1. UVOD

U Republici Hrvatskoj 2015. godine donesen je prvi Nacionalni strateški okvir financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2015. do 2020. godine (Narodne novine, broj 11/15, u daljnjem tekstu: prvi Nacionalni strateški okvir). Riječ je o aktu strateškog planiranja koji je postavio temelje za unaprjeđenje financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Prvi Nacionalni strateški okvir odredio je osnovne pojmove kao što su: financijski proizvodi i usluge, financijska pismenost, financijska sposobnost, financijsko obrazovanje, formalno učenje, neformalno učenje, informalno učenje. Utvrđene su polazne osnove, vizija i misija te osnovni ciljevi prvog Nacionalnog strateškog okvira. S druge strane, identificirani su i potencijalni problemi koji mogu nastati kao posljedica neadekvatne razine financijske pismenosti. Određene su ciljne skupine i način provođenja financijskog obrazovanja te ključni dionici u provedbi financijskog obrazovanja.

Neki od razloga koji su ukazali tada, ali i dalje ukazuju na potrebu financijskog obrazovanja, odnosno povećanja razine financijske pismenosti su nedovoljno pismeni potrošači koji:

 značajno manje znaju o  osnovnim ekonomskim i financijskim pojmovima

 podcjenjuju ili precjenjuju svoju financijsku snagu

 rijetko vode osobni proračun  ili obiteljski proračun

 nemaju troškove pod kontrolom

 poznaju manje financijskih proizvoda e ih ujedno rjeđe koriste

 nisu svjesni uopće ili u dovoljnoj mjeri financijskih rizika

 loše su pripremljeni za neočekivane događaje, kao što su razvod, bolest, nezaposlenost, ali i za druge događaje u životu kao što su smanjenje prihoda zbog rođenja djeteta, gubitka posla, ulazak u brak, odlazak u mirovinu i sl.

 nemaju financijske planove za mirovinu.

Nakon šest godina vrijeme je za analizu učinjenog i stvaranje novog strateškog okvira koji će uzeti u obzir iskustva stečena u dosadašnjem razdoblju. Bitno je podsjetiti kako financijska pismenost nije samo  financijsko znanje,  već ona obuhvaća, još u većoj mjeri, financijsko ponašanje te odnos prema trošenju novca.

Postoji više definicija financijskog obrazovanja i financijske pismenosti. Za potrebe Nacionalnog strateškog okvira financijske pismenosti potrošača za razdoblje od 2021. do 2026. godine (u daljnjem tekstu: Nacionalni strateški okvir) koristit će se definicije Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (u daljnjem tekstu: OECD). Bitno je istaknuti kako je OECD osnovao 2003. godine i međunarodnu mrežu za financijsko obrazovanje (eng. International Network on Financial Education – INFE).

Financijsko znanje preduvjet je financijske pismenosti, a financijsko obrazovanje proces je koji vodi financijskom opismenjavanju.

Slika 1. Prikaz sastavnica financijske pismenosti

Izvor: Obrada prema OECD-u

OECD određuje financijsko opismenjavanje kao proces u kojem financijski potrošači/ulagači poboljšavaju svoje razumijevanje financijskih proizvoda i koncepata te putem informacija, uputa i/ili objektivnih savjeta, razvijaju potrebne vještine i sigurnost kako bi postali svjesniji financijskih rizika i prilika, kako bi donosili utemeljene odluke, kako bi znali gdje se obratiti za pomoć te kako bi poduzimali druge učinkovite mjere za poboljšanje svoje financijske dobrobiti.

Financijski pismeniji ljudi donose bolje financijske odluke i lakše podnose izazovna razdoblja kao što je 2020. godina koju je obilježila kriza izazvana pojavom epidemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2.

2. KLJUČNI REZULTATI PRVOG NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA

Članovi Operativne radne grupe za praćenje provedbe mjera i aktivnosti (u daljnjem tekstu: Operativna radna grupa) , pod okriljem Ministarstva financija, a na temelju prvog Nacionalnog strateškog okvira, udružili su snage i podizali svijest o važnosti financijske pismenosti, s jedne strane, ali i provodili konkretne aktivnosti usmjerene na povećanje financijske pismenosti, s druge strane. Operativna radna grupa osnovana je s ciljem zajedničkog djelovanja i postizanja sinergije u provedbi mjera i aktivnosti definiranih akcijskim planovima.

2.1. AKTIVNOSTI FINANCIJSKOG OPISMENJAVANJA KOJE SU PROVELI ČLANOVI OPERATIVNE RADNE GRUPE

Financijsko obrazovanje daje najbolje rezultate kada svi uključeni dionici zajedničkim snagama teže prema istome cilju. Prvi Nacionalni strateški okvir obilježila je suradnja između javnog i privatnog sektora s ciljem podizanja razine financijske pismenosti.

S obzirom da je riječ o brojnim aktivnostima, ovdje se navode najvažnije aktivnosti koje su provedene na temelju prvog Nacionalnog strateškog okvira po članu Operativne radne skupine:

MINISTARSTVO FINANCIJA – zajednički s predstavnicima HAUS Finskog instituta za javno upravljanje, a uz sudjelovanje članova Operativne radne  grupe pod nazivom „Razvoj programa financijske pismenosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj“ financiranog u sklopu Programa Prijelaznog instrumenta Europske unije za Republiku Hrvatsku provelo je Twinning light projekt od siječnja do srpnja 2017. godine u vrijednosti od 250.000 EUR. Svrha tog projekta bila je ojačati administrativne kapacitete Sektora za financijski sustav unutar Ministarstva financija.

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA – u kurikulum međupredmetne teme „Poduzetništvo“, uvrštene su i teme u svezi ekonomske i financijske pismenosti.

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE – organizira redovita i obvezna stručna usavršavanja za učitelje, nastavnike i stručne suradnike na županijskim i međužupanijskim razinama, ali i na državnoj razini.

MINISTARSTVO GOSPODARSTVA I ODRŽIVOG RAZVOJA – uspostavilo je prvi hrvatski središnji portal za potrošače, koji u suradnji s ostalim dionicima politike zaštite potrošača omogućuje pregled svih potrošačkih tema i aktualnosti na jednom mjestu.

HRVATSKA NARODNA BANKA – u okviru obilježavanja Svjetskog i Europskog tjedna novca organizira učeničku debatu, u suorganizaciji s Hrvatskim debatnim društvom (o tome završava li era gotovog novca, o uvođenju eura, o potrebi prolaska na testu financijske pismenosti prije zaduživanja i dr.) pri čemu je omogućen i prijenos uživo putem profila Hrvatske narodne banke na Facebooku odnosno na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke

HRVATSKA AGENCIJA ZA NADZOR FINANCIJSKIH USLUGA – u Jutarnjem listu provela je edukativnu kampanju kako bi upozorila građane na rizike online trgovanja. Oglašen je izmišljeni proizvod (KPN ili Komplicirani proizvod za neinformirane) koji je nalikovao brojnim sličnim oglasima koji nude mogućnost bogaćenja „preko noći“. Cilj kampanje je bio skrenuti pozornost građanima potrebi pažljivog informiranja o proizvodima prije nego što donesu bilo kakvu odluku.

EKONOMSKI FAKULTET U ZAGREBU - dr.sc. Dajana Barbić i dr.sc. Andrea Lučić napisale su knjigu „Financijska pismenost i odgovorna potrošnja u svakodnevnom životu”. Knjiga na jednostavan i zanimljiv način tematiku financijske pismenosti približava prosječnom građaninu koji se svakodnevno susreće s različitim izazovima u procesu odgovornog i uspješnog upravljanja osobnim financijama.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA  - uz potporu Gradskog ureda za obrazovanje Grada Zagreba, već četiri godine za redom, organizira projekt pod nazivom „Više znamo, bolje razumijemo“, s ciljem obrazovanja učenika srednjih škola o temama iz područja financijske pismenosti. Uz Hrvatsku gospodarsku komoru i predstavnike članica udruženja financijskih institucija sudjelovali su predstavnici Ministarstva financija, Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i dr.

HRVATSKI URED ZA OSIGURANJE – je 2017. godine distribuirao prvi puta društvenu igru pod nazivom „Manje rizika - više zabave“ namijenjenu mladima od 12 godina na dalje u svim osnovnim i srednjim školama  e osobama koje raspolažu znanjem o osiguranju uoči Svjetskog i Europskog tjedna novca. Odvija se kroz igru uloga: dijete, tinejdžer, mlađa odrasla osoba, roditelji, djedovi i bake te stručnjak/stručnjakinja koji provjerava točnost odgovora. Cilj igre je proći kroz pojedinačne faze života i sa što manje pretrpljenih šteta od rizika doći do cilja: ostarjeti zdravo i sretno. Društvena igra je dobro primljena kod mladih i iz razloga što je ambasador igre bio pjevač Damir Kedžo.

HRVATSKA UDRUGA BANAKA – je organizirala online natjecanje pod nazivom „Europski kviz o novcu“ u  kojem se provjerava poznavanje financija za timove učenika od 13 do 15 godina, a dvoje mladih iz pobjedničkog razreda u pratnji nastavnika, sudjelovali su na Europskom finalnom natjecanju u Bruxellesu 2019. godine.

HRVATSKA UDRUGA POSLODAVACA – organizirala  je 2018. i 2019. godine na godišnjoj razini natječaj za srednje škole „Poduzetnici budućnosti“. Nagrađene su najbolje poduzetničke ideje timova učenika i nastavnika srednjih škola Republike Hrvatske. Cilj natječaja bio je snažnije potaknuti poduzetnički duh kod učenika i razviti u njima kreativnost i razmišljanje o razvoju vlastitih poslovnih projekata.

UDRUGA DRUŠTAVA ZA UPRAVLJANJE MIROVINSKIM FONDOVIMA I MIROVINSKIH OSIGURAVAJUĆIH DRUŠTAVA – organizirala je edukativni projekt Mala akademija financija “MAFIN” u suradnji s EFZG, Ministarstvom znanosti i obrazovanja, Agencijom za odgoj i obrazovanje i Večernjim listom. Učenici od petog do osmog razreda svih osnovnih škola u Republici Hrvatskoj imali su priliku, sudjelujući svojim radovima na natječaju, boriti se za vrijedne nagrade i dokazati da su svjesni važnosti štednje, ali i važnosti razumijevanja financijskih pojmova. Organizirane su radionice u školama i izložbe radova te predstavljeni rezultati istraživanja.

ZAGREBAČKA BURZA D.D. – u okviru Akademije Zagrebačke burze vrlo je aktivan i uspješan edukator u financijskom sektoru. Brojni su uspješni programi edukacija koje je provela Zagrebačka burza, ali za financijsko opismenjavanje bitno je istaknuti program Osnove tržišta kapitala koji pokriva teme kao što su: uvod u financijska tržišta, financijska imovina, koncepti ulaganja na tržištu kapitala, mjesta trgovanja, osnove prijeboja i namire, čimbenici koji utječu na burzovne aktivnosti, korporativne akcije, a sve uključujući brojne praktične primjere.

SAVEZ SAMOSTALNIH SINDIKATA HRVATSKE – izdao je edukativni materijal za mlade koji po prvi puta ulaze na tržište rada te ga objavio na svojoj internetskoj stranici.

ŠTEDOPIS – Institut za financijsko obrazovanje  - izdao je udžbenik o osobnim financijama za srednje škole „Moj novac, moja budućnost“ čije su autorice dr.sc. Marijana Ivanov, dr.sc. Dajana Barbić, dr.sc. Andrea Lučić. Udžbenik je izrađen uz financijsku podršku Ministarstva znanosti i obrazovanja i dobro je prihvaćen u srednjim školama, a i šire.

Važno je još jednom istaknuti kako su članovi Operativne radne grupe provodili brojne aktivnosti usmjerene ka financijskom opismenjavanu potrošača, međutim ovdje su navedene samo najvažnije.

2. 2. ISTRAŽIVANJA FINANCIJSKE PISMENOSTI 2015. i 2019. GODINE

Međunarodna iskustva ističu kako je potrebno provesti inicijalno istraživanje stupnja financijske pismenosti te isto mjerenje naknadno ponoviti nakon tri do pet godina.

Rezultati istraživanja financijske pismenosti pružaju podlogu i upute za određivanje ciljanih novih programa financijskog obrazovanja potrošača kao i za testiranje učinkovitosti već provedenih programa. Osvrnuti ćemo se na rezultate u Republici Hrvatskoj provedena dva sljedeća istraživanja financijske pismenosti:

- prvo (inicijalno) istraživanje - 2015. godine (organizirali su ga Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga u suradnji s Ministarstvom financija) i

- drugo istraživanje – krajem 2019. godine, a rezultati su objavljeni 2020. godine (organizirao ga je OECD ).

Rezultati mjerenja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj 2019. godine pokazuju blagi porast u odnosu na 2015. godinu. Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Republike Hrvatske iznosi 12,3 od ukupno 21 boda (59%), u odnosu na 11,7 bodova (56%) iz 2015. godine. Razina financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj približila se prosječnoj ocjeni financijske pismenosti G20 država iz 2017. godine (12,7 bodova, odnosno 60%).

Tablica 1. Usporedba dijela rezultata istraživanja financijske pismenosti 2015. i 2019. godine

Izvor: Ministarstvo financija i OECD

Iako je došlo do povećanja ukupne razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj, mladi u dobi od 18 do 29 godina i dalje pokazuju najveći nedostatak financijskog znanja i vještina, a Tablica 1. ukazuje kako postoje određena područja u kojima su rezultati 2019. godine lošiji u odnosu na istraživanje provedeno 2015. godine, i na koja je očito potrebno usmjeriti dodatnu pažnju.

2.3. GRAĐANSKI ODGOJ I PODUZETNIŠTVO

Ministarstvo znanosti i obrazovanja još 2014. godine donijelo je Odluku o donošenju Programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole (Narodne novine, broj 104/14), čime su stvorene pretpostavke za financijsko opismenjavanje u osnovnim i srednjim školama.

Nova reforma u školstvu uvela je i novu međupredmetnu temu „Poduzetništvo“, unutar čijeg kurikuluma su predviđeni ishodi poučavanja u vezi s ekonomskom i financijskom pismenošću.

Dakle, nije riječ o posebnim predmetima već se o čekivanja međupredmetnih tema ostvaruju  zajedno s odgojno-obrazovnim ishodima predmeta na predmetnim sadržajima koje učitelji odabiru kao primjerene za ostvarivanje i ishoda i očekivanja.

2.4. FINANCIJSKA PISMENOST U ZAKONODAVNOM KONTEKSTU

Značajan korak u promoviranju financijskog obrazovanja u zakonodavnim okvirima učinjen je prilikom donošenja Zakona o stambenom potrošačkom kreditiranju , koji je stupio na snagu u listopadu 2017. godine.

Zakonom o stambenom potrošačkom kreditiranju prenosi se u nacionalno zakonodavstvo Direktivom 2014/17/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 4. veljače 2014. o ugovorima o potrošačkim kreditima koji se odnose na stambene nekretnine i o izmjeni direktiva 2008/48/EZ i 2013/36/EU i Uredbe (EU) br. 1093/2010 (Tekst značajan za EGP) (SLL 60, 28.2.2014., eng. Mortgage Credit Directive, dalje u tekstu: Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju) , a koja poziva države članice na promoviranje mjera koja se odnose na financijsko obrazovanje.

Slika 2.: Članak 6. Direktive o stambenom potrošačkom kreditiranju

Izvor: Direktiva o stambenom potrošačkom kreditiranju

Stoga su i u Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju ugrađene odredbe koje se odnosne na financijsku edukaciju potrošača. Tako su kreditna institucija i kreditni posrednik dužni, učiniti dostupnim, na vidljivom mjestu, u poslovnim prostorijama u kojima pružaju usluge potrošačima i na svojim mrežnim stranicama, jasne i općenite informacije na hrvatskom jeziku o postupku odobravanja stambenog potrošačkog kredita te informirati potrošače o mogućnosti dobivanja savjeta unutar savjetovališta za zaštitu potrošača, ako ona postoje.

Slika 3.: Prikaz odredbi koje uređuju financijsku pismenost

Izvor: Obrada prema Zakonu o obveznim mirovinskim fondovima , Zakonu o dobrovoljnim mirovinskim fondovima , Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i Zakonu o osiguranju .

Međutim, važne odredbe o potrebi financijskog opismenjavanja sadržane su u zakonima kojima se uređuju: obvezni mirovinski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi, mirovinska osiguravajuća društva te osiguranje.

Dakle, kao poticaj za prepoznavanje problematike u svezi financijske pismenosti, u već spomenute zakone ugrađene su odredbe o potrebi ulaganja dijela sredstava mirovinskih društava i društava za osiguranje u financijsko opismenjavanja potrošača, inače štediša odnosno osiguranika (i/ili ugovaratelja osiguranja). Kako navedene odredbe ne bi ostale „mrtvo slovo na papiru“ predviđeni su i prekršaji za postupanje suprotno zakonu.

2.5. TWINNING LIGHT PROJEKT U SVEZI FINANCIJSKOG OPISMENJAVANJA

U prvoj polovici  2017. godine u Ministarstvu financija proveden je Twinning light projekt pod nazivom „Razvoj programa financijske pismenosti s ciljem podizanja razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj koji je financiran u sklopu Programa prijelaznog instrumenta Europske unije za Republiku Hrvatsku.

Projekt su zajednički proveli predstavnici HAUS Finskog instituta za javno upravljanje i predstavnici Ministarstva financija.

Svrha ovog projekta, vrijednog 250.000 EUR, bila je ojačati administrativne kapacitete Sektora za financijski sustav unutar Ministarstva financija, pomoću razvijanja procedura, izrade prijedloga aktivnosti usmjerenih jačanju financijske pismenosti, jačanja suradnje sa dionicima uključenim u podizanje razine financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj te također putem razvijanja aktivnosti usmjerene podizanju svijesti javnosti o važnosti financijskog obrazovanja i financijske pismenosti u Republici Hrvatskoj.

Međuinstitucionalni Sporazum o suradnji za unaprjeđenje financijske pismenosti potrošača u Republici Hrvatskoj 2018. godine nakon provedenog Twinnig light projekta potpisalo je 16 institucija .

2.6 PROJEKT TEHNIČKE POMOĆI U FINANCIJSKOM OBRAZOVANJU U ORGANIZACIJI OECD/INFE I MINISTARSTVA FINANCIJA NIZOZEMSKE

Ministarstvo financija zajedno s Hrvatskom narodnom bankom i Hrvatskom agencijom za nadzor financijskih usluga od 2018. godine sudjeluje u projektu Tehničke pomoći u financijskom obrazovanju u organizaciji OECD-a i njegove Internacionalne mreže za financijsko obrazovanje (eng. International Network on Financial Education - INFE) te Ministarstva financija Nizozemske. Planirano trajanje projekta je od 2018. do 2022. godine. U projektu osim Republike Hrvatske sudjeluje još 6 država (Bugarska, Crna Gora, Gruzija, Republika Sjeverna Makedonija, Moldavija i Rumunjska).

Državama sudionicama projekta se želi pružiti tehnička pomoć u stvaranju i implementaciji učinkovitih mjera u financijskom obrazovanju koje bi bile prilagođene njihovim specifičnim potrebama. Pored navedenog, promovira se i zajedničko učenje te dijeljenje znanja i iskustva između država sudionica. 

3.MISIJA

Slika 4. Misija ovog Nacionalnog strateškog okvira

Bolje upravljanje financijskim resursima misija je ovog Nacionalnog strateškog okvira.

Misija je stvaranje podloge, jačanje i razvijanje financijskog obrazovanja, čime se doprinosi boljem upravljanju i raspolaganju osobnim financijama.

4. PRIORITETI OVOG NACIONALNOG STRATEŠKOG OKVIRA

4.1. CILJNE SKUPINE

Financijsko obrazovanje temelji se na dva stupa.

Slika 5. Dva stupa financijskog obrazovanja

U okviru formalnog (redovitog) obrazovanja glavnu ulogu ima Ministarstvo znanosti i obrazovanja, u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje.

Neformalno obrazovanje mogu, primjerice, provoditi profesionalne udruge, strukovna udruženja, nevladine udruge, financijske institucije i ostali dionici čija primarna nadležnost nije odgoj i obrazovanje.

Neformalnim obrazovanjem za financijsku pismenost nastojat će se obuhvatiti pojedinci koji nisu obuhvaćeni niti jednim drugim oblikom formalnog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, nizom adekvatnih mjera koje između ostalog mogu uključivati organizaciju tečajeva, radionica, seminara, izdavanje edukacijskih materijala te različite oblike informiranja, uvažavajući konkretne financijske potrebe svake ciljane skupine.

Ovim Nacionalnim strateškim okvirom financijske pismenosti za razdoblje od 2021 . - 2026 . posebni će se Akcijski planovi izraditi i provoditi za prioritetne ciljne skupine:

 djecu i mlade,

 odrasli mlađe dobi,

 osobe radne dobi koje ostvaruju prihode i

 osobe starije dobi.

Ranjive skupine

Ranjive skupine, ovisno o aktualnim okolnostima, treba uključiti u programe obrazovanja koji sadrže teme kao što su poticanje samozapošljavanja, osnivanje mikro, malih i srednjih društava, razvijanje i jačanje poduzetničkih vještina korištenjem financijskih proizvoda i usluga i dr. Primjerice, stanovništvo s nižim primanjima kao i stanovništvo kojem će se primanja drastično smanjiti, izloženo je i više od drugih skupina financijskom riziku u slučaju krize. Istraživanja su općenito pokazala da siromaštvo uzrokuje stres, osjećaj srama i nedostatak povjerenja što posljedično utječe na prekomjerno zaduživanje, trošenje, štednju manju od mogućnosti, uključivanje u igre na sreću i izbjegavanje traženja stručne pomoći.

Djeca i mladi u sustavu obrazovanja i dalje u fokusu

Mladi su prema prvom istraživanju financijske pismenosti 2015. godine i drugom istraživanju financijske pismenosti 2019. godine nisu dovoljno financijski pismeni iako su uočena poboljšanja kod novih generacija.

OECD svake tri godine provodi istraživanje pod nazivom “PISA” kojim se prate i procjenjuju vještine i znanje 15-godišnjaka diljem svijeta. Republika Hrvatska je do sada sudjelovala u pet ciklusa istraživanja u periodu od 2006. do 2018. godine.

Peti ciklus istraživanja PISA u Hrvatskoj proveden je u proljeće 2018. godine u 179 srednjih i četiri osnovne škole. Testirano je 6609 učenika, a osim njih u istraživanju su sudjelovali i roditelji učenika te ravnatelji njihovih škola. Glavna ispitna domena bila je čitalačka pismenost, dok su matematička i prirodoslovna pismenost bile sporedne domene. Nije uočen značajan pozitivan ili negativan trend u čitalačkoj pismenosti u Republici Hrvatskoj. U matematičkoj pismenosti i u ovom ciklusu istraživanja bilježi se ispod prosječni rezultat u Republici Hrvatskoj koji se nije značajno mijenjao od 2006. godine. Podatak da u Hrvatskoj svaki treći petnaestogodišnjak nije funkcionalno matematički pismen ima ozbiljne implikacije za hrvatsko društvo, gospodarstvo i tržište rada u budućnosti. Posebno je zabrinjavajuće da je u Republici Hrvatskoj uočen negativan trend u postignućima u prirodoslovnoj pismenosti: u dvanaestogodišnjem razdoblju (tj. između 2006. i 2018. godine) udio učenika koji ne dostiže osnovnu razinu prirodoslovne pismenosti (razina 2) povećao za čak 8,4% , a udio učenika na visokoj razini pismenosti (razina 5 i 6) značajno se smanjio za 1,5%. Usporedba rezultata prirodoslovne pismenosti u 2015. godini u odnosu na 2006. godinu kada je prirodoslovna pismenost također bila glavno ispitno područje, govori da je u Republici Hrvatskoj došlo do značajnog pada u prosječnom postignuću učenika. U prosjeku, svake tri godine postignuće hrvatskih učenika pogoršava se za otprilike pet bodova.

Istraživanja su pokazala da se oblikovanje navika i stavova formira u prvih sedam godina života. Djeca koja uče o financijskim kompetencijama od rane dobi stječu bolje financijske navike koje rezultiraju odgovornijim financijskim ponašanjem u odrasloj dobi. Upravo zbog toga OECD kao i druge institucije savjetuju početak  financijskog obrazovanja već u osnovnoj školi.

U školama se već tradicionalno obilježavaju Svjetski dan štednje, Svjetski i Europski tjedan novca i drugi slični događaji. Pretpostavke za financijsko obrazovanje stvorene su kroz međupredmetne teme „Građanski odgoj i obrazovanje“ i „Poduzetništvo“.

Međutim, kako bi teme u vezi s financijskim opismenjavanjem bile što više zastupljene u osnovnim i srednjim školama potrebno je obrazovati učitelje i pripremiti adekvatne materijale za njihovo obrazovanje.

Osobe radne dobi koje ostvaruju prihode

Rezultati istraživanja iz 2019. godine ukazuju da financijsko obrazovanje treba biti usmjereno i na osobe radne dobi koje ostvaruju prihode. Specifični programi trebaju uključivati prilagođene kampanje na radnom mjestu za podizanje svijesti, digitalne i druge inovativne kampanje, a koje se odnose na planiranje osobnih financija, odgovorno zaduživanje, krizni fond, kratkoročnu i dugoročnu štednju, investiranje, mirovinske planove i dr.

Osobe starije dobi

Uključenje i drugih ciljnih skupina u financijsko obrazovanje je u određenoj mjeri postignuto, no i dalje je izazovno jer je teže do njih doprijeti na strukturiran način. Međutim, bitno je proširiti fokus i na druge skupine, kao što su osobe starije životne dobi, a po potrebi uključiti i nove dionike. U tom smislu treba uložiti značajne napore s ciljem uključenja osoba starije životne dobi u procese financijskog obrazovanja uz primjenu odgovarajućih mjera i aktivnosti, primjerice, podizanje svijesti o financijskim prevarama, upoznavanje s novim financijskim proizvodima i potencijalnim rizicima i dr.

4.2. BITNE INFORMACIJE NA JEDNOM MJESTU

Nakon provedbe prvog Nacionalnog strateškog okvira, a s obzirom na uključenost brojnih dionika u proces financijskog opismenjavanja, korisnim se smatra objediniti na jednom mjestu do sada pripremljene materijale, informacije, razne obavijesti, važna upozorenja i sl. i nastaviti ih objavljivati na jednom mjestu u budućnosti. Za početak koristiti će se poseban odjeljak u okviru internetske stranice Ministarstva financija koji kasnije može prerasti u posebnu internetsku stranicu. Cilj je da internetska stranica bude lako dostupna potrošačima te da potrošači više ne moraju posjećivati više internetskih stranica dionika kako bi došli do potrebnih informacija. Bitno je da internetska stranica bude osmišljena na način da podaci budu lako dostupni, prilagođena korisnicima/ciljanim skupinama, a dane informacije nepristrane, pisane razumljivim, odnosno što jednostavnijim jezikom.

4.3. KREIRANJE TEMATSKIH KAMPANJA

Podizanje svijesti o važnosti cjeloživotnog financijskog obrazovanja važan je dio financijskog opismenjavanja.

O pojedinim financijskim temama korisno bi bilo organizirati kampanje kao što su:

 bolje planiranje osobnih ili obiteljskih financija (primjerice, planiranje, štednja, uspostavljanje kriznog fonda, spremnost za neočekivane događanje),

 prevencija prezaduženosti (odgovorno zaduživanje),

 osobni mirovinski planovi (poznavanje osnovnih činjenica o trima mirovinskim stupovima, državnim poticajnim sredstvima, ne oslanjanje samo na – zakonom zagarantiranu mirovinu).

4.4. DALJNJI RAZVOJ DOBRO BALANSIRANE SURADNJE IZMEĐU ČLANOVA OPERATIVNE RADNE GRUPE

Suradnja između dionika odnosno članova Operativne radne grupe temelj je prvog Nacionalnog strateškog okvira, a u tom smislu plan je nastaviti zajedničku suradnju i sinergijsko djelovanje započeto prije više od šest godina. Naime, polazišna je točka da su dionici zajedno jači te imaju  veći doseg. Potrebno je pomno raspraviti inicijative u svezi financijskog opismenjavanja, a potom dogovoriti mjere i aktivnosti, kako bi sinergijski učinak bio još veći.

4.5. NASTAVAK RAZVIJANJA ZAKONDAVNOG OKVIRA KOJI ĆE BITI POTPORA JAČANJU FINANCIJSKE PISMENOSTI

U Republici Hrvatskoj financijska pismenost u određenoj mjeri prepoznata je u zakonodavnom okviru te će se u tom smjeru nastaviti razvijati i u sljedećem šestogodišnjem razdoblju.

U rujnu 2020. godine Europska komisija objavila je Komunikaciju Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan .

Europska komisija ističe kako je financijska pismenost ključna vještina za donošenje dobrih odluka o osobnim financijama, ali mnogi njome još nisu ovladali. Solidna financijska pismenost građana temelj je za donošenje dobrih financijskih odluka i njihove financijske dobrobiti. Osim toga, veća je vjerojatnost da će osobe koje su financijski pismene iskoristiti mogućnosti koje nude tržišta kapitala, među ostalim u pogledu održivih ulaganja.

Stoga je predložena mjera prema kojoj će Europska komisija provesti procjenu izvedivosti izrade europskog okvira financijskih kompetencija. Ocijenit će i mogućnost uvođenja zahtjeva da države članice promiču mjere za potporu financijskom obrazovanju, posebno u vezi s odgovornim i dugoročnim ulaganjem.

Nadalje se ističe, kako su na temelju propisa Europske unije već uvedene mjere za zaštitu ulagatelja, među ostalim objavljivanjem informacija o financijskim proizvodima. Međutim, za dokumente izrađene u skladu s drugim propisima često se smatra da su dugački, složeni, teško razumljivi, obmanjujući i neusklađeni te kako malim ulagateljima ne pružaju dobru osnovu za donošenje odluka.

5. OPERATIVNA RADNA GRUPA

Operativna radna grupa nastavit će rad pod okriljem Ministarstva financija. Ministar financija imenuje članove Operativne radne grupe, a Ministarstvo financija koordinira njezin rad.

Operativna radna grupa:

 planira mjere i aktivnosti,

 prati provedbu mjera i aktivnosti određenih akcijskim planom,

 izvještava Ministarstvo financija i druge članove Operativne radne grupe o provedbi mjera i aktivnosti, i

 raspravlja o ostalim pitanjima relevantnim za financijsku pismenost.

5.1 DIONICI U PROVEDBI FINANCIJSKE PISMENOSTI

Dionici u provedbi financijske pismenosti su:

 javni sektor (tijela državne uprave, Hrvatska narodna banka i dr.),

 privatni sektor (financijske institucije),

 ostali (javne i privatne obrazovne ustanove, mediji i dr.).

Financijsko obrazovanje provodi se uvažavanjem doprinosa svih dionika.

5.2. KOORDINACIJA, PLANIRANJE I IZVJEŠTAVANJE

Ministarstvo financija koordinator je aktivnosti s ciljem financijskog opismenjavanja. Cilj je u predstojećem razdoblju jačati koordinaciju Ministarstva financija, s jedne strane, ali i članova Operativne radne grupe međusobno, s druge strane. Na temelju ovog Nacionalnog strateškog okvira  izrađivat će se akcijski planovi s točno propisanim mjerama i aktivnostima usmjerenima prema podizanju razine financijske pismenosti svih građana Republike Hrvatske. Dakle, ovaj Nacionalni strateški okvir postat će operativan putem akcijskih planova koji sadrže mjere, aktivnosti, nositelje, rokove za provedbu, izvore financiranja i pokazatelje uspješnosti. Akcijski planovi do sada su bili jednogodišnji, međutim, u narednom razdoblju mogu, ovisno o planiranim aktivnostima biti i višegodišnji, primjerice, dvogodišnji. Članovi Operativne radne grupe izvještavaju Ministarstvo financija o provedenim aktivnostima za proteklo izvještajno razdoblje. Ministarstvo financija o rezultatima rada izvješćuje Vladu Republike Hrvatske (godišnje ili višegodišnje).

5.3. FINANCIRANJE

Svaki član Operativne radne grupe svojim sredstvima financira aktivnosti s ciljem financijskog opismenjavanja.

Moguće je za financiranje određenih aktivnosti financijskog opismenjavanja (primjerice, veći projekti) koje su od većeg značaja za više dionika, odnosno članova Operativne radne grupe, dogovoriti i planirati zajednički proračun.

6. ZAKLJUČAK

Prvi Nacionalni strateški okvir izrađen je kao međusektorski okvir za poticanje i unaprjeđivanje djelovanja svih dionika uključenih u provođenje financijskog obrazovanja građana Republike Hrvatske, s Ministarstvom financija kao koordinatorom. Međusektorski okvir bio je polazišna točka i za izradu ovog Nacionalnog strateškog okvira.

Unaprjeđenje financijske pismenosti dugoročna je inicijativa te rezultate nije moguće postići u kratkom roku. Pristup temeljen na dugoročnoj, dobro balansiranoj, suradnji između javnog, sektora, privatnog sektora i civilnog sektora, koja će rezultirati pomno odabranim aktivnostima temeljenim na istraživanjima financijske pismenosti i drugim relevantnim izvorima, dovesti će do određenog poboljšanja financijske pismenosti.

Novac je sve manje opipljiv, a on-line, odnosno, internetska kupovina je u porastu posebice u uvjetima krize izazvane pojavom epidemije bolesti COVID-19. Financijski proizvodi su kompleksni, a informacije o njima ponekad komplicirane i nejasne, često pisane „malim slovima“. Nadalje, sve je veća ponuda financijskih proizvoda i usluga digitalnim putem. A uz sve navedeno, potrošači češće precjenjuju, nego podcjenjuju svoju financijsku snagu.

Učinjeno je dosta u proteklih šest godina u području financijskog opismenjavanja, međutim, aktivnosti je potrebno nastaviti, a na što ukazuju i rezultati provedenih istraživanja. Kako bi potrošači mogli dobiti potpuni uvid u dostupne financijske proizvode i usluge te donijeti utemeljene odluke, njihova financijska pismenost mora biti na primjerenoj razini, što zahtjeva i odgovarajuće financijsko obrazovanje te nastavak provedbe aktivnosti financijskog opismenjavanja.

Ovaj Nacionalni strateški okvir predstavlja temelj za daljnju suradnju svih dionika financijskog obrazovanja s ciljem podizanja razine financijske pismenosti potrošača putem različitih oblika formalnog i neformalnog financijskog obrazovanja.