I. UVODNE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

(1) Ovim Pravilnikom propisuju se uvjeti za  uspostavu sustava za planiranje, praćenje i ocjenjivanje uspješnosti provedbe politike energetske učinkovitosti, odnosno ostvarivanja ciljeva utvrđenih u Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom za Republiku Hrvatsku za razdoblje od 2021. do 2030. godine (u daljnjem tekstu: Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan) i Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti, metodologija praćenja i izračuna pokazatelja potrošnje energije na nacionalnoj i sektorskoj razini, metodologija izračuna uštede energije koja je rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i uštede energije koja je rezultat primjene energetskih usluga te postupak verifikacije ušteda energije, metodologija za izradu akcijskog plana energetske učinkovitosti i postupci obračunavanja, prijenosa i kupnje ušteda energije unutar sustava obveze energetske učinkovitosti.

(2) Ovim Pravilnikom također se propisuje sadržaj Nacionalnog akcijskog plana i godišnjeg izvješća o napretku, obrazac akcijskog plana energetske učinkovitosti, obrazac izvješća o provedbi akcijskog plana, sadržaj elaborata o uštedama energije i sadržaj potvrde o ostvarenim uštedama energije.

Članak 2.

Ovim se Pravilnikom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Aneks V. „Zajedničke metode i načela za izračun učinka sustava obveze energetske učinkovitosti ili drugih mjera politike u skladu s člancima 7, 7.a i 7.b te člankom 20. stavkom 6.“  Direktive 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti kojom se dopunjuju direktive 2009/125/EZ i 2010/30/EU i ukidaju direktive 2004/8/EZ i 2006/32/EZ (SL L 315, 14. 11. 2012.) koja je izmijenjana Direktivom (EU) 2018/2002 Europskog parlamenta i Vijeća  od 11. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2012/27/EU o energetskoj učinkovitosti.

Pojmovi i definicije

Članak 3.

(1) Pojmovi koji se koriste u ovom Pravilniku imaju značenja utvrđena zakonom kojim se uređuje područje energetske učinkovitosti i supsidijarnim propisima.

(2) U ovome se Pravilniku koriste i drugi pojmovi koji imaju sljedeća značenja:

1. kumulativne uštede energije – uštede energije koje se ostvaruju u cijelom životnom vijeku mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a koje se izračunavaju na način utvrđen ovim Pravilnikom,

2. metoda odozdo prema gore – metode za izračun ušteda energije na razini provedbe pojedine mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a temelje se na matematičkim formulama i referentnim vrijednostima koje se definiraju ovim Pravilnikom za pojedinu mjeru poboljšanja energetske učinkovitosti,

3. metoda odozgo prema dolje – metoda za izračun ušteda energije na nacionalnoj razini i na razini sektora neposredne potrošnje energije (kućanstva, usluge, promet, industrija), a temelji se na pokazateljima energetske učinkovitosti i predstavlja matematičke formule za izračun ušteda energije pomoću skupa pokazatelja energetske učinkovitosti u sektorima neposredne potrošnje energije,

4. mjerenje novih ušteda energije – postupak izračuna novih godišnjih ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti, a koji se provodi na način utvrđen ovim Pravilnikom,

5. normalizacija – postupak prilagođavanja izračunatog iznosa ostvarenih ušteda energije referentnim uvjetima,

6. nositelj uštede – obveznik unosa informacija u Sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije koji je ulaganjem vlastitih financijskih sredstava i/ili drugim angažmanom vlastitih kapaciteta proveo mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti ili je stekao pravo na uštedu energije prijenosom ili kupnjom od druge pravne ili fizičke osobe,

7. obveznik planiranja – jedinice područne (regionalne) samouprave, veliki gradovi i ostale jedinice lokalne samouprave koje izrađuju akcijski plan energetske učinkovitosti,

8. planovi energetske učinkovitosti – Nacionalni akcijski plan i Akcijski plan energetske učinkovitosti obveznika planiranja,

9. podaci o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti – podaci kojima se identificira provedena mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ulazni podaci za izračun novih godišnjih ušteda energije utvrđenih u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

10. potporne mjere – mjere povećanja energetske učinkovitosti koje za rezultat nemaju mjerljivu uštedu te se ne pripisuju nositelju ušteda,

11. praćenje ušteda energije – postupak utvrđivanja provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti i ostvarivanja ušteda energije te ciljeva, a koji se provodi na način utvrđen ovim Pravilnikom,

12. subvencija – izravno novčano davanje ili bilo koji drugi oblik financijske potpore koji je dodijeljen na selektivnoj osnovi iz javnih izvora, domaćih ili međunarodnih, te koje se ili isplaćuje nositelju ušteda radi provedbe mjere za poboljšanje energetske ili mu omogućava financiranje provedbe mjere energetske učinkovitosti po uvjetima povoljnijim od tržišnih,

13. sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije (u daljnjem tekstu: Sustav) – računalni sustav za prikupljanje, obradu i verifikaciju informacija o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, izračun i verifikaciju ostvarenih ušteda energije iz tih mjera te evidentiranje prijenosa ušteda energije između nositelja ušteda, a vodi ga Nacionalno koordinacijsko tijelo za energetsku učinkovitost u skladu s odredbama ovoga Pravilnika,

14. verifikacija ušteda energije – postupak kojim se u Sustavu dokazuje ostvarena ušteda na način utvrđen ovim Pravilnikom,

15. Zakon - Zakon o energetskoj učinkovitosti („Narodne novine“, br. 127/14, 116/18,  25/20 i 41/21),

16. životni vijek mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti – razdoblje u kojem se primjenom mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti ostvaruje ušteda energije, a koje je za pojedinačne mjere utvrđeno u ovom Pravilniku.

(3) Izrazi koji se koriste u ovom Pravilniku, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

II. NACIONALNI OKVIRNI CILJEVI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI, PLANIRANJE MJERA I PRAĆENJE OSTVARENJA NA NACIONALNOJ RAZINI

Metodologija za određivanje nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti

Članak 4.

(1) Nacionalni okvirni ciljevi energetske učinkovitosti izražavaju se u apsolutnim iznosima potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije, te se sukladno članku 3. Zakona  iskazuju u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu.

(2) Metodologija izračuna ciljeva iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva izrade previđanja kretanja krajnje potrošnje svih oblika energije u razmatranom razdoblju, korištenjem modela koji omogućava sagledavanje strukturnih promjena na strani korištenja energije, u svim sektorima krajnje potrošnje te vrednuje učinke svih predviđenih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(3) Metodologija iz stavka 2. ovoga članka uzima u obzir  klimatske, demografske i gospodarske utjecajne faktore kao i raspoloživost lokalnih energetskih izvora i postojeće energetske infrastrukture, uz uvažavanje svih planova za njezin daljnji razvoj u razmatranom razdoblju te nužnost optimizacije rada svih elemenata energetskog sustava.

(4) Pretvorbeni faktori koji se koriste za povezivanje potrošnje primarne energije i krajnje potrošnje energije te emisija stakleničkih plinova određeni su u Prilogu I. ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio.

Članak 5.

(1) Mjere politike za ostvarenje nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, definiraju su u Integriranom nacionalnom energetskom i klimatskom planu za desetogodišnje razdoblje, te u Nacionalnom akcijskom planu energetske učinkovitosti za trogodišnje razdoblje.

(2) Za ocjenu očekivanih skupnih učinaka mjera politike iz stavka 1. ovoga članka na nacionalnoj i sektorskoj razini primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozgo prema dolje, u skladu s Prilogom II ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio.

(3) Za ocjenu očekivanih učinaka pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti kojima se ostvaruju mjere politike iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozdo prema gore, u skladu s Prilogom III. ovoga Pravilnika koji je njegov sastavni dio.

Praćenje i izvješćivanje o ostvarenju nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti

Članak 6.

(1) Praćenje ostvarenja nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, provodi se na godišnjoj razini, izradom godišnjeg izvješća o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva energetske učinkovitosti.

(2) Prilikom izrade godišnjeg izvješća iz stavaka 1. ovoga članka, za ocjenu ostvarenih ušteda energije na odgovarajući se način koriste metode iz Priloga II. i Priloga III. ovoga Pravilnika, koji su njegov sastavni dio.  

(3) Podatci i informacije koje trebaju sadržavati Nacionalni akcijski plan i godišnje izvješće o napretku  definirani su u Prilogu IV. ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavi dio.

III.  PLANIRANJE MJERA I PRAĆENJE OSTVARENJA NA RAZINI JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

Obveze planiranja mjera, praćenja i izvješćivanja o ostvarenjima na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini

Članak 7.

(1) Radi ostvarenja nacionalnih okvirnih ciljeva energetske učinkovitosti iz članka 4. stavka 1. ovoga Pravilnika, jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi dužne su planirati provedbu mjera energetske učinkovitosti na svojim područjima, pratiti učinke tih mjera i izvještavati o njima.

(2) Obvezu iz stavka 1. ovoga članka, obveznici planiranja ostvaruju izradom akcijskih planova energetske učinkovitosti i godišnjih izvješća o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti.

Akcijski plan energetske učinkovitosti

Članak 8.

(1) Akcijski plan energetske učinkovitosti sadrži prikaz planiranih mjera energetske učinkovitosti koje u trogodišnjem razdoblju  planiraju provesti jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi, a mogu ga donijeti i druge jedinice lokalne samouprave.

(2) Prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti za razdoblje 2022. – 2024. godine, i svake tri godine nakon toga, obveznik planiranja dostavlja Nacionalnom koordinacijskom tijelu elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte energetika@mingor.hr do 1. listopada 2021. godine, odnosno svake naredne tri godine.

(3) Prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti izrađuje se sukladno obrascu koji se nalazi u Prilogu V., dio I., i sastavni je dio ovoga Pravilnika.

(4) Nacionalno koordinacijsko tijelo daje prethodnu suglasnost na prijedlog Akcijskog plana energetske učinkovitosti kojim potvrđuje usklađenost prijedloga s Integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planom i odredbama ovoga Pravilnika najkasnije do 1. prosinca tekuće godine.

(5) Akcijski plan energetske učinkovitosti donosi predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno velikoga grada, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeće tri godine.

(6) Tijekom provedbe Akcijski plan energetske učinkovitosti može se dopuniti i mijenjati, o čemu obveznik planiranja obavještava Nacionalno koordinacijsko tijelo u sklopu godišnjeg izvješća iz članka 9. ovoga Pravilnika.

(7) Za ocjenu očekivanih učinaka pojedinačnih mjera iz stavka 1. ovoga članka primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozdo prema gore, u skladu s Prilogom III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

Godišnje izvješće o provedbi akcijskog plana energetske učinkovitosti

Članak 9.

(1) Jedinice područne (regionalne) samouprave i veliki gradovi, kao i druge jedinice lokalne samouprave koje su usvojile svoje akcijske planove energetske učinkovitosti, dužne su, u skladu s člankom 11. Zakona i odredbama ovoga Pravilnika, dostaviti izvješće o provedbi akcijskog plana najkasnije do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu, u elektroničkom obliku na obrascu kojega propisuje Prilog V., dio II. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka sadrži pregled svih mjera provedenih u protekloj godini te izračun ušteda energije koje su rezultat tih mjera.

(3) Za ocjenu ostvarenih ušteda pojedinačnih mjera iz stavka 2. ovoga članka primjenjuje se metodologija za ocjenu ušteda energije primjenom metoda odozdo prema gore, u skladu s Prilogom III. ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio.

(4) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka mora biti razvidno koje su mjere provedene samostalno (bez sufinanciranja iz drugih izvora ili posredstvom pružatelja energetskih usluga), a koje su provedene kao alternativne mjere politike ili posredstvom pružatelja energetskih ušteda, stranke obveznice ili treće osobe.

(5) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka obveznik planiranja mora navesti i provedene potporne mjere.

(6) U izvješću iz stavka 1. ovoga članka potrebno je navesti i obrazložiti sve izmjene i dopune akcijskog plana, u skladu s člankom 8. stavkom 6. ovoga Pravilnika.

(7) Nacionalno koordinacijsko tijelo ima pravo zatražiti daljnje izmjene i dopune akcijskih planova, ukoliko utvrdi da izmjene i dopune utvrđene u godišnjim izvještajima nisu sukladne odredbama Zakona i odredbama ovoga Pravilnika.

(8) Sve mjere provedene samostalno, osim potpornih mjera, obveznik planiranja dužan je unijeti u Sustav iz članka 10. ovoga Pravilnika do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.

(9) Mjere koje je obveznik planiranja proveo uz sufinanciranje i koje su sastavni dio alternativnih mjera politike, u Sustav iz članka 10. ovoga Pravilnika unosi davatelj subvencije.

(10) Mjere koje je obveznik planiranja proveo posredstvom pružatelja energetske uštede ili stranke obveznice, u Sustav iz članka 10. ovoga Pravilnika unosi nositelj uštede koji je utvrđen međusobnim sporazumom sudionika.  

(11) Planovi energetske učinkovitosti i izvršenje planova prate se kroz Sustav iz članka 10. ovoga Pravilnika.

IV. PRAĆENJE, MJERENJE I VERIFIKACIJA UŠTEDA ENERGIJE

Sustav za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije

Članak 10.

(1) Praćenje, mjerenje i verifikacija ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti provodi se pomoću Sustava za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije.

(2) Praćenje  ušteda energije u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka znači pohranjivanje podataka i dokaza o:

-provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti,

-ulaznim podacima za izračun novih godišnjih ušteda energije koje su rezultat provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti,

-ostvarenoj novoj godišnjoj uštedi energije iz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti,

-troškovima provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti,

-stjecanju statusa nositelja ostvarenih energetskih ušteda i

-drugim podacima vezanim uz provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(3) Mjerenje ušteda energije u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka znači izračun novih godišnjih ušteda energije koje su rezultat provedene mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti, a koji se provodi na jedan od sljedećih načina:

1. za mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje su metode izračuna novih godišnjih ušteda definirane u Prilogu III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, u Sustav iz stavka 1. ovoga članka se unose svi ulazni podaci potrebni za izračun ušteda pomoću definirane formule, a Sustav samostalno izračunava uštede,

2. za mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje metode izračuna novih godišnjih ušteda nisu definirane u Prilogu III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, zbog čega nije moguća primjena načina iz točke 1. ovoga stavka, u Sustav iz stavka 1. ovoga članka se unosi podatak o novoj godišnjoj uštedi energije, koja je izračunata od strane ovlaštene osobe iz članka 14. ovoga Pravilnika u elaboratu ušteda energije iz članka 13. ovoga Pravilnika.

(4) Verifikacija ušteda je postupak kojim se nositeljima uštede u Sustavu iz stavka 1. ovoga članka potvrđuje da je provedbom mjere za poboljšanja energetske učinkovitosti ili energetskom uslugom ostvarena nova godišnja ušteda energije, a temelji se na dokazima o provedbi mjere i ulaznim podacima korištenim za izračun novih godišnjih ušteda energije odnosno na elaboratu ušteda energije iz članka 13. ovoga Pravilnika.

(5) Podatci o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti, uključujući energetske usluge, odnosno o novim godišnjim uštedama koje su iz njih proizašle, koriste za praćenje i izvještavanje o:

-ostvarenju nacionalnih kumulativnih ciljeva iz članka 12.a. Zakona,

-ostvarenju ušteda iz alternativnih mjera politike,

-ostvarenju novih godišnjih i kumulativnih ušteda energije stranaka obveznica u sustavu obveza energetske učinkovitosti sukladno člancima 13., 13.a. i 13.b Zakona,

-ostvarenju ušteda energije koje su rezultat energetskih usluga,

-provedbi akcijskih planova obveznika planiranja i

-ostalim aspektima provedbe mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u Republici Hrvatskoj, za koje se podaci unose u Sustav iz stavka 1. ovoga članka, kao što su primjerice troškovi provedbe, visina dodijeljenih subvencija, smanjenje emisija CO2 i drugo.

Obveza unosa podataka u Sustav

Članak 11.

(1) Obveznici unosa podatka u Sustav iz članka 10. stavka 1. ovoga Pravilnika su odgovorne osobe javnog sektora, pružatelji energetske usluge i davatelji subvencije, stranke obveznice te operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava.

(2) Obveznici unosa podataka u Sustav iz stavka 1. ovoga članka dužni su imenovati osobu odgovornu za unos podataka i o tome elektroničkim/pismenim putem obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo.

(3) Nakon obavijesti iz stavka 2. ovoga članka imenovana osoba stječe korisnička prava za pristup Sustavu iz stavka 1. ovoga članka od strane Nacionalnog koordinacijskog tijela.

(4) Obveznici unosa podataka u Sustav iz stavka 1. ovoga članka dužni su unijeti podatke u Sustav iz stavka 1. ovoga članka, čim je mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti provedena, a najkasnije do 15. veljače tekuće godine za sve mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti provedene prethodne godine, odnosno uvijek na zahtjev Nacionalnog koordinacijskog tijela.

(5) Osoba imenovana u skladu sa stavkom 2. ovoga članka unosi podatke o provedenim mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti za koje je obveznik unosa podataka u Sustav iz stavka 1. ovoga članka nositelj ušteda i to:

1. obveznik planiranja za mjere koje je samostalno proveo u skladu s planovima za povećanje energetske učinkovitosti odnosno sukladno članku 9. stavku 8. ovoga Pravilnika,

2. davatelj subvencije za sve mjere za koje je dodijelio subvenciju,

3. pružatelj energetske usluge koji je nositelj uštede temeljem ugovora o energetskom učinku ili ugovora o energetskoj usluzi koji uključuje financiranje,

4. stranka obveznica za mjere koje je provela odnosno koje je stekla od druge pravne ili fizičke osobe kupnjom odnosno prijenosom,

5. operator prijenosnog sustava i operator distribucijskog sustava za mjere koje su proveli u prijenosnom odnosno distribucijskom sustavu.

(6) Osoba imenovana u skladu sa stavkom 2. ovoga članka obvezna je u Sustav unijeti i dokaze o provedenoj mjeri i ulaznim podacima korištenim za izračun novih godišnjih ušteda energije, određene u Prilogu III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(7) Osoba imenovana u skladu sa stavkom 2. ovoga članka obvezna je u Sustav iz stavka 1. ovoga članka unijeti elaborat ušteda energije iz članka 13. ovoga Pravilnika  koji je izrađen i ovjeren od strane ovlaštene osobe iz članka 14. ovoga Pravilnika, koji sadrži potrebne dokaze o provedbi mjere i ulaznim podacima korištenim za izračun novih godišnjih ušteda energije.

(8) Podatke o pojedinačnim mjerama koje su sastavni dio alternativnih mjera politike unosi Fond, drugi davatelj subvencije ili drugo nadležno tijelo odgovorno za provedbu alternativne mjere politike, te se uvijek upisuje kao nositelj cjelokupne uštede koja je rezultat provedbe te pojedinačne mjere u ime Republike Hrvatske.  

(9) Za alternativne mjere politike, odnosno pojedinačne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje su sustavni dio alternativnih mjera politike ne izrađuje se elaborat ušteda energija, a Fond, drugi davatelj subvencije ili drugo nadležno tijelo odgovorno za provedbu alternativne mjere politike jamči za vjerodostojnost izračuna ušteda i dokaza iz članka 13. stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga Pravilnika.

Izračun novih godišnjih i kumulativnih ušteda energije

Članak 12.

(1) Nove godišnje uštede energije koje su rezultat provedbe pojedinačnih mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti izračunavaju se korištenjem metoda iz Priloga III. koji je sastavni dio ovoga Pravilnika.

(2) Metode iz stavka 1. ovoga članka sadrže matematičke formule za izračun novih godišnjih ušteda energije, popis i objašnjenje potrebnih ulaznih podataka za izračun i dokumentaciju za dokazivanje provedbe mjere i korištenih ulaznih podataka, referentne vrijednosti za ulazne podatke, način izračuna godišnjeg smanjenja emisija stakleničkih plinova te životni vijek mjere.

(3) Metode iz stavka 2. ovoga članka odnosno Priloga III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika, treba koristiti u najvećoj mogućoj mjeri uz stvarne ulazne podatke temeljene na propisanim dokazima, a referentne vrijednosti ulaznih podataka koriste samo iznimno u slučaju nepostojanja dokazivih stvarnih vrijednosti za ulazne podatke.

(4) Kumulativne uštede energije izračunavaju se kao umnožak nove godišnje uštede energije i faktora diskontiranja, koji se određuje u ovisnosti o životnom vijeku mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti te je određen u Prilogu III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika za pojedinačne mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(5) Preostala kumulativna ušteda je razlika između kumulativne uštede energije iz stavka 4. ovoga članka i nove godišnje uštede energije iz stavka 1. ovoga članka izračunate za istu mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti.

(6) Životni vijek mjera koje nisu definirane u Prilogu III., koji je sastavni dio ovoga Pravilnika utvrđuje se u elaboratu ušteda energije kojega izrađuje za to ovlaštena osoba na temelju usporedivih mjera, međunarodne prakse i/ili stručne procjene.

(7) Kumulativne uštede prate se od godine nastanka nove godišnje uštede, odnosno od godine provedbe mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti do zadnje godine razdoblja kumuliranja iz članka 12. Zakona, pri čemu se cjelokupna kumulativna ušteda obračunava u danom razdoblju kumuliranja te je nije moguće prenositi u sljedeća razdoblja kumuliranja.

(8) Kumulativne uštede energije izračunava i prati Nacionalno koordinacijsko tijelo.

Dokazivanje ostvarenih ušteda energije

Članak 13.

(1) Dokaz ostvarene ušteda energije jest elaborat o uštedama energije (u daljnjem tekstu: Elaborat).

(2) Elaborat iz stavka 1. ovoga članka je sažeti dokument koji sistematizira informacije i dokaze o provedenoj mjeri za poboljšanje energetske učinkovitosti, a sadrži sljedeće elemente: podatke o nositelju ušteda, vrsti provedene mjere, lokaciji provedbe mjere, iznosu novih godišnjih i kumulativnih ušteda uz izračun tih ušteda te dokaze da je mjera provedena i dokaze o ulaznim podacima korištenim za izračun novih godišnjih ušteda energije.

(3) Kod mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se projektiraju, bez obzira jesu li definirane u Prilogu III. Pravilnika, koji je njegov sastavni dio ili ne, kao dokaz o provedenoj mjeri za poboljšanje energetske učinkovitosti smatra se projekt, potpisan od strane ovlaštenog projektanta struke na koju se mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti odnosi i završno izvješće o izvedenim radovima potpisano od strane nadzornog inženjera.

(4) Za mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti koje se ne projektiraju kao dokaz o provedenoj mjeri za poboljšanje energetske učinkovitosti smatra se dokumentacija navedena za pojedinu mjeru u Prilogu III. Pravilnika, koji je njegov sastavni dio odnosno za mjere koje nisu definirane u Prilogu III. Pravilnika, koji je njegov sastavni dio dokazom se smatra sva ona dokumentacija na temelju koje se nedvojbeno može utvrditi da je mjera provedena, a koju odobrava Nacionalno koordinacijsko tijelo.

(5) Dokazi o ulaznim podacima koji se koriste za izračun novih godišnjih ušteda energije definiraju za svaku pojedinačnu mjeru u Prilogu III. ovoga Pravilnika, koji je njegov sastavni dio, odnosno za mjere koje nisu definirane u Pravilniku III. Pravilnika ,koji je njegov sastavni dio utvrđuju se u elaboratu i čine njegov sastavni dio.  

(6) Sastavni dio elaborata iz stavka 1. ovoga članka je i dokumentacija kojom se dokazuje nositelj ušteda.

(7) Elaborat, čiji su sastavni dijelovi dokazi iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka, nositelji ušteda koji su obveznici unosa podataka u Sustav u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika unose u Sustav u elektroničkom obliku kao presliku.

(8) Za nositelje ušteda koji nisu obveznici unosa podataka u Sustav u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika, elaborat sa svim pripadajućim dokazima iz stavaka 3., 4., 5. i 6. ovoga članka unose ovlaštene osobe za izradu elaborata iz članka 14. ovoga Pravilnika.

(9) Elaborat iz stavka 1. ovoga članka izrađuje i potpisuje ovlaštena osoba iz članka 14. ovoga Pravilnika.

(10) Ovlaštena osoba za izradu elaborata svojim potpisom jamči za vjerodostojnost izračuna ušteda i dokaza iz stavaka 3., 4., 5. i 6.  ovoga članka.

Osobe ovlaštene za dokazivanje ušteda energije

Članak 14.

(1) Elaborat iz članka 13. ovoga Pravilnika izrađuju ovlaštene osobe za projektiranje u području arhitekture, građevine, strojarstva i elektrotehnike ili za provođenje energetskog pregleda i energetskog certificiranja zgrada ili velikog poduzeća.

(2) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti one struke na koju se odnosi mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti za koju se izrađuje Elaborat, a ukoliko se radi o složenoj mjeri u izradi Elaborata sudjeluju sve relevantne struke.

(3) Elaborat za informacijske, edukativne i organizacijske mjere izrađuju ovlaštene osobe iz stavka 1. neovisno koje su struke.

(4) Ovlaštene osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju biti neovisne od nositelja uštede odnosno fizičke ili pravne osobe koja je provela mjeru za poboljšanje energetske učinkovitosti za koju izrađuju Elaborat.

Verifikacija ušteda energije u Sustavu

Članak 15.

(1) Nacionalno koordinacijsko tijelo, temeljem elaborata, provodi postupak verifikacije uštede energije, kojim se potvrđuje da je ušteda energije ostvarena i da se pripisuje nositelju ušteda.

(2) Postupak verifikacije iz stavka 1. ovoga članka provodi se isključivo kroz Sustav.

(3) U slučaju da je u Sustav unesena nepotpuna ili nevjerodostojna dokumentacija, Nacionalno koordinacijsko tijelo zatražit će nadopunu elaborata iz članka 13. ovoga Pravilnika.

(4) Nakon dopune unosa, Nacionalno koordinacijsko tijelo će verificirati uštedu ili odbaciti elaborat kao nepotpun te izbrisati mjeru iz Sustava.

(5) Nacionalno koordinacijsko tijelo osigurava da se uštede u Sustavu verificiraju samo jednom, bilo da se radi o alternativnim mjerama ili sustavu obveza energetskih ušteda.

(6) Jedna pojedinačna mjera ne može istodobno biti dio alternativne mjere politike i sustava obveza energetske učinkovitosti.

(7) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Nacionalno koordinacijsko tijelo verifikaciju ušteda energije iz alternativnih mjere politike provodi na temelju podataka koje je imenovana osoba unijela u Sustav u skladu s člankom 11. ovoga Pravilnika, pri čemu Nacionalno koordinacijsko tijelo zadržava pravo zatražiti uvid u dokaze na temelju kojih je izvršen unos u Sustav.  

Prijenos ušteda u Sustavu

Članak 16.

(1) Nositelj uštede može prenijeti na stranku obveznicu novu godišnju uštedu i/ili preostalu kumulativnu uštedu.

(2) Prijenos ušteda evidentira se u Sustavu nositeljima ušteda sukladno sporazumu o kupnji ili sporazumu o prijenosu uštede potpisanom od strane nositelja uštede i stranke obveznice na čije se ime ušteda sporazumom prenosi.

(3) Nacionalno koordinacijsko tijelo strankama obveznicama temeljem prijavljenih novih ušteda energije potvrđuje ostvarenje dijela godišnje obveze, a temeljem prijavljenih kumulativnih ušteda potvrđuje ostvarenje dijela obveze kumulativnih ušteda za razdoblje, na način da poništava te uštede u Sustavu, te se one više ne mogu prenositi.

(4) Uštede iz pojedinačnih mjera koje su sastavni dio alternativnih mjera politike ne mogu se prenositi.

Trgovanje uštedama u sustavu obveza energetske učinkovitosti

Članak  17.

(1) Stranka obveznica može ostvarene uštede steći na tržištu energetskih ušteda.

(2) Unutar razdoblja kumuliranja može se trgovati samo uštedama koje su nastale iz mjera provedenih unutar tog razdoblja.

(3) Za upis prijenosa uštede u Sustav, zahtjevu za upis prilaže se pisani sporazum o prijenosu uštede koji mora sadržavati podatke o nositeljima ušteda, potpis ovlaštene osobe, s naznakom ostvarenih novih godišnjih ušteda i preostalih kumulativnih ušteda koje su predmet prijenosa i Elaboratom iz članka 13. ovoga Pravilnika .

(4) Prijenos uštede na novog nositelja proveden je trenutkom upisa u Sustav.

Obračunavanje ušteda u sustavu obveza energetske učinkovitosti

Članak  18.

(1) Za ispunjenje cilja novih godišnjih ušteda iz članka 13.b stavka 5. Zakona stranci obveznici priznaju se ostvarene nove godišnje uštede, čiji je nositelj ta stranka obveznica.

(2) Ukoliko su ostvarene nove godišnje uštede veće od obveze novih godišnjih ušteda za danu godinu, stranka obveznica može u svom godišnjem izvješću zatražiti raspodjelu viška ostvarenih novih godišnjih ušteda na jednu ili više sljedećih godina unutar razdoblja kumuliranja.

(3) Ministarstvo utvrđuje opravdanost zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka te ukoliko ga odobri umanjuje obvezu nove godišnje uštede za sljedeću godinu, o čemu obavještava stranku obveznicu u rješenju iz članka 13.b stavka 1. Zakona.

(4) Ostvarena nova godišnja ušteda iz mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti stranki obveznici se obračunava u ostvarenje obveze nove godišnje uštede i u ostvarenje obveze kumulativne uštede.

(5) Preostala kumulativna ušteda utvrđena za mjeru iz stavka 4. ovoga članka stranci obveznici se obračunava samo u ostvarenje obveze kumulativne uštede i to u punom iznosu definiranom članka 12. stavkom 5. Zakona u bilo kojoj godini razdoblja kumuliranja nakon provedbe mjere.

(6) Novu godišnju uštedu energije ostvarenu u određenoj godini stranke obveznice mogu prikazati kao da je ostvarena u bilo kojoj od četiri prethodne ili tri sljedeće godine unutar istog razdoblja kumuliranja uzimajući u obzir životni vijek mjere, u skladu sa članka 13. stavkom 19. Zakona.

(7) Ukoliko stranka obveznica planira provesti neku mjeru u određenoj godini unutar danog razdoblja kumuliranja, novu godišnju uštedu iz te planirane mjere mogu prijaviti kao da je ostvarena u bilo kojoj od četiri prethodne godine istog razdoblja kumuliranja, a Ministarstvo priznaje tu novu godišnju uštedu za zadovoljavanje obveze u godini u kojoj je prijavljena uvažavajući sve odredbe ovog Pravilnika i Zakona.

(8) Mogućnost iz stavka 7. ovoga članka stranka obveznica može iskoristiti samo uz dostavu dokaza da je provedba mjere planirana u određenoj godini razdoblja kumuliranja, a koji uključuju javnobilježnički ovjerenu izjavu odgovorne osobe da se mjera planira u cijelosti provesti u određenoj godini te drugu dokumentaciju kojom se ta izjava potvrđuje (primjerice, projektnu dokumentaciju, dokumentaciju o nabavi, ugovore o radovima i uslugama, programe rada i financijske planove), a Ministarstvo može zatražiti i dostavu drugih odgovarajućih dokaza.

(9) Stranci obveznici koja koristi mogućnost iz stavka 7. ovoga članka, Ministarstvo priznaje preostale kumulativne uštede energije u punom iznosu u godini stvarne provedbe mjere.

(10) Ukoliko stranka obveznica iskoristi mogućnosti iz stavka 7. ovoga članka, ali ne provede planiranu mjeru ili je ne provede u godini utvrđenoj u dokazima iz stavka 8. ovoga članka dužna je platiti naknadu Fondu u iznosu koji odgovara cjelokupnom iznosu neostvarene kumulativne uštede energije koji je koristila za dokazivanje ostvarenja svog kumulativnog cilja.

(11) Ukoliko stranka obveznica mjeru koja je provedena u jednoj godini prijavi u nekoj od sljedeće tri godine istoga razdoblja kumuliranja, tada se ostvarena nova godišnja ušteda iz te mjere koristi za zadovoljavanje obveze nove godišnje uštede u godini u kojoj se mjera prijavljuje.

(12) Stranki obveznici koja iskoristi mogućnost iz stavka 11. ovoga članka, Ministarstvo priznaje iznos kumulativnih ušteda izračunat od godine stvarne provedbe mjere do isteka životnog vijeka mjere, pri čemu vremenska raspodjela kumulativnih ušteda može započeti od godine u kojoj je prijavljena nova godišnja ušteda.

(13) Ministarstvo u rješenju iz članka 13.b stavka 6. Zakona utvrđuje strankama obveznicama obvezu ostvarenja te vremensku raspodjelu ostvarenja kumulativnih ušteda u cijelom razdoblju kumuliranja.

(14) Ministarstvo prati ispunjenje obveze kumulativnih ušteda iz stavka 13. ovoga članka izračunavanjem kumulativnih ušteda u Sustavu i o ispunjenju te obveze izvještava stranku obveznicu u rješenju iz članka 13.b stavka 1. Zakona.

(15) U slučaju uočenih odstupanja u ostvarenju kumulativnih ušteda iz stavka 13. ovoga članka, Ministarstvo će od stranke obveznice zatražiti da poduzme dodatne aktivnosti kako bi doprinijela ostvarenju nacionalnog cilja kumulativnih ušteda.

(16) Stranka obveznica može u svom godišnjem izvješću zatražiti drukčiju vremensku raspodjelu ostvarivanja kumulativnog cilja iz stavka 13. ovoga članka u skladu s člankom 13.b stavkom 8. Zakona.  

(17) Ukoliko stranka obveznica iskoristi mogućnost iz stavka 16. ovoga članka odnosno članka 13.b stavka 8. Zakona, a nakon isteka trogodišnjeg razdoblja ne ispuni obvezu kumulativne uštede za to razdoblje, dužna je platiti naknadu Fondu u iznosu koji odgovara cjelokupnom iznosu neostvarene kumulativne uštede energije za to trogodišnje razdoblje.

(18) Ostvarena nova godišnja ušteda se može prijaviti samo u razdoblju kumuliranja u kojem je nastala.

Ostvarenje socijalnog cilja u sustavu obveza energetske učinkovitosti

Članak  19.

(1) Stranke obveznice u godišnjem izvješću o ostvarenim uštedama energije iz članka 13. stavka 16. Zakona dostavljaju Ministarstvu podatke o iznosu financijskih sredstava koja predstavljaju njihov smanjeni prihod u prošloj godini, a koja se koriste u svrhu smanjenja energetskog siromaštva u kućanstvima:

-na područjima s razvojnim posebnostima sukladno odredbama zakona kojim se uređuje regionalni razvoj,

-korisnika naknade za ugroženog kupca energenta,

-na područjima u kojima je proglašena katastrofa.

(2) Za dokazivanje iznosa financijskih sredstava iz stavka 1. ovoga članka uz godišnje izvješće dostavlja se i odgovarajuća financijsko-računovodstvena dokumentacija iz koje je nedvojbeno moguće utvrditi iznos financijskih sredstava.

(3) Financijskim sredstvima koja predstavljaju smanjeni prihod stranaka obveznica iz stavka 1. ovoga članka smatraju se:

-uplate u državni proračun po osnovi solidarne naknade definirane propisom kojim se uređuje pitanja vezana za stjecanje statusa ugroženih kupaca energije iz umreženih sustava, koje umjesto kupaca električne energije iz kategorije kućanstva podmiruje stranka obveznica iz vlastitih sredstava na temelju posebnog ugovora s Vladom Republike Hrvatske i

-oslobođenja od plaćanja troškova energije za kućanstva na područjima na kojima je proglašena katastrofa.

(4) Strankama obveznicama se kao osnovica za smanjenje obveze priznaje:

-razlika financijskih sredstava uplaćenih u državni proračun iz prve točke stavka 3. ovoga članka i financijskih sredstava isplaćenih iz državnog proračuna na osnovu naknade za ugroženog kupca koja je definirana posebnim propisom,

-cjelokupni iznos iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka.

(5) Financijski iznosi koji predstavljaju osnovicu za smanjenje obveze iz stavka 4. ovoga članka

tretiraju se kao uplata u Fond iz članka 13. stavka 6. alineje 4. Zakona.

(6) Stranci obveznici se kao zadovoljenje obveze nove godišnje uštede u prošloj godini priznaju uštede koje odgovaraju kvocijentu financijskog iznosa iz stavka 5. ovoga članka i jedinične naknade iz članka 13.c Zakona utvrđene za prošlu godinu.

(7) Stranci obveznici se priznaju kumulativne uštede koje odgovaraju umnošku iznosa nove godišnje uštede energije iz stavka 6. ovoga članka i broja godina od uključivo godine na koju se nova godišnja ušteda odnosi do godine završetka razdoblja kumuliranja.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 20.

(1) Nositelji ušteda obvezni su imenovati osobu odgovornu za unos podataka i o tome elektroničkim/pismenim putem obavijestiti Nacionalno koordinacijsko tijelo u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Pravilnika, odnosno u roku od sedam dana od bilo kakve promjene.

Članak 21.

Stupanjem na snagu ovoga Pravilnika prestaje važiti Pravilnik o sustavu za praćenje, mjerenje i verifikaciju ušteda energije („Narodne novine“, br. 33/20).

Članak 22.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

PRILOG I.

Napomena: za pregled sadržaja priloga potrebno je preuzeti pravilnik na „preuzmi word dokument“.

PRETVORBENI FAKTORI, FAKTORI PRIMARNE ENERGIJE I FAKTORI EMISIJA CO2

PRILOG II.

Napomena: za pregled sadržaja priloga potrebno je preuzeti pravilnik na „preuzmi word dokument“.

METODOLOGIJA ZA OCJENU UŠTEDA ENERGIJE U NEPOSREDNOJ POTROŠNJI PRIMJENOM METODA ODOZGO-PREMA-DOLJE

POPIS KRATICA, INDEKSA I JEDINICA

UVOD

1.POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR KUĆANSTVA

1.1.Potrošnja energije za grijanje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P1)

1.2.Potrošnja energije za hlađenje po jedinici površine s klimatskom korekcijom (P2)

1.3.Potrošnja energije za grijanje vode po stanovniku (P3)

1.4.Specifična godišnja potrošnja električne energije kućanskih uređaja (P4)

1.5.Potrošnja električne energije za rasvjetu po kućanstvu (P5)

1.6.Potrošnja energije (osim električne i sunčeve energije) po kućanstvu s klimatskom korekcijom (M1)

1.7.Potrošnja električne energije po kućanstvu (M2)

1.8.Izračun ukupnih ušteda energije za kućanstva

2.POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA SEKTOR USLUGA

2.1.Potrošnja energije (osim električne) s klimatskom korekcijom po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P6)

2.2.Potrošnja električne energije u podsektorima po pokazatelju aktivnosti u podsektoru (P7)

2.3.Potrošnja energije (osim električne) u sektoru usluga s klimatskom korekcijom po ekvivalentnom zaposleniku/površini (M3)

2.4.Potrošnja električne energije u sektoru usluga po ekvivalentnom zaposleniku/ površini (M4)

2.5.Izračun ukupnih ušteda za sektor usluga

3.POKAZATELJI ENERGETSKE UČINKOVITOSTI ZA PROMET

3.1.Potrošnja energije osobnih automobila po putničkom km (P8)

3.2.Specifična potrošnja energije osobnih automobila (A1 za P8)

3.3.Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po tonskom km (P9)

3.4.Potrošnja energije kamiona i dostavnih vozila po vozilu (A2 za P9)

3.5.Potrošnja energije u željezničkom prijevozu putnika po putničkom km (P10)

3.6.Potrošnja energije u željezničkom prometu robe po bruto tonskom km (P11)

3.7.Udio javnog prometa u putničkom prometu (P12)