I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o obrazovanju odraslih sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU OVIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA

Zakon o obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj 17/07) kojim se po prvi puta zasebno uredio sustav obrazovanja odraslih u Republici Hrvatskoj donesen je 2007. godine, nakon čega je dva puta neznatno izmijenjen radi usklađivanja sa Zakonom o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije („Narodne novine“, broj 107/07) i Zakonom o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih („Narodne novine“, broj 24/10).

Nakon donošenja   Zakona o strukovnom obrazovanju („Narodne novine“, broj 30/09, 24/10, 22/13 i 25/18), Zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16 i 64/18) i Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije („Narodne novine", broj 124/14) ukazala se potreba za donošenjem novog Zakona o obrazovanju odraslih kojim bi se otklonili nedostaci uočeni tijekom primjene postojećeg zakona te se cijeli sustav uskladio s navedenim zakonodavno-normativnim rješenjima te strateškim prijedlozima.

 Ovaj se Zakon usklađuje sa Zakonom o uslugama („Narodne novine, broj 80/11).  

U Republici Hrvatskoj registrirano je više od 600 ustanova za obrazovanje odraslih koje provode više od 11.000 programa obrazovanja, no ne postoji definirani sustav osiguravanja kvalitete kojim bi se osiguralo kvalitetno i svrsishodno obrazovanje usmjereno na potrebe pojedinca i tržišta rada. Prema postojećem zakonskom rješenju  ustanove za obrazovanje odraslih dobivaju od Ministarstva znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) rješenje za izvođenje formalnih programa obrazovanja odraslih neograničenoga trajanja, što dovodi to toga da se provode programi koji su metodološki i sadržajno zastarjeli, a ponekad i neusklađeni s izmjenama propisa iz pojedinih područja te stoga mnoštvo programa ne zadovoljava potrebnu razinu kvalitete.

Isto tako, ne postoje mehanizmi osiguravanja kvalitete provedbe programa obrazovanja, odnosno kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih. U nekim slučajevima vrlo raznolike programe provode  stručnjaci za pojedina područja na koja se program odnosi, no nisu dovoljno obrazovani u području andragogije. Za andragoške voditelje isto tako nije propisana adekvatna andragoška edukacija, iako su odgovorni za cjelokupnu organizaciju obrazovnog procesa u ustanovi za obrazovanje odraslih. S obzirom na to da mnogo ustanova provodi izuzetno velik broj programa iz različitih sektora, osim kadrovskih, upitni su i materijalni uvjeti za izvođenje istih.

Nadalje, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala u dokumentu Preporuke za strateški razvoj priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja (2018.) preporučuje da se u skladu s europskim i hrvatskim strateškim kontekstom  razvije sustav priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja uz primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira. U razvoju sustava priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala preporučuje izmijeniti Zakon o obrazovanju odraslih i donijeti odgovarajuće pravilnike kako bi se propisali postupci donošenja programa vrednovanja skupova ishoda učenja te postupci prijave i priznavanja prethodno stečenih skupova ishoda učenja te postupci prijave i vrednovanja prethodnoga učenja koje se provodi u skladu s odgovarajućim programima vrednovanja skupova ishoda učenja iz Registra Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira.

Slijedom navedenoga, u sustavu obrazovanja odraslih nužne su promjene koje će podići razinu kvalitete provedbe programa obrazovanja i vrednovanja skupova ishoda učenja te istodobno omogućiti priznavanje prethodno neformalno i informalno stečenih znanja i vještina te se u tom kontekstu izdvajaju sljedeći osnovni ciljevi:

- sustav obrazovanja odraslih u potpunosti usuglasiti sa Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru te na taj način podići kvalitetu programa i njihovu provedbu

- sustav obrazovanja odraslih učiniti funkcionalnim tako da se omogući fleksibilnost, ali i da se osigura kvaliteta programa za tržište rada koje će omogućiti veće sudjelovanje u programima cjeloživotnog obrazovanja

- pojednostaviti administrativne postupke i ukinuti one koji nemaju utjecaja na suštinu, a opterećuju sustav i usporavaju procese

- uvesti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih

- omogućiti priznavanje neformalno i informalno stečenih znanja i vještina.

Na taj način ostvarit će se i bitni strateški ciljevi definirani u:

- Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014.): uspostaviti sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih; razviti procese i sustav priznavanja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina

- Preporuci Vijeća Europske unije o vrednovanju neformalnog i informalnog učenja - Council Recommendation of 20 December 2012 on the validation of non-formal and informal   learning OJ C 398 , 22.12.2012 ,

Sukladno novom zakonskom prijedlogu, obrazovanje odraslih obuhvaćat će provedbu formalnih programa/kurikuluma obrazovanja odraslih za stjecanje  kvalifikacije na razinama od 1 do 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja te provedbu formalnih programa vrednovanja skupova ishoda učenja i dodjele kvalifikacija na razinama od 2 do 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, a koji su stečeni formalnim i neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem.

Sukladno Nacrtu prijedloga Zakona o obrazovanju odraslih, standardi kvalifikacija  predlagat će se sukladno propisima kojima se regulira Hrvatski kvalifikacijski okvir. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija) donosit će stručno mišljenje o usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije, a rješenje o izvođenju programa donosit će ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar). Isto tako, ustanove će biti dužne programe obrazovanja i programe vrednovanja kontinuirano usklađivati  sa standardom kvalifikacije iz Registra Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, čime će se u potpunosti promijeniti dosadašnja praksa provođenja zastarjelih programa. Korištenjem alata HKO-a (standard kvalifikacije i prema njemu akreditiran program obrazovanja i program vrednovanja) ispunjava se najvažniji preduvjet za uvođenje sustava osiguravanja kvalitete koji svoju pouzdanost temelji na vanjskom vrednovanju.

Sustav osiguravanja kvalitete ustanova za obrazovanje odraslih obuhvatit će unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete. Unutarnji sustav osiguravanja kvalitete uspostavlja sama ustanova, a kao dio toga sustava redovito će provoditi procese samovrednovanja. Vanjsko vrednovanje ustanova provodi Agencija temeljem godišnjega plana, na zahtjev ustanove ili ako za to postoje opravdani razlozi. Nakon postupka vanjskog vrednovanja čelnik Agencije donosi rješenje  o ocjeni razine kvalitete koja može biti: vrlo visoka, visoka, zadovoljavajuća i nezadovoljavajuća razina kvalitete. Ustanovi koja bude dva puta uzastopno ocijenjena nezadovoljavajućom razinom kvalitete, Ministarstvo će trajno zabraniti izvođenje odobrenih programa obrazovanja i programa vrednovanja.

Programe vrednovanja skupova ishoda učenja u cilju priznavanja i vrednovanja prethodnoga učenja moći će provoditi samo one ustanove koje imaju odluku Agencije o vrlo visokoj i visokoj razini kvalitete te rješenje o izvođenju programa obrazovanja koji obuhvaća sve ishode učenja koje ustanova želi vrednovati.  

Novo zakonsko rješenje predlaže obvezu trajnog stručnog usavršavanju nastavnika u obrazovanju odraslih i andragoških voditelja, a koje provode Agencija, visoka učilišta i druge ustanove.

Uvažavajući stanje na tržištu rada, novim zakonskim rješenjem uvodi se mogućnost izvođenja programa obrazovanja i programa vrednovanja na nekom od stranih jezika. Na taj način omogućit će se stjecanje kvalifikacija stranim radnicima koji se zapošljavaju u Republici Hrvatskoj.

Nadalje, prateći europske strateške odrednice uvodi se mogućnost financiranja polaznika putem vaučera.

Sukladno novom zakonskom prijedlogu, obrazovanje odraslih obuhvaćat će i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad. Neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad uključit će organizirane neformalne oblike učenja nezaposlenih i zaposlenih osoba usmjerenih na stjecanje vještina potrebnih za rad, a koji će se provoditi i financirati u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad. Takvo neformalno obrazovanje odraslih moći će se financirati putem vaučera, a iste će dodjeljivati Hrvatski zavod za zapošljavanje. Kriterije za odabir vještina potrebnih za rad i kriterije za dodjelu vaučera utvrdit će odlukom ministar nadležan za rad.

U cilju osiguravanja kvalitete rada ustanova za obrazovanje odraslih uvodi se i praćenje rada ustanova putem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih (NISOO) koji će sadržavati podatke o programima, polaznicima, nastavnicima u obrazovanju odraslih, andragoškim voditeljima te financiranju akreditiranih programa. Osim toga, NISOO će značajno pridonijeti pojednostavljivanju i skraćivanju administrativnih postupaka.

III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu Zakona o obrazovanju odraslih u okviru nadležnosti Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Ista su osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. i projekcijama za 2022. i 2023. godinu („Narodne novine“, broj 135/20) unutar Razdjela 080 - Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Glava 08005 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, programa 3704 Srednjoškolsko obrazovanje, aktivnosti A580014 Razvoj sustava obrazovanja odraslih u iznosu od po 4.735.042 kuna za 2021., 2022. te 2023. godinu, a što obuhvaća troškove očevida povjerenstva kod utvrđivanja uvjeta rada i izvođenja programa, izradu četiri podzakonska akta, provedbu programa osnovnog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnija zanimanja te izradu novog kurikuluma za osnovno obrazovanje odraslih.

Nadalje, unutar razdjela 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja osigurana su sredstva za izradu Nacionalnog informacijskog sustava za obrazovanje odraslih, i to na aktivnosti K818050 – OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014. – 2020, podprojekt K818050.024 Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove u iznosu od 550.854 kuna za 2021. i 210.400 za 2022. godinu. Sredstva su osigurana do 11. ožujka 2022. godine (završetak projekta) u okviru skupine 31 Rashodi za zaposlene za 15 zaposlenika Ministarstva znanosti i obrazovanja koji imaju uvećanje koeficijenta složenosti poslova za rad na projektu i 32 Materijalni rashodi (računalna oprema).

Sredstva za izradu Nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih osigurana su i unutar Razdjela 080 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, programa Razvoj informacijskog društva, RKP 21852 Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, aktivnost K628081 – OP UČINKOVITI LJUDSKI POTENCIJALI 2014. – 2020., PRIORITET 3 i 4; podprojekt K628081.002 Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove u iznosu od 1.699.625 kn za 2021. godinu, a u 2022. godini nisu predviđena sredstva za izgradnju sustava jer će se CARNet svoje aktivnosti dovršiti u 2021. godini.

Financijska sredstva za održavanje Nacionalnog informacijskog sustava za obrazovanje odraslih u 2022. i 2023. godini bit će osigurana u okviru limita razdjela Ministarstvo znanosti i obrazovanja 080 koje će Vlada Republike Hrvatske utvrditi smjernicama ekonomske i fiskalne politike za pojedino trogodišnje razdoblje.

Nadalje, iz programa 3701 Razvoj odgojno obrazovnog sustava, RKP 46173 Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, aktivnosti A848020 Razvoj sustava obrazovanja odraslih u iznosima od 70.045 kuna za 2021. godinu, 72.356 kuna za 2022. godinu te 72.718 kuna za 2023. godinu financirati će se izrada metodologije programa obrazovanja i programa vrednovanja, smjernica i alata za samovrednovanje, vođenje i održavanje sustava koji pruža potporu ustanovama u provedbi samovrednovanja, provedba vanjskog vrednovanja ustanova i skupova ishoda učenja te kontinuirano stručno usavršavanje nastavnika i voditelja u obrazovanju odraslih.

Unutar Razdjela 086 - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, glave 08625 Hrvatski zavod za zapošljavanje, programa 3301 Aktivna politika tržišta rada, aktivnosti A689023 Aktivna politika zapošljavanja u ukupnom iznosu od 3.000.000 kuna za 2021. godinu, 4.800.000 kuna za 2022. godinu te 6.000.000 kuna za 2023. godinu financirati će se vaučeri za neformalno obrazovanje odraslih zaposlenih i nezaposlenih osoba za stjecanje vještina potrebnih za rad.

Za provedbu Zakona o obrazovanju odraslih ukupno je osigurano u Državnom proračunu Republike Hrvatske i projekcijama za 2022. i 2023. godinu 10.055.566 kuna u 2021. godini, 9.817.798 kuna u 2022. godini, te 10.807.760 kuna u 2023. godini.

ZAKON O OBRAZOVANJU ODRASLIH

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Obrazovanje odraslih dio je obrazovnog sustava Republike Hrvatske.

(2) Obrazovanje odraslih odvija se u formalnom i neformalnom obliku.

(3) Ovim se Zakonom uređuje obrazovanje odraslih i neformalno obrazovanje odraslih  za  stjecanje vještina potrebnih za rad u Republici Hrvatskoj.

(4) Obrazovanje odraslih u smislu ovoga Zakona obuhvaća:

- provedbu formalnih programa za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja/kurikuluma (u daljnjem tekstu: programi obrazovanja) za stjecanje kvalifikacija na razinama od 1 do 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja,

- provedbu formalnih programa za vrednovanje skupova ishoda učenja i dodjele kvalifikacija (u daljnjem tekstu: programi vrednovanja) na razinama od 2 do 5 HKO-a koji su stečeni formalnim i neformalnim obrazovanjem te informalnim učenjem, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja.

(5) Neformalno obrazovanje odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad  u smislu ovoga Zakona obuhvaća provedbu neformalnih oblika učenja za  stjecanje vještina potrebnih za rad a koji se provode i financiraju u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad.

(6) Na obrazovanje odraslih primjenjuju se odredbe ovoga Zakona te odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova, zakona kojim se uređuje djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, zakona kojim se uređuje djelatnost strukovnog obrazovanja i drugih posebnih propisa ako ovim Zakonom nije drukčije određeno

(7) Na neformalno obrazovanje odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad  primjenjuju se odredbe zakona kojim se uređuje tržište rada.

(8) Odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju se na programe obrazovanja odraslih čije je izvođenje uređeno posebnim propisima.

(9) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste se neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

      U ovom se Zakonu koriste pojmovi sa sljedećim značenjem:

Andragoški voditelj obavlja stručno-razvojne poslove u skladu sa zahtjevima struke i pozitivnih propisa te obavlja druge poslove na unapređivanju i razvoju obrazovne djelatnosti ustanove, a po potrebi i neposredan obrazovni rad s polaznicima i pristupnicima.

Cjelovita kvalifikacija je kvalifikacija koja samostalno udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja te se stječe kroz redovni sustav obrazovanja i kroz formalno obrazovanje odraslih.

Cjeloživotno učenje predstavlja sve oblike učenja tijekom života čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe te potrebe tržišta rada.

Djelomična kvalifikacija je kvalifikacija koja udovoljava uvjetima za pristupanje tržištu rada i/ili nastavku obrazovanja, uz odgovarajuću cjelovitu kvalifikaciju, odnosno uz jednu ili više drugih odgovarajućih djelomičnih kvalifikacija, u skladu sa standardom cjelovite kvalifikacije te se stječe  vrednovanjem skupova ishoda učenja u skladu s odgovarajućim standardom djelomične kvalifikacije.

Hrvatski kvalifikacijski okvir (HKO) je instrument uređenja sustava kvalifikacija u Republici Hrvatskoj koji osigurava jasnoću, pristupanje stjecanju, utemeljeno stjecanje, prohodnost i kvalitetu kvalifikacija, kao i povezivanje razina kvalifikacija u Republici Hrvatskoj s razinama kvalifikacija EQF-a (Europski kvalifikacijski okvir za cjeloživotno učenje) i QF-EHEA (Kvalifikacijski okvir Europskog prostora visokog obrazovanja) te posredno s razinama kvalifikacija kvalifikacijskih okvira u drugim zemljama.

Informalno učenje je neorganizirana aktivnost stjecanja kompetencija iz svakodnevnih iskustava te drugih utjecaja i izvora iz okoline za osobne, društvene i profesionalne potrebe.

Ishodi učenja su kompetencije koje je osoba stekla učenjem i dokazala  nakon postupka učenja.

Ključne kompetencije su one kompetencije koje svi pojedinci trebaju za osobno ispunjenje i razvoj, zaposlenje, socijalnu uključenost, održiv način života, uspješan život u miroljubivim društvima, zdrav način života i aktivno građanstvo. Razvijaju se u perspektivi cjeloživotnog učenja, od ranog djetinjstva do odrasle dobi te kroz formalno, neformalno i informalno učenje, a obuhvaćaju: kompetenciju pismenosti, kompetenciju višejezičnosti, matematičku kompetenciju te kompetenciju u prirodoslovlju, tehnologiji i inženjerstvu, digitalnu kompetenciju, osobnu i socijalnu kompetenciju te kompetenciju učenja kako učiti, kompetenciju građanstva, poduzetničku kompetenciju, kompetenciju kulturne svijesti i izražavanja.

Kompetencije su znanja i vještine te pripadajuća samostalnost i odgovornost.

Kvalifikacija je naziv za objedinjene skupove ishoda učenja određenih razina, obujma, profila, vrste i kvalitete. Dokazuje se javnom ispravom koju izdaje ustanova koja je ovlaštena provoditi formalni program obrazovanja odraslih ili program vrednovanja skupova ishoda učenja i dodjele kvalifikacija.

Nacionalni informacijski sustav obrazovanja odraslih (NISOO) je informacijski sustav koji objedinjuje evidencije o ustanovama, programima obrazovanja i programima vrednovanja, polaznicima, pristupnicima, andragoškim voditeljima i nastavnicima u obrazovanju odraslih  e evidencije o drugim podatcima važnim za praćenje stanja i razvoj sustava obrazovanja odraslih, a koji vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).

Nastavnik u obrazovanju odraslih je osoba koja provodi program u obrazovanju odraslih.

Neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad označava aktivnosti obrazovanja odraslih, nezaposlenih i zaposlenih osoba, koje se odnose na organizirane neformalne oblike učenja usmjerene na stjecanje vještina potrebnih za rad, a koji se provode i financiraju u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad.

Neformalno učenje je organizirana aktivnosti učenja čija je svrha stjecanje i unapređivanje kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe, a ne dokazuje se javnom ispravom.

Obrazovanje odraslih označava djelatnost formalnog obrazovanja odraslih koju izvodi ovlaštena pravna osoba prema odobrenim programima, radi stjecanja i unapređivanja kompetencija za osobne, društvene i profesionalne potrebe te potrebe tržišta rada, a koje se dokazuju javnom ispravom koju izdaje pravna osoba ovlaštena za provedbu formalnog obrazovanja odraslih.

Obrazovni sektor je skupina kvalifikacija jednog obrazovnog područja i zanimanja koja koriste ishode učenja tih kvalifikacija na radnom mjestu, a temeljem kojih se grupiraju obrazovni programi i definiraju sektorska vijeća.  

Ocjena kvalitete je opisni prikaz dostignute razine kvalitete rada ustanove  ostvaren u procesu vrednovanja kvalitete koju odlukom donosi Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija).

Osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih je niz međusobno povezanih procesa koji obuhvaćaju kontinuirano samovrednovanje ustanove, kontinuirano vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja, vanjskoga vrednovanje ustanova, programa obrazovanja, programa vrednovanja i  obrazovnih procesa.

Osposobljavanje je obrazovanje za stjecanje skupova ishoda učenja i/ili  kvalifikacije koje se stječu na razinama 2, 3 i 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s razine 1 HKO-a.

Polaznik je osoba koja je uključena u  program obrazovanja odraslih, odnosno u neformalne oblike učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad.

Pristupnik je osoba koja pristupa procesu vrednovanja skupova ishoda učenja.

Program obrazovanja odraslih/kurikulum (u daljnjem tekstu: program obrazovanja) je formalni program obrazovanj a odraslih za stjecanje  kvalifikacije.

Program osnovnog obrazovanja odraslih je formalni program kojim odrasle osobe stječu obvezno osnovnoškolsko obrazovanje.

Program vrednovanja skupova ishoda učenja (u daljnjem tekstu: program vrednovanja) je formalni program u obrazovanju odraslih prema kojem se vrednuju skupovi ishoda učenja neformalno i informalno stečenih znanja i vještina, a čiji se završetak potvrđuje javnom ispravom.

Registar HKO-a je sustav vođenja podataka o skupovima ishoda učenja, standardima zanimanja, standardima kvalifikacija, programima za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za vrednovanje skupova ishoda učenja, programima za stjecanje kvalifikacija te drugih podataka od interesa, radi njihova povezivanja i usklađivanja.

Skup ishoda učenja je najmanji cjelovit skup povezanih ishoda učenja iste razine, obujma i profila.

Specijalističko usavršavanje je obrazovanje za stjecanje djelomične kvalifikacije na razini 5 HKO-a, osim programa obrazovanja koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, a pristupa im se najmanje s razine 4 HKO-a.

Stručno mišljenje je dokument kojim Agencija potvrđuje da program obrazovanja  i/ili program vrednovanja  ispunjavaju uvjete zadane odgovarajućim standardom kvalifikacije.

Standard kvalifikacije je sadržaj i struktura određene kvalifikacije. Uključuje sve podatke koji su potrebni za određivanje razine, obujma i profila kvalifikacije te podatke koji su potrebni za osiguravanje i unapređenje kvalitete standarda kvalifikacije.

Standard zanimanja je popis svih poslova koje pojedinac obavlja u određenom zanimanju i popis kompetencija potrebnih za njihovo uspješno obavljanje.

Usavršavanje u obrazovanju odraslih je obrazovanje za stjecanje djelomičnih kvalifikacija koje se stječu na razini 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s iste razine.

Ustanova za obrazovanje odraslih je ustanova koja provodi programe obrazovanja odraslih.

Vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja je postupak neovisnog vrednovanja koji provode neovisni ispitivači ili grupe ispitivača kojim se provjerava usvojenost  skupova ishoda učenja polaznika i/ili pristupnika. Vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja instrument je osiguravanja kvalitete u sustavu obrazovanja odraslih.

Vaučer  je financijski instrument dodjele javnih sredstava polaznicima obrazovanja odraslih koji se dodjeljuje na temelju Ugovora o obrazovanju odraslih.

Vrednovanje skupova ishoda učenja je postupak vrednovanja kojim  pristupnici mogu dokazati skupove ishoda učenja koje su prethodno stekli na neformalni i informalni način, a provodi se sukladno  odobrenim programima vrednovanja.

Vrednovanje kvalitete je proces procjene kvalitete rada ustanova  koja se temelji na vanjskom vrednovanju rada ustanove i nalazima stručnih, upravnih te inspekcijskih nadzora nad radom ustanove.  

CILJEVI I NAČELA OBRAZOVANJA ODRASLIH I NEFORMALNOG OBRAZOVANJA ODRASLIH ZA STJECANJE VJEŠTINA POTREBNIH ZA RAD

Članak 3.

(1) Ciljevi obrazovanja odraslih su:

- osigurati pristup kvalitetnim programima obrazovanja koji omogućavaju stjecanje znanja i vještina važnih za osobni rast pojedinca te pristup tržištu rada

- osigurati pravo na osnovno obrazovanje odraslih osoba

- osigurati kvalitetu primjenom HKO-a

- omogućiti stjecanje javne isprave za pristup tržištu rada ili nastavku obrazovanja

- omogućiti priznavanje neformalnog obrazovanja i informalnog učenja.

-

(2) Obrazovanje odraslih temelji se na načelima:

- cjeloživotnog učenja

- prava na obrazovanje

- slobodnog izbora vrste i načina obrazovanja

- uključivosti.

(3) Obrazovanje odraslih usmjereno je:

- stjecanju i razvoju ključnih kompetencija u sklopu cjeloživotnog učenja pojedinca

- usvajanju znanja i vještina potrebnih za stjecanje skupova ishoda učenja ili kvalifikacije.

(4) Vanjsko vrednovanje obrazovanja odraslih temelji se na načelima:

- neovisnosti vanjskog vrednovanja

- pouzdanosti i vjerodostojnosti postupaka vrednovanja

- vjerodostojnosti stečene kvalifikacije

- kompetentnosti provoditelja vanjskog vrednovanja.

(5) Cilj neformalnog obrazovanja odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad je uskladiti ponudu i potražnju na tržištu rada i doprinijeti razvoju gospodarstva .

USTANOVE ZA OBRAZOVANJE ODRASLIH

Članak 4.

(1) Obrazovanje odraslih provode ustanove koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom.

(2) Obrazovanje odraslih može obavljati ustanova osnovana isključivo radi obavljanja obrazovanja odraslih, školska ustanova, visoko učilište, kao i ustanova koja uz obrazovanje odraslih obavlja i druge djelatnosti (u daljnjem tekstu: ustanova).

(3) Ustanova ima upravno vijeće, a sastav, način imenovanja odnosno izbor članova i trajanje mandata članova upravnog vijeća i način donošenja odluka utvrđuje se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove.

(4) Radi učinkovitog odvijanja procesa obrazovanja odraslih, ustanova može imati stručna tijela čiji se sastav, osnivanje i poslovi utvrđuju statutom ustanove sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.

Članak 5.

(1) Djelatnost formalnog obrazovanja odraslih obavlja se kao javna služba.

(2) Ustanove na temelju javne ovlasti izdaju javne isprave.

Članak 6.

(1) Ustanova ima ravnatelja.

(2) Za ravnatelja ustanove može biti imenovana osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij.

(3) U ustanovi koja provodi najviše pet programa obrazovanja, ravnatelj može obavljati i poslove andragoškog voditelja, ako zadovoljava uvjete iz članka 7. stavka 4. ovoga Zakona.

Članak 7.

(1) Ustanova ima andragoškog voditelja zaposlenog na puno radno vrijeme, osim u slučaju iz članka 6., stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ustanova koja provodi programe obrazovanja izvan sjedišta, za svakih pet mjesta izvođenja nastave izvan sjedišta ima andragoškog voditelja zaposlenog na puno radno vrijeme.

(3) Andragoški voditelj odgovoran je za stručni rad ustanove.

(4) Poslove andragoškog voditelja može obavljati osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

- ima završen diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij  

- ima uvjete za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi

- ima najmanje četiri godine radnog iskustva u odgoju i obrazovanju.

(5) Na poslovima andragoškog voditelja može se zaposliti i osoba koja ima cjelovitu kvalifikaciju završenog studijskog programa s područja andragogije.

(6) Andragoški voditelj skrbi o poslovima vezanim uz:

- organizaciju cjelokupnog procesa obrazovanja i vrednovanja

- procjenu i usmjeravanje polaznika u odabiru programa obrazovanja i programa vrednovanja

- upis polaznika u program obrazovanja  i pristupnika u programa vrednovanja

- način izvođenja nastave, kvalitetu poučavanja i vrednovanja

- ostvarivanje prava i obveza polaznika kao i praćenje rezultata vrednovanja polaznika programa obrazovanja odraslih

- izradu programa obrazovanja i/ili vrednovanja koje predlaže ustanova

- provođenja  programa vrednovanja sukladno načelima iz članka 3. stavka 2. ovog Zakona

- poslove vezane uz profesionalno usmjeravanje i razvoj karijere polaznika koji uključuju savjetodavnu pomoć i podršku u prolaženju programa obrazovanja i programa vrednovanja

- vođenje propisane andragoške dokumentacije kao i propisanih evidencija

- izdavanje javnih isprava te

- druge poslove važne za obrazovanje odraslih u ustanovi.

Članak 8.

(1) Ustanova može početi s izvođenjem programa nakon izvršnosti rješenja kojim se odobrava početak rada, odnosno provedba programa.

(2) Za izvođenje programa ustanova mora ispunjavati sljedeće uvjete:

- uvjete propisane standardima i normativima za izvođenje programa

- materijalne i kadrovske uvjete za izvođenje programa koji se utvrđuju programom koji donosi

 ustanova

- tehničke, zdravstvene i ekološke uvjete.

(3) Ustanova je obvezna u sjedištu osigurati uvjete za izvođenje najmanje jednog programa obrazovanja.

(4) Prije podnošenja zahtjeva Ministarstvu radi dobivanja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, ustanova je obvezna pribaviti stručno mišljenje Agencije o usklađenosti programa obrazovanja/programa vrednovanja s odgovarajućim standardom kvalifikacije.

(5) Agencija je stručno mišljenje iz stavka 4. ovoga članka, temeljem stručne i andragoške procjene obvezna donijeti u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva ustanove.

(6) Ustanova podnosi Ministarstvu zahtjev za početak rada i provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja uz koji obvezno prilaže:

- program obrazovanja/program vrednovanja koji predlaže ustanova

- pozitivno stručno mišljenje Agencije

- rješenje o sukladnosti osnivačkoga akta sa zakonom

- izvadak iz sudskog registra

- podatke o prostoru i opremi,

- dokaz o ispunjenosti materijalnih i kadrovskih uvjeta za provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja

- rješenje o ispunjenosti minimalnih tehničkih, zdravstvenih i ekoloških uvjeta, koje na zahtjev ustanove donosi  upravno tijelo županije u čijem djelokrugu su poslovi obrazovanja.

(7) Dostupnu dokumentaciju iz stavka 6. ovoga članka, Ministarstvo će pribaviti po službenoj dužnosti, sukladno zakonu kojim se regulira sustav državne uprave i zakonu kojim se uređuje opći upravni postupak.

(8) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti promijeni sjedište ustanove, odnosno prostor u kojemu ustanova obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost proširuje izvođenjem novih programa obrazovanja/programa vrednovanja, ustanova je dužna podnijeti zahtjev Ministarstvu za izdavanje rješenja za nastavak rada u promijenjenim uvjetima.

(9) Uz zahtjev za nastavak rada u promijenjenim uvjetima ustanova je dužna dostaviti samo one dokaze o ispunjenosti materijalnih i kadrovskih uvjeta za provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja koji se odnose na rad u promijenjenim uvjetima.

(10) Ispunjenost uvjeta za početak rada i izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja ili nastavak rada u promijenjenim uvjetima na temelju dokumentacije i/ili očevidom utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar.

(11) O zahtjevima iz stavka 6. i 8. ovoga članka, Ministarstvo odlučuje rješenjem protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.

(12)  Ustanova može započeti s radom i izvođenjem programa obrazovanja odnosno nastaviti s radom u promijenjenim uvjetima nakon izvršnosti rješenja iz stavka 11. ovoga članka.

(13) Standarde i normative za izvođenje programa odraslih propisuje ministar pravilnikom.    

Članak 9.

(1) Ustanova obavlja djelatnost obrazovanja odraslih na temelju godišnjeg plana i programa rada ustanove koji donosi tijelo određeno statutom ustanove na prijedlog ravnatelja do 1. veljače za tekuću kalendarsku godinu.

(2) Godišnjim planom i programom rada ustanove utvrđuju se poslovi/aktivnosti, mjesto, vrijeme, način i izvršitelji poslova, a sadrži:

- popis planiranih poslova/aktivnosti

- podatke o organizaciji rada

- plan rada andragoškog voditelja.

(3) Tijelo iz stavka 1. ovoga članka po potrebi donosi izmjene i dopune godišnjega plana i programa rada ustanove.

(4) Godišnji plan i program rada ustanove te njegove izmjene i dopune ustanova  je obvezna  objaviti u  NISOO-u.

(5) O programima obrazovanja/programima vrednovanja koje izvodi, ustanova smije javno iznositi samo vjerodostojne podatke.

PROGRAMI U SUSTAVU OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 10.

U sustavu obrazovanja odraslih provode se programi obrazovanja i programi vrednovanja.

Programi obrazovanja

Članak 11.

(1) Program osnovnog obrazovanja odraslih donosi Ministarstvo.

(2) Ministarstvo može donijeti i druge programe obrazovanja od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku usmjerene na potrebe društva i gospodarstva.

(3) Programe obrazovanja/programe vrednovanja na razinama 2 do 5 HKO-a donosi ustanova uz prethodno pozitivno stručno mišljenje Agencije iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona, , ako posebnim propisom nije drugačije određeno.

(4) Programi obrazovanja iz stavka 1., 2. i 3. ovoga članka mogu se izvoditi redovitom nastavom, konzultativno - instruktivnom nastavom i dopisno - konzultativnom nastavom.

(5) Nastava iz stavka 4. ovoga članka može se izvoditi i u obliku nastave na daljinu,  uz prethodno pozitivno stručno mišljenje Agencije.

Članak 12.

(1) Programi obrazovanja obuhvaćaju programe na razinama od 1 do 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, i to:

a) program obrazovanja za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, uključujući skupove ishoda učenja temeljnih vještina

b) program obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije i

c) program obrazovanja za stjecanje cjelovite kvalifikacije.

(2) Programi obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije obuhvaćaju:

a) osposobljavanje – skupovi ishoda učenja i  kvalifikacije koje se stječu na razini 2, 3 i 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s razine 1

b) usavršavanje – kvalifikacije koje se stječu na razini 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s iste razine

c) specijalističko usavršavanje – kvalifikacije koje se stječu na razini 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, a pristupa im se najmanje s razine 4.

(3) Program obrazovanja mora omogućiti višesmjernu vertikalnu i horizontalnu prohodnost na svim razinama te se kontinuirano usklađivati s novim tehnikama i tehnologijama rada, andragoškim spoznajama ili promjenama propisa.

(4) Program obrazovanja kojim se stječe kvalifikacija mora biti usklađen sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a.

(5) Program obrazovanja kojim se stječe skup ishoda učenja mora biti usklađen sa skupom ishoda učenja iz Registra HKO-a.

(6) Ustanova je obvezna u roku od šest mjeseci od dana upisa ili izmjene skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registru HKO-a uskladiti programe obrazovanja sa standardom kvalifikacija ili skupova ishoda učenja u Registru HKO-a.

(7) Program obrazovanja iz stavka 6. ovoga članka ustanova je obvezna unijeti u NISOO, a Agencija nakon izvršene stručne i andragoške procjene usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije iz Registra HKO-a, u NISOO-u potvrđuje valjanost unesenih izmjena.

(8) Metodologiju izrade programa obrazovanja donosi Agencija te je objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Članak 13.

(1) Program obrazovanja  izvodi se na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može se izvoditi i na nekom od stranih jezika uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

(2) Za ishođenje suglasnosti iz stavka  1. ovoga članka ustanova je obvezna dostaviti Ministarstvu dokaz o poznavanju stranoga jezika najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike za osobe koje sudjeluju u izvođenju programa ili dokaz o poznavanju jezika za prevoditelja koji će sudjelovati u programu obrazovanja.

(3) Iznimno od stavka  2. ovoga članka, za izvođenje programa obrazovanja na stranom jeziku kojim se stječe cjelovita kvalifikacija na razini 4 HKO-a, primjenjuju se propisi koji reguliraju izvođenje nastave na stranom jeziku u redovitom sustavu obrazovanja.

Članak 14.

(1) Programi obrazovanja koji podliježu pravnim aktima Europske unije i međunarodnim propisima moraju biti usklađeni s odredbama istih.

(2) Programi učenja stranih jezika kojima se stječe znanje i vještine potrebne za postizanje stupnjeva A1, A2, B1, B2, C1, C2 provode se sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Članak 15.

(1) Za izvođenje odobrenog programa obrazovanja u prostoru druge pravne osobe za njene radnike/štićenike, ustanova podnosi Ministarstvu zahtjev za izdavanje suglasnosti za izvođenje programa u prostoru druge pravne osobe.

(2) Uz zahtjev iz stavka 1. ovog članka ustanova  prilaže: ugovor sklopljen  s pravnom osobom, kojeg je obvezni dio i popis polaznika, dokaz da su polaznici zaposlenici te pravne osobe te dokaze o ispunjavanju kadrovskih i materijalnih uvjeta za provedbu programa iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Ustanova je obvezna dostaviti Agenciji obavijest o početku izvođenja programa iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Suglasnost iz stavka 1. ovog članka izdaje se na određeni vremenski rok.

Programi vrednovanja

Članak 16.

(1) Programi vrednovanja skupova ishoda učenja omogućavaju vrednovanje prethodno stečenih znanja i vještina u skladu s odgovarajućim standardom skupa ishoda učenja iz Registra HKO-a.

(2) Sukladno odredbama zakona kojim se uređuje HKO, pristupnici mogu dokazati skupove ishoda učenja koje su prethodno stekli neformalnim i/ili informalnim načinom, prema odobrenim programima  vrednovanja.

(3)  Program vrednovanja iz stavka 1. ovoga članka, može provoditi ustanova koja  ima rješenje o izvođenju programa obrazovanja koji obuhvaća sve skupove ishoda učenja koje želi vrednovati te rješenje Agencije o vrlo visokoj ili visokoj razini kvalitete iz članka 25. stavka 7. ovoga Zakona.

(4) Ustanova je obvezna u roku od šest mjeseci od dana upisa ili izmjene skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registru HKO-a uskladiti programe vrednovanja sa standardom kvalifikacija ili skupova ishoda učenja u Registru HKO-a.

(5)  Program vrednovanja iz stavka  4. ovoga članka ustanova je obvezna unijeti u NISOO, a Agencija nakon izvršene stručne i andragoške procjene usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije iz Registra HKO-a, u NISOO-u potvrđuje valjanost unesenih izmjena.

(6) Metodologiju izrade programa vrednovanja donosi Agencija te je objavljuje na mrežnim stranicama Agencije.

(7) Načine i postupke priznavanja i vrednovanja prethodnoga učenja donosi ministar pravilnikom.

NEFORMALNO OBRAZOVANJE ODRASLIH ZA STJECANJE VJEŠTINA

POTREBNIH ZA RAD

Članak 17.

(1) Neformalnim obrazovanjem odraslih u smislu ovog Zakona provode se neformalni oblici učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad.

(2) Kriteriji za odabir vještina potrebnih za rad iz stavka 1. ovoga članka utvrđuju se na temelju ocjene stanja tržišta rada i ispitivanju potreba za vještinama.

(3) Neformalni oblici učenja za  stjecanje vještina potrebnih za rad mogu se financirati putem vaučera.

( 4) Vaučer iz stavka 3. ovoga članka dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, polazniku neformalnog obrazovanja odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad.

(5) Kriterij za dodjelu vaučera iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se na temelju provedenih postupaka procjene postojećih vještina polaznika te potrebe za razvojem novih vještina.

(6) Kriterije za odabir vještina potrebne za rad i kriterije za dodjelu vaučera polaznicima neformalnog obrazovanja odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad propisuje pravilnikom ministar nadležan za rad.

(7) Neformalni oblici učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad koje provodi pružatelj usluge neformalnog oblika učenja vrednuju se na temelju kriterija vrednovanja sukladno propisu koji uređuje tržište rada.

(8) Polazniku neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad  nakon završenog neformalnog oblika učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdat će potvrdu  o uspješno završenom neformalnom obliku učenja za  stjecanje vještina potrebnih za rad.

(9) Međusobna prava i obveze polaznika neformalnog obrazovanja odraslih za stjecanja vještina potrebnih za rad, pružatelja usluge neformalnog oblika učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje uredit će se ugovorom o obrazovanju odraslih.

(10) Ako je polaznik neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad zaposlena osoba, međusobna prava i obveze radnika i poslodavca uredit će se sukladno općem propisu o radu.

                                           NASTAVNICI U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Članak 18.

(1) Nastavnici u obrazovanju odraslih (u daljnjem tekstu: nastavnici) zasnivaju radni odnos u ustanovi sukladno odredbama zakona kojim su uređeni radni odnosi ili ostvaruju suradnju sukladno odredbama zakona kojima su uređeni obvezni odnosi.

(2) Ustanova je obvezna zaposliti na puno radno vrijeme najmanje jednog nastavnika na svaka dva obrazovna sektora u kojima izvodi program obrazovanja/program vrednovanja.  

(3) Nastavnici iz stavka 1. ovoga članka koji sudjeluju u provedbi programa obrazovanja/ programa vrednovanja moraju ispunjavati uvjete zadane programom obrazovanja/programom vrednovanja.

Članak 19.

(1) Poslove u ustanovi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

(2) Poslove u ustanovi  ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18.).

(3) Poslove u ustanovi  ne može obavljati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka.

(4) Ako osoba koja obavlja poslove u ustanovi  bude pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ustanova  kao poslodavac otkazat će ugovor bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

(5) Ako ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe koja obavlja poslove u ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, udaljit će osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova.

(6) Ako je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku će se vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

STRUČNO USAVRŠAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE

Članak 20.

(1) Nastavnici i andragoški voditelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno usavršavati i osposobljavati u sektorskom području i u području andragoških kompetencija, o čemu se u ustanovi vodi evidencija.

(2) Pod trajnim stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva se pojedinačno i organizirano usavršavanje u matičnoj znanosti u području andragogije, pedagogije, didaktike, obrazovne psihologije, metodike, informacijsko-komunikacijskih tehnologija, savjetodavnog rada, upravljanja, obrazovnih politika i drugih područja relevantnih za učinkovito i visokokvalitetno obavljanje djelatnosti u ustanovi za obrazovanje odraslih.

(3) Stručno usavršavanje i osposobljavanje   iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi Agencija, kao i druge pravne osobe koje ishode suglasnost Agencije.

(4) Programe za stručno usavršavanje i osposobljavanje može donijeti Ministarstvo, Agencija i druge pravne osobe koje ishode suglasnost Agencije na predloženi program usavršavanja i osposobljavanja.

(5) Program stručnog usavršavanja i osposobljavanja treba sadržavati temu, namjenu, ciljeve programa iskazane kompetencijama, metode poučavanja, organizaciju, način vrednovanja i oblik certificiranja, obujam, odnosno prosječno ukupno utrošeno vrijeme iskazano u ECTS/ECVET bodovima.

POLAZNICI I PRISTUPNICI OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 21.

(1) Status polaznika stječe se upisom u program obrazovanja.

(2) Status pristupnika stječe se prijavom za program vrednovanja skupova ishoda učenja.

(3) Polaznik i pristupnik može biti osoba s navršenih najmanje 14 godina života koja ispunjava ostale uvjete propisane programom.

(4) Status polaznika prestaje završetkom programa obrazovanja, ispisom iz programa obrazovanja ili na drugi način predviđen ugovorom o obrazovanju kojim polaznik i ustanova uređuju međusobna prava i obveze.

(5) Status pristupnika prestaje završetkom postupka vanjskog vrednovanja skupova ishoda učenja.

(6) Polaznik ima obvezu pohađanja nastave sukladno programu obrazovanja koji je upisao.

(7) Prilikom upisa u program obrazovanja/program vrednovanja ustanova je dužna s polaznikom sklopiti ugovor kojim se utvrđuju prava i obveze ustanove te prava i obveze polaznika.

(8) Prava i obveze zaposlenika i poslodavca za vrijeme sudjelovanja zaposlenika u obrazovanju odraslih, reguliraju se sukladno propisu kojim su uređeni radni odnosi.

Članak 22.

(1) Ustanova je obvezna voditi brigu o pravima polaznika i pristupnika, postupati etično i na dobrobit polaznika i pristupnika.

(2) Provedba programa obrazovanja prilagođena je prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika.

(3) Za osobe s invaliditetom uključene u program obrazovanja/program vrednovanja ustanove su obvezne osigurati  razumnu prilagodbu metoda, načina i oblika rada.

(4) Ustanova će priznati prethodno stečene skupove ishoda učenja za koje polaznik posjeduje javnu ispravu ako su dio kvalifikacije koju polaznik želi dodatno steći, a koja je upisana u Registar HKO-a.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, polaznicima koji su stekli kvalifikaciju prije upisa standarda kvalifikacije u Registar HKO-a, kao dokaz o stečenim ishodima učenja priznaje se javna isprava.

(6) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, bez posjedovanja javne isprave, stečeno znanje i vještine iz praktične nastave i vježbi mogu se, na zahtjev polaznika praktično provjeriti pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje ravnatelj na način propisan statutom ustanove, a od kojih je jedan član nastavnik praktične nastave i vježbi.

(7) Polazniku koji je provjerom pred povjerenstvom dokazao stečeno znanje i vještine iz praktične nastave i vježbi, u dijelu programa ili u cjelini, proporcionalno se skraćuje trajanje obrazovanja.

(8) Polaznici koji posjeduju cjelovitu kvalifikaciju mogu u ustanovi upisati program obrazovanja za stjecanje druge kvalifikacije uz priznavanje prethodnog obrazovanja.

(9) Polaznicima obrazovanja odraslih koji nisu stekli cjelovitu kvalifikaciju na razinama 1 ili 3 ili 4 omogućava se nastavak obrazovanja uz priznavanje ranije stečenih ishoda učenja, što se dokazuje javnom ispravom.

(10) Stručno tijelo određeno statutom ustanove, na temelju javnih isprava o prethodno završenom obrazovanju u skladu sa standardnom kvalifikacije, utvrđuje programske razlike za svakog polaznika iz stavaka 7. i 8. ovoga članka pojedinačno te o tome donosi odluku.

(11) Upis u program obrazovanja obavlja se na temelju odluke koju donosi upravno tijelo utvrđeno statutom ustanove.

(12) Odlukom iz stavka 11. ovog članka utvrđuju se uvjeti i način upisa polaznika, rokovi upisa i početka nastave.

(13) Ustanova je dužna oglasiti uvjete i način upisa polaznika, rokove upisa i početka nastave. Iznimno, upis u programe obrazovanja odraslih može se obaviti bez oglašavanja ako se izvođenje programa organizira na zahtjev i za potrebe druge pravne osobe.

OSIGURAVANJE KVALITETE U OBRAZOVANJU ODRASLIH

Članak 23.

(1) Sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih obuhvaća i unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete.

(2) Unutarnji sustav osiguravanja kvalitete uspostavlja sama ustanova i kao dio toga sustava redovito provodi proces samovrednovanja.

(3) Učinkovitost unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete i redovitost provedbe procesa samovrednovanja, provjeravaju se u postupku vanjskoga vrednovanja.

(4) Kvaliteta obrazovanja odraslih temelji se na načelima osiguravanja:

- uvjeta za kvalitetno obrazovanje i učenje, u skladu s potrebama osobnog, društvenog i gospodarskog razvoja, socijalne uključivosti, potreba tržišta rada te ukidanjem svih oblika diskriminacije polaznika

- stjecanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje

- obrazovanja temeljenog na ishodima učenja

- preuzimanja odgovornosti svih dionika sustava obrazovanja odraslih.

(5) Sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih čine:

-tijela u sustavu osiguravanja kvalitete

-postupci i alati za ostvarenje ciljeva.

(6) Sustav osiguravanja kvalitete ustanova uspostavlja se kontinuiranim vrednovanjem: polaznika, ustanova, obrazovnih programa i njihove provedbe sljedećim postupcima:

- samovrednovanja ustanova

- vanjskog vrednovanja  

- vrednovanja provedbe programa obrazovanja i programa vrednovanja

- vanjskog vrednovanja ishoda učenja polaznika

- inspekcijskog, stručnog i upravnog nadzora nad radom ustanove

- praćenja rada ustanova putem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih.

Članak 24.

(1) Ustanova provodi samovrednovanje na temelju smjernica i alata za samovrednovanje.

(2) Ustanova sastavlja izvješće o samovrednovanju.

(3) Samovrednovanje ustanove je podloga za vanjsko vrednovanje.

(4) Područja, postupke, smjernice i alate za samovrednovanje donosi Agencija.

(5) Agencija vodi i održava informacijski sustav koji pruža potporu ustanovama u provedbi samovrednovanja te se njime koristi pri vanjskom vrednovanju ustanova.

Članak 25.

(1) U procesu osiguravanja kvalitete provodi se i vanjsko vrednovanje ustanova.

(2) Vanjsko vrednovanje ustanova provodi Agencija.

(3) Vanjsko vrednovanje pokreće Agencija temeljem godišnjeg plana provedbe vanjskog vrednovanja ustanova, na zahtjev ustanove ili ako za to postoje opravdani razlozi.

(4) Nakon postupka vanjskog vrednovanja čelnik Agencije donosi rješenje o ocjeni razine kvalitete protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.

(5) Prilikom ocjenjivanja kvalitete ustanove u obzir se uzimaju rezultati vanjskog vrednovanja ustanove te  nalazi inspekcijskog nadzora i nadzora nad stručnim radom ustanove.

(6) Ocjena kvalitete ustanove nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja ustanove može biti:

- vrlo visoka razina kvalitete

- visoka razina kvalitete

- zadovoljavajuća razina kvalitete

- nezadovoljavajuća razina kvalitete.

(7) Rješenje o ocjeni razine kvalitete donosi se na razdoblje od pet  do sedam godina, o čemu se u NISOO-u vodi javno dostupna evidencija.  

(8) U slučaju kršenja odredaba ovoga Zakona te drugih propisa kojima se uređuje rad ustanove, Agencija može ukinuti rješenje o ocjeni razine kvalitete i prije isteka razdoblja od pet godina i to za ocjene iz stavka 6., podstavka 1., 2. i  3. ovoga članka.

(9) Rješenje o ocjeni razine kvalitete može se ukinuti i nakon rješenja inspekcije kojim su utvrđene nepravilnosti u radu ustanove za:

-   izdavanje javne isprave suprotno odredbama članka 27. stavka 5. ovog Zakona

-   izdavanje javne isprave bez rješenja za provedbu programa

   obrazovanja/programa vrednovanja

-   izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja suprotno odredbama članka 8.

    stavaka 1. i 12. ovoga Zakona

-   kršenja odredbi članka 22. stavka 1. ovoga Zakona.

(10) Rješenje o ukidanju rješenja o ocjeni razine kvalitete iz stavka 8. i 9. ovoga članka donosi čelnik Agencije, a protiv rješenja se ne može izjaviti žalba, već se može u pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda.

(11) Ustanova može zatražiti ponovno vanjsko vrednovanje u roku kraćem od 5 godina ako ima ocjenu kvalitete  iz stavka 6., podstavka 2. i 3.ovog članka.

(12) Troškove vanjskog vrednovanja iz stavka 10. ovoga članka  snosi ustanova.

Članak 26.

(1) Ustanovi koja je rješenjem o ocjeni razine kvalitete ocijenjena nezadovoljavajućom razinom kvalitete, Agencija će u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja uputiti mjere za unaprjeđenje rada ustanove te odrediti rok za izvršenje mjera, a najdulje do 12 mjeseci.  

(2) Za trajanja roka iz stavka 1. ovoga članka ustanova ne može ishoditi nova stručna mišljenja Agencije iz stavka 8. stavka 4. ovoga Zakona, niti rješenja Ministarstva za provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja iz članka 8. stavka 11. ovoga Zakona.

(3) Po isteku roka iz stavka 1. ovoga članka, Agencija stručnim nadzorom utvrđuje izvršenost mjera nakon čega  čelnik Agencije donosi rješenje o ocjeni razine kvalitete.

(4) Ako je ustanova dva puta uzastopno ocijenjena ocjenom nezadovoljavajuće razine kvalitete, Ministarstvo donosi  rješenje iz članka 28. stavka 5. ovoga Zakona.

(5) Načine, postupke i kriterije provedbe vanjskog vrednovanja ustanova iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona i vanjskog vrednovanja skupova ishoda učenja iz članka 27.  ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.

Članak 27.

(1) Vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja polaznika u nadležnosti je Agencije.

(2) Vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja polaznika može se provoditi tijekom obrane završnog rada i završne provjere u sklopu programa obrazovanja ili provjere ishoda učenja u sklopu programa vrednovanja, osim programa koji temeljem drugih propisa završavaju posebnim postupkom vanjskog vrednovanja.

(3) Agencija donosi plan provedbe vanjskog vrednovanja skupova ishoda učenja.

(4) Ustanova je obvezna prijaviti Agenciji popis kandidata i termine završne provjere ili obrane završnog rada najkasnije 15 dana prije njihovog održavanja.

(5) Ustanova koja ne postupi sukladno stavku 4. ovoga članka ne smije izdati javnu ispravu.

Članak 28.

(1) Na zahtjev Ministarstva, ustanova je obvezna dostaviti dokaze o ispunjenosti uvjeta za izvođenje odobrenih programa obrazovanja/programa vrednovanja.

(2) Ako Ministarstvo uvidom u evidenciju, očevidom ili temeljem nalaza druge nadležne institucije utvrdi da ustanova ne ispunjava neki od uvjeta za izvođenje odobrenog programa obrazovanja/programa vrednovanja, odredit će rok u kojem je ustanova obvezna ukloniti nedostatke, odnosno ispuniti uvjete potrebne za izvođenje prethodno odobrenog programa.

(3) Ako ustanova u roku iz stavka 2. ovoga članka ne otkloni nedostatke, Ministarstvo će donijeti rješenje o ukidanju rješenja za izvođenje odobrenog programa obrazovanja/programa vrednovanja, protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, već se može u pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda

(4) Ustanova kojoj je izdano rješenje iz stavka 3. ovoga članka ne može tri godine od donošenja rješenja Ministarstvu podnijeti zahtjev za izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja koji su rješenjem ukinuti.

(5) U slučaju  dva puta uzastopno ponovljene nezadovoljavajuće ocjene razine kvalitete, Ministarstvo izdaje rješenje kojim se ustanovi trajno zabranjuje izvođenje svih odobrenih programa obrazovanja/programa vrednovanja,  a protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, već se može u pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda

ANDRAGOŠKA DOKUMENTACIJA, EVIDENCIJE I JAVNE ISPRAVE U

OBRAZOVANJU ODRASLIH

Članak 29.

(1) Ustanove vode andragošku dokumentaciju.

(2) Znanja, vještine i sposobnosti stečene obrazovanjem odraslih sukladno ovom Zakonu dokazuju se javnom ispravom koju ustanova može izdati samo ako ima rješenje Ministarstva o izvođenju programa obrazovanja/programa vrednovanja iz članka 8. stavka 11. ovoga Zakona.

(3) Ustanova je obvezna evidenciju o svakom provedenom vrednovanju skupova ishoda učenja voditi i u NISOO-u.

(4) U obrazovanju odraslih vode se evidencije o ustanovama, programima obrazovanja i programima vrednovanja, polaznicima, pristupnicima, vanjskom vrednovanju ustanova,  andragoškim voditeljima, nastavnicima u obrazovanju odraslih, evidencije o drugim podatcima važnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti te se u te svrhe uspostavlja NISOO koji je u nadležnosti Ministarstva.

(5) Ovlaštenje Agenciji i drugim dionicima za pristup razinama funkcionalnosti i vrstama podataka iz NISOO izdaje Ministarstvo.

(6) U skladu s dodijeljenim ovlastima, Agencija i drugi dionici obvezni su pravodobno i vjerodostojno izvršavati obvezu unosa podataka u NISOO.

(7) Podatci iz NISOO-a moraju biti zaštićeni od zloporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa. Podaci o polaznicima i radnicima vode se i koriste u skladu s odredbama propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka.

(8) Naziv, sadržaj, oblik i način vođenja andragoške dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka., javnih isprava iz stavka 2. ovoga članka te evidencija iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.

FINANCIRANJE OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 30.

(1) U Državnom proračunu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), osiguravaju se sredstva za provedbu programa osnovnog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima, o čijoj raspodjeli svake godine odluku donosi ministar.

(2) Financijska sredstva za provedbu ostalih programa obrazovanja i vrednovanja mogu se osigurati u državnom proračunu, proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od poslodavaca i/ili neposredno od polaznika te iz drugih izvora.

(3) Za provedbu programa obrazovanja iz stavka 1. ovoga članka mogu se osigurati sredstva sufinanciranja i iz drugih izvora.

(4) Financijska sredstva iz stavka 2. ovoga članka dodjeljuju se putem javnog poziva i/ili u obliku vaučera.

(5) Sukladno raspoloživim sredstvima, mogu se financirati/sufinancirati i  roškovi prijevoza i opreme potrebne za sudjelovanje u programu obrazovanja polaznika uključenih u programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(6) Financijska sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka odnose se na troškove obrazovanja:

-  hrvatskih državljana

-  državljana država članica Europskog gospodarskog prostora s prebivalištem u Republici

     Hrvatskoj

-  državljana trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici

   Hrvatskoj

-  osoba sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna i privremena zaštita.

Članak 31.

(1) Ustanova ne smije zahtijevati od polaznika pokrivanje troškova obrazovanja koje je financirano javnim sredstvima iz članka 30. stavka  1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Kada je obrazovanje odraslih sufinancirano javnim sredstvima iz članka 30. stavka  2. ovoga Zakona, udio sredstava koja plaća polaznik umanjuje se u razmjernom dijelu, to jest umanjuje se za sufinancirani dio.

PRAĆENJE I RAZVOJ SUSTAVA OBRAZOVANJA ODRASLIH

Članak 32.

(1) Praćenje i razvoj sustava obrazovanja odraslih provode Ministarstvo i Agencija.

(2) S ciljem osiguravanja horizontalne koordinacije između ključnih dionika sustava obrazovanja odraslih, Ministar odlukom imenuje savjetodavno/koordinacijsko tijelo, čije stalne članove čine predstavnici Ministarstva, Agencije, ministarstva nadležnog za rad, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i predstavnici ustanova i strukovnih udruga koje djeluju u cilju promocije obrazovanja odraslih.

(3) Prema potrebi, u radu tijela iz stavka 2. ovog članka sudjeluju i predstavnici drugih dionika, ovisno o predmetnoj temi.

NADZOR

Članak 33.

(1) Upravni nadzor nad radom ustanove provodi Ministarstvo, sukladno zakonu kojim se regulira sustav državne uprave.

(2) Inspekcijski nadzor nad ustanovama za obrazovanje odraslih provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

(3) Nadzor nad stručnim radom ustanove provodi Agencija.

(4) Nalazi nadzora Agencije nad stručnim radom ustanove dostavljaju se Ministarstvu.

(5) Javna sredstva iz članka 30. stavka  1. i 2. ovoga Zakona moraju se trošiti zakonski, namjenski i svrhovito te u skladu s odredbama zakona kojima je uređen proračun i sustav fiskalne odgovornosti te sukladno posebnim propisima kojima se uređuje djelokrug i rad tijela koja su dodijelila takva sredstva. .

PREKRŠAJNE ODREDBE

Članak 34.

(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

- ako ne donese godišnji plan i program (članak 9. stavak 1.).

- ako ne vodi propisanu andragošku dokumentaciju (članak 29. stavak 1.)

- ako ne unosi podatke pravovremeno i vjerodostojno u NISOO (članak 29. stavak 3.)

(2) Novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:

- ako izvodi program obrazovanja/program vrednovanja bez rješenja ministarstva (članak 8.

 stavak 12.)

- ako izdaje javne isprave bez rješenja ministarstva (članak 29. stavak 2.)

- ako javno iznosi netočne informacije o programima obrazovanja/programima vrednovanja

  koje provodi (članak 9. stavak 5)

- ako ne zaposli na puno radno vrijeme najmanje jednog nastavnika na svaka dva obrazovna  

 sektora u kojima izvodi program obrazovanja ili program vrednovanja (članak 18. stavak 2.)

- ako upisuje polaznike programa obrazovanja i programa vrednovanja mlađe od 14 godina

 (članak 21. stavak 3.)

(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i ravnatelj pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna.

(4) Za prekršaj iz stavka 2. ovoga članka kaznit će se i ravnatelj pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 35.

(1) Pravilnike iz članka 8. stavka 13., članka 16. stavka 7, članka 26. stavka 5. i članka 29. stavka 8. ovoga Zakona ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Ministar nadležan za rad donijet će u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona odluku iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona.

(3) Do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka donesenih na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije („Narodne novine“, broj 129/08.), Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj 129/08., 50/10. i 61/14.), Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj 129/08.) i Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih („Narodne novine“, broj 129/08).

(4) U razdoblju od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ustanove mogu izvoditi programe obrazovanja na temelju rješenja o odobrenju izvođenja programa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, ako se odgovarajući standard kvalifikacije upiše u Registar HKO-a prije isteka roka iz stavka 4. ovoga članka, ustanova je obvezna u roku od šest mjeseci od dana upisa standarda kvalifikacije u Registar HKO-a uskladiti programe obrazovanja sa standardom kvalifikacija.

(6) Ako ustanova izmijeni program obrazovanja sukladno stavku 5. ovoga članka, polaznicima upisanim prije donošenja rješenja mora omogućiti pohađanje i završavanje programa sukladno uvjetima koji su vrijedili na dan upisa.

(7) Do uspostave NISOO-a koristit će se informacijski sustav obrazovanja odraslih koji se vodi pri Agenciji.

(8) Metodologiju izrade programa obrazovanja iz članka 12. stavka 8. ovoga Zakona i programa vrednovanja iz članka 16. stavka 6. ovoga Zakona, Agencija će donijeti u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(9) Područja, postupke i alate za samovrednovanje iz članka 24. stavka 4. ovoga Zakona, Agencija će donijeti u roku od  godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(10) Osobama koje su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na poslovima ravnatelja, a ne ispunjavaju uvjete iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona, dopušta se rad do isteka mandata.  

(11) Ustanove su dužne zaposliti andragoškog voditelja u punom radnom vremenu u skladu sa člankom 7. stavkom 1. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Ustanova su dužne uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata sa odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 37.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj 17/07., 107/07 i 24/10).

Članak 38.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

O B R A Z L O Ž E N J E

Člankom 1 . stavkom 1 . propisuje se da je obrazovanje odraslih dio obrazovnog sustava Republike Hrvatske. Stavcima 2. i 3 . propisuje se da se obrazovanje odraslih odvija u formalnom i neformalnom obliku, a da se ovim Zakonom uređuje obrazovanje odraslih i neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad. Stavkom 4. propisuje se kako obrazovanje odraslih u smislu ovoga Zakona obuhvaća provedbu formalnih programa za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja/kurikuluma (u daljnjem tekstu: programi obrazovanja) za stjecanje kvalifikacija na razinama od 1 do 5 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (u daljnjem tekstu: HKO) osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, kao i provedbu formalnih programa za vrednovanje skupova ishoda učenja i dodjele kvalifikacija (u daljnjem tekstu: programi vrednovanja) na razinama od 2 do 5 HKO-a koji su stečeni formalnim i neformalnim obrazovanjem te informalnim učenjem, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja. Stavkom 5. propisuje se da neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad u smislu ovoga Zakona obuhvaća provedbu neformalnih oblika učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad a koji se provode i financiraju u okviru djelokruga ministarstva nadležnog za rad. Stavkom 6 . propisuje se da se na obrazovanje odraslih primjenjuju odredbe ovoga Zakona te odredbe zakona kojim se uređuje osnivanje i ustrojstvo ustanova, zakona kojim se uređuje djelatnost odgoja i obrazovanja u osnovnim i srednjim školama, te zakona kojim se uređuje djelatnost strukovnog obrazovanja i drugih posebnih propisa ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. Stavkom 7. propisuje se da se na neformalno obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad primjenjuju odredbe Zakona koji uređuje tržište rada. Stavkom 8. propisuje se kako se odredbe ovoga Zakona ne primjenjuju na programe obrazovanja odraslih čije je izvođenje uređeno posebnim propisima. Stavkom 9. propisuje se da se izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje koriste  neutralno i odnose se jednako na muški i ženski rod.

Člankom 2. propisuju se pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu .

Člankom 3 . propisuju se ciljevi i načela obrazovanja odraslih i  neformalnog obrazovanje odraslih za stjecanje vještina potrebnih za rad te načela vanjskog vrednovanja.

Člankom 4. stavcima 1. i 2. propisuje se kako obrazovanje odraslih provode ustanove koje imaju registriranu djelatnost obrazovanja odraslih i ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom, a to mogu biti ustanove osnovane isključivo radi obavljanja obrazovanja odraslih, školske ustanove, visoka učilišta, kao i ustanove koja uz obrazovanje odraslih obavljaju i druge djelatnosti (u daljnjem tekstu: ustanova). Stavkom 3. propisuje se da ustanova ima upravno vijeće, a sastav, način imenovanja odnosno izbor članova i trajanje mandata članova upravnog vijeća i način donošenja odluka utvrđuje se zakonom, odnosno aktom o osnivanju i statutom ustanove. Stavak 4. propisuje se mogućnost osnivanja stručnih tijela u ustanovama, što se uređuje statutom ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove.

Članak 5. propisuje da se djelatnost formalnog obrazovanja odraslih obavlja kao javna služba te to propisuje poslove da ustanove  na temelju javnih ovlasti izdaju javne isprave.

Članak 6. propisuje se da ustanova ima ravnatelja, propisuju se uvjeti za ravnatelja, kao i mogućnost da u ustanovama koje provode najviše pet programa obrazovanja, ravnatelj obavlja i poslove andragoškog voditelja, ako ispunjava uvjete za andragoškog voditelja.

Članak 7. stavak 1. propisuje da ustanova mora imati andragoškog voditelja zaposlenog na puno radno vrijeme, osim u slučaju kad ravnatelj obavlja i poslove andragoškog voditelja. Stavkom 2. propisuje se obveza ustanovama koje provode programe obrazovanja izvan sjedišta da za svakih pet mjesta izvođenja nastave izvan sjedišta zaposli andragoškog voditelja na puno radno vrijeme. Stavkom 3. propisuje se da je andragoški voditelj odgovoran za stručni rad ustanove. Stavkom 4. propisuju se uvjeti za andragoškog voditelja, stavkom 5. se propisuje kako se na poslovima andragoškog voditelja može zaposliti i osoba koja ima cjelovitu kvalifikaciju završenog studijskog programa s područja andragogije, a stavkom 6 . se propisuju poslovi koje obavlja andragoški voditelj.

Člankom 8 . stavkom 1 . propisuje se da ustanova može početi s izvođenjem programa nakon izvršnosti rješenja kojim se odobrava početak rada odnosno provedba programa. Stavkom 2. propisuju se uvjeti koje ustanova mora ispunjavati da bi mogla izvoditi programe. Stavak 3. propisuje da je ustanova obvezna u sjedištu osigurati uvjete za izvođenje najmanje jednog programa obrazovanja. Stavkom 4. propisuje se da je ustanova, prije podnošenja zahtjeva Ministarstvu radi dobivanja rješenja kojim se odobrava početak rada ili provedbe programa, obvezna pribaviti stručno mišljenje Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (u daljnjem tekstu: Agencija) o usklađenosti programa obrazovanja/programa vrednovanja s odgovarajućim standardom kvalifikacije, a stavkom 5. se propisuje obveza Agencije da na temelju stručne i andragoške procjene donese stručno mišljenje u roku od 45 dana od dana zaprimanja zahtjeva ustanove. Stavkom 6. propisuje se da ustanova podnosi Ministarstvu zahtjev za početak rada i provedbu programa obrazovanja te se taksativno propisuje dokumentacija koju je potrebno priložiti uz zahtjev. Stavak 7. propisuje da će svu dokumentaciju koju je podnositelj zahtjeva dužan dostaviti uz zahtjev, a Ministarstvu je dostupna iz elektroničkih baza podataka  ili na drugi način,  Ministarstvo pribaviti po službenoj dužnosti. Stavkom 8. se propisuje da je ustanova, u slučaju da se tijekom njenog obavljanja djelatnosti promijeni sjedište ustanove, odnosno prostor u kojemu obavlja djelatnost ili dio djelatnosti, ili ako se djelatnost proširuje izvođenjem novih programa obrazovanja/programa vrednovanja, dužna podnijeti zahtjev Ministarstvu za izdavanje rješenja za nastavak rada u promijenjenim uvjetima, a stavkom 9. se propisuje da je uz navedeni zahtjev  dužna dostaviti samo one dokaze o ispunjenosti materijalnih i kadrovskih uvjeta za provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja koji se odnose na rad u promijenjenim uvjetima. Stavak 10. propisuje da ispunjenost uvjeta za početak rada i izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja ili nastavak rada u promijenjenim uvjetima na temelju dokumentacije i/ili očevidom utvrđuje povjerenstvo koje imenuje ministar. Stavak 11. propisuje da o zahtjevima za početak rada i provedbu programa obrazovanja i zahtjevima za nastavak rada u promijenjenim uvjetima, Ministarstvo odlučuje rješenjem protiv kojeg se ne može izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog upravnog suda. Stavak 12 . propisuje da ustanova može započeti s radom i izvođenjem programa obrazovanja nakon izvršnosti rješenja kojim se odobrava početak rada i/ili provedba programa odnosno nastaviti s radom u promijenjenim uvjetima nakon izvršnosti rješenja za nastavak rada u promijenjenim uvjetima. Stavkom 13. propisuje se ministar nadležan za obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) pravilnikom propisuje standarde i normative za izvođenje programa odraslih.    

Članak 9. stavak 1. propisuje da ustanova obavlja djelatnost obrazovanja odraslih na temelju godišnjeg plana i programa rada ustanove koji donosi tijelo određeno statutom ustanove na prijedlog ravnatelja do 1. veljače za tekuću kalendarsku godinu. Stavkom 2. propisuje se sadržaj godišnjeg plana i programa ustanove. Stavkom 3 . propisuje se mogućnost donošenja izmjena i dopuna godišnjeg plana i programa rada ustanove, a stavkom 4. propisuje se obveza ustanove da godišnji plan i program rada ustanove te njegove izmjene i dopune ustanova  objavi u Nacionalnom informacijskom sustavu obrazovanja odraslih (u daljnjem tekstu: NISOO). Stavak 5. propisuje da o programima obrazovanja/programima vrednovanja koje izvodi, ustanova smije javno iznositi samo vjerodostojne podatke.

Članak 10. propisuje da se u sustavu obrazovanja odraslih provode programi obrazovanja i programi vrednovanja.

Članak 11. stavak 1. propisuje da program osnovnog obrazovanja odraslih donosi Ministarstvo . Stavak 2. propisuje  da Ministarstvo može donijeti i druge programe obrazovanja od posebne važnosti za Republiku Hrvatsku usmjerene na potrebe društva i gospodarstva. Stavak 3. propisuje da programe obrazovanja na razinama 2 do 5 HKO-a donosi ustanova uz prethodno pozitivno stručno mišljenje Agencije. Stavak 4. propisuje da se programi obrazovanja mogu izvoditi redovitom nastavom, konzultativno - instruktivnom nastavom i dopisno - konzultativnom nastavom. Stavak 5. propisuje da se nastava može izvoditi i u obliku nastave na daljinu,  uz prethodno pozitivno stručno mišljenje Agencije.

Člankom 12. stavkom 1. propisuje se kako programi obrazovanja obuhvaćaju programe na razinama od 1 do 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, a to su :program obrazovanja za stjecanje i vrednovanje skupova ishoda učenja, uključujući skupove ishoda učenja temeljnih vještina, program obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije i program obrazovanja za stjecanje cjelovite kvalifikacije. Stavak 2. propisuje da programi obrazovanja za stjecanje djelomične kvalifikacije obuhvaćaju: osposobljavanje – skupovi ishoda učenja i  kvalifikacije koje se stječu na razini 2, 3 i 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s razine 1, stručno usavršavanje – kvalifikacije koje se stječu na razini 4 HKO-a, a pristupa im se najmanje s iste razine te specijalističko usavršavanje – kvalifikacije koje se stječu na razini 5 HKO-a, osim programa koji pripadaju sustavu visokog obrazovanja, a pristupa im se najmanje s razine 4. Stavak 3. propisuje kako program obrazovanja mora omogućiti višesmjernu vertikalnu i horizontalnu prohodnost na svim razinama te se kontinuirano usklađivati s novim tehnikama i tehnologijama rada, andragoškim spoznajama ili promjenama propisa. Stavci 4. i 5. propisuju  da program obrazovanja kojim se stječe kvalifikacija mora biti usklađen sa Standardom kvalifikacija iz Registra HKO-a, a program obrazovanja kojim se stječe skup ishoda učenja mora biti usklađen sa skupom ishoda učenja iz Registra HKO-a. Stavkom 6. propisuje se da je ustanova obvezna u roku od šest mjeseci od dana upisa ili izmjene skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registru HKO-a uskladiti programe obrazovanja sa standardom kvalifikacija ili skupova ishoda učenja u Registru HKO-a, a stavak 7. propisuje da je navedeni program obrazovanja ustanova obvezna unijeti u NISOO, te da Agencija nakon izvršene stručne i andragoške procjene usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije iz Registra HKO-a, u NISOO-u potvrđuje valjanost unesenih izmjena. Stavak 8. propisuje da Metodologiju izrade programa obrazovanja donosi Agencija te je objavljuje na svojim mrežnim stranicama.

Člankom 13. stavkom 1 . propisuje se da se program obrazovanja izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može se izvoditi i na nekom od stranih jezika uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

Stavkom 2. propisuje se kako je za ishođenje suglasnosti Ministarstva, ustanova obvezna dostaviti Ministarstvu dokaz o poznavanju stranoga jezika najmanje na razini B2 Zajedničkog europskog referentnog okvira za jezike za osobe koje sudjeluju u izvođenju programa ili dokaz o poznavanju jezika za prevoditelja koji će sudjelovati u programu obrazovanja. Stavak 3. propisuje kako se iznimno, za izvođenje programa obrazovanja na stranom jeziku kojim se stječe cjelovita kvalifikacija na razini 4 HKO-a, primjenjuju propisi koji reguliraju izvođenje nastave na stranom jeziku u redovitom sustavu obrazovanja.

Članak 14. propisuje kako programi obrazovanja koji podliježu pravnim aktima Europske unije i međunarodnim propisima moraju biti usklađeni s odredbama istih te da se programi učenja stranih jezika kojima se stječe znanje i vještine potrebne za postizanje stupnjeva A1, A2, B1, B2, C1, C2 provode sukladno Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike.

Člankom 15. propisuje se kako ustanova može podnijeti zahtjev Ministarstvu radi davanja suglasnosti da se program koji se izvodi za radnike/štićenike neke pravne osobe, umjesto u prostorima ustanove, izvodi u prostorima te pravne osobe za čije se radnike/štićenike program izvodi te koju je dokumentaciju ustanova dužna dostaviti uz taj zahtjev. Ministarstvo suglasnost izdaje na određeni vremenski rok, a ustanova je obvezna dostaviti Agenciji obavijest o početku izvođenja programa.

Člankom 16. stavkom 1. propisuje se da programi vrednovanja skupova ishoda učenja omogućavaju vrednovanje prethodno stečenih znanja i vještina u skladu s odgovarajućim standardom skupa ishoda učenja iz Registra HKO-a. Stavkom 2. propisuje da sukladno odredbama zakona kojim se uređuje HKO, pristupnici mogu dokazati skupove ishoda učenja koje su prethodno stekli neformalnim i/ili informalnim načinom, prema odobrenim programima  vrednovanja. Stavak 3 , propisuje da program vrednovanja može provoditi ustanova koja ima rješenje o izvođenju programa obrazovanja koji obuhvaća sve skupove ishoda učenja koje želi vrednovati te rješenje Agencije o vrlo visokoj ili visokoj razini kvalitete. Stavcima 4. i 5. propisuje se obveza ustanove da u roku od šest mjeseci od dana upisa ili izmjene skupova ishoda učenja ili standarda kvalifikacije u Registru HKO-a uskladi programe vrednovanja sa standardom kvalifikacija ili skupova ishoda učenja u Registru HKO-a te da program vrednovanja unese u NISOO, kao i obveza Agencije da nakon izvršene stručne i andragoške procjene usklađenosti programa sa standardom kvalifikacije iz Registra HKO-a, u NISOO-u potvrdi valjanost unesenih izmjena. Stavkom 6. propisuje se kako metodologiju izrade programa vrednovanja donosi Agencija te je objavljuje na mrežnim stranicama Agencije. Stavkom 7. propisuje se da načine i postupke priznavanja i vrednovanja prethodnoga učenja propisuje ministar pravilnikom.

Člankom 17. stavkom 1. propisuje se da se neformalnim obrazovanjem odraslih provode neformalni oblici učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad. Stavak 2. propisuje da se kriteriji za odabir vještina potrebnih za rad iz stavka 1. ovoga Zakona utvrđuju na temelju ocjene stanja tržišta rada i ispitivanju potreba za vještinama. Stavak 3 . propisuje da se neformalni oblici učenja za  stjecanje vještina potrebnih za rad mogu financirati putem vaučera. Stavak 4. propisuje da vaučer iz stavka 3. ovoga članka dodjeljuje Hrvatski zavod za zapošljavanje, polazniku neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad. Stavak 5. propisuje da se kriterij za dodjelu vaučera utvrđuje na temelju provedenih postupaka procjene postojećih vještina polaznika te potrebe za razvojem novih vještina. Stavak 6. propisuje da kriterije za odabir vještina potrebnih za rad i kriterije za dodjelu vaučera polaznicima neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad  utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za rad. Stavak 7. propisuje da se neformalni oblici učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad vrednuju na temelju kriterija vrednovanja sukladno propisu koji uređuje tržište rada. Stavak 8. propisuje da će polazniku neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad  nakon završenog neformalnog oblika učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad, Hrvatski zavod za zapošljavanje izdati potvrdu  o uspješno završenom neformalnom obliku učenja za  stjecanje vještina potrebnih za rad. Stavkom 9 . propisuje se da će se međusobna prava i obveze polaznika neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad, pružatelja usluge neformalnog oblika učenja za stjecanje vještina potrebnih za rad i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje urediti ugovorom  o obrazovanju odraslih. Stavak 10. propisuje da ako je polaznik neformalnog obrazovanja odraslih za  stjecanje vještina potrebnih za rad zaposlena osoba međusobna prava i obveze radnika i poslodavca uredit će se sukladno općem propisu o radu.

Članak 18. stavak 1. propisuje da nastavnici u obrazovanju odraslih (u daljnjem tekstu: nastavnici) zasnivaju radni odnos u ustanovi sukladno odredbama zakona kojim su uređeni radni odnosi ili ostvaruju suradnju sukladno odredbama zakona kojima su uređeni obvezni odnosi. Stavak 2. propisuje da je ustanova obvezna zaposliti na puno radno vrijeme najmanje jednog nastavnika na svaka dva obrazovna sektora u kojima izvodi program obrazovanja/program vrednovanja. Stavak 3. propisuje da nastavnici koji sudjeluju u provedbi programa obrazovanja/programa vrednovanja moraju ispunjavati uvjete zadane programom obrazovanja/programom vrednovanja.

Člankom 19. stavkom 1 . propisuje se da poslove u ustanovi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.). Stavkom 2. propisuje se kako poslove u ustanovi  ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom („Narodne novine“, br. 125/11., 144/12., 56/15, 61/15, 101/17 i 118/18.). Stavkom 3. propisuje se kako poslove u ustanovi  ne može obavljati ni osoba protiv koje se vodi kazneni postupak za neko od kaznenih djela navedenih u stavku 1. i 2. ovoga članka. Stavkom 4. propisuje se da je u slučaju kad je osoba koja obavlja poslove u ustanovi  pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, ustanova  kao poslodavac dužna otkazati ugovor bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka izvanrednim otkazom ugovora o radu, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika, u kojem će slučaju poslodavac, istodobno uz otkazivanje ugovora, od radnika zahtijevati da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka. Stavkom 5. propisuje se da će, u slučaju da ustanova kao poslodavac sazna da je protiv osobe koja obavlja poslove u ustanovi pokrenut i vodi se kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz stavka 1. i 2. ovoga članka, udaljiti osobu od obavljanja poslova do obustave kaznenog postupka, odnosno najduže do pravomoćnosti sudske presude, uz pravo na naknadu plaće u visini dvije trećine prosječne mjesečne plaće koju je osoba ostvarila u tri mjeseca prije udaljenja od obavljanja poslova. Stavkom 6. propisuje se da će se, u slučaju kad je pravomoćnim rješenjem obustavljen kazneni postupak pokrenut protiv radnika ili je pravomoćnom presudom radnik oslobođen od odgovornosti, radniku e vratiti obustavljeni dio plaće od prvog dana udaljenja.

Člankom 20. stavkom 1. propisuje se da nastavnici i andragoški voditelji imaju pravo i obvezu trajno se stručno usavršavati i osposobljavati u sektorskom području i u području andragoških kompetencija, o čemu se u ustanovi vodi evidencija. U stavku 2 . propisano je što se podrazumijeva pod trajnim stručnim usavršavanjem i osposobljavanjem, a u stavku 3. je propisano da stručno usavršavanje i osposobljavanje provodi Agencija i druge pravne osobe koje ishode suglasnost Agencije. Stavak 4. propisuje da  programe za stručno usavršavanje i osposobljavanje može donijeti Ministarstvo, Agencija i druge pravne osobe koje ishode suglasnost Agencije na predloženi program usavršavanja i osposobljavanja, dok se u stavku 5. propisuje što sadržava program stručnog usavršavanja i osposobljavanja.

Člankom 21. stavcima 1. - 3 . propisuje se  da se status polaznika stječe upisom u program obrazovanja, status pristupnika stječe se prijavom za program vrednovanja skupova ishoda učenja, a polaznik i pristupnik mogu biti osobe s navršenih najmanje 14 godina života koje ispunjavaju ostale uvjete propisane programom. Stavcima 4. i 5. propisuje se prestanak statusa polaznika i pristupnika. Stavkom 6 . propisuje se da polaznik ima obvezu pohađanja nastave sukladno programu obrazovanja koji je upisao, a stavkom 7. se propisuje da je prilikom upisa u program obrazovanja/program vrednovanja ustanova dužna s polaznikom sklopiti ugovor kojim se utvrđuju međusobna prava i obveze. Stavak 8. propisuje kako se prava i obveze zaposlenika i poslodavca za vrijeme sudjelovanja zaposlenika u obrazovanju odraslih, reguliraju s sukladno propisu kojim su uređeni radni odnosi.

Člankom 22. stavkom 1. propisuje se da je ustanova obvezna voditi brigu o pravima polaznika i pristupnika, postupati etično i na dobrobit polaznika i pristupnika. Stavcima 2. i 3. propisuje se kako je provedba programa obrazovanja prilagođena prethodnom obrazovanju, znanju, vještinama i sposobnostima polaznika te kako su ustanove obvezne osigurati  razumnu prilagodbu metoda, načina i oblika rada za osobe s invaliditetom uključene u program obrazovanja/program vrednovanja. Stavkom 4. propisuje se da će ustanova priznati prethodno stečene skupove ishoda učenja za koje polaznik posjeduje javnu ispravu, ako su dio kvalifikacije koju polaznik želi dodatno steći, a koja je upisana u Registar HKO-a. Stavkom 5. propisuje se kako se iznimno od stavka 4. ovoga članka, polaznicima koji su stekli kvalifikaciju prije upisa standarda kvalifikacije u Registar HKO-a, kao dokaz o stečenim ishodima učenja priznaje se javna isprava. Stavak 6. propisuje kako se, iznimno od stavka 4. ovoga članka, na zahtjev polaznika koji ne posjeduje javnu ispravu, može provjeriti stečeno znanje i vještine iz praktične nastave i vježbi pred tročlanim povjerenstvom koje imenuje ravnatelj na način propisan statutom ustanove, a od kojih je jedan član nastavnik praktične nastave i vježbi. Stavak 7. propisuje da se polazniku koji je provjerom pred povjerenstvom dokazao stečeno znanje i vještine iz praktične nastave i vježbi, u dijelu programa ili u cjelini, proporcionalno skraćuje trajanje obrazovanja. Stavak 8. propisuje da polaznici koji imaju cjelovitu kvalifikaciju mogu u ustanovi upisati program obrazovanja za stjecanje druge kvalifikacije uz priznavanje prethodnog obrazovanja. Stavak 9. propisuje da se polaznicima obrazovanja odraslih koji nisu stekli cjelovitu kvalifikaciju na razinama 1 ili 3 ili 4 omogućava nastavak obrazovanja uz priznavanje ranije stečenih ishoda učenja, što se dokazuje javnom ispravom. Stavkom 10. se propisuje da stručno tijelo određeno statutom ustanove, na temelju javnih isprava o prethodno završenom obrazovanju u skladu sa standardnom kvalifikacije, utvrđuje programske razlike za svakog polaznika iz stavaka 7. i 8. pojedinačno te o tome donosi odluku. Stavkom 11. se propisuje da se upis u program obrazovanja obavlja na temelju odluke koju donosi upravno tijelo utvrđeno statutom ustanove, a   stavkom 12 . se propisuje kako se tom odlukom utvrđuju uvjeti i način upisa polaznika, rokovi upisa i početka nastave. Stavkom 13. se propisuje da je ustanova dužna oglasiti uvjete i način upisa polaznika, rokove upisa i početka nastave, a iznimno se, upis u programe obrazovanja odraslih može obaviti bez oglašavanja, ako se izvođenje programa organizira na zahtjev i za potrebe druge pravne osobe.

Člankom 23. stavkom 1. propisuje se da sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih obuhvaća i unutarnji i vanjski sustav osiguravanja kvalitete. Unutarnji sustav osiguravanja kvalitete uspostavlja sama ustanova i kao dio toga sustava redovito provodi proces samovrednovanja. Učinkovitost unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete i redovitost provedbe procesa samovrednovanja, provjeravaju se u postupku vanjskoga vrednovanja. Stavak 2. propisuje načela na kojima se temelji kvaliteta obrazovanja. Stavak 3. propisuje da sustav osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih čine tijela u sustavu osiguravanja kvalitete te postupci i alati za ostvarenje ciljeva . Stavak 4. propisuje da se sustav osiguravanja kvalitete ustanova uspostavlja kontinuiranim vrednovanjem polaznika, ustanova, obrazovnih programa i njihove provedbe postupcima samovrednovanja ustanova, vanjskog vrednovanja, vrednovanja provedbe programa obrazovanja i programa vrednovanja, vanjskog vrednovanja ishoda učenja polaznika, inspekcijskog, stručnog i upravnog nadzora nad radom ustanove te praćenja rada ustanova putem nacionalnog informacijskog sustava obrazovanja odraslih.

Članak 24. stavci 1. - 3. propisuju da ustanova provodi samovrednovanje na temelju smjernica i alata za samovrednovanje te sastavlja izvješće o samovrednovanju, kao i da je samovrednovanje podloga za vanjsko vrednovanje. Stavcima 3. i 4. propisuje se da područja, postupke, smjernice i alate za samovrednovanje donosi Agencija, koja također vodi i održava informacijski sustav koji pruža potporu ustanovama u provedbi samovrednovanja te se njime koristi pri vanjskom vrednovanju ustanova.

Članak 25. stavci 1.- 4. propisuju kako se u procesu osiguravanja kvalitete provodi i vanjsko vrednovanje ustanova koje provodi Agencija. Vanjsko vrednovanje pokreće Agencija temeljem godišnjeg plana provedbe vanjskog vrednovanja ustanova, na zahtjev ustanove ili ako za to postoje opravdani razlozi, a nakon postupka vanjskog vrednovanja čelnik Agencije donosi rješenje o ocjeni razine kvalitete. Stavkom 5. propisuje se da se prilikom ocjenjivanja kvalitete ustanove u obzir uzimaju rezultati vanjskog vrednovanja ustanove te  nalazi inspekcijskog nadzora i nadzora nad stručnim radom ustanove. Stavak 6. propisuje ocjena kvalitete ustanove nakon provedenog postupka vanjskog vrednovanja ustanove može biti: vrlo visoka razina kvalitete, visoka razina kvalitete, zadovoljavajuća razina kvalitete te nezadovoljavajuća razina kvalitete. Stavak 7. propisuje kako se rješenje o ocjeni razine kvalitete donosi na razdoblje od pet do sedam godina, o čemu se u NISOO-u vodi javno dostupna evidencija . Stavkom 8. se propisuje da u slučaju kršenja odredaba ovoga Zakona te drugih propisa kojima se uređuje rad ustanove, Agencija može ukinuti rješenje o ocjeni razine kvalitete i prije isteka razdoblja od pet godina i za sve ocjene osim ocjene „ nezadovoljavajuća razina kvalitete“. Stavak 9. propisuje da se rješenje o ocjeni razine kvalitete može ukinuti i nakon rješenja inspekcije kojim su utvrđene nepravilnosti u radu ustanove vezane uz izdavanje javne isprave, izdavanje javne isprave bez rješenja za provedbu programa obrazovanja/programa vrednovanja , izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja suprotno odredbama članka 8. stavaka 1. i 12. ovoga Zakona, kao i kršenja odredbi članka 22. stavka 1. ovoga Zakona. Stavkom 10. se propisuje da rješenje o ukidanju rješenja o ocjeni razine kvalitete donosi čelnik Agencije, a protiv rješenja se ne može izjaviti žalba, već se može pokrenuti upravni spor tužbom kod nadležnog suda.  Stavkom 11. se propisuje da ustanova može zatražiti ponovno vanjsko vrednovanje i prije isteka roka od pet godina ako je ocjenjena ocjenom visoka razina kvalitete ili ocjenom zadovoljavajuća razina kvalitete. Stavkom 12. propisuje se da troškove vanjskog vrednovanja snosi ustanova.

Članak 26. stavak 1. propisuje da će ustanovi koja je ocijenjena nezadovoljavajućom razinom kvalitete, Agencija u roku od 30 dana od dana donošenja rješenja, uputiti mjere za unaprjeđenje rada ustanove te odrediti rok za izvršenje mjera, a najdulje do 12 mjeseci, a stavak 2. propisuje da za trajanja navedenog roka ustanova ne može ishoditi nova stručna mišljenja Agencije, niti rješenja Ministarstva kojima se odobrava provedba programa obrazovanja/programa vrednovanja. Stavak 3. propisuje kako po isteku roka za izvršenje mjera, Agencija stručnim nadzorom utvrđuje izvršenost mjera nakon čega čelnik Agencije donosi rješenje o ocjeni razine kvalitete. Stavak 4. propisuje da u slučaju da je ustanova dva puta uzastopno ocijenjena ocjenom nezadovoljavajuće razine kvalitete, Ministarstvo donosi rješenje o trajnoj zabrani izvođenja svih odobrenih programa obrazovanja/programa vrednovanja. Stavak 5. propisuje kako načine, postupke i kriterije provedbe vanjskog vrednovanja ustanova iz članaka 25. i 26. ovoga Zakona, kao i vanjskog vrednovanja skupova ishoda učenja iz članka 27.  ovoga Zakona propisuje ministar pravilnikom.

Članak 27. stavci 1. i 2. propisuju da je vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja polaznika u nadležnosti Agencije koja donosi plan za njegovu provedbu te da se vanjsko vrednovanje skupova ishoda učenja polaznika može provoditi tijekom obrane završnog rada i završne provjere u sklopu programa obrazovanja ili provjere ishoda učenja u sklopu programa vrednovanja (osim programa koji temeljem drugih propisa završavaju posebnim postupkom vanjskog vrednovanja). Stavcima 4. i 5. propisuje se da je ustanova obvezna prijaviti Agenciji popis kandidata i termine završne provjere ili obrane završnog rada najkasnije 15 dana prije njihovog održavanja, a ustanova koja ne postupi na navedeni način ne smije izdati javnu ispravu.

Člankom 28. stavcima 1.- 3. propisuje se da je ustanova, na zahtjev Ministarstva obvezna dostaviti dokaze o ispunjenosti uvjeta za izvođenje već odobrenih programa obrazovanja/programa vrednovanja te da će Ministarstvo ako utvrdi da ustanova ne ispunjava neki od uvjeta za izvođenje odobrenog programa obrazovanja/programa vrednovanja, odrediti rok u kojem je ustanova obvezna ukloniti nedostatke, odnosno ispuniti uvjete potrebne za izvođenje već odobrenog programa. U slučaju da ustanova u određenom roku ne otkloni nedostatke, Ministarstvo će donijeti rješenje o ukidanju rješenja za izvođenje odobrenog programa obrazovanja/programa vrednovanja. Stavkom 4. se propisuje da ustanova kojoj je izdano rješenje kojim se ukida rješenje o odobrenom izvođenju programa, ne može tri godine od donošenja rješenja Ministarstvu podnijeti zahtjev za izvođenje programa obrazovanja/programa vrednovanja koji su rješenjem ukinuti. Stavkom 5. se propisuje kako se ustanovi koja je dva puta uzastopno ocjenjena nezadovoljavajućom ocjenom razine kvalitete izdaje  rješenje o trajnoj zabrani izvođenja svih odobrenih programa obrazovanja/programa vrednovanja.  

Člankom 29. stavkom 1. propisuje se da ustanove vode andragošku dokumentaciju. Stavkom 2. propisuje se kako se znanja, vještine i sposobnosti stečene obrazovanjem odraslih sukladno ovom Zakonu dokazuju  javnom ispravom koju ustanova može izdati samo ako ima rješenje Ministarstva o izvođenju programa obrazovanja/programa vrednovanja. Stavkom 3. propisuje se da je ustanova obvezna evidenciju o svakom provedenom vrednovanju skupova ishoda učenja voditi i u NISOO-u. Stavkom 4. propisuje se da se u obrazovanju odraslih vode evidencije o ustanovama, programima obrazovanja i programima vrednovanja, polaznicima, pristupnicima, vanjskom vrednovanju ustanova,  andragoškim voditeljima, nastavnicima u obrazovanju odraslih, evidencije o drugim podatcima važnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti te se u te svrhe uspostavlja NISOO koji je u nadležnosti Ministarstva. Stavcima 5.-7. propisuje se da Ministarstvo izdaje ovlaštenje za pristup razinama funkcionalnosti i vrstama podataka iz NISOO, da su Agencija i drugi dionici sukladno dodijeljenim ovlastima, obvezni pravodobno i vjerodostojno izvršavati obvezu unosa podataka u NISOO, da  podatci iz NISOO-a moraju biti zaštićeni od zloporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa te da se podaci o polaznicima i radnicima vode i koriste u skladu s odredbama propisa kojima je uređena zaštita osobnih podataka. Stavkom 8. propisuje se da naziv, sadržaj, oblik i način vođenja andragoške dokumentacije., javnih isprava te evidencija propisuje ministar pravilnikom.

Člankom 30. stavkom 1. propisuje se kako se u državnom proračunu osiguravaju sredstva za provedbu programa osnovnog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima, o čijoj raspodjeli svake godine odluku donosi ministar. Stavkom 2. propisuje se da se financijska sredstva za provedbu programa obrazovanja mogu osigurati u državnom proračunu Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, od poslodavaca i/ili neposredno od polaznika te iz drugih izvora. Stavkom 3. propisuje se da se za provedbu programa osnovnog obrazovanja odraslih i osposobljavanja za jednostavnije poslove u zanimanjima mogu osigurati sredstva sufinanciranja i iz drugih izvora. Stavkom 4. propisuje se da se financijska sredstva iz stavka 1. i 2. ovoga članka dodjeljuju putem javnog poziva i/ili u obliku vaučera. Stavkom 5. propisuje se da se sukladno raspoloživim sredstvima mogu financirati/sufinancirati i troškovi prijevoza i opreme potrebne za sudjelovanje u programu obrazovanja polaznika uključenih u programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka. Stavkom 6. se propisuje da se financijska sredstva iz stavak 1. i 2. ovoga članka odnose na troškove obrazovanja hrvatskih državljana, državljana država članica Europskog gospodarskog prostora s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, državljana trećih zemalja koji imaju odobren status stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj te osoba sukladno zakonu kojim se uređuje međunarodna i privremena zaštita.

Članak 31. propisuje da ustanova ne smije zahtijevati od polaznika pokrivanje troškova obrazovanja koje je financirano javnim sredstvima, kao i da se u slučajevima kada je obrazovanje odraslih sufinancirano javnim sredstvima udio sredstava koja plaća polaznik umanjuje u razmjernom dijelu, to jest umanjuje se za sufinancirani dio.

Članak 32. propisuje da praćenje i razvoj sustava obrazovanja odraslih provode Ministarstvo i Agencija te da Ministar odlukom imenuje savjetodavno/koordinacijsko tijelo, čije stalne članove čine predstavnici Ministarstva, Agencije, ministarstva nadležnog za rad, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i predstavnici ustanova i strukovnih udruga koje djeluju u cilju promocije obrazovanja odraslih, a  prema potrebi, u radu tijela sudjeluju i predstavnici drugih dionika, ovisno o predmetnoj temi.

Članak 33. stavak 1. propisuje da upravni nadzor nad radom ustanove provodi Ministarstvo, sukladno zakonu kojim s3e regulira sustav državne uprave. Stavkom 2. propisuje se da inspekcijski nadzor nad ustanovama za obrazovanje odraslih provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom. Stavkom 3. propisuje se da nadzor nad stručnim radom ustanove provodi Agencija, a stavkom 4. se propisuje da se  nadzora Agencije nad stručnim radom ustanove dostavljaju Ministarstvu. Stavkom 5. se propisuje da se javna sredstva iz članka 30. stavka 1. i 2. ovoga Zakona moraju trošiti zakonski, namjenski i svrhovito te u skladu s odredbama zakona kojima je uređen proračun i sustav fiskalne odgovornosti i posebnim propisima kojima se uređuje djelokrug i rad tijela koja su dodijelila takva sredstva.

Člankom 34 . stavkom 1. propisuje se da će se novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba: u kojoj tijelo određeno statutom ustanove na prijedlog ravnatelja ustanove do 1. veljače za tekuću kalendarsku godinu ne donese godišnji plan i program, koja ne vodi andragošku dokumentaciju, koja ne unosi pravovremeno i vjerodostojno podatke u NISOO, a stavkom 3. propisuje se da će se novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kazniti i ravnatelj pravne osobe koja je učinila neki od prekršaja propisan stavkom 1. Stavkom 2. se propisuje kako će se novčanom kaznom od 20.000,00 do 50.000,00 kuna kazniti za prekršaj pravna osoba: koja izvodi program obrazovanja/program vrednovanja bez rješenja ministarstva kojim se odobrava izvođenje programa ili nastavak izvođenja programa u promijenjenim uvjetima, koja izdaje javne isprave bez rješenja ministarstva kojim se odobrava izvođenje programa ili nastavak izvođenja programa u promijenjenim uvjetima, koja javno iznosi netočne informacije o programima obrazovanja/programima vrednovanja koje provodi, koja nije zaposlila u punom radnom vremenu najmanje jednog nastavnika na svaka dva obrazovna sektora u kojima izvodi program obrazovanja ili program vrednovanja, koja upisuje polaznike programa obrazovanja i programa vrednovanja mlađe od 14 godina života, a stavkom 4. propisuje se da će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti i ravnatelj pravne osobe koja je učinila neki od prekršaja propisanih stavkom 2. ovoga članka.

Članak 35. stavak 1. propisuje da će ministar u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti pravilnik o standardima i normativima za izvođenje programa odraslih, pravilnik o načinima i postupcima priznavanja i vrednovanja prethodnog učenja, pravilnik o načinima, postupcima i kriterijima provedbe vanjskog vrednovanja ustanova i vanjskog vrednovanja skupova ishoda učenja te pravilnik o nazivu, sadržaju, obliku i načinu vođenja andragoške dokumentacije, javnih isprava te evidencija o ustanovama, programima obrazovanja i programima vrednovanja, polaznicima, pristupnicima, vanjskom vrednovanju ustanova,  andragoškim voditeljima, nastavnicima u obrazovanju odraslih i drugim podatcima važnim za praćenje stanja i razvoj djelatnosti. Stavak 2. propisuje da će ministar nadležan za rad u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti odluku iz članka 17. stavka 6. ovoga Zakona. Stavkom 3. se propisuje da će se do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 1. ovoga članka primjenjivati Pravilnik o sadržaju, obliku te načinu vođenja i čuvanja andragoške dokumentacije (Narodne novine, broj 129/08.), Pravilnik o javnim ispravama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08., 50/10. i 61/14.), Pravilnik o evidencijama u obrazovanju odraslih (Narodne novine, broj 129/08.) i Pravilnik o standardima i normativima te načinu i postupku utvrđivanja uvjeta u ustanovama za obrazovanje odraslih (129/08). Stavcima 4.i 5. se propisuje da u razdoblju od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ustanove mogu izvoditi programe obrazovanja na temelju rješenja o odobrenju izvođenja programa donesenih prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a iznimno od navedenog, u slučaju da se odgovarajući standard kvalifikacije upiše u Registar HKO-a prije isteka roka od tri godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona ovoga članka, ustanova je obvezna u roku od šest mjeseci od dana upisa standarda kvalifikacije u Registar HKO-a uskladiti programe obrazovanja sa standardom kvalifikacija. Stavkom 6. se propisuje da ustanova koja izmijeni program obrazovanja sukladno stavku 5. ovoga članka, polaznicima upisanim prije donošenja rješenja mora omogućiti pohađanje i završavanje programa sukladno uvjetima koji su vrijedili na dan upisa. Stavkom 7. propisuje se da će se do uspostave NISOO-a, koristiti informacijski sustav obrazovanja odraslih koji se vodi pri Agenciji. Stavkom 8. propisuje se da će metodologiju izrade programa obrazovanja i programa vrednovanja, Agencija donijeti u roku od šest mjeseci od donošenja ovoga Zakona. Stavkom 9. propisuje se da će Agencija, roku od  godinu dana od donošenja ovoga Zakona, donijeti područja, postupke i alate za samovrednovanje. Stavkom 10. propisuje se da se osobama koje su u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na poslovima ravnatelja, a ne ispunjavaju uvjete propisane ovim Zakonom dopušta rad do isteka mandata. Stavak 11. propisuje da su ustanove dužne zaposliti andragoškog voditelja u punom radnom vremenu u skladu s odredbama ovog Zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36. propisuje da su ustanove dužne uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata sa odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Člankom 37. propisuje se da danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o obrazovanju odraslih („Narodne novine“, broj 17/07., 107/07 – čl. 22. Zakona o Agenciji za mobilnost  i programe Europske unije i 24/10. – čl. 20. st. 3. podst.1. Zakona o Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih).

Člankom 38. propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.