Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o radu
1.3.
Datum:
20. svibnja 2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za rad i zaštitu na radu
Sektor za radne odnose
Tel.: 01 61 06 510
e-mail: josipa.klisanin@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: Da
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024.
Opis mjere:
Programsko područje 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva (EU) 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L186/105, 11.7.2019.)
Direktiva (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU
(SL L188/79. 12.7.2019.)
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Problem je nedostatnost kvalitetnog zakonskog okvira na području općeg radnog zakonodavstva, koji bi na odgovarajući način mogao, s jedne strane, pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti, a s druge strane, osigurati radnicima dostojanstvene uvjete njihova rada i jasne kriterije za adekvatne plaće te prava koja će im jamčiti kvalitetu radnih mjesta i bolju ravnotežu njihova poslovnog i privatnog života u Republici Hrvatskoj, sukladno demografskim i reformskim ciljevima ekonomskog i društvenog oporavka te otpornosti države i gospodarstva.
Problem je i u nedostatnosti važećih normi, kao i u nepostojanju odgovarajućih normi, unutar važećeg zakonskog okvira na području rada, koji bi jednako tako, mogao poticati inovativne i suvremene oblike rada i njegove prilagodljive organizacije u okolnostima novih komunikacijskih tehnologija te prema naravi i potrebama posla, a posebice u slučaju naglih promjena i nepredvidivih okolnosti u poslovnom i radnom okruženju.
Opisani problem redefiniranja radnog zakonodavstva prepoznat je i predložen za raspravu i dogovor sa socijalnim partnerima i to, kao mjera Programa Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024., iz Programskog područja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće.
Osim što je redefiniranje i osuvremenjivanje radnog zakonodavstva dio programske politike Vlade Republike Hrvatske, ono je dijelom povezano i s implementacijom načela Europskog stupa socijalnih prava odnosno obvezom prenošenja Direktive (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u EU te Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakon o radu je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. godine („Narodne novine“, broj 93/14), a izmijenjen je Zakonom o izmjenama Zakona o radu koji je stupio na snagu 28. prosinca 2018. („Narodne novine“, broj 127/17) te Zakonom o izmjenama Zakona o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. („Narodne novine“, broj 98/19).
Obzirom na to da bi se predloženim izmjenama i dopunama važećeg zakonskog teksta, mijenjalo i dopunjavalo više od polovine članaka važećeg Zakona, sukladno pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici koja se primjenjuje pri izradi akata zakonodavnog tijela, pristupa se izradi Nacrta prijedloga zakona o radu.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je sukladno zakonskim ovlaštenjima i smjernicama Programa Vlade Republike Hrvatske, iz Programskog područja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće, provelo produktivne konzultacije sa socijalnim partnerima radi postizanja dogovora o načinu redefiniranja radnog zakonodavstva.
Konzultacije sa socijalnim partnerima – Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom poslodavaca, provedene su kako bi se utvrdile stručne podloge i iskazali interesi za redefiniranjem radnog zakonodavstva i njegovim sadržajem te opsegom.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je kao nositelj normativnog procesa, ocijenilo da su socijalni partneri opisali probleme u primjeni brojnih zakonskih instituta te, sukladno svojim interesima, aktivno predložili nova normativna rješenja (u vidu izmjena i dopuna važećih zakonskih instituta i pojedinih odredbi) i u konačnici, odredili ciljeve te očekivane ishode predloženih promjena.
Rezultati cjelovito provedenih konzultacija, prema opsegu i sadržaju predloženih promjena, jasno ukazuju na potrebu redefiniranja većeg dijela zakonskih odredbi, odnosno na potrebu donošenja novoga Zakona.
Obzirom na trajanje detaljno i sustavno vođenih konzultacija sa socijalnim partnerima, koje su se odvijale u razdoblju od rujna 2020. do kraja travnja 2021. godine, potreba donošenja novoga zakona, nije mogla biti iskazana u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, stoga se normativni postupak radi donošenja novoga zakona, vodi sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj 44/17), na temelju kojega se podnosi i objavljuje ovaj obrazac Prethodne procjene.
U međuvremenu, 29. travnja 2021. godine, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, upućen je Europskoj komisiji za završno usuglašavanje, kako bi se na temelju toga planskog dokumenta omogućilo da se u Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize.
Jedna od reformi, predloženih navedenim planskim dokumentom, je i reforma u komponenti C 4. 1. R 4Unaprjeđenje radnog zakonodavstva, čime je nesporno, pojačan reformski značaj vođenja zakonodavnih aktivnosti navedenih u ovoj Prethodnoj procjeni.
Slijedom reformskih zadaća iz citiranih programskih i planskih dokumenata, kao i rezultata provedenih konzultacija, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao stručni nositelj zakonodavnih aktivnosti, ističe potrebu redefiniranja slijedeće materije općeg propisa o radu:
1.Ugovor o radu na određeno vrijeme, uz odgovarajuće izmjene odredbi o otkazu (otpremnina; relativna zabrana otkaza), probnom radu i pripravništvu te ugovoru stalnog sezonca
2.Uređenje ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
3.Uređenje ustupanja radnika i upućivanja radnika povezanim poslodavcima
4.Uređenje agencijskog rada s odgovarajućim usklađivanjem s Direktivom (EU) 2019/1152
5.Uređenje dodatnog rada slijedom materije koja je uređena važećim člankom 61. i 62. Zakona o radu, uz moguća povećanja ugovorenog radnog vremena u dodatnom radu
Obrazloženje za točke 1. - 5.: Analitički pokazatelji upućuju na značajan udio rada na određeno vrijeme u Hrvatskoj, a čemu uvelike doprinosi sezonalni karakter poslova u sektoru turizma i ugostiteljstva kao važnom dijelu gospodarstva. U primjeni ovoga radno pravnog instituta zapaženi su primjeri zlouporaba (posebice u vezi nejednakog postupanja prema ženama radi trudnoće i majčinstva). Stoga će biti potrebno provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pružanja veće sigurnosti radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora. Time bi se utjecalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora. Zakonske izmjene će biti usmjerene k ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca te boljim definiranjem pojma „uzastopnosti“. U pojedinim sustavima (primjerice, sustav odgoja i obrazovanja) navedeno će posebice pozitivno utjecati na položaj žena na tržištu rada.
Poticanje sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme, po uzoru na neke druge europske države (primjerice Francusku, Sloveniju, Poljsku, Nizozemsku), uključivalo bi mogućnost uvođenja zakonskih odredbi kojima bi se na teret poslodavca osiguravale dodatne edukacije radnika u svrhu podizanja njihove zapošljivosti, i to prvenstveno radi dodatne zaštite privremeno zaposlenih radnika.
U pogledu mogućnosti zapošljavanja i rada u nepunom radnom vremenu, utvrđeno je kako isti u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznat, iako je važeći Zakon o radu još od 2014. uveo načelo razmjernosti, tzv. pro rata temporis, prema kojemu poslodavac isplaćuje plaću i druga materijalna prava radniku razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Naime, prema službenim podacima HZMO-a, na kraju 2020. evidentirano je svega 4% osiguranika s ugovorom o radu u nepunom radnom vremenu. Očekuje se da će, prilikom transponiranja Direktive (EU) 2019/1158, optimalno kreirane nove zakonske odredbe pospješiti korištenje ove mogućnosti, ponajprije od strane roditelja i pružatelja skrbi te mladih, kako bi im se olakšalo uravnoteženje obiteljskog odnosno privatnog s profesionalnim životom.
U pogledu izmjena koje se odnose na preciznije uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada ili tzv. rada od kuće, potrebno je dodatno prepoznati i poseban način obavljanja rada na daljinu upotrebom informacijskih i komunikacijskih sredstava, a što posebno dolazi do izražaja u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 kada je značajno poraslo korištenje mogućnosti rada od kuće. Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu rada osigurat će pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa u izvanrednim, ali i u redovnim okolnostima. Odgovarajućom pravnom regulacijom mogu se ostvariti preduvjeti za stabilnost radnih mjesta i održavanje stope zaposlenosti u redovnim i izvanrednim okolnostima. Time dolazi do smanjenja troškova rada i nekih osobnih troškova radnika uz veće mogućnosti usklađivanja profesionalnih s osobnim te obiteljskim potrebama što će posebice pozitivno utjecati na zaposlene roditelje mlađe djece. Takvim zakonskim rješenjem se, štiteći prava radnika, omogućava fleksibilna organizaciju rada, posebno u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju.
Nadalje, ukazuje se opravdanim afirmirati pravo na dodatni rad za druge poslodavce, proširujući mogućnosti takvoga rada, radi dodatne zarade i postizanja boljeg životnog standarda te oblika zapošljavanja prilagodljivog posebnim potrebama organizacije rada kod poslodavca.
6.Radno vrijeme i godišnji odmor
7.Plaća i naknada plaće
Obrazloženje za točke 6. i 7.: Uočena je potreba dopune odredbe o pojmu radnog vremena radi povezivanja te odredbe s odredbama o evidenciji radnog vremena i odredbama o plaći i naknadi plaće, definiranja vremena pripravnosti; uvođenja novosti vezanih uz ograničenja vremena raspoloživosti izvan radnog vremena radnika.
Predlaže se brisati odredbe članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. i 3. Zakona, te ih izmjestiti u drugi dio Zakona u kojemu se uređuje zasnivanje radnog odnosa; dopuniti sadržaj odredbe kako bi bio jasan razlog propisivanja punog radnog vremena u nacionalnom zakonodavstvu (propisi radnog i socijalnog zakonodavstva) i nakon što su preuzeti zahtjevi o najduljem tjednom radnom vremenu iz Direktive 2003/88/EZ.
Nadalje, predlaže se dopuniti i izmijeniti odredbu o prekovremenom radu, te razmotriti potrebu izmjene ograničenja trajanja prekovremenog rada te mogućnost uvođenja upravnih mjera u inspekcijskom nadzoru na području rada u slučaju nepridržavanja dužnosti izdavanja pisanog naloga za prekovremeni rad.
Posebno se nameće potreba za izmjenom članka 66. o rasporedu radnog vremena, tako da se zakonska materija raspodijeli u više članaka zbog njegove složenosti, kao i dopunom odredbe o preraspodjeli radnog vremena u kojoj je potrebno jasno odrediti pojam preraspodjele radnog vremena, te odnos prekovremenog rada i preraspodjele. Preporuka bi bila i da se drukčije uredi struktura odjeljka o radnom vremenu.
Odredbe Zakona koje se odnose na uređenje prava na plaćeni godišnji odmor, potrebno je izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje i prenošenje godišnjeg odmora, zbog uočenih poteškoća u pravilnoj primjeni ovih zakonskih normi.
Nadalje, iznimno je važno adekvatno definirati pojam plaće te ga bolje povezati s institutom minimalne plaće radi olakšane primjene propisa s područja rada, odnosno njihove usklađene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada. To će se postići jasnim definiranjem svih sastavnih dijelova plaće, a utjecat će i na provedbu ciljeva zacrtanih prijedlogom izmjena Zakona o minimalnoj plaći. Osim toga, u dogovoru sa socijalnim partnerima razmotrit će se i poduzimanje odgovarajućih mjera za smanjenje jaza u plaćama između žena i muškaraca, a koji jaz nepovoljno utječe i na razlike u visini mirovina prema spolu.
8.Prestanak ugovora o radu
Obrazloženje: Potrebno je revidirati i zakonsku odredbu o prestanku radnog odnosa na temelju samoga zakona zbog navršene životne dobi (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije). Ova odredba znatno otežava mogućnost duljeg ostanka u svijetu rada i ostvarivanje prava na povećanje mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34% do najviše 20,4%. Tome doprinosi i neadekvatna odredba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koja u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu. Usporedno i sveobuhvatno potrebno je pristupiti i izmjeni povezanih propisa.
9.Kolektivni radni odnosi – radnička vijeća i kolektivno pregovaranje, zaštita sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i štrajk
Obrazloženje: U pogledu izbora, djelovanja i rada radničkog vijeća, predlaže se u materiju zakona unijeti dodatne odredbe o izbornom odboru te o načinu utvrđivanja valjanosti izbora i o poništenju izbora, sudskoj nadležnosti i rokovima za to, kao i načiniti odgovarajuće izmjene i dopune odredbe o dužnosti obavještavanja poslodavca o sindikalnom povjereniku i s time vezane dužnosti savjetovanja pri donošenju odluka. Potrebno je i razmotriti mogućnost odgovarajuće dopune odredbe o čuvanju poslovne tajne člana radničkog vijeća.
U dijelu koji se odnosi na kolektivne ugovore, potrebno je izrijekom propisati da ugovor koji bi na određeno vrijeme bio sklopljen na duže razdoblje od Zakonom dozvoljenog, istekom roka od 5 godina prestaje po sili zakona; propisati da se produžena primjena kolektivnog ugovora odnosi na sve radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu kod poslodavca; izmijeniti odredbu u kojoj se produžena primjena kolektivnog ugovora neće propisati nakon isteka otkaznog roka kod kolektivnog ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme, Pravilnikom o načinu objave kolektivnog ugovora kojim je propisana obveza objave kolektivnog ugovora ili njegove izmjene, potrebno je propisati obvezu objave otkaza kolektivnog ugovora; potrebno je uskladiti odredbe o načinu izbora sindikalnog povjerenika na način da se u izboru sindikalnog povjerenika ne ograničava broj članova sindikata zaposlenih kod poslodavca, ali se takvo ograničenje treba prebaciti u odredbu kojom se propisuje zaštita sindikalnog povjerenika; zaštitu sindikalnog povjerenika potrebno je ograničiti samo za razdoblje obavljanja te dužnosti; propisati mogućnost sklapanja sporazuma kao rješenja u već započetom štrajku, odnosno propisati ga kao rješenje okončanja štrajka, uz horizontalno usklađivanje s posebnim propisom o reprezentativnosti; mogućnost uplate doprinosa na najnižu osnovicu mogla bi se propisati kao mogućnost, a ne kao dužnost poslodavca i trebala bi jednako biti određena za radnike koji su u štrajku, kao i za one koji su isključeni s rada u smislu odgovora poslodavca na započeti štrajk; predvidjeti mogućnost da se kolektivnim ugovorom ugovori drukčiji način određivanja poslova koji se ne smiju prekidati, a ako se to ne ugovori, tada primijeniti sadašnji stavak 4. članka 214. Zakona.
Nadalje, predloženi revidirani pojam plaće pridonijet će i pronalaženju rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima. Naime, potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju. Razmotrit će se više modela, radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga.
10.Transponiranje Direktive(EU) 2019/1152o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji i Direktive (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU
11.Novi oblici rada – platformski rad
Obrazloženje: Direktivu(EU) 2019/1152 i Direktivu(EU) 2019/1158 potrebno je transponirati do 1. kolovoza 2022. godine.
Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 Zakonom propisati definicije pojmova „raspored rada“, „referentni sati i dani“ te „obrazac rada“; propisati nove odredbe o pružanju informacija radniku vezano za bitne sastojke ugovora o radu, posebno kod agencijskih radnika; propisati nove odredbe o trajanju probnog rada i dodatnom zaposlenju.
Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1158 Zakonom propisati i definirati pojmove dopusta za pružatelje skrbi, pružatelja skrbi, člana obitelji te fleksibilnog oblika rada, odnosno propisati prava na dopust pružatelja skrbi te sadržaj i način ostvarivanja prava radnika na fleksibilne oblike rada.
Radno zakonodavstvo u Hrvatskoj ne predviđa rad putem internetskih platformi kao poseban oblik obavljanja rada, niti prepoznaje fizičku osobu koja naplatno radi na internetskoj platformi, kao pravnog subjekta. Potrebno je stvoriti odgovarajući pravni okvir kojim će se istodobno spriječiti zlouporabe te potaknuti poduzetnička aktivnost na tom brzo rastućem području. U ovome novom dijelu zakonske materije, kojom bi se na poseban način uredio rad platformskih radnika i sl., propisat će se subjektivna prava i obveze koja proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa.
Sindikalne središnjice su tijekom konzultacija iznijele veliki broj prijedloga izmjena pojedinih instituta u Zakonu o radu, s ciljem jačanja zaštite prava radnika i sprječavanja uočenih zlouporaba, od kojih su izdvojeni naročito slijedeći:
-jačanja sigurnosti rada temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kroz sprječavanje zlouporaba rada na određeno vrijeme
-jačanja ugovornih odnosa kroz onemogućavanje promjena bitnih sastojaka ugovora o radu konkludentnim radnjama
-jačanja postojećeg instituta rada na izdvojenom mjestu rada
-sprječavanja zlouporaba agencijskog rada
-uređenja odredbi o radnom vremenu, odmorima i dopustima u cilju sprječavanja zlouporaba, zaštite sigurnosti i zdravlja radnika te pomirenja privatnih i poslovnih obveza radnika
-definiranja pojma plaće
-zaštite radnika kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza uz propisivanje obveze poslodavca ponuditi radniku drugi posao ili ga osposobiti za obavljanje drugih poslova
-pojašnjenja odredbe o otkaznom roku
-propisivanja prava na otpremninu i kod isteka ugovora o radu na određeno vrijeme
-jačanja pozicije radnika kod prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca
-pojašnjenja odredbi o radničkim vijećima radi uklanjanja dvojbi koje se pojavljuju u praksi i afirmacije sudjelovanja radnika u odlučivanju
-povećanja zaštite sindikalnih povjerenika
-dodatno uređenje odredbi vezano uz uplitanje poslodavca u osnivanje sindikata
-afirmacije kolektivnog pregovaranja
-uređenja pitanja prava na opći štrajk te pojašnjenja postojećih odredbi o pravu na štrajk s ciljem jačanja prava na štrajk i zaštite radnika koji sudjeluju u štrajku
-postroženja prekršajnih odredbi
-proširenja radnih i socijalnih prava i na platformske radnike.
Osnovni stavovi Hrvatske udruge poslodavaca o potrebi izmjena pojedinih instituta Zakona o radu odnose se na:
-veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje
-reguliranje rada na daljinu - uz uvođenje dva modaliteta: povremeni i stalni rad na daljinu
-fleksibilizaciju radnog vremena
-pojednostavljenje odredbi o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli, nejednakom rasporedu, prekovremenom radu, pripravnosti i dr.
-uvođenje mogućnosti snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama
-uređenje platformskog rada uz uvažavanje raznolikosti vrsta takvog rada i sektora u kojima se pojavljuje,
-na području odredbi o kolektivnim radnim odnosima, iskazivanje protivljenja drukčijim rješenjima u pogledu pitanja prava i obveza članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima (HUP se pri tome poziva na činjenicu da je o tome pitanju Ustavni sud ranije donio odluku).
Ministarstvo, kao stručni nositelj normativnog postupka, će u dijalogu sa socijalnim partnerima, cjelokupnoj navedenoj materiji, kao i drugim temama i problematici koju sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno socijalni partneri smatraju važnim, posvetiti odgovarajuću pažnju u cilju pronalaženja odgovarajućih zakonskih rješenja.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Svrha je, u okvirima Vladinih programskih i planskih akata, predložiti donošenje Zakona o radu koji će radne odnose u Republici Hrvatskoj uređivati na temelju sustavno i dosljedno određenih radno pravnih instituta te jasnih i lako primjenjivih odredbi usklađenih s pravom Europske unije te suvremenim potrebama njihovih adresata na području rada, kao i potrebama učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada te pokretanja i razvoja gospodarstva i u uvjetima krize.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
◊Ograničavanje propisanog broja sklopljenih ugovora na određeno vrijeme, čime bi se pružila veća sigurnost radnicima koji su izloženi prekomjernom sklapanju uzastopnih i kratkotrajnih ugovora o radu na određeno vrijeme te sprječavanje zlouporaba takvih ugovora, a time i djelovalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada.
◊Redefiniranje postojećeg zakonskog uređenja rada na izdvojenom mjestu rada.
◊Redefiniranje postojećeg zakonskog uređenja dodatnog rada, koje se temelji na novim vrijednostima, kretanjima na tržištu rada i standardima koji su usklađeni sa stvarnim potrebama, kao i ciljevima na području suzbijanja neprijavljenog rada.
◊Preciziranje odredbi o ustupanju radnika u povezano društvo i upućivanju radnika u inozemstvo
◊Preciziranje odredbi o agencijskom radu, uključivo i prava agencijskih radnika
◊Jasno propisane odredbe i definirani pojmovi o radnom vremenu te zakonom propisana odgovarajuća rješenja koja, štiteći prava radnika, ne priječe fleksibilnu organizaciju rada u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju ili kod nastanka izvanrednih i nepredvidivih okolnosti.
◊Jasno definiranje pojma plaće i dijelova plaće radi olakšane primjene zakona s područja rada, odnosno usklađene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada
◊Jasne odredbe o plaćenom godišnjem odmoru
◊Dosljednost i uzajamna povezanost odredbi o radnom vremenu i plaći, radi olakšane i pravilne primjene zakonskih odredbi u praksi.
◊Pravičnije uređen prestanak ugovora o radu zaštićenim kategorijama radnika te osnove za prestanak ugovora o radu tako da potiču ostanak u svijetu rada.
◊Jasno propisana prava radnika i predstavnika radnika i poslodavaca u dijelu zakonskih odredbi o kolektivnim radnim odnosima
◊Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 i Direktive (EU) 2019/1158
◊Uređenje suvremenih oblika rada
◊Osiguravanje provedbe planiranih reformskih mjera radi ostvarivanja kvalitete radnih mjesta te usklađivanja poslovnog i privatnog života radnika, odnosno ostvarivanja preduvjeta za pokretanje i oporavak gospodarstva i poduzetničke aktivnosti
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu zakona
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
1. Normativno rješenje:
Prvo normativno rješenje je Nacrt prijedloga zakona o radu, koji bi trebao imati i novi zakonski koncept podijeljen u dijelove u skladu s pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici za izradu akata.
Prijedlog je (koji će naknadno biti razmatran u Radnoj skupini te usklađen sa potrebama i samim tijekom, kao i rezultatima normativnog postupka) da novi propis bude podijeljen u slijedeće dijelove:
DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE
DIO DRUGI – INDIVIDUALNI RADNI ODNOSI
DIO TREĆI – KOLEKTIVNI RADNI ODNOSI
DIO ČETVRTI – POSEBNE ODREDBE
DIO PETI – NADZOR, UPRAVNE MJERE I PREKRŠAJNE ODREDBE
DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
U osnovnim odredbama novoga propisa, potrebno je dodati nove odredbe, uz one koje su u Općim odredbama važećeg Zakona o radu i to: odredbe o svrsi, ciljevima i načelima novoga Zakona, o području i subjektima na koje se primjenjuje Zakon te pojmovnik. Potrebno je načiniti i odgovarajuće izmjene u odredbi o usklađenosti Zakona s pravnim poretkom Europske unije (dvije nove Direktive).
U dijelu koji će uređivati individualne radne odnose, potrebno je urediti slijedeće odredbe:
–Ugovoru o radu na određeno vrijeme
–Ugovoru o radu za stalne sezonske poslove
–Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
–Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika povezanom poslodavcu
–Obveze matičnog i povezanog poslodavca
–Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo
–Probni rad
–Pripravništvo
–Ugovor o dodatnom radu
–Pojam radnog vremena
–Puno i nepuno radno vrijeme
–Raspored radnog vremena
–Prekovremeni rad
–Nejednak raspored radnog vremena
–Preraspodjela
–Noćni rad
–Rad u smjenama
–Skraćeno radno vrijeme
–Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
–Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima
–Zaštita posebno osjetljivih kategorija i zabrane
–Mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena
–Definicija pojma plaće i dijelova plaće
–Određivanje plaće
–Jednakost plaće žena i muškaraca
–Isplata plaće i naknade plaće
–Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini
–Pravo na povećanu plaću
–Naknada plaće
–Korištenje rodiljnih i roditeljskih prava i pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
–Zabrana otkaza
–Pravo zaposlenja na drugim poslovima
–Pravo na godišnji odmor
–Trajanje godišnjeg odmora
–Razmjerni dio godišnjeg odmora
–Utvrđivanje godišnjeg odmora
–Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
–Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
–Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
–Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
–Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu
–Raspored korištenja godišnjeg odmora
–Plaćeni dopust
–Neplaćeni dopust
–Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
–Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca
–Načini prestanka ugovora o radu
–Redoviti otkaz ugovora o radu
–Izvanredni otkaz
–Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme
–Postupak prije otkazivanja
–Otkazni rok
–Najmanje trajanje otkaznog roka
–Otpremnina
–Kolektivni višak radnika
–Rad agencija za privremeno zapošljavanje (upis agencija u evidenciju)
–Vrijeme ustupanja radnika
–Ustupanje korisniku u inozemstvu
–Obveze agencije (posebno kod upućivanja radnika u inozemstvo)
–Obveze korisnika
U dijelu koji će uređivati kolektivne radne odnose, potrebno je urediti slijedeće odredbe:
–Pravo na sudjelovanje radnika u odlučivanju
–Poništenje izbora radničkog vijeća
–Čuvanje poslovne tajne u djelovanju radničkog vijeća
–Raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegova člana
–Otkaz kolektivnog ugovora
–Sindikalni povjerenik i predstavnik
–Zaštita sindikalnog povjerenika
–Uređenje prava iz kolektivnih ugovora
–Štrajk
U dijelu koji će uređivati posebne oblike rada, pored ostalog (važećih odredbi o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i stručne prakse učenika i studenata; o ugovoru o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima), potrebno je urediti u posebnom poglavlju – Rad platformskih radnika i to, u smislu određenja svih pojmova (definirati i samozaposlenost u smislu općeg propisa o radu); propisivanja subjektivnih prava i obveza koje proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja; zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa).
Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152, postići će se odgovarajućom izmjenom sadržaja sada važećih odredbi o:
–Radnom vremenu
–Sadržaju ugovora o radu (posebno i za upućene radnike)
–Probnom radu i dodatnom radu,
kao i s njima povezanih odredbi (zaštita prava i prekršaji)
Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1158, postići će se novim odredbama te odgovarajućom izmjenom sada važećih odredbi o:
–Dopustu pružatelja skrbi (utvrditi sve potrebne definicije)
–Fleksibilnim radnim uvjetima (zahtjev; pravo povratka na prethodni posao),
kao i s njima povezanih odredbi o radnom vremenu, plaćenom dopustu, plaći, zabrani diskriminacije i stavljanja u nepovoljniji položaj po povratku na prethodni posao, prekršajima.
U dijelu koji će uređivati nadzor, upravne mjere i prekršaje, potrebno je uvesti odgovarajuće mjere i sankcije u odnosu na materijalne odredbe u predloženome Zakonu.
Potrebno je urediti prijelazne i završne odredbe predloženog Zakona, koji bi trebao stupiti na snagu prije 1. kolovoza 2022. godine.
2. Normativno rješenje:
Za predlaganje drugog normativnog rješenja ne nalazi se nikakvo stručno opravdanje niti svrha.
Obrazloženje:
1. Normativno rješenje:
Prvo normativno rješenje prije svega, osigurava provedbu programskih i planskih akta Vlade Republike Hrvatske, u cilju redefiniranja i osuvremenjivanja općeg propisa o radu Republike Hrvatske te osigurava ovim propisom, pravodobno i potpuno preuzimanje Direktive (EU) 2019/1152 i Direktive (EU) 2019/1158 u nacionalni pravni sustav.
Zaključno, prvo normativno rješenje je najbolja opcija u odnosu na izneseno stanje i probleme te ciljeve i očekivani učinak u području koje se njime namjerava urediti.
Obrazloženje:
2. Normativno rješenje:
Drugo normativno rješenje bilo bi nepravilno i nesvrsishodno, jer bi bilo protivno pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici koja se primjenjuje pri izradi akata zakonodavnog tijela, dok bi brojnost izmjena i dopuna važećeg Zakona o radu te količina sadržaja izmijenjene i dopunjene zakonske materije, dovodila u pitanje sistematičnost i dosljednost zakonskog teksta kao cjeline, te jasnoću njegovih odredbi, što bi u konačnici dovodilo i do stvaranja pravne nesigurnosti u primjeni toga zakona.
Zaključno, ova opcija nije prihvatljiva.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu
inicijativu
2. Drugo nenormativno rješenje
Opcija nije provediva.
Obrazloženje:
1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu inicijativu:
Propuštanje normativne inicijative u odnosu na postojeće stanje dovelo bi do povrede zakonom propisanih dužnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u provedbi državne politike, određene programskim i planskim aktima te reformama, odnosno do neusklađenosti općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktiva (EU).
Zaključno, ova opcija se ne može opravdati niti prihvatiti.
Obrazloženje:
2. Drugo nenormativno rješenje:
Redefiniranje i osuvremenjivanje radnog zakonodavstva, kao dio programske i reformske politike Vlade Republike Hrvatske, nije moguće postići nenormativnim rješenjima.
Zaključno, ova opcija nije provediva.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zakon o radu imat će određeni gospodarski učinak, a od navedenih kategorija to se odnosi samo na ukupni trošak rada. Iako bi uslijed zakonskih promjena moglo doći do variranja u troškovima rada, učinak će biti neznatan. Navedeno proizlazi iz činjenice da važeće odredbe Zakona o radu već generiraju određene troškove za poslodavca u smislu troška rada, a planirane promjene tek bi u neznatnoj mjeri mogle utjecati na već postojeće stanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Budući je Zakon o radu opći propis, promjene takvog propisa odnosit će se na sve vrste poduzetnika poslodavaca.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
neznatan
Mali
Veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Suzbijanje nelojalne konkurencije
Ne
Da
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Sprječavanjem zlouporaba kod sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme doći će do određenog pozitivnog utjecaja na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Očekuje se manji pozitivan učinak na zaštitu tržišnog natjecanja svih gospodarskih subjekata u smislu jačanja konkurentnosti svih poslodavaca.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Iako Zakon o radu nije primarni propis koji ima utjecaj na područje demografije, planirane promjene u smislu bolje mogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života u određenom će se dijelu odraziti i na demografske trendove kao i kretanje stanovništva. Potonje se posebno odnosi na mogućnost rada putem informacijskih sredstava odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, ali i na bolju organizaciju rada, radnog vremena te mogućnosti njegova usklađivanja s osobnim i obiteljskim potrebama radnika, naročito onih skupina radnika koje su posebno podložne riziku od izlaska s tržišta rada odnosno iseljavanja. Također, uslijed revidiranja pojedinih odredbi s ciljem elastičnijeg uređenja dodatnog rada i produljenja radnog vijeka radnika utjecat će se i na održivost mirovinskog sustava odnosno sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon će imati socijalni učinak na veći broj radnika i njihovih obitelji.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
DA
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Da
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Da
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Da
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Da
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Da
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Da
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Cilj pristupanja promjenama Zakona o radu je pozitivno utjecati na postojeće odnose na tržištu rada, unaprijediti trenutno važeće radno-pravne institute, osuvremeniti i precizirati pojedine odredbe, uvesti fleksibilniju organizaciju rada koja se može brzo i jednostavno prilagoditi izvanjskim utjecajima odnosno promijenjenim okolnostima, uz istodobno pružanje odgovarajuće stabilnosti radnog odnosa. Time će se potaknuti zapošljavanje, veća aktivnost radne snage te smanjiti segmentacija na tržištu rada između stalno zaposlenih radnika i onih koji su izloženi uzastopnim privremenim ugovorima. Promjene će u određenom dijelu imati veliki učinak u odnosu na postojeće stanje, dok će u drugom značiti pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa i njihove jasnije ugovorne obveze.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Da
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da se Zakon o radu odnosi na sve poslodavce u Republici Hrvatskoj neovisno o kategorizaciji njihove veličine te na sve radnike, promjene će se odraziti na sve vrste poduzetnika koji zapošljavaju radnike, a pozitivan učinak bit će posebno izražen u odnosu na radnike u smislu unaprjeđenja njihovih radnih uvjeta, jasnije propisanih prava i obveza iz radnog odnosa te osiguravanja dostojanstvenog rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
DA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Novim zakonskim odredbama općeg propisa o radu, osigurat će se zaštita radnika od nejednakog postupanja poslodavaca. Navedeno bi, između ostalog, moglo biti posljedica radnikova korištenja nekog od prava na fleksibilne uvjete rada radi usklađivanja poslovnog i privatnog života.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženjeza analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon će imati učinak na zaštitu ljudskih prava većeg broja radnika i njihovih obitelji odnosno kućanstava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
DA
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju obveze plaćanja naknada i davanja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju obveze koje bi bile prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju novi troškovi rada.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale poseban učinak na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale učinak na male i srednje poduzetnike.
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o radu
1.3.
Datum:
20. svibnja 2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za rad i zaštitu na radu
Sektor za radne odnose
Tel.: 01 61 06 510
e-mail: josipa.klisanin@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne: Da
Naziv akta:
Program Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024.
Opis mjere:
P rogramsko područje 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne: Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva (EU) 2019/1152 o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji (SL L186/105, 11.7.2019.)
Direktiva (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU
(SL L188/79. 12.7.2019.)
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Problem je nedostatnost kvalitetnog zakonskog okvira na području općeg radnog zakonodavstva, koji bi na odgovarajući način mogao, s jedne strane, pokretati gospodarstvo i poduzetničke aktivnosti te zaštititi poduzetnike od administrativnih opterećenja i troškova rada u obavljanju njihovih djelatnosti, a s druge strane, osigurati radnicima dostojanstvene uvjete njihova rada i jasne kriterije za adekvatne plaće te prava koja će im jamčiti kvalitetu radnih mjesta i bolju ravnotežu njihova poslovnog i privatnog života u Republici Hrvatskoj, sukladno demografskim i reformskim ciljevima ekonomskog i društvenog oporavka te otpornosti države i gospodarstva.
Problem je i u nedostatnosti važećih normi, kao i u nepostojanju odgovarajućih normi, unutar važećeg zakonskog okvira na području rada, koji bi jednako tako, mogao poticati inovativne i suvremene oblike rada i njegove prilagodljive organizacije u okolnostima novih komunikacijskih tehnologija te prema naravi i potrebama posla, a posebice u slučaju naglih promjena i nepredvidivih okolnosti u poslovnom i radnom okruženju.
Opisani problem redefiniranja radnog zakonodavstva prepoznat je i predložen za raspravu i dogovor sa socijalnim partnerima i to, kao mjera Programa Vlade Republike Hrvatske od 2020. do 2024., iz P rogramskog područja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće .
Osim što je redefiniranje i o suvremenjivanje radnog zakonodavstva dio programske politike Vlade Republike Hrvatske, ono je dijelom povezano i s implementacijom načela Europskog stupa socijalnih prava odnosno obvezom prenošenja Direktive (EU) 2019/1152 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u EU te Direktive (EU) 2019/1158 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Zakon o radu je stupio na snagu 7. kolovoza 2014. godine („Narodne novine“, broj 93/14), a izmijenjen je Zakonom o izmjenama Zakona o radu koji je stupio na snagu 28. prosinca 2018. („Narodne novine“, broj 127/17) te Zakonom o izmjenama Zakona o radu koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. („Narodne novine“, broj 98/19).
Obzirom na to da bi se predloženim izmjenama i dopunama važećeg zakonskog teksta, mijenjalo i dopunjavalo više od polovine članaka važećeg Zakona, sukladno pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici koja se primjenjuje pri izradi akata zakonodavnog tijela, pristupa se izradi Nacrta prijedloga zakona o radu.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je sukladno zakonskim ovlaštenjima i smjernicama Programa Vlade Republike Hrvatske, iz P rogramskog područja 1.1. Očuvanje radnih mjesta i socijalna sigurnost; Poticanje rada, zapošljavanja i rast plaće , provelo produktivne konzultacije sa socijalnim partnerima radi postizanja dogovora o načinu redefiniranja radnog zakonodavstva.
Konzultacije sa socijalnim partnerima – Nezavisnim hrvatskim sindikatima, Savezom samostalnih sindikata Hrvatske, Maticom hrvatskih sindikata i Hrvatskom udrugom poslodavaca, provedene su kako bi se utvrdile stručne podloge i iskazali interesi za redefiniranjem radnog zakonodavstva i njegovim sadržajem te opsegom.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike je kao nositelj normativnog procesa, ocijenilo da su socijalni partneri opisali probleme u primjeni brojnih zakonskih instituta te, sukladno svojim interesima, aktivno predložili nova normativna rješenja (u vidu izmjena i dopuna važećih zakonskih instituta i pojedinih odredbi) i u konačnici, odredili ciljeve te očekivane ishode predloženih promjena.
Rezultati cjelovito provedenih konzultacija, prema opsegu i sadržaju predloženih promjena, jasno ukazuju na potrebu redefiniranja većeg dijela zakonskih odredbi, odnosno na potrebu donošenja novoga Zakona.
Obzirom na trajanje detaljno i sustavno vođenih konzultacija sa socijalnim partnerima, koje su se odvijale u razdoblju od rujna 2020. do kraja travnja 2021. godine, potreba donošenja novoga zakona, nije mogla biti iskazana u Planu zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu, stoga se normativni postupak radi donošenja novoga zakona, vodi sukladno članku 16. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine, broj 44/17), na temelju kojega se podnosi i objavljuje ovaj obrazac Prethodne procjene.
U međuvremenu, 29. travnja 2021. godine, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Prijedlog nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. , u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, upućen je Europskoj komisiji za završno usuglašavanje, kako bi se na temelju toga planskog dokumenta omogućilo da se u Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize.
Jedna od reformi, predloženih navedenim planskim dokumentom, je i reforma u komponenti C 4. 1. R 4 Unaprjeđenje radnog zakonodavstva , čime je nesporno, pojačan reformski značaj vođenja zakonodavnih aktivnosti navedenih u ovoj Prethodnoj procjeni.
Slijedom reformskih zadaća iz citiranih programskih i planskih dokumenata, kao i rezultata provedenih konzultacija, Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kao stručni nositelj zakonodavnih aktivnosti, ističe potrebu redefiniranja slijedeće materije općeg propisa o radu:
1. Ugovor o radu na određeno vrijeme, uz odgovarajuće izmjene odredbi o otkazu (otpremnina; relativna zabrana otkaza), probnom radu i pripravništvu te ugovoru stalnog sezonca
2. Uređenje ugovora o radu na izdvojenom mjestu rada
3. Uređenje ustupanja radnika i upućivanja radnika povezanim poslodavcima
4. Uređenje agencijskog rada s odgovarajućim usklađivanjem s Direktivom (EU) 2019/1152
5. Uređenje dodatnog rada slijedom materije koja je uređena važećim člankom 61. i 62. Zakona o radu, uz moguća povećanja ugovorenog radnog vremena u dodatnom radu
Obrazloženje za točke 1. - 5. : Analitički pokazatelji upućuju na značajan udio rada na određeno vrijeme u Hrvatskoj, a čemu uvelike doprinosi sezonalni karakter poslova u sektoru turizma i ugostiteljstva kao važnom dijelu gospodarstva. U primjeni ovoga radno pravnog instituta zapaženi su primjeri zlouporaba (posebice u vezi nejednakog postupanja prema ženama radi trudnoće i majčinstva). Stoga će biti potrebno provesti mjere koje će dovesti do smanjenja korištenja neopravdanih ugovora o radu na određeno vrijeme, posebice onih izrazito kratkog trajanja, a radi pružanja veće sigurnosti radnicima izloženima prekomjernom sklapanju takvih ugovora. Time bi se utjecalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada i sprečavanje prekarnog rada, a sve navedeno za posljedicu će imati i povećanje adekvatnosti mirovine zbog kontinuiteta karijera koje više neće biti isprekidane sklapanjem različitih privremenih ugovora. Zakonske izmjene će biti usmjerene k ograničavanju broja mogućih uzastopnih ugovora privremenog trajanja te sprječavanju zlouporaba takvih ugovora, ponajprije vezano uz zapošljavanja kod povezanih poslodavaca te boljim definiranjem pojma „uzastopnosti“. U pojedinim sustavima (primjerice, sustav odgoja i obrazovanja) navedeno će posebice pozitivno utjecati na položaj žena na tržištu rada.
Poticanje sklapanja ugovora na neodređeno vrijeme, po uzoru na neke druge europske države (primjerice Francusku, Sloveniju, Poljsku, Nizozemsku), uključivalo bi mogućnost uvođenja zakonskih odredbi kojima bi se na teret poslodavca osiguravale dodatne edukacije radnika u svrhu podizanja njihove zapošljivosti, i to prvenstveno radi dodatne zaštite privremeno zaposlenih radnika.
U pogledu mogućnosti zapošljavanja i rada u nepunom radnom vremenu, utvrđeno je kako isti u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznat, iako je važeći Zakon o radu još od 2014. uveo načelo razmjernosti, tzv . pro rata temporis , prema kojemu poslodavac isplaćuje plaću i druga materijalna prava radniku razmjerno ugovorenom radnom vremenu. Naime, prema službenim podacima HZMO-a, na kraju 2020. evidentirano je svega 4% osiguranika s ugovorom o radu u nepunom radnom vremenu. Očekuje se da će, prilikom transponiranja Direktive (EU) 2019/1158, optimalno kreirane nove zakonske odredbe pospješiti korištenje ove mogućnosti, ponajprije od strane roditelja i pružatelja skrbi te mladih, kako bi im se olakšalo uravnoteženje obiteljskog odnosno privatnog s profesionalnim životom.
U pogledu izmjena koje se odnose na preciznije uređenje instituta rada na izdvojenom mjestu rada ili tzv. rada od kuće, potrebno je dodatno prepoznati i poseban način obavljanja rada na daljinu upotrebom informacijskih i komunikacijskih sredstava, a što posebno dolazi do izražaja u okolnostima pandemije bolesti COVID-19 kada je značajno poraslo korištenje mogućnosti rada od kuće. Novi pravni okvir rada na izdvojenom mjestu rada osigurat će pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa u izvanrednim, ali i u redovnim okolnostima. Odgovarajućom pravnom regulacijom mogu se ostvariti preduvjeti za stabilnost radnih mjesta i održavanje stope zaposlenosti u redovnim i izvanrednim okolnostima. Time dolazi do smanjenja troškova rada i nekih osobnih troškova radnika uz veće mogućnosti usklađivanja profesionalnih s osobnim te obiteljskim potrebama što će posebice pozitivno utjecati na zaposlene roditelje mlađe djece. Takvim zakonskim rješenjem se, štiteći prava radnika, omogućava fleksibilna organizaciju rada, posebno u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju.
Nadalje, ukazuje se opravdanim afirmirati pravo na dodatni rad za druge poslodavce, proširujući mogućnosti takvoga rada, radi dodatne zarade i postizanja boljeg životnog standarda te oblika zapošljavanja prilagodljivog posebnim potrebama organizacije rada kod poslodavca.
6. Radno vrijeme i godišnji odmor
7. Plaća i naknada plaće
Obrazloženje za točke 6. i 7. : Uočena je potreba dopune odredbe o pojmu radnog vremena radi povezivanja te odredbe s odredbama o evidenciji radnog vremena i odredbama o plaći i naknadi plaće, definiranja vremena pripravnosti; uvođenja novosti vezanih uz ograničenja vremena raspoloživosti izvan radnog vremena radnika.
Predlaže se brisati odredbe članka 61. stavka 3. i članka 62. stavka 3. i 3. Zakona, te ih izmjestiti u drugi dio Zakona u kojemu se uređuje zasnivanje radnog odnosa; dopuniti sadržaj odredbe kako bi bio jasan razlog propisivanja punog radnog vremena u nacionalnom zakonodavstvu (propisi radnog i socijalnog zakonodavstva) i nakon što su preuzeti zahtjevi o najduljem tjednom radnom vremenu iz Direktive 2003/88/EZ.
Nadalje, predlaže se dopuniti i izmijeniti odredbu o prekovremenom radu, te razmotriti potrebu izmjene ograničenja trajanja prekovremenog rada te mogućnost uvođenja upravnih mjera u inspekcijskom nadzoru na području rada u slučaju nepridržavanja dužnosti izdavanja pisanog naloga za prekovremeni rad.
Posebno se nameće potreba za izmjenom članka 66. o rasporedu radnog vremena, tako da se zakonska materija raspodijeli u više članaka zbog njegove složenosti, kao i dopunom odredbe o preraspodjeli radnog vremena u kojoj je potrebno jasno odrediti pojam preraspodjele radnog vremena, te odnos prekovremenog rada i preraspodjele. Preporuka bi bila i da se drukčije uredi struktura odjeljka o radnom vremenu.
Odredbe Zakona koje se odnose na uređenje prava na plaćeni godišnji odmor, potrebno je izmijeniti i dopuniti u dijelu koji se odnosi na trajanje i prenošenje godišnjeg odmora, zbog uočenih poteškoća u pravilnoj primjeni ovih zakonskih normi.
Nadalje, iznimno je važno adekvatno definirati pojam plaće te ga bolje povezati s institutom minimalne plaće radi olakšane primjene propisa s područja rada, odnosno njihove usklađene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada. To će se postići jasnim definiranjem svih sastavnih dijelova plaće, a utjecat će i na provedbu ciljeva zacrtanih prijedlogom izmjena Zakona o minimalnoj plaći. Osim toga, u dogovoru sa socijalnim partnerima razmotrit će se i poduzimanje odgovarajućih mjera za smanjenje jaza u plaćama između žena i muškaraca, a koji jaz nepovoljno utječe i na razlike u visini mirovina prema spolu.
8. Prestanak ugovora o radu
Obrazloženje : Potrebno je revidirati i zakonsku odredbu o prestanku radnog odnosa na temelju samoga zakona zbog navršene životne dobi (65 godina života i 15 godina mirovinskog staža, ako se poslodavac i radnik ne dogovore drugačije). Ova odredba znatno otežava mogućnost duljeg ostanka u svijetu rada i ostvarivanje prava na povećanje mirovine za svaki mjesec kasnijeg umirovljenja, odnosno tzv. bonifikaciju od 0,34% do najviše 20,4%. Tome doprinosi i neadekvatna odredba Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, koja u cijelosti nameće obvezu podmirivanja troškova bolovanja poslodavcu koji zapošljava radnika koji je već ispunio uvjete za starosnu mirovinu. Usporedno i sveobuhvatno potrebno je pristupiti i izmjeni povezanih propisa.
9. Kolektivni radni odnosi – radnička vijeća i kolektivno pregovaranje, zaštita sindikalnog povjerenika, sindikalno organiziranje i štrajk
Obrazloženje: U pogledu izbora, djelovanja i rada radničkog vijeća, predlaže se u materiju zakona unijeti dodatne odredbe o izbornom odboru te o načinu utvrđivanja valjanosti izbora i o poništenju izbora, sudskoj nadležnosti i rokovima za to, kao i načiniti odgovarajuće izmjene i dopune odredbe o dužnosti obavještavanja poslodavca o sindikalnom povjereniku i s time vezane dužnosti savjetovanja pri donošenju odluka. Potrebno je i r azmotriti mogućnost odgovarajuće dopune odredbe o čuvanju poslovne tajne člana radničkog vijeća.
U dijelu koji se odnosi na kolektivne ugovore, p otrebno je izrijekom propisati da ugovor koji bi na određeno vrijeme bio sklopljen na duže razdoblje od Zakonom dozvoljenog, istekom roka od 5 godina prestaje po sili zakona; propisati da se produžena primjena kolektivnog ugovora odnosi na sve radnike koji imaju sklopljene ugovore o radu kod poslodavca; izmijeniti odredbu u kojoj se produžena primjena kolektivnog ugovora neće propisati nakon isteka otkaznog roka kod kolektivnog ugovora sklopljenog na neodređeno vrijeme, Pravilnikom o načinu objave kolektivnog ugovora kojim je propisana obveza objave kolektivnog ugovora ili njegove izmjene, potrebno je propisati obvezu objave otkaza kolektivnog ugovora; potrebno je uskladiti odredbe o načinu izbora sindikalnog povjerenika na način da se u izboru sindikalnog povjerenika ne ograničava broj članova sindikata zaposlenih kod poslodavca, ali se takvo ograničenje treba prebaciti u odredbu kojom se propisuje zaštita sindikalnog povjerenika; zaštitu sindikalnog povjerenika potrebno je ograničiti samo za razdoblje obavljanja te dužnosti; propisati mogućnost sklapanja sporazuma kao rješenja u već započetom štrajku, odnosno propisati ga kao rješenje okončanja štrajka, uz horizontalno usklađivanje s posebnim propisom o reprezentativnosti; mogućnost uplate doprinosa na najnižu osnovicu mogla bi se propisati kao mogućnost, a ne kao dužnost poslodavca i trebala bi jednako biti određena za radnike koji su u štrajku, kao i za one koji su isključeni s rada u smislu odgovora poslodavca na započeti štrajk; pre dvidjeti mogućnost da se kolektivnim ugovorom ugovori drukčiji način određivanja poslova koji se ne smiju prekidati, a ako se to ne ugovori, tada primijeniti sadašnji stavak 4. članka 214. Zakona.
Nadalje, predloženi revidirani pojam plaće pridonijet će i pronalaženju rješenja za dugogodišnji problem članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima. Naime, potrebno je uspostaviti ravnotežu između financijskih obveza članova sindikata i ugovorenih prava iz kolektivnih ugovora koja konzumiraju svi radnici, a sve u cilju promicanja socijalnog dijaloga i jačanja sindikata, posebice u okolnostima sve rjeđeg participiranja radnika u sindikalnom djelovanju odnosno u kolektivnom pregovaranju. Razmotrit će se više modela, radi pronalaženja onoga koji će dati optimalan odgovor u cilju poticanja djelotvornog socijalnog dijaloga.
10. Transponiranje Direktive (EU) 2019/1152 o transparentnim i predvidljivim radnim uvjetima u Europskoj uniji i Direktive (EU) 2019/1158 o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i pružatelja skrbi i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 2010/18/EU
11. Novi oblici rada – platformski rad
Obrazloženje : Direktivu (EU) 2019/1152 i Direktivu (EU) 2019/1158 potrebno je transponirati do 1. kolovoza 2022. godine.
Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 Zakonom propisati d efinicije pojmova „raspored rada“, „referentni sati i dani“ te „obrazac rada“; p ropisati nove odredbe o pružanju informacija radniku vezano za bitne sastojke ugovora o radu, posebno kod agencijskih radnika; propisati nove odredbe o trajanju probnog rada i dodatnom zaposlenju.
Potrebno je sukladno zahtjevima Direktive (EU) 2019/1158 Zakonom propisati i definirati pojmove dopusta za pružatelje skrbi, pružatelja skrbi, člana obitelji te fleksibilnog oblika rada, odnosno propisati prava na dopust pružatelja skrbi te sadržaj i način ostvarivanja prava radnika na fleksibilne oblike rada.
Radno zakonodavstvo u Hrvatskoj ne predviđa rad putem internetskih platformi kao poseban oblik obavljanja rada, niti prepoznaje fizičku osobu koja naplatno radi na internetskoj platformi, kao pravnog subjekta. Potrebno je stvoriti odgovarajući pravni okvir kojim će se istodobno spriječiti zlouporabe te potaknuti poduzetnička aktivnost na tom brzo rastućem području. U ovome novom dijelu zakonske materije, kojom bi se na poseban način uredio rad platformskih radnika i sl., propisat će se subjektivna prava i obveze koja proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja, zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa.
Sindikalne središnjice su tijekom konzultacija iznijele veliki broj prijedloga izmjena pojedinih instituta u Zakonu o radu, s ciljem jačanja zaštite prava radnika i sprječavanja uočenih zlouporaba, od kojih su izdvojeni naročito slijedeći:
- jačanja sigurnosti rada temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme kroz sprječavanje zlouporaba rada na određeno vrijeme
- jačanja ugovornih odnosa kroz onemogućavanje promjena bitnih sastojaka ugovora o radu konkludentnim radnjama
- jačanja postojećeg instituta rada na izdvojenom mjestu rada
- sprječavanja zlouporaba agencijskog rada
- uređenja odredbi o radnom vremenu, odmorima i dopustima u cilju sprječavanja zlouporaba, zaštite sigurnosti i zdravlja radnika te pomirenja privatnih i poslovnih obveza radnika
- definiranja pojma plaće
- zaštite radnika kod poslovno i osobno uvjetovanog otkaza uz propisivanje obveze poslodavca ponuditi radniku drugi posao ili ga osposobiti za obavljanje drugih poslova
- pojašnjenja odredbe o otkaznom roku
- propisivanja prava na otpremninu i kod isteka ugovora o radu na određeno vrijeme
- jačanja pozicije radnika kod prenošenja ugovora o radu na novog poslodavca
- pojašnjenja odredbi o radničkim vijećima radi uklanjanja dvojbi koje se pojavljuju u praksi i afirmacije sudjelovanja radnika u odlučivanju
- povećanja zaštite sindikalnih povjerenika
- dodatno uređenje odredbi vezano uz uplitanje poslodavca u osnivanje sindikata
- afirmacije kolektivnog pregovaranja
- uređenja pitanja prava na opći štrajk te pojašnjenja postojećih odredbi o pravu na štrajk s ciljem jačanja prava na štrajk i zaštite radnika koji sudjeluju u štrajku
- postroženja prekršajnih odredbi
- proširenja radnih i socijalnih prava i na platformske radnike.
Osnovni stavovi Hrvatske udruge poslodavaca o potrebi izmjena pojedinih instituta Zakona o radu odnose se na:
- veću fleksibilizaciju ugovora o radu na određeno vrijeme, bez propisivanja dodatnih ograničenja za njihovo sklapanje
- reguliranje rada na daljinu - uz uvođenje dva modaliteta: povremeni i stalni rad na daljinu
- fleksibilizaciju radnog vremena
- pojednostavljenje odredbi o rasporedu radnog vremena, preraspodjeli, nejednakom rasporedu, prekovremenom radu, pripravnosti i dr.
- uvođenje mogućnosti snižavanja plaće i drugih odredbi u slučaju izvanrednih okolnosti, bez potrebe mijenjanja ostalih odredbi o plaćama
- uređenje platformskog rada uz uvažavanje raznolikosti vrsta takvog rada i sektora u kojima se pojavljuje,
- na području odredbi o kolektivnim radnim odnosima, iskazivanje protivljenja drukčijim rješenjima u pogledu pitanja prava i obveza članova sindikata u odnosu na ne-članove, a vezano uz korištenje prava ugovorenih kolektivnim ugovorima (HUP se pri tome poziva na činjenicu da je o tome pitanju Ustavni sud ranije donio odluku).
Ministarstvo, kao stručni nositelj normativnog postupka, će u dijalogu sa socijalnim partnerima, cjelokupnoj navedenoj materiji, kao i drugim temama i problematici koju sindikalne središnjice i Hrvatska udruga poslodavaca, odnosno socijalni partneri smatraju važnim, posvetiti odgovarajuću pažnju u cilju pronalaženja odgovarajućih zakonskih rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Svrha je, u okvirima Vladinih programskih i planskih akata, predložiti donošenje Zakona o radu koji će radne odnose u Republici Hrvatskoj uređivati na temelju sustavno i dosljedno određenih radno pravnih instituta te jasnih i lako primjenjivih odredbi usklađenih s pravom Europske unije te suvremenim potrebama njihovih adresata na području rada, kao i potrebama učinkovitog, razvijenog i uređenog tržišta rada te pokretanja i razvoja gospodarstva i u uvjetima krize.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
◊ Ograničavanje propisanog broja sklopljenih ugovora na određeno vrijeme, čime bi se pružila veća sigurnost radnicima koji su izloženi prekomjernom sklapanju uzastopnih i kratkotrajnih ugovora o radu na određeno vrijeme te sprječavanje zlouporaba takvih ugovora, a time i djelovalo na smanjenje segmentacije na tržištu rada.
◊ Redefiniranje postojećeg zakonskog uređenja rada na izdvojenom mjestu rada.
◊ Redefiniranje postojećeg zakonskog uređenja dodatnog rada, koje se temelji na novim vrijednostima, kretanjima na tržištu rada i standardima koji su usklađeni sa stvarnim potrebama, kao i ciljevima na području suzbijanja neprijavljenog rada.
◊ Preciziranje odredbi o ustupanju radnika u povezano društvo i upućivanju radnika u inozemstvo
◊ Preciziranje odredbi o agencijskom radu, uključivo i prava agencijskih radnika
◊ Jasno propisane odredbe i definirani pojmovi o radnom vremenu te zakonom propisana odgovarajuća rješenja koja, štiteći prava radnika, ne priječe fleksibilnu organizaciju rada u slučaju naglih promjena u poslovnom i radnom okruženju ili kod nastanka izvanrednih i nepredvidivih okolnosti.
◊ Jasno definiranje pojma plaće i dijelova plaće radi olakšane primjene zakona s područja rada, odnosno usklađene primjene s propisima o oporezivanju dohotka od nesamostalnog rada
◊ Jasne odredbe o plaćenom godišnjem odmoru
◊ Dosljednost i uzajamna povezanost odredbi o radnom vremenu i plaći, radi olakšane i pravilne primjene zakonskih odredbi u praksi.
◊ Pravičnije uređen prestanak ugovora o radu zaštićenim kategorijama radnika te osnove za prestanak ugovora o radu tako da potiču ostanak u svijetu rada.
◊ Jasno propisana prava radnika i predstavnika radnika i poslodavaca u dijelu zakonskih odredbi o kolektivnim radnim odnosima
◊ Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152 i Direktive (EU) 2019/1158
◊ Uređenje suvremenih oblika rada
◊ Osiguravanje provedbe planiranih reformskih mjera radi ostvarivanja kvalitete radnih mjesta te usklađivanja poslovnog i privatnog života radnika, odnosno ostvarivanja preduvjeta za pokretanje i oporavak gospodarstva i poduzetničke aktivnosti
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu zakona
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
1. Normativno rješenje:
Prvo normativno rješenje je Nacrt prijedloga zakona o radu, koji bi trebao imati i novi zakonski koncept podijeljen u dijelove u skladu s pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici za izradu akata.
Prijedlog je (koji će naknadno biti razmatran u Radnoj skupini te usklađen sa potrebama i samim tijekom, kao i rezultatima normativnog postupka) da novi propis bude podijeljen u slijedeće dijelove:
DIO PRVI – OSNOVNE ODREDBE
DIO DRUGI – INDIVIDUALNI RADNI ODNOSI
DIO TREĆI – KOLEKTIVNI RADNI ODNOSI
DIO ČETVRTI – POSEBNE ODREDBE
DIO PETI – NADZOR, UPRAVNE MJERE I PREKRŠAJNE ODREDBE
DIO ŠESTI – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
U osnovnim odredbama novoga propisa, potrebno je dodati nove odredbe, uz one koje su u Općim odredbama važećeg Zakona o radu i to: odredbe o svrsi, ciljevima i načelima novoga Zakona, o području i subjektima na koje se primjenjuje Zakon te pojmovnik. Potrebno je načiniti i odgovarajuće izmjene u odredbi o usklađenosti Zakona s pravnim poretkom Europske unije (dvije nove Direktive).
U dijelu koji će uređivati individualne radne odnose, potrebno je urediti slijedeće odredbe:
– Ugovoru o radu na određeno vrijeme
– Ugovoru o radu za stalne sezonske poslove
– Ugovor o radu na izdvojenom mjestu rada
– Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika povezanom poslodavcu
– Obveze matičnog i povezanog poslodavca
– Ugovor o radu u slučaju upućivanja radnika u inozemstvo
– Probni rad
– Pripravništvo
– Ugovor o dodatnom radu
– Pojam radnog vremena
– Puno i nepuno radno vrijeme
– Raspored radnog vremena
– Prekovremeni rad
– Nejednak raspored radnog vremena
– Preraspodjela
– Noćni rad
– Rad u smjenama
– Skraćeno radno vrijeme
– Uvjeti rada radnika koji rade u nepunom radnom vremenu
– Obveze poslodavca prema noćnim i smjenskim radnicima
– Zaštita posebno osjetljivih kategorija i zabrane
– Mogućnost drukčijeg uređenja radnog vremena
– Definicija pojma plaće i dijelova plaće
– Određivanje plaće
– Jednakost plaće žena i muškaraca
– Isplata plaće i naknade plaće
– Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini
– Pravo na povećanu plaću
– Naknada plaće
– Korištenje rodiljnih i roditeljskih prava i pravo povratka na prethodne ili odgovarajuće poslove
– Zabrana otkaza
– Pravo zaposlenja na drugim poslovima
– Pravo na godišnji odmor
– Trajanje godišnjeg odmora
– Razmjerni dio godišnjeg odmora
– Utvrđivanje godišnjeg odmora
– Ništetnost odricanja od prava na godišnji odmor
– Naknada plaće za vrijeme godišnjeg odmora
– Naknada za neiskorišteni godišnji odmor
– Korištenje godišnjeg odmora u dijelovima
– Prenošenje godišnjeg odmora u slijedeću kalendarsku godinu
– Raspored korištenja godišnjeg odmora
– Plaćeni dopust
– Neplaćeni dopust
– Dostava odluke o pravima i obvezama iz radnog odnosa
– Pretpostavka suglasnosti s odlukom poslodavca
– Načini prestanka ugovora o radu
– Redoviti otkaz ugovora o radu
– Izvanredni otkaz
– Otkaz ugovora o radu sklopljenog na određeno vrijeme
– Postupak prije otkazivanja
– Otkazni rok
– Najmanje trajanje otkaznog roka
– Otpremnina
– Kolektivni višak radnika
– Rad agencija za privremeno zapošljavanje (upis agencija u evidenciju)
– Vrijeme ustupanja radnika
– Ustupanje korisniku u inozemstvu
– Obveze agencije ( posebno kod upućivanja radnika u inozemstvo )
– Obveze korisnika
U dijelu koji će uređivati kolektivne radne odnose, potrebno je urediti slijedeće odredbe:
– Pravo na sudjelovanje radnika u odlučivanju
– Poništenje izbora radničkog vijeća
– Čuvanje poslovne tajne u djelovanju radničkog vijeća
– Raspuštanje radničkog vijeća i isključenje njegova člana
– Otkaz kolektivnog ugovora
– Sindikalni povjerenik i predstavnik
– Zaštita sindikalnog povjerenika
– Uređenje prava iz kolektivnih ugovora
– Štrajk
U dijelu koji će uređivati posebne oblike rada, pored ostalog (važećih odredbi o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa i stručne prakse učenika i studenata; o ugovoru o radu pomoraca i radnika na pomorskim ribarskim plovilima), potrebno je urediti u posebnom poglavlju – Rad platformskih radnika i to, u smislu određenja svih pojmova (definirati i samozaposlenost u smislu općeg propisa o radu); propisivanja subjektivnih prava i obveza koje proizlaze iz toga posebnog pravnog odnosa – temeljna prava i obveze po osnovi obavljanja posla, obvezna osiguranja; zaštita i sigurnost, odmori, prestanak ugovora, suodlučivanje te udruživanje i prava iz kolektivnih radnih odnosa).
Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1152, postići će se odgovarajućom izmjenom sadržaja sada važećih odredbi o:
– Radnom vremenu
– Sadržaju ugovora o radu (posebno i za upućene radnike)
– Probnom radu i dodatnom radu,
kao i s njima povezanih odredbi (zaštita prava i prekršaji)
Usklađenost općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktive (EU) 2019/1158, postići će se novim odredbama te odgovarajućom izmjenom sada važećih odredbi o:
– Dopustu pružatelja skrbi (utvrditi sve potrebne definicije)
– Fleksibilnim radnim uvjetima (zahtjev; pravo povratka na prethodni posao),
kao i s njima povezanih odredbi o radnom vremenu, plaćenom dopustu, plaći, zabrani diskriminacije i stavljanja u nepovoljniji položaj po povratku na prethodni posao, prekršajima.
U dijelu koji će uređivati nadzor, upravne mjere i prekršaje, potrebno je uvesti odgovarajuće mjere i sankcije u odnosu na materijalne odredbe u predloženome Zakonu.
Potrebno je urediti prijelazne i završne odredbe predloženog Zakona, koji bi trebao stupiti na snagu prije 1. kolovoza 2022. godine.
2. Normativno rješenje:
Za predlaganje drugog normativnog rješenja ne nalazi se nikakvo stručno opravdanje niti svrha.
Obrazloženje:
1. Normativno rješenje:
Prvo normativno rješenje prije svega, osigurava provedbu programskih i planskih akta Vlade Republike Hrvatske, u cilju redefiniranja i osuvremenjivanja općeg propisa o radu Republike Hrvatske te osigurava ovim propisom, pravodobno i potpuno preuzimanje Direktive (EU) 2019/1152 i Direktive (EU) 2019/1158 u nacionalni pravni sustav.
Zaključno, prvo normativno rješenje je najbolja opcija u odnosu na izneseno stanje i probleme te ciljeve i očekivani učinak u području koje se njime namjerava urediti.
Obrazloženje:
2. Normativno rješenje:
Drugo normativno rješenje bilo bi nepravilno i nesvrsishodno, jer bi bilo protivno pravno-metodološkim načelima i jedinstvenoj tehnici koja se primjenjuje pri izradi akata zakonodavnog tijela, dok bi brojnost izmjena i dopuna važećeg Zakona o radu te količina sadržaja izmijenjene i dopunjene zakonske materije, dovodila u pitanje sistematičnost i dosljednost zakonskog teksta kao cjeline, te jasnoću njegovih odredbi, što bi u konačnici dovodilo i do stvaranja pravne nesigurnosti u primjeni toga zakona.
Zaključno, ova opcija nije prihvatljiva.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu
inicijativu
2. Drugo nenormativno rješenje
Opcija nije provediva.
Obrazloženje:
1. Prvo nenormativno rješenje – Ne poduzimati normativnu inicijativu :
Propuštanje normativne inicijative u odnosu na postojeće stanje dovelo bi do povrede zakonom propisanih dužnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike u provedbi državne politike, određene programskim i planskim aktima te reformama, odnosno do neusklađenosti općeg propisa o radu sa zahtjevima Direktiva (EU).
Zaključno, ova opcija se ne može opravdati niti prihvatiti.
Obrazloženje:
2. Drugo nenormativno rješenje:
Redefiniranje i o suvremenjivanje radnog zakonodavstva, kao dio programske i reformske politike Vlade Republike Hrvatske, nije moguće postići nenormativnim rješenjima.
Zaključno, ova opcija nije provediva.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Ne
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Da
Ne
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Zakon o radu imat će određeni gospodarski učinak, a od navedenih kategorija to se odnosi samo na ukupni trošak rada. Iako bi uslijed zakonskih promjena moglo doći do variranja u troškovima rada, učinak će biti neznatan. Navedeno proizlazi iz činjenice da važeće odredbe Zakona o radu već generiraju određene troškove za poslodavca u smislu troška rada, a planirane promjene tek bi u neznatnoj mjeri mogle utjecati na već postojeće stanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Budući je Zakon o radu opći propis, promjene takvog propisa odnosit će se na sve vrste poduzetnika poslodavaca.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
neznatan
Mali
Veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Suzbijanje nelojalne konkurencije
Ne
Da
Ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Sprječavanjem zlouporaba kod sklapanja uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme doći će do određenog pozitivnog utjecaja na tržišno natjecanje.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Očekuje se manji pozitivan učinak na zaštitu tržišnog natjecanja svih gospodarskih subjekata u smislu jačanja konkurentnosti svih poslodavaca.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Da
Ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Da
Ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Da
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Ne
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
Ne
Ne
Ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Iako Zakon o radu nije primarni propis koji ima utjecaj na područje demografije, planirane promjene u smislu bolje mogućnosti usklađivanja privatnog i poslovnog života u određenom će se dijelu odraziti i na demografske trendove kao i kretanje stanovništva. Potonje se posebno odnosi na mogućnost rada putem informacijskih sredstava odnosno rada na izdvojenom mjestu rada, ali i na bolju organizaciju rada, radnog vremena te mogućnosti njegova usklađivanja s osobnim i obiteljskim potrebama radnika, naročito onih skupina radnika koje su posebno podložne riziku od izlaska s tržišta rada odnosno iseljavanja. Također, uslijed revidiranja pojedinih odredbi s ciljem elastičnijeg uređenja dodatnog rada i produljenja radnog vijeka radnika utjecat će se i na održivost mirovinskog sustava odnosno sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
Ne
Ne
Ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Zakon će imati socijalni učinak na veći broj radnika i njihovih obitelji.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
DA
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Da
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Ne
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Da
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Da
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Da
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Da
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Ne
Da
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Da
Ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Da
Ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Cilj pristupanja promjenama Zakona o radu je pozitivno utjecati na postojeće odnose na tržištu rada, unaprijediti trenutno važeće radno-pravne institute, osuvremeniti i precizirati pojedine odredbe, uvesti fleksibilniju organizaciju rada koja se može brzo i jednostavno prilagoditi izvanjskim utjecajima odnosno promijenjenim okolnostima, uz istodobno pružanje odgovarajuće stabilnosti radnog odnosa. Time će se potaknuti zapošljavanje, veća aktivnost radne snage te smanjiti segmentacija na tržištu rada između stalno zaposlenih radnika i onih koji su izloženi uzastopnim privremenim ugovorima. Promjene će u određenom dijelu imati veliki učinak u odnosu na postojeće stanje, dok će u drugom značiti pravnu sigurnost subjekata radnog odnosa i njihove jasnije ugovorne obveze.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Da
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Da
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da se Zakon o radu odnosi na sve poslodavce u Republici Hrvatskoj neovisno o kategorizaciji njihove veličine te na sve radnike, promjene će se odraziti na sve vrste poduzetnika koji zapošljavaju radnike, a pozitivan učinak bit će posebno izražen u odnosu na radnike u smislu unaprjeđenja njihovih radnih uvjeta, jasnije propisanih prava i obveza iz radnog odnosa te osiguravanja dostojanstvenog rada.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
DA
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
Neznatan
Mali
veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Novim zakonskim odredbama općeg propisa o radu, osigurat će se zaštita radnika od nejednakog postupanja poslodavaca. Navedeno bi, između ostalog, moglo biti posljedica radnikova korištenja nekog od prava na fleksibilne uvjete rada radi usklađivanja poslovnog i privatnog života.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Zakon će imati učinak na zaštitu ljudskih prava većeg broja radnika i njihovih obitelji odnosno kućanstava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
Veliki
Adresati
Neznatan
Mali
Veliki
DA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju obveze plaćanja naknada i davanja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju obveze koje bi bile prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju novi troškovi rada.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
NE
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale poseban učinak na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Zakonom se ne propisuju nove obveze koje bi imale učinak na male i srednje poduzetnike.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
DA
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
DA
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
DA
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa