumenta osiguranja plaćanja već je dovoljan samo jedan, te tako ima samo jedan ugovorni odnos.

Reverzibilne hidroelektrane su hidroelektrane sa dvije akumulacije vode gornja i donja akumulacija. Akumulacijske hidroelektrane su hidroelektrane sa jednom akumulacije vode i to je gornja akumulacija.

Ovom izmjenom reverzibilne hidroelektrane za potrebe crpnog (pumpnog) rada nisu krajnji kupac električne energije i ne kupuju električnu energiju  za rad u crpnom (pumpnom) načinu rada na maloprodajnom tržištu nego na veleprodajnom tržištu što im je smanjilo cijenu električne energije.

HEP ODS je sklopio Ugovore o međusobnim odnosima kojima se uređuje naplata naknade za korištenje  distribucijske mreže i naknade  za korištenje prijenosne mreže sa svih 8 aktivnih opskrbljivača na tržištu električne energije. Također, prema sličnom konceptu, HEP ODS i HOPS su sklopili Ugovor o međusobnim odnosima kojima se uređuje naplata naknade za korištenje prijenosne mreže.

U slučaju izdavanja odvojenih računa za naknadu za korištenje mreže, HEP ODS mora dodatno angažirati minimalno 0,25 osoba  za pripremu podloga za HOPS kako bi mogao izdavati račune za korištenje prijenosne mreže prema opskrbljivačima, a HOPS isto tako mora angažirati minimalno jednog zaposlenika za ove poslove. Kod izdavanja odvojenih računa za naknadu za korištenje mreže, procjenjujemo da opskrbljivač mora dodatno angažirati minimalno 0,5 uposlenik-a za sve poslove.

U skladu s navedenim, promjenom zakonskih odredbi i omogućavanjem naplate naknade za korištenje prijenosne i distribucijske mreže od strane HEP ODS-a, može se procijeniti ukupna godišnja ušteda svih gore navedenih  gospodarskih subjekta  iznosi: oko 1 600 000,00 kn.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Zakonom je povećana  zaštita tržišnog natjecanja jer se obvezalo operatora prijenosnog sustava da pažljivije postupa sa zaštićenim podacima i ne smije komercijalno osjetljive podatke koristiti na diskriminacijski način odnosno iste prezentirati svojem vlasniku u vertikalno integriranoj tvrtki.

Nadalje HERA kao neovisni regulator tržišta je dobila jasne ovlasti vezane uz nadzor nad radom operatora čime je sustav regulacije postao transparentniji i doprinijelo daljnjem razvoju tržišta električne energije.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena ovog Zakona nema socijalnih učinaka.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena ovog Zakona nema učinaka na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nema učinaka na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nema učinaka na zaštitu ljudskih prava.

Predlaže se  daljnja primjena Zakona.

Potpis: dr. sc. Tomislav Ćorić, ministar

Datum:1. travnja 2021.