I. OPĆE ODREDBE

Predmet Standarda

Članak 1.

(1) Ovim se Standardom propisuju uvjeti za osnivanje i obavljanje djelatnosti specijalnih knjižnica te se utvrđuju smjernice za njihov razvoj i unapređenje kvalitete knjižnične djelatnosti.

(2) Specijalne knjižnice dužne su se pridržavati odredbi ovog Standarda, a njihovi osnivači dužni su osiguravati nužne uvjete za osnivanje, optimalan rad i kontinuirani razvoj tih knjižnica te dostizanje mjerila ovog Standarda.

(3) Na specijalne knjižnice u sustavu znanosti i obrazovanja primjenjuje se Standard za visokoškolske, sveučilišne i znanstvene knjižnice

(4) Uvjeti propisani ovim Standardom odnose se i na specijalne knjižnice koje temeljem ugovora pružaju knjižnične usluge drugoj knjižnici/instituciji.

(5) Na knjižnicu koja obavlja funkcije više vrsta knjižnica primjenjuju se standardi ovisno o funkcijama koje obavlja.

Namjena Standarda

Članak 2.

Ovaj je Standard namijenjen:

◊ osnivačima kod osnivanja novih te praćenja i vrednovanja kvalitete postojećih specijalnih knjižnica

◊ ugovornim stranama kod sklapanja ugovora sa sveučilišnom knjižnicom o pružanju knjižničnih usluga

◊ osnivačima i nadležnim tijelima u postupcima unutarnjeg i vanjskog vrednovanja znanstvenih organizacija

◊ matičnim knjižnicama kod utvrđivanja uvjeta za osnivanje i prestanak rada specijalnih knjižnica te za stručni nadzor, planiranje i unapređivanje djelatnosti specijalnih knjižnica i njihovo međusobno povezivanje i uključivanje u jedinstveni knjižnični sustav Republike Hrvatske,

◊ specijalnim knjižnicama kao alat za samo-vrednovanje i razvoj djelatnosti.

Vrste knjižnica

Članak 3.

(1) Specijalna knjižnica je knjižnica ili knjižnica u sastavu koja pokriva određenu znanstvenu granu ili određeno znanstveno polje odnosno područje specijalizirane stručne djelatnosti.

(2) U specijalne knjižnice spadaju knjižnice koje primarno pružaju usluge specifičnoj kategoriji korisnika za čije potrebe izgrađuju zbirke odnosno primarno prikupljaju knjižničnu građu ili osiguravaju pristup određenim oblicima informacijskih izvora.

(3) Specijalne knjižnice se dijele na:

◊ knjižnice znanstvenih instituta

◊ knjižnice bolničkih i zdravstvenih ustanova

◊ knjižnice muzeja, galerija i arhiva

◊ knjižnice vjerskih zajednica

◊ knjižnice javnih i državnih tijela

◊ knjižnice industrijskih i komercijalnih tvrtki

◊ knjižnice udruga i društava i

◊ ostale knjižnice.

II. UVJETI ZA OSNIVANJE KNJIŽNICA

Osnivanje

Članak 4.

Prestanak i statusne promjene

Članak 5.

Na osnovi mišljenja nadležne sveučilišne matične knjižnice, Hrvatsko knjižnično vijeće predlaže ministru nadležnom za kulturu da izda rješenje o prestanku i statusnim promjenama knjižnice.

Ugovaranje knjižničnih usluga

Članak 6.

(1) Specijalna knjižnica sklapa ugovor o pružanju usluga s drugom knjižnicom iz sustava znanosti i visokog obrazovanja odnosno sa specijalnom knjižnicom podsustava koja pokriva područje njezina djelovanja uz prethodno mišljenje nadležne sveučilišne matične knjižnice i suglasnost osnivača knjižnice koja je pružatelj odnosnih usluga.

(2) Predmet Ugovora iz stavka 1. ovoga članka o pružanju usluga može biti:

- korištenje prostora

- vrste i način pružanja usluga

- upravljanje knjižničnim fondom (vrednovanje fonda, selekcija, nabava, pohrana, pročišćavanje, revizija i otpis, zaštita)

- obrada knjižničnog fonda

- način uključivanja stručnog knjižničnog osoblja u sistematizaciju sveučilišne knjižnice

- način korištenja kompetencija stručnih knjižničarskih djelatnika

- vrsta i oblik organizacije unutar sveučilišnog knjižničnog sustava

- vlasništvo nad knjižničnom građom

- financijsko poslovanje

- sudjelovanje u razvojnim programima i drugo.

Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice

Članak 7.

(1) Minimalni uvjeti za osnivanje knjižnice su:

- 1 knjižničar zaposlen u punom radnom vremenu

- 50 m ² prostora

- 2.500 jedinica knjižnične građe

- 1 radni stol i stolica

- 1 računalo s pristupom Internetu za rad knjižničara

- računalni program za knjižnično poslovanje

- 1 računalo s pristupom Internetu za rad korisnika

- pisač, skener i telefon.

(2) Osnivač knjižnica obuhvaćenih Standardom prilikom osnivanja mora dokazati da su osigurana sredstva za obavljanje knjižnične djelatnosti sukladno članku 29., stavku 1. Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti.

III. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI

Djelatnost, poslovi i usluge

Članak 8.

(1) Osim poslova i usluga u okviru osnovne knjižnične djelatnosti, djelatnost specijalne knjižnice uključuje informacijsku djelatnost, podršku kulturnoj i javnoj te stručnoj i znanstvenoj djelatnosti matične institucije odnosno ciljane populacije korisnika ili zajednice, što se ostvaruje kroz:

◊ informacijsko-referalne usluge

◊ edukaciju korisnika

◊ osiguravanje pristupa kvalitetnim i relevantnim elektroničkim izvorima stručnih i znanstvenih informacija iz područja djelovanja matične institucije

◊ izgradnju digitalne knjižnice, digitalnih zbirki i institucijskog repozitorija

◊ pružanje usluga koje pridonose znanstvenom istraživanju

◊ sudjelovanje u vrednovanju matične institucije i njezinih djelatnika putem bibliometrijskih i drugih istraživanja

◊ praćenje publicističke aktivnosti matične ustanove

◊ sudjelovanje u izdavačkoj djelatnosti matične institucije

◊ aktivnu podršku otvorenoj znanosti

◊ sudjelovanje u programima popularizacije znanosti

◊ promidžbu knjižnice i knjižnične djelatnosti

◊ provođenje kulturnih aktivnosti, projekata i programa, samostalno ili u sklopu programa matične institucije

◊ obilježavanje značajnih događanja vezanih za znanstvenu i kulturnu povijest

◊ suradnju s medijima u promidžbi znanstvenih i kulturnih aktivnosti matične institucije

◊ aktivnosti vezane uz vrednovanje, registraciju, zaštitu i povećanje dostupnosti kulturnog dobra.

(2) Popis poslova i usluga specijalne knjižnice naveden je u Evaluacijskom listu u Prilogu 2. koji je sastavni dio ovog Standarda.

(3) Poslovi i usluge iz stavka 1. ovog članka ovise o  znanstvenom odnosno stručnom području koje pokriva knjižnica, broju stručnih knjižničarskih djelatnika, veličini knjižničnog fonda i potrebama matične institucije odnosno knjižnice.

(4) Podaci u Evaluacijskom listu iz stavka 2. ovog članka namijenjeni su:

◊ matičnoj razvojnoj službi za vrednovanje minimalnih uvjeta potrebnih za osnivanje i djelovanje specijalne knjižnice

◊ stručnim knjižničarskim djelatnicima za samo-vrednovanje poslovanja te predstavljanje i zagovaranje knjižnice.

Knjižnična građa

Članak 9.

(1) Specijalna knjižnica ima u svom fondu raznoliku građu koja je sadržajno povezana sa znanstvenim i stručnim područjem djelovanja matične institucije sukladno potrebama osnivača i/ili ciljane populacije korisnika.

(2) Veličina knjižničnog fonda ovisi o broju i posebnostima ciljane populacije korisnika.

(3) Specijalna knjižnica ima pisane smjernice za upravljanje knjižničnim fondom koje utvrđuju svrhu, opseg i sadržaj knjižničnog fonda te način pristupa mrežnim izvorima.

(4) Specijalna knjižnica ima javno dostupan katalog na mreži za knjižničnu građu koju posjeduje te osigurava pristup pretplaćenim izvorima informacija i onima u otvorenom pristupu.

Korištenje knjižnične građe

Članak 10.

Uvjeti za korištenje knjižnične građe i pristupa informacijskim izvorima u specijalnoj knjižnici uređuju se internim aktom o radu knjižnice i moraju biti jasno definirani, a dokument objavljen na mrežnom mjestu knjižnice.

Digitalizacija knjižnične građe

Članak 11.

Specijalna knjižnica digitalizira građu iz vlastitog fonda te vodi brigu o pohrani, zaštiti i pristupu digitalnoj zbirci sukladno odredbama standarda za izgradnju digitalnih zbirki i pravilnika koji uređuje zaštitu knjižnične građe.

Vrednovanje knjižničnog fonda

Članak 12.

Specijalna knjižnica vrednuje knjižnični fond i druge informacijske izvore sukladno smjernicama iz članka 9. stavka 3. ovog Standarda.

Stručni knjižničarski djelatnici

Članak 13.

(1) U knjižnici rade stručni knjižničarski djelatnici sukladno pravilniku koji uređuje uvjete i način stjecanja stručnih zvanja u knjižničarskoj struci.

(2) Broj stručnih knjižničarskih djelatnika u specijalnoj knjižnici ovisi o:

◊ veličini fonda i strukturi informacijskih izvora

◊ vrsti i obujmu knjižničnih usluga

◊ broju i strukturi korisnika

◊ veličini i organizaciji prostora

◊ radnom vremenu za korisnike i dr.

(3) Ako je u knjižnici zaposlen na puno radno vrijeme jedan knjižničar, ujedno je voditelj knjižnice.  

(4) Stručni knjižničarski djelatnici dužni su se stručno osposobljavati i usavršavati na seminarima, tečajevima, radionicama i/ili u okviru formalnih obrazovnih programa.

(5) Stručnim knjižničarskim djelatnicima mora biti omogućeno stručno napredovanje.

(6) Stjecanjem višeg stručnog zvanja ostvaruje se pravo na materijalnu naknadu propisanu u važećoj zakonskoj regulativi.

(7) Specijalna knjižnica u kojoj radi samo jedan knjižničar mora biti organizirana tako da se uz izvršavanje redovitih stručnih poslova i zadaća može dio vremena odvojiti za stručno usavršavanje, sudjelovanje u radu knjižničarskih udruga i stručnih tijela te sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu.

Sredstva za rad specijalne knjižnice

Članak 14.

(1) Prilikom određivanja iznosa sredstava za rad specijalne knjižnice osnivač treba osobito voditi računa o:

◊ misiji, ciljevima i zadacima knjižnice

◊ prirodi i vrsti knjižnične građe i drugih izvora informacija koje knjižnica osigurava

◊ broju i vrsti knjižničnih usluga

◊ broju korisnika

◊ razini automatizacije radnih procesa i usluga

◊ troškovima održavanja i razvoja računalnog programa za knjižnično poslovanje i tehničke opreme

◊ uključenosti knjižnice u procese izgradnje digitalnih zbirki i repozitorija znanstveno-istraživačkih radova.

(2) Dio sredstava za rad specijalne knjižnice može se osigurati iz drugih izvora.

Prostor, oprema i pristup informacijskoj tehnologiji

Članak 15.

(1) Prilikom osnivanja specijalne knjižnice osnivač mora dokazati da raspolaže prostorima za korisnike, smještaj knjižnične građe i stručne knjižničarske djelatnike  e informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom za obavljanje knjižnične djelatnosti .

(2) Veličina p rostora specijalne knjižnice ovisi o količini knjižnične građe, vrsti usluga, broju korisnika i broju stručnih knjižničarskih djelatnika.

(3) Prostor specijalne knjižnice sastoji se od prostora za:

◊ stručne knjižničarske djelatnike

◊ obavljanje knjižnično–informacijske djelatnosti

◊ korisnike

◊ knjižničnu građu (slobodan pristup i spremišni prostor).

(4) U cilju osiguravanja optimalnih uvjeta za obavljanje knjižnične djelatnosti prostor knjižnice treba biti funkcionalan, prilagodljiv i lako dostupan, ekonomičan s obzirom na osoblje, održavanje prostora i tekuće opreme te prikladan u informacijsko-tehnološkom smislu.

(5) Prostor specijalne knjižnice mora udovoljavati propisima o zaštiti na radu, zaštiti knjižnične građe, zaštiti kulturnih dobara te ostalim propisima koji se odnose na knjižničnu djelatnost.

(6) Nadležna matična razvojna služba daje suglasnost za izgradnju, obnovu ili reorganizaciju knjižničnog prostora knjižnice.

Knjižnični namještaj

Članak 16.

(1) Namještaj u specijalnoj knjižnici čine:

◊ radni stolovi i stolci za stručne knjižničarske djelatnike

◊ radni stolovi i stolci za korisnike

◊ namjenske police/ormari za knjižnu građu u slobodnom pristupu i spremišnom prostoru

◊ namjenske police/ormari za rijetku i vrijednu građu te građu nespecifičnih dimenzija

◊ namjenske police/ormari za neknjižnu građu (audiovizualna, trodimenzionalna građa i dr.)

◊ stolovi/police/ormari za informacijsku, komunikacijsku i ostalu tehničku opremu.

(2) Vrsta i količina namještaja specijalne knjižnice ovisi o veličini knjižničnog fonda, broju korisnika i broju stručnih knjižničarskih djelatnika.

Informatička, informacijska i komunikacijska oprema

Članak 17.

(1) Odgovarajuća informatička, informacijska i komunikacijska oprema mora biti dostupna i moraju postojati uvjeti za njeno nesmetano funkcioniranje.

(2) Informatičku, informacijsku i komunikacijsku opremu čine:

◊ računala za knjižničare s pristupom na lokalnu i javnu mrežu

◊ računala za korisnike s pristupom na lokalnu i javnu mrežu

◊ specifična oprema ovisno o knjižničnoj građi koju knjižnica posjeduje ili poslovima koje obavlja (npr. uređaji za reprodukciju zvuka, digitalni fotoaparat, mikro-čitači, skener)

◊ računalni program za knjižnično poslovanje.

(3) Vrsta i količina informatičke, informacijske i komunikacijske opreme ovisi o količini građe, vrsti usluga, broju korisnika i broju knjižničarskih djelatnika.

Plan rada i razvitka

Članak 18.

(1) Specijalna knjižnica izrađuje godišnji plan rada i višegodišnji plan razvitka knjižnične djelatnosti.

(2) Specijalna knjižnica u sastavu mora biti uključena u proces planiranja i pripreme planova razvoja matične institucije.

(3) Specijalna knjižnica je obvezna izvještavati o svom radu upravu matične institucije u čijem je sastavu i nadležnu matičnu knjižnicu.

(4) Godišnja izvješća o radu specijalnih knjižnica temelje se na podacima koje je pojedina knjižnica, vezano uz svoje poslovanje, unijela u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu i moraju sadržavati ispunjeni Evaluacijski list iz članka 8. stavka 2. ovog Standarda.

Vrednovanje uspješnosti poslovanja

Članak 19.

(1) Specijalna knjižnica je obvezna mjeriti svoju uspješnost sukladno utvrđenim pokazateljima uspješnosti iz Priloga 1. koji je sastavni dio ovog Standarda.

(2) Pokazatelje uspješnosti knjižnica koristi za potrebe upravljanja, vrednovanja i razvoj usluga te za izradu godišnjih i višegodišnjih izvještaja i planova rada te za predstavljanje i zagovaranje knjižnice .

(3) Godišnje planove i izvješća o radu specijalna knjižnica dostavlja i nadležnoj matičnoj knjižnici sukladno pravilniku koji uređuje matičnu djelatnost.

IV. KORIŠTENJE KNJIŽNICOM I NJEZINIM USLUGAMA

Organizacija knjižničnih usluga

Članak 20.

Knjižnične usluge organiziraju se temeljem internog pravilnika kojim se uređuje pružanje knjižničnih usluga.

Prava i obveze korisnika

Članak 21.

Prava i obveze korisnika uređuju se internim aktom o pružanju knjižničnih usluga.

Zaštita privatnosti korisnika knjižnice

Članak 22.

(1) Knjižnice imaju pravo prikupljati i obrađivati osobne podatke svojih članova i korisnika u skladu s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

(2) Zaštita privatnosti osobnih podataka regulira se u internom aktu matične institucije ili knjižnice čime se definiraju kategorije podataka koje se obrađuju, rokovi pohrane podataka, tko ima pristup osobnim podacima, tko su primatelji podataka te koje su mjere zaštite i na koji se način provode.

V. USTROJSTVO I UPRAVLJANJE SPECIJALNOM KNJIŽNICOM

Članak 23.

(1) Osnivač knjižnice donosi interni akt o njezinu poslovanju i upravljanju.

(2) Specijalna knjižnica koja nema obvezu ustrojiti stručno vijeće ima knjižnični odbor koji čine najmanje tri člana.

(3) Knjižnični odbor:

◊ utvrđuje nacrt prijedloga internog akta o radu knjižnice

◊ predlaže mjere za razvoj i unapređenje rada knjižnice

◊ utvrđuje smjernice za nabavu knjižnične građe i informacijskih izvora

◊ predlaže plan nabave knjižnične građe i informacijskih izvora

◊ utvrđuje prijedlog godišnjeg proračuna knjižnice

◊ usvaja godišnje izvješće o radu knjižnice

◊ utvrđuje godišnji i višegodišnji plan rada knjižnice

◊ donosi prijedloge i odluke o nadoknadi izgubljene i otuđene građe

◊ daje mišljenje o planu i izvještaju o reviziji knjižnične građe,

◊ predlaže otpis knjižnične građe

◊ poduzima i druge aktivnosti od važnosti za rad knjižnice.

VI. INTEGRACIJA I SURADNJA

Članak 24.

(1) Kao dio knjižničnog sustava Republike Hrvatske, specijalne knjižnice se povezuju i surađuju na njegovoj izgradnji.

(2) Osim zadaća utvrđenih zakonom koji uređuje obavljanje knjižnične djelatnosti, specijalne knjižnice obavljaju i sljedeće zadaće:

◊ izgrađuju knjižnični katalog uz primjenu bibliografskih standarda i formata uvažavajući pri tome zahtjeve interoperabilnosti sustava

◊ surađuju u izgradnji središnjeg knjižnično-informacijskog sustava

◊ sudjeluju u usklađivanju planova rada i razvitka knjižnica kroz provedbu matične djelatnosti

◊ surađuju s ostalim institucijama u stručnoj, znanstvenoj i akademskoj zajednici u svrhu poboljšanja dostupnosti stručnih i znanstvenih informacija

◊ surađuju u procesu koordinirane nabave elektroničkih izvora znanstvenih i stručnih informacija za akademsku i znanstvenu zajednicu u Republici Hrvatskoj

◊ sudjeluju u ujednačivanju edukacijskih programa informacijske pismenosti korisnika

◊ sudjeluju u provedbi nacionalnog sustava zaštite, pohrane i trajnog očuvanja knjižnične građe

◊ surađuju u izgradnji Hrvatske digitalne knjižnice.

(3) Pri realizaciji zadaća iz stavka 2. ovoga članka, osobito je važna suradnja specijalne knjižnice s nadležnom sveučilišnom matičnom knjižnicom i središnjom matičnom knjižnicom Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u Zagrebu sukladno pravilniku koji uređuje matičnu djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj.

(4) Specijalna knjižnica aktivno sudjeluje u poticanju suradnje s međunarodnim institucijama i mobilnosti stručnih knjižničarskih djelatnika.

(5) Specijalna knjižnica može surađivati sa srodnim knjižnicama izvan Republike Hrvatske u svrhu pružanja bržih i cjelovitijih usluga svojim korisnicima.

(6) Specijalne knjižnice stručno se povezuju s domaćim i međunarodnim stručnim udrugama.

VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 25.

Specijalne knjižnice dužne su uskladiti svoju djelatnost s odredbama ovog Standarda u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Standarda.

Članak 26.

Ovaj Standard stupa na snagu osmog dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

KLASA:

URBROJ:

U Zagrebu,                

MINISTRICA

dr. sc. Nina Obuljen Koržinek 

PRILOG 1. Pokazatelji uspješnosti za mjerenje uspješnosti u specijalnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj (HRN ISO 11620:2014)

1. Izvori, pristup i infrastruktura (HRN ISO 11620:2014, B.1)

1.1. Postotak uspješnih međuknjižničnih posudbi

Udio pozitivno riješenih zahtjeva za međuknjižničnu posudbu u svim pristiglim zahtjevima.

1.2. Prostor za korisnike na 1.000 pripadnika populacije koju knjižnica treba uslužiti

Odnos korisničkog prostora specijalne knjižnice prema standardiziranom broju potencijalnih korisnika te knjižnice.

1.3. Broj osoblja u ekvivalentu PRV na 1.000 pripadnika populacije koju knjižnica treba uslužiti

Odnos broja osoblja u ekvivalentu punog radnog vremena specijalne knjižnice prema standardiziranom broju potencijalnih korisnika te knjižnice.

2. Korištenje (HRN ISO 11620:2014, B.2)

2.3. Broj posjeta knjižnici po populaciji koju knjižnica treba uslužiti

Odnos zbroja fizičkih i virtualnih posjeta korisnika specijalnoj knjižnici prema broju potencijalnih korisnika te knjižnice.

4. Mogućnosti i razvoj (HRN ISO 11620:2014, B.4)

4.1. Broj sati stručnog usavršavanja po članu knjižničnog osoblja

Odnos broja sati neformalnog obrazovanja knjižničnog osoblja (skupovi, tečajevi, radionice) po glavi knjižničnog osoblja.

4.3. Postotak institucionalnih sredstava dodijeljenih knjižnici

Udio iznosa troškova specijalne knjižnice (nabava, plaće, edukacija osoblja i ostali troškovi) u proračunskim sredstvima matične ustanove.

PRILOG 2. Evaluacijski list specijalnih knjižnica

Evaluacijski list je sastavni dio Standarda za specijalne knjižnice i sadrži popis poslova i usluga koji se javljaju u djelovanju specijalnih knjižnica. Navedeni poslovi i usluge nisu zastupljeni u svakoj specijalnoj knjižnici već ovise o vrsti specijalne knjižnice, broju stručnih knjižničarskih djelatnika, veličini knjižničnog fonda i potrebama matične institucije odnosno knjižnice.

U popunjavanju Evaluacijskog lista specijalne knjižnice koriste i podatke unesene u Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Na kraju Evaluacijskog lista knjižničari mogu dopisati i druge poslove i usluge, koji se obavljaju u njihovoj knjižnici.

Evaluacijski list je podijeljen u tri dijela:

1. Minimalni uvjeti za djelovanje specijalne knjižnice

2. Djelovanje i razvoj

3. Poslovi i usluge.

Prvi dio namijenjen je matičnoj službi za procjenu ispunjavanja minimalnih uvjeta potrebnih za njezino djelovanje, dok su drugi i treći namijenjeni knjižničarima za potrebe samoevaluacije vlastitog rada, upravljanje knjižnicom te za prezentaciju i zagovaranje knjižnice u matičnoj instituciji i/ili zajednici korisnika.

EVALUACIJSKI LIST SPECIJALNIH KNJIŽNICA