2.

ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA

2.3.

Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je sukladno zakonskim ovlaštenjima i smjernicama Programa Vlade Republike Hrvatske, iz P rogramskog područja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće , provelo produktivne konzultacije sa socijalnim partnerima radi postizanja dogovora o načinu redefiniranja radnog zakonodavstva.

Konzultacije sa socijalnim partnerima – Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom poslodavaca, provedene su kako bi se utvrdile stručne podloge i iskazali interesi za redefiniranjem radnog zakonodavstva i njegovim sadržajem te opsegom.

Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je kao nositelj normativnog procesa, ocijenilo da su socijalni partneri opisali probleme u primjeni brojnih zakonskih instituta te, sukladno svojim interesima, aktivno predložili nova normativna rješenja (u vidu izmjena i dopuna važećih zakonskih instituta i pojedinih odredbi) i u konačnici, odredili ciljeve te očekivane ishode predloženih promjena.

Rezultati cjelovito provedenih konzultacija, prema opsegu i sadržaju predloženih promjena, jasno ukazuju na potrebu redefiniranja većeg dijela zakonskih odredbi, odnosno na potrebu donošenja novoga Zakona.

Obzirom na trajanje detaljno i sustavno vođenih konzultacija sa socijalnim partnerima, koje su se odvijale u razdoblju od rujna 2020. do kraja travnja 2021. godine, potreba donošenja novoga zakona, nije mogla biti iskazana u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, stoga se normativni postupak radi donošenja novoga zakona, vodi sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj 44/17), na temelju kojega se podnosi i objavljuje ovaj obrazac Prethodne procjene.

U međuvremenu, 29. travnja 2021. godine, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. , u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, upućen je Europskoj komisiji za završno usuglašavanje, kako bi se na temelju toga planskog dokumenta omogućilo da se u Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize.

Jedna od reformi, predloženih navedenim planskim dokumentom, je i reforma u komponenti C 4. 1. R 4 Unaprjeđenje radnog zakonodavstva , čime je nesporno, pojačan reformski značaj vođenja zakonodavnih aktivnosti navedenih u ovoj Prethodnoj procjeni.

Slijedom reformskih zadaća iz citiranih programskih i planskih dokumenata, kao i rezultata provedenih konzultacija, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao stručni nositelj zakonodavnih aktivnosti, ističe potrebu redefiniranja slijedeće materije općeg propisa o radu:

1. Ugovor o radu na određeno vrijeme, uz odgovarajuće izmjene odredbi o otkazu (otpremnina; relativna zabrana otkaza), probnom radu i pripravništvu te ugovoru stalnog sezonca

2. Uređenje ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada

3. Uređenje ustupanja radnika i upućivanja radnika povezanim poslodavcima

4. Uređenje agencijskog rada s odgovarajućim usklađivanjem s Direktivom (EU) 2019/1152

5. Uređenje dodatnog rada slijedom materije koja je uređena važećim člankom 61. i 62. Zakona o radu, uz moguća povećanja ugovorenog radnog vremena u dodatnom radu

Obrazloženje za točke 1. - 5. : Analitički pokazatelji upućuju na značajan udio rada na određeno vrijeme u Hrvatskoj, a čemu uvelike doprinosi sezonalni karakter poslova u sektoru turizma i ugostiteljstva kao važnom dijelu gospodarstva. U primjeni ovoga radno pravnog instituta zapaženi su primjeri zlouporaba (posebice u vezi nejednakog postupanja prema ženama radi trudnoće i majčinstva). Stoga će biti potrebno provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pružanja veće sigurnosti radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora. Time bi se utjecalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora. Zakonske izmjene će biti usmjerene k ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca te boljim definiranjem pojma „uzastopnosti“. U pojedinim sustavima (primjerice, sustav odgoja i obrazovanja) navedeno će posebice pozitivno utjecati na položaj žena na tržištu rada.

Poticanje sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme,  po uzoru na neke druge europske države (primjerice Francusku, Sloveniju, Poljsku, Nizozemsku), uključivalo bi mogućnost uvođenja zakonskih odredbi kojima bi se na teret poslodavca osiguravale dodatne edukacije radnika u svrhu podizanja njihove zapošljivosti, i to prvenstveno radi dodatne zaštite privremeno zaposlenih radnika.

U pogledu mogućnosti zapošljavanja i rada u nepunom radnom vremenu, utvrđeno je kako isti u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznat, iako je važeći Zakon o radu još od 2014. uveo načelo razmjernosti, tzv . pro rata temporis , prema kojemu poslodavac isplaćuje plaću i druga materijalna prava radniku razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Naime, prema službenim podacima HZMO-a, na kraju 2020. evidentirano je svega 4% osiguranika s ugovorom o radu u nepunom radnom vremenu. Očekuje se da će, prilikom transponiranja Direktive (EU) 2019/1158, optimalno kreirane nove zakonske odredbe pospješiti korištenje ove mogućnosti, ponajprije od strane roditelja i pružatelja skrbi te mladih, kako bi im se olakšalo uravnoteženje obiteljskog odnosno privatnog s profesionalnim životom.

U pogledu izmjena koje se odnose na preciznije uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada ili tzv. rada od kuće, potrebno je dodatno prepoznati i poseban način obavljanja rada na daljinu upotrebom informacijskih i komunikacijskih sredstava, a što posebno dolazi do izražaja u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 kada je značajno poraslo korištenje mogućnosti rada od kuće. Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu rada osigurat će pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa u izvanrednim, ali i u redovnim okolnostima. Odgovarajućom pravnom regulacijom mogu se ostvariti preduvjeti za stabilnost radnih mjesta i održavanje stope zaposlenosti u redovnim i izvanrednim okolnostima. Time dolazi do smanjenja troškova rada i nekih osobnih troškova radnika uz veće mogućnosti usklađivanja profesionalnih s osobnim te obiteljskim potrebama što će posebice pozitivno utjecati na zaposlene roditelje mlađe djece. Takvim zakonskim rješenjem se, štiteći prava radnika, omogućava fleksibilna organizaciju rada, posebno u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju.

Nadalje, ukazuje se opravdanim afirmirati pravo na dodatni rad za druge poslodavce, proširujući mogućnosti takvoga rada, radi dodatne zarade i postizanja boljeg životnog standarda te oblika zapošljavanja prilagodljivog posebnim potrebama organizacije rada kod poslodavca.

6. Radno vrijeme i godišnji odmor

7. Plaća i naknada plaće

Obrazloženje za točke 6. i 7. :  Uočena je potreba dopune odredbe o pojmu radnog vremena radi povezivanja te odredbe s odredbama o evidenciji radnog vremena i odredbama o plaći i naknadi plaće, definiranja vremena pripravnosti; uvođenja novosti vezanih uz ograničenja vremena raspoloživosti izvan radnog vremena radnika.

Predlaže se brisati odredbe članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. i 3. Zakona, te ih izmjestiti u drugi dio Zakona u kojemu se uređuje zasnivanje radnog odnosa; dopuniti sadržaj odredbe kako bi bio jasan razlog propisivanja punog radnog vremena u nacionalnom zakonodavstvu (propisi radnog i socijalnog zakonodavstva) i nakon što su preuzeti zahtjevi o najduljem tjednom radnom vremenu iz Direktive 2003/88/EZ.

Nadalje, predlaže se dopuniti i izmijeniti odredbu o prekovremenom radu, te razmotriti potrebu izmjene ograničenja trajanja prekovremenog rada te mogućnost uvođenja upravnih mjera u inspekcijskom nadzoru na području rada u slučaju nepridržavanja dužnosti izdavanja pisanog naloga za prekovremeni rad.

Posebno se nameće potreba za izmjenom članka 66. o rasporedu radnog vremena, tako da se zakonska materija raspodijeli u više članaka zbog njegove složenosti, kao i dopunom odredbe o preraspodjeli radnog vremena u kojoj je potrebno jasno odrediti pojam preraspodjele radnog vremena, te odnos prekovremenog rada i preraspodjele. Preporuka bi bila i da se drukčije uredi struktura odjeljka o radnom vremenu.

Odredbe Zakona koje se odnose na uređenje prava na plaćeni godišnji odmor, potrebno je izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje i prenošenje godišnjeg odmora, zbog uočenih poteškoća u pravilnoj primjeni ovih zakonskih normi.

Nadalje, iznimno je važno adekvatno definirati pojam plaće te ga bolje povezati s institutom minimalne plaće radi olakšane primjene propisa s područja rada, odnosno njihove usklađene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada. To će se postići jasnim definiranjem svih sastavnih dijelova plaće, a utjecat će i na provedbu ciljeva zacrtanih prijedlogom izmjena Zakona o minimalnoj plaći. Osim toga, u dogovoru sa socijalnim partnerima razmotrit će se i poduzimanje odgovarajućih mjera za smanjenje jaza u plaćama između žena i muškaraca, a koji jaz nepovoljno utječe i na razlike u visini mirovina prema spolu.

8. Prestanak ugovora o radu

Obrazloženje : Potrebno je revidirati i zakonsku odredbu o prestanku radnog odnosa na temelju samoga zakona zbog navršene životne dobi (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije). Ova odredba znatno otežava mogućnost duljeg ostanka u svijetu rada i ostvarivanje prava na povećanje mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34% do najviše 20,4%. Tome doprinosi i neadekvatna odredba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koja u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu. Usporedno i sveobuhvatno potrebno je pristupiti i izmjeni povezanih propisa.

9. Kolektivni radni odnosi – radnička vijeća i kolektivno pregovaranje, zaštita sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i štrajk

Obrazloženje: U pogledu izbora, djelovanja i rada radničkog vijeća, predlaže se u materiju zakona unijeti dodatne odredbe o izbornom odboru te o načinu utvrđivanja valjanosti izbora i o poništenju izbora, sudskoj nadležnosti i rokovima za to, kao i načiniti odgovarajuće izmjene i dopune odredbe o dužnosti obavještavanja poslodavca o sindikalnom povjereniku i s time vezane dužnosti savjetovanja pri donošenju odluka. Potrebno je i r azmotriti mogućnost odgovarajuće dopune odredbe o čuvanju poslovne tajne člana radničkog vijeća.

U dijelu koji se odnosi na kolektivne ugovore, p otrebno je izrijekom propisati da ugovor koji bi na određeno vrijeme bio sklopljen na duže razdoblje od Zakonom dozvoljenog, istekom roka od 5 godina prestaje po sili zakona; propisati da  se produžena primjena kolektivnog ugovora odnosi na sve radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu kod poslodavca; izmijeniti odredbu u kojoj se produžena primjena kolektivnog ugovora neće propisati nakon isteka otkaznog roka kod kolektivnog ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme, Pravilnikom o načinu objave kolektivnog ugovora kojim je propisana obveza objave kolektivnog ugovora ili njegove izmjene, potrebno je propisati obvezu objave otkaza kolektivnog ugovora; potrebno je uskladiti odredbe o načinu izbora sindikalnog povjerenika na način da se u izboru sindikalnog povjerenika ne ograničava broj članova sindikata zaposlenih kod poslodavca, ali se takvo ograničenje treba prebaciti u odredbu kojom se propisuje zaštita sindikalnog povjerenika; zaštitu sindikalnog povjerenika potrebno je ograničiti samo za razdoblje obavljanja te dužnosti; propisati mogućnost sklapanja sporazuma kao rješenja u već započetom štrajku, odnosno propisati ga kao rješenje okončanja štrajka, uz horizontalno usklađivanje s posebnim propisom o reprezentativnosti; mogućnost uplate doprinosa na najnižu osnovicu mogla bi se propisati kao mogućnost, a ne kao dužnost poslodavca i trebala bi jednako biti određena za radnike koji su u štrajku, kao i za one koji su isključeni s rada u smislu odgovora poslodavca na započeti štrajk; pre dvidjeti mogućnost da se kolektivnim ugovorom ugovori drukčiji način određivanja poslova koji se ne smiju prekidati, a ako se to ne ugovori, tada primijeniti sadašnji stavak 4. članka 214. Zakona.

Nadalje, predloženi revidirani pojam plaće pridonijet će i pronalaženju rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima. Naime, potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju. Razmotrit će se više modela, radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga.

10. Transponiranje Direktive (EU) 2019/1152 o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji i Direktive (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU

11. Novi oblici rada – platformski rad

Obrazloženje : Direktivu (EU) 2019/1152 i Direktivu (EU) 2019/1158 potrebno je transponirati do 1. kolovoza 2022. godine.

Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 Zakonom propisati d efinicije pojmova „raspored rada“, „referentni sati i dani“ te „obrazac rada“; p ropisati nove odredbe o pružanju informacija radniku vezano za bitne sastojke ugovora o radu, posebno kod agencijskih radnika; propisati nove odredbe o trajanju probnog rada i dodatnom zaposlenju.

Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1158 Zakonom propisati i definirati pojmove dopusta za pružatelje skrbi, pružatelja skrbi, člana obitelji te fleksibilnog oblika rada, odnosno propisati prava na dopust pružatelja skrbi te sadržaj i način ostvarivanja prava radnika na fleksibilne oblike rada.

Radno zakonodavstvo u Hrvatskoj ne predviđa rad putem internetskih platformi kao poseban oblik obavljanja rada, niti prepoznaje fizičku osobu koja naplatno radi na internetskoj platformi, kao pravnog subjekta. Potrebno je stvoriti odgovarajući pravni okvir kojim će se istodobno spriječiti zlouporabe te potaknuti poduzetnička aktivnost na tom brzo rastućem području. U ovome novom dijelu zakonske materije, kojom bi se na poseban način uredio rad platformskih radnika i sl., propisat će se subjektivna prava i obveze koja proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa.

Sindikalne središnjice su tijekom konzultacija iznijele veliki broj prijedloga izmjena pojedinih instituta u Zakonu o radu, s ciljem jačanja zaštite prava radnika i sprječavanja uočenih zlouporaba, od kojih su izdvojeni naročito slijedeći:

- jačanja sigurnosti rada temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kroz sprječavanje zlouporaba rada na određeno vrijeme

- jačanja ugovornih odnosa kroz onemogućavanje promjena bitnih sastojaka ugovora o radu konkludentnim radnjama

- jačanja postojećeg instituta rada na izdvojenom mjestu rada

- sprječavanja zlouporaba agencijskog rada

- uređenja odredbi o radnom vremenu, odmorima i dopustima u cilju sprječavanja zlouporaba, zaštite sigurnosti i zdravlja radnika te pomirenja privatnih i poslovnih obveza radnika

- definiranja pojma plaće

- zaštite radnika kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza uz propisivanje obveze poslodavca ponuditi radniku drugi posao ili ga osposobiti za obavljanje drugih poslova

- pojašnjenja odredbe o otkaznom roku

- propisivanja prava na otpremninu i kod isteka ugovora o radu na određeno vrijeme

- jačanja pozicije radnika kod prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca

- pojašnjenja odredbi o radničkim vijećima radi uklanjanja dvojbi koje se pojavljuju u praksi i afirmacije sudjelovanja radnika u odlučivanju

- povećanja zaštite sindikalnih povjerenika

- dodatno uređenje odredbi vezano uz uplitanje poslodavca u osnivanje sindikata

- afirmacije kolektivnog pregovaranja

- uređenja pitanja prava na opći štrajk te pojašnjenja postojećih odredbi o pravu na štrajk s ciljem jačanja prava na štrajk i zaštite radnika koji sudjeluju u štrajku

- postroženja prekršajnih odredbi

- proširenja radnih i socijalnih prava i na platformske radnike.

Osnovni stavovi Hrvatske udruge poslodavaca o potrebi izmjena pojedinih instituta Zakona o radu odnose se na:

- veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje

- reguliranje rada na daljinu - uz uvođenje dva modaliteta: povremeni i stalni rad na daljinu

- fleksibilizaciju radnog vremena

- pojednostavljenje odredbi o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli, nejednakom rasporedu, prekovremenom radu, pripravnosti i dr.

- uvođenje mogućnosti snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama

- uređenje platformskog rada uz uvažavanje raznolikosti vrsta takvog rada i sektora u kojima se pojavljuje,

- na području odredbi o kolektivnim radnim odnosima, iskazivanje protivljenja drukčijim rješenjima u pogledu pitanja prava i obveza članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima (HUP se pri tome poziva na činjenicu da je o tome pitanju Ustavni sud ranije donio odluku).

Ministarstvo, kao stručni nositelj normativnog postupka, će u dijalogu sa socijalnim partnerima, cjelokupnoj navedenoj materiji, kao i drugim temama i problematici koju sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno socijalni partneri smatraju važnim, posvetiti odgovarajuću pažnju u cilju pronalaženja odgovarajućih zakonskih rješenja.

3.

UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA

4.

UTVRĐIVANJE RJEŠENJA

4.2.

Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.

Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):

1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu

   inicijativu

2. Drugo nenormativno rješenje

   Opcija nije provediva.

Obrazloženje:

1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu inicijativu :

Propuštanje normativne inicijative u odnosu na postojeće stanje dovelo bi do povrede zakonom propisanih dužnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u provedbi državne politike, određene programskim i planskim aktima te reformama, odnosno do neusklađenosti općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktiva (EU).

Zaključno, ova opcija se ne može opravdati niti prihvatiti.

Obrazloženje:

2. Drugo nenormativno rješenje:

Redefiniranje i o suvremenjivanje radnog zakonodavstva, kao dio programske i reformske politike Vlade Republike Hrvatske, nije moguće postići nenormativnim rješenjima.

Zaključno, ova opcija nije provediva.

5.

UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA

5.1.

UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.1.1.

Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz

Ne

Ne

Ne

5.1.2.

Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala

Ne

Ne

Ne

5.1.3.

Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva

Ne

Ne

Ne

5.1.4.

Prepreke za razmjenu dobara i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.5.

Cijena roba i usluga

Ne

Ne

Ne

5.1.6.

Uvjet za poslovanje na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.1.7.

Trošak kapitala u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.8.

Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)

Da

Ne

Ne

5.1.9.

Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.1.10.

Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.11.

Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije

Ne

Ne

Ne

5.1.12.

Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.13.

Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata

Ne

Ne

Ne

5.1.14.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.1.15.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.

Zakon o radu imat će određeni gospodarski učinak, a od navedenih kategorija to se odnosi samo na ukupni trošak rada. Iako bi uslijed zakonskih promjena moglo doći do variranja u troškovima rada, učinak će biti neznatan. Navedeno proizlazi iz činjenice da važeće odredbe Zakona o radu već generiraju određene troškove za poslodavca u smislu troška rada, a planirane promjene tek bi u neznatnoj mjeri mogle utjecati na već postojeće stanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.1.16.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Da

5.1.17.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Da

5.1.18.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.1.19.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.1.20.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.1.21.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.1.22.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.1.23.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.1.24.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.1.25.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.1.26.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.1.27.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:

Budući je Zakon o radu opći propis, promjene takvog propisa odnosit će se na sve vrste poduzetnika poslodavaca.

5.1.28.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.2.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.2.1.

Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini

Ne

Ne

Ne

5.2.2.

Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu

Ne

Ne

Ne

5.2.3.

Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima

Ne

Ne

Ne

5.2.4.

Drugi očekivani izravni učinak:

Suzbijanje nelojalne konkurencije

Ne

Da

Ne

5.2.5.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:

Sprječavanjem zlouporaba kod sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme doći će do određenog pozitivnog utjecaja na tržišno natjecanje.

Utvrdite veličinu adresata:

5.2.6.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Da

Ne

5.2.7.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Da

Ne

5.2.8.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.2.9.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.2.10.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.2.11.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.2.12.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.2.13.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.2.14.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.2.15.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.2.16.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.2.17.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:

Očekuje se manji pozitivan učinak na zaštitu tržišnog natjecanja svih gospodarskih subjekata u smislu jačanja konkurentnosti svih poslodavaca.

5.2.17.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.3.

UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.3.1.

Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.

Ne

Da

Ne

5.3.2.

Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva

Ne

Da

Ne

5.3.3.

Socijalna uključenost

Ne

Da

Ne

5.3.4.

Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.5.

Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu

Da

Ne

Ne

5.3.6.

Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite

Ne

Ne

Ne

5.3.7.

Drugi očekivani izravni učinak:

Ne

Ne

Ne

5.3.8.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:

Iako Zakon o radu nije primarni propis koji ima utjecaj na područje demografije, planirane promjene u smislu bolje mogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života u određenom će se dijelu odraziti i na demografske trendove kao i kretanje stanovništva. Potonje se posebno odnosi na mogućnost rada putem informacijskih sredstava odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, ali i na bolju organizaciju rada, radnog vremena te mogućnosti njegova usklađivanja s osobnim i obiteljskim potrebama radnika, naročito onih skupina radnika koje su posebno podložne riziku od izlaska s tržišta rada odnosno iseljavanja. Također, uslijed revidiranja pojedinih odredbi s ciljem elastičnijeg uređenja dodatnog rada i produljenja radnog vijeka radnika utjecat će se i na održivost mirovinskog sustava odnosno sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.

Utvrdite veličinu adresata:

5.3.9.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.3.10.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.3.11.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Da

5.3.12.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Da

5.3.13.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.3.14.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.3.15.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.3.16.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.3.17.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.3.18.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.3.19.

Drugi utvrđeni adresati:

Ne

Ne

Ne

5.3.20.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:

Zakon će imati socijalni učinak na veći broj radnika i njihovih obitelji.

5.3.21.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.4.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.4.1.

Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području

Ne

Ne

Da

5.4.2.

Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta

Ne

Ne

Da

5.4.3.

Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine

Ne

Ne

Ne

5.4.4.

Status regulirane profesije

Ne

Ne

Ne

5.4.5.

Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva

Ne

Da

Ne

5.4.6.

Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva

Ne

Ne

Da

5.4.7.

Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava

Ne

Ne

Da

5.4.8.

Odnos između privatnog i poslovnog života

Ne

Ne

Da

5.4.9.

Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba

Ne

Ne

Da

5.4.10.

Pravo na kvalitetu radnog mjesta

Ne

Ne

Da

5.4.11.

Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava

Ne

Da

Ne

5.4.12.

Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja

Ne

Da

Ne

5.4.13.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.4.14.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:

Cilj pristupanja promjenama Zakona o radu je pozitivno utjecati na postojeće odnose na tržištu rada, unaprijediti trenutno važeće radno-pravne institute, osuvremeniti i precizirati pojedine odredbe, uvesti fleksibilniju organizaciju rada koja se može brzo i jednostavno prilagoditi izvanjskim utjecajima odnosno promijenjenim okolnostima, uz istodobno pružanje odgovarajuće stabilnosti radnog odnosa. Time će se potaknuti zapošljavanje, veća aktivnost radne snage te smanjiti segmentacija na tržištu rada između stalno zaposlenih radnika i onih koji su izloženi uzastopnim privremenim ugovorima. Promjene će u određenom dijelu imati veliki učinak u odnosu na postojeće stanje, dok će u drugom značiti pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa i njihove jasnije ugovorne obveze.

Utvrdite veličinu adresata:

5.4.15.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Da

5.4.16.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Da

5.4.17.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Da

Ne

5.4.18.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Da

5.4.19.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.4.20.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.4.21.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.4.22.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.4.23.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.4.24.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Da

Ne

5.4.25.

Drugi utvrđeni adresati:

5.4.26.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.

Obzirom da se Zakon o radu odnosi na sve poslodavce u Republici Hrvatskoj neovisno o kategorizaciji njihove veličine te na sve radnike, promjene će se odraziti na sve vrste poduzetnika koji zapošljavaju radnike, a pozitivan učinak bit će posebno izražen u odnosu na radnike u smislu unaprjeđenja njihovih radnih uvjeta, jasnije propisanih prava i obveza iz radnog odnosa te osiguravanja dostojanstvenog rada.

5.4.27.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.5.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.5.1.

Utjecaj na klimu

Ne

Ne

Ne

5.5.2.

Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla

Ne

Ne

Ne

5.5.3.

Korištenje energije

Ne

Ne

Ne

5.5.4.

Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije

Ne

Ne

Ne

5.5.5.

Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta

Ne

Ne

Ne

5.5.6.

Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje

Ne

Ne

Ne

5.5.7.

Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.5.8.

Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama

Ne

Ne

Ne

5.5.9.

Zaštita od utjecaja kemikalija

Ne

Ne

Ne

5.5.10.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.5.11.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:

Nema izravnih učinaka

Utvrdite veličinu adresata:

5.5.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.5.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.5.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.5.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Ne

5.5.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.5.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.5.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.5.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.5.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.5.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.5.22.

Drugi utvrđeni adresati:

5.5.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.

Nema izravnih učinaka

5.5.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

5.6.

UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA

Vrsta izravnih učinaka

Mjerilo učinka

Utvrdite učinak na:

Neznatan

Mali

Veliki

Da/Ne

Da/Ne

Da/Ne

5.6.1.

Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata

Ne

Ne

Ne

5.6.2.

Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava

Ne

Ne

Da

5.6.3.

Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije

Ne

Ne

Ne

5.6.4.

Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi

Ne

Ne

Ne

5.6.5.

Povreda prava na privatnost

Ne

Ne

Ne

5.6.6.

Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć

Ne

Ne

Ne

5.6.7.

Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi

Ne

Ne

Ne

5.6.8.

Pravo na pristup informacijama

Ne

Ne

Ne

5.6.9.

Drugi očekivani izravni učinak:

5.6.10.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:

Novim zakonskim odredbama općeg propisa o radu, osigurat će se zaštita radnika od nejednakog postupanja poslodavaca. Navedeno bi, između ostalog, moglo biti posljedica radnikova korištenja nekog od prava na fleksibilne uvjete rada radi usklađivanja poslovnog i privatnog života.

Utvrdite veličinu adresata:

5.6.12.

Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge

Ne

Ne

Ne

5.6.13.

Srednji i veliki poduzetnici

Ne

Ne

Ne

5.6.14.

Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva

Ne

Ne

Ne

5.6.15.

Radnici i/ili umirovljenici

Ne

Ne

Da

5.6.16.

Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači

Ne

Ne

Ne

5.6.17.

Hrvatski branitelji

Ne

Ne

Ne

5.6.18.

Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama

Ne

Ne

Ne

5.6.19.

Udruge i/ili zaklade

Ne

Ne

Ne

5.6.20.

Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima

Ne

Ne

Ne

5.6.21.

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ne

Ne

Ne

5.6.22.

Drugi utvrđeni adresati:

5.6.23.

Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.

Zakon će imati učinak na zaštitu ljudskih prava većeg broja radnika i njihovih obitelji odnosno kućanstava.

5.6.24.

REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:

Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:

– veliki izravni učinak i mali broj adresata

– veliki izravni učinak i veliki broj adresata

– mali izravni učinak i veliki broj adresata.

Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:

6.

Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)

Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:

DA

NE

6.1.

Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?

NE

Obrazloženje:

Zakonom se ne propisuju obveze plaćanja naknada i davanja.

6.2.

Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?

NE

Obrazloženje:

Zakonom se ne propisuju obveze koje bi bile prepreka slobodi tržišne konkurencije.

6.3.

Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?

NE

Obrazloženje:

Zakonom se ne propisuju novi troškovi rada.

6.4.

Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?

NE

Obrazloženje:

Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale poseban učinak na mikro poduzetnike.

6.5.

Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.

Obrazloženje:

Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale učinak na male i srednje poduzetnike.

7.

Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije

Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).

SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.

SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model

8.

SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE

Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:

–veliki izravni učinak i mali broj adresata,

–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,

–mali izravni učinak i veliki broj adresata,

u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.

Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.

Procjena učinaka propisa

Potreba za PUP

Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa

DA

NE

8.1.

Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.

NE

8.2.

Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.

NE

8.3.

Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.

DA

8.4.

Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.

DA

8.5.

Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.

NE

8.6.

Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.

DA

MSP test

Potreba za MSP test

8.7.

Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo  (MSP test)

DA

NE

8.8.

Provođenje MSP testa

8.9.

Provođenje SCM metodologije

9.

PRILOZI

10.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

                                                                                                        M I N I S T A R

                                                                                                        Josip Aladrović

Datum:  20. svibnja 2021.