Na temelju članka 67. stavka 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“ br. 82/13. i 18/15.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi:
PRAVILNIK O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI ŽELJEZNIČKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1)Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti kojima, u cilju ispunjavanja osnovnih zahtjeva, mora udovoljavati prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički infrastrukturni podsustav (u daljnjem tekstu: PUSSIP) odnosno njegovi dijelovi.
(2)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na dijelove PUSSIP podsustava koji su određeni propisom kojim se uređuje željeznička infrastruktura.
(3)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na dijelove PUSSIP podsustava koji nisu obuhvaćeni Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav CCS TSI (Odluka Komisije 2012/88/EU sa svim naknadnim izmjenama).
(4)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sustave zaštite i nadzora vlaka razreda B koji su utvrđeni u tehničkom dokumentu Europske agencije za željeznice „Popis CCS sustava razreda B”, ERA/TD/2011-11.
(5)Odredbe ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima, u dijelu koji se odnosi na nesmetan prijelaz željezničkih vozila na željezničku infrastrukturu i obratno.
Članak 2.
(1)Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
-automatski pružni blok (APB): SSU za osiguranje više uzastopnih vožnji i onemogućavanje istodobnih vožnji vlakova suprotnog smjera po istom pružnom kolosijeku između dvaju susjednih kolodvora
-autostop uređaj (AS): uređaj za automatsku zaštitu vlaka koji prenosi informacije sa željezničke pruge na vučno vozilo u kretanju te uvodi prisilno kočenje vlaka ako strojovođa ne djeluje pravilno na nailazeće signalne znakove ili ako je brzina vlaka veća od dopuštene u trenucima kada se autostopom kontrolira brzina vlaka
-elektronički komunikacijski uređaj: uređaj koji pruža komunikacijske usluge ili je temeljna komponenta u određenom željezničkom elektroničkom komunikacijskom sustavu;
-EIRENE (eng. European Integrated Railway Radio Enhanced Network) su temeljne tehničke odrednice koje daju minimalne zahtjeve za GSM-R mrežu i opremu.
-ETCS (eng. European Train Control System): europski sustav upravljanja i nadzora vlaka kojim se omogućuje prijenos informacija sa željezničke pruge na vučno vozilo i automatsko djelovanje na kočenje vlaka, a u upravljačnici vučnog vozila signaliziraju se dopuštenja za vožnju te uvjeti i način vožnje vlaka po osiguranom voznom putu.
-eurobaliza: element na pruzi za prijenos informacija na vlak.
-Informacija: bilo koja poruka koja se prenosi kroz elektroničku komunikacijsku mrežu;
-interoperabilnost: pogodnost željezničkog sustava za siguran i neprekinut željeznički promet, pri čemu se postiže zahtijevana razina učinkovitosti pruga. Ta pogodnost ovisi o svim regulatornim i tehničkim uvjetima, te uvjetima rada, koji se moraju ispuniti kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi;
-kvar: pojava nepravilnog stanja na sklopovima ili elementima SS uređaja koja može dovesti do pogreške u radu uređaja odnosno njegovog ispada iz rada. Posljedice kvara mogu biti smetnja u radu uređaja ili pojava stanja opasnog za sigurnost.
-međukolodvorska ovisnost: SSUza osiguranje vožnje i onemogućavanje istodobne vožnje jednog vlaka u međukolodvorskom području po istom pružnom kolosijeku i onemogućavanje vožnje vlaka suprotnog smjera po istom pružnom kolosijeku između dvaju susjednih kolodvora
-mogućnost održavanja: vjerojatnost da djelovanja na tehničkom održavanju uređaja mogu biti obavljena unutar zadanog intervala vremena.
-pomoćni telefon: vrsta EK uređaja, koja se koristi u slučaju kvara bilo koje druge glasovne komunikacije na TK-pultu;
-pouzdanost: vjerojatnost da uređaj može ispunjavati zadane funkcije uz zadane uvjete u zadanom intervalu vremena.
-raspoloživost: vjerojatnost da će pojedine funkcije uređaja zadovoljavati postavljene uvjete za specificirani unaprijed zadani najmanji period vremena.
-zalihost (redundancija): veći broj funkcijski i sigurnosno jednakovrijednih podataka između dviju ili više točaka, što se postiže uvođenjem dodatnih medija ili dijelova uređaja; kod SSU najčešće se primjenjuje zalihost radi povećanja sigurnosti,
-signalni znak (sz): znak određen propisom o značenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u željezničkom prometu koji može imati značenje zapovijedi ili upozorenja.
-sigurnosna razina (safety integrity level – SIL): vjerojatnost sigurnosnog sustava da će zadovoljavati sigurnosne funkcije uz zadane uvjete i u intervalu zadanog vremena.
-smetnja: nepravilno stanje na dijelu SS uređaja kod kojeg nije ugrožena sigurnost željezničkog prometa.
-telekomunikacijski pult: vrsta telekomunikacijskog uređaja, koji je instaliran u službenom mjestu i omogućuje sve vrste govorne komunikacije;
-Željeznička elektronička komunikacijska mreža (ŽEKM): funkcionalna cjelina, sastavljena od elektroničkih komunikacijskih sustava i elektroničkih komunikacijskih uređaja, koja služi za potrebe pružanja telekomunikacijskih usluga kako bi se osiguralo sigurno i neometano odvijanje željezničkog prometa na prugama u Republici Hrvatskoj. ŽEKM omogućuje prijenos informacija i podataka za potrebe upravljanja prometom i održavanje infrastrukture, prijenos podataka do radnika i operativnih službi koje su uključene u upravljanje prometom i održavanje infrastrukture, prijenos podataka kako bi se zadovoljile potrebe poslovnih komunikacija, prijenos informacija daljinskog nadzora i upravljanja prometom i upravljanje elektroenergetskim podsustavom, prijenos podataka drugim korisnicima, te druge usluge.
-Željeznički elektronički komunikacijski sustav: dio željezničke elektroničke komunikacijske mreže, koji predstavlja funkcionalnu cjelinu;
(2)Skraćenice uporabljene u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
APB-Automatski Pružni Blok
APV-Automatske Prolazne Vožnje
AS-AutoStop uređaj
ASZ-Agencija za sigurnost željezničkog prometa
CSZS-Cestovna Svjetlosno-Zvučna Signalizacija
DMI-Driver Machine Interface: sučelje strojovođa - stroj
EKU-elektronički komunikacijski uređaj
EKS-elektronički komunikacijska sustav
GSM-R-Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet
KM-Kontaktna mreža
LEU-Lineside Electronic Unit-pružna elektronička jedinica koja signalne pojmove pretvara u telegrame podataka
MMI-Man-Machine Interface: sučelje čovjek stroj
MO-Međukolodvorska Ovisnost
PEK-Pružni Energetski Kabel
PP-Pješački Prijelaz
PUSSIP - Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav.
Popis obaveznih normi za PUSSIP naveden je u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
Članak 5.
(1)Ovaj Pravilnik primjenjuje se pri građenju, modernizaciji, obnovi i održavanju PUSSIP-a.
(2)U aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga članka moraju se primjenjivati odgovarajuće hrvatske norme navedene u Prilogu 1 ovog Pravilnika. Pri održavanju uređaja moraju se primjenjivati upute proizvođača uređaja te mjere i postupci propisani od upravitelja infrastrukture.
II. OSNOVNI UVJETI
Međuovisnost željezničkih podsustava
Članak 6.
(1)Željeznički infrastrukturni podsustavi (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni) moraju biti međusobno usklađeni, a u cilju učinkovitosti, sigurnosti i ekonomičnosti cjelokupnoga željezničkog sustava, mora postojati tehnička usklađenost između željezničkih infrastrukturnih podsustava i željezničkih vozila.
(2)Pri gradnji PUSSIP odnosno njegovih sastavnih dijelova, moraju se poštivati tehnički, tehnološki, funkcionalni i sigurnosni uvjeti u smislu međuovisnosti i tehničko-tehnološkoga jedinstva.
(3)Pri izvođenju radova na PUSSIP odnosno njegovim sastavnim dijelovima, moraju se poduzeti odgovarajuće organizacijske, tehničke i sigurnosne mjere u cilju sprječavanja štetnoga utjecaja takvih zahvata na druge željezničke infrastrukturne podsustave.
Osnovni zahtjevi za PUSSIP
Članak 7.
(1)PUSSIP i njegovi sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve propisane Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava:
–sigurnost,
–pouzdanost i dostupnost,
–zaštitu zdravlja,
–zaštitu okoliša,
–tehničku kompatibilnost
–.
(2)Svi vanjski elementi SSU moraju ispravno i pouzdano raditi u temperaturnom području od -40°C do +70 °C.
III. TEHNIČKI ZAHTJEVI
1SIGNALNO - SIGURNOSNI UREĐAJI (SSU)
Sigurnost
Članak 8.
(1)Razina sigurnosti elektroničkog SSU (SIL) dokazuje se izvješćem o sigurnosti koje izrađuje inspekcijsko tijelo tip A akreditirano prema normi HRN EN ISO/IEC 17020.
(2)U postupku dokazivanja razine sigurnosti primjenjuju se mjere i postupci te uvjeti utvrđeni normama HRN EN 50126, HRN EN 50128 i HRN EN 50129.
(3)Sigurnosni ocjenitelj je fizička osoba koju ovlasti inspekcijsko tijelo tip A. Akreditirano inspekcijsko tijelo može u potpunosti ili samo djelomično prepustiti određene poslove sigurnosne ocjene sigurnosnom ocjenitelju. Sigurnosni ocjenitelj može biti i strana fizička osoba ovlaštena od mjerodavnog inspekcijskog tijela u državi članici EU.
Članak 9.
(1)Kod SSU izvedenih u relejnoj tehnici dokazivanje sigurnosti obavlja se postupkom sigurnosne analize i njenom provjerom na izgrađenom uređaju. Sigurnosna analiza je postupak kojim se ispituje otpornost uređaja na pojavu stanja opasnog za sigurnost željezničkog prometa kod nastanka bilo kojeg od mogućih kvarova na nekoj od ugrađenih komponenata SSU u svim radnim stanjima uređaja. Popis kvarova odnosno ispada iz rada svake od ugrađenih komponenata SSU, koje sigurnosna analiza mora obuhvatiti, naveden je u normi HRN EN 50129.
(2)Sigurnosnu analizu kod relejnog SSU izrađuje proizvođač uređaja, a ovjerava projektant.
(3)Kod uređaja izvedenih kombinacijom elektroničke i relejne tehnike postupak dokazivanja sigurnosti cjelokupnog SSU daje akreditirano inspekcijsko tijelo.
(4)Prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem dopuštenja za uporabu određenog uređaja potrebno je izraditi izvješće o sigurnoj integraciji svih dijelova uređaja. Sigurnosno izvješće potrebno je i kod povezivanja više uređaja u jednu funkcionalnu cjelinu. Sigurnosno izvješće izrađuje tijelo za ocjenu rizika upravitelja infrastrukture.
Pouzdanost
Članak 10.
(1)SSU određenog službenog mjesta smatra se pouzdanim ukoliko broj smetnji u radu uređaja u razdoblju od trideset (30) dana ne prelazi dvije (2) smetnje po ugrađenom signalu, skretnici (iskliznici) i odsjeku kontrole slobodnosti kolosijeka i skretnica, kao i uređaju za osiguranje ŽCP-a ako takav uređaj nije izveden kao automatski uređaj. Ovo se treba utvrđivati statističkim praćenjem rada uređaja svake godine.
(2)Ne smatra se smetnjom na SSU stanje kada uređaj detektira nepravilnost na vanjskom osiguranom dijelu željezničke infrastrukture (npr. otežano prebacivanje skretnice, loš zastor izoliranog odsjeka, prevelika istrošenost tračnice i sl.).
(3)Ukoliko je ukupan broj smetnji veći od broja smetnji iz stavka 1, uređaj se smatra nedovoljno pouzdanim, a do uklanjanja uzroka nedovoljne pouzdanosti rada uređaja Upravitelj infrastrukture dužan je uvesti dodatne mjere kojima će osigurati primjerenu uporabu SSU u nastalim uvjetima.
Dostupnost
Članak 11.
(1)Dostupnost SS uređaja mora iznositi najmanje 99% vremena.
(2)Navedene parametre dostupnosti treba utvrđivati statističkim praćenjem rada uređaja svake godine i izradom analiza neispravnosti u radu uređaja radi poboljšanja procesa održavanja.
(3)Ukoliko je dostupnost manja od vrijednosti iz stavka 1., do uklanjanja uzroka nedovoljne dostupnosti uređaja upravitelj infrastrukture dužan je uvesti mjere predviđene SMS-om.
Električna i elektromagnetska kompatibilnost
Članak 12.
(1)Električna i elektromagnetska svojstva sastavnih dijelova željezničkih strukturnih podsustava (uključujući željeznička vozila) moraju biti međusobno kompatibilna.
(2)Oprema koja se ugrađuje u željezničke infrastrukturne podsustave mora ispunjavati zahtjeve elektromagnetske kompatibilnosti u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje elektromagnetska kompatibilnost.
(3)Elektromagnetska kompatibilnost sastavnih dijelova PUSSIP s instalacijama, opremom te javnim i privatnim elektroenergetskim i elektroničkim komunikacijskim mrežama mora se osigurati kako bi se spriječile smetnje.
(4)Elektromagnetska kompatibilnost dokazuje se certifikatom koji je izdalo certifikacijsko tijelo akreditirano prema normi HRN EN ISO/IEC 17065 ili ispitnim izvještajem ispitnog tijela akreditiranog prema normi HRN ISO/IEC 17025.
(5)Akreditirano ispitno tijelo za utvrđivanje elektromagnetske kompatibilnosti ili njegovi zaposlenici ne mogu biti osobe koje su na bilo koji način uključene ili su bile uključene u konstruiranje ili projektiranje ocjenjivanog SSU niti korisnik uređaja (upravitelj željezničke infrastrukture). Pod konstrukcijom SSU podrazumijeva se sav pripadajući hardver. Akreditirano ispitno tijelo za utvrđivanje elektromagnetske kompatibilnosti ne može biti niti pravna osoba odnosno institucija koja je vlasnički povezana ili u vlasništvu pravne osobe proizvođača opreme kao ni konstruktor, projektant odnosno vlasnik proizvoda koji je predmet ispitivanje odnosno sigurnosne procjene. Neovisnost sigurnosnog ocjenitelja utvrđena je normom HR EN 50129.
Građenje, modernizacija i obnova SSU
Članak 13.
(1)Ugradnju SSU može obavljati samo pravna osoba registrirana za poslove građenja, koja ima na raspolaganju najmanje jednog (1) ovlaštenog inženjera prema propisu kojim se uređuje gradnja sa završenim elektrotehničkim fakultetom sa najmanje tri (3) godine radnog iskustva u Republici Hrvatskoj.
(2)Obnova SSU su radovi kod kojih ne dolazi do bitne promjene broja vanjskih elemenata, a promjene se izvode istom vrstom sklopova i elemenata kao kod ugrađenog SS uređaja (npr. promjena kolosiječne situacije).
(3)Modernizacija SSU je zamjena pojedinih sklopova i elemenata koji su kompatibilni s izvedenim SS uređajem, a do kojih dolazi zbog njihove istrošenosti ili zbog tehnološkog napretka i nemogućnosti nabavke istovrsnih sklopova i elemenata. Modernizacijom SSU smatraju se i promjene kod kojih se mijenja shema ovisnosti.
(4)Za obnovu i modernizaciju potrebno je izraditi izvedbenu tehničku dokumentaciju.. Nacrti koji se izrađuju prilikom izmjene projekta moraju se predati u cjelini a ne selektivno.
(5)Kod elektroničkih SSU prilagodbu softvera na novo stanje uređaja obavlja proizvođač uređaja.
Članak 14.
(1)Kod ugradnje SSU, pored općih propisa koji se odnose na gradnju objekata, moraju se poštivati i posebni zahtjevi proizvođači opreme navedeni u specifikaciji opreme.
(2)Način ugradnje pojedinih elemenata, odnosno opreme uređaja, koji nije propisan drugim aktima propisuje upravitelj infrastrukture strukovne norme, odnosno interne tehničke specifikacije.
(3)Prije puštanja u rad bilo kojeg SSU ili nekog njegovog dijela potrebno je obaviti interni tehnički pregled. Interni tehnički pregled obavlja upravitelj infrastrukture o čemu imenovano povjerenstvo izrađuje zapisnik u kojem pored primjedaba, koje ne smiju ukazivati na mogući negativan utjecaj na rad uređaja na siguran način, donosi mišljenje o mogućnosti puštanja u rad uređaja ili nekog njegovog dijela koji je predmet pregleda.
(4)Imenovano tijelo (DeBo) provodi postupak provjere i izdaje potvrdu o sukladnosti s nacionalnim tehničkim pravilima (potvrdu o provjeri).
(5)ASZ izdaje odobrenje za puštanje u uporabu, temeljem kojega upravitelj infrastrukture pokreće postupak puštanja u uporabu infrastrukturnog podsustava.
(6)Korištenje uređaja ili nekog njegovog dijela u upravljanju željezničkim prometom bez potvrde ili privremene potvrde upravitelja infrastrukture nije dozvoljeno.
(7)Potvrdu o provjeri nije potrebno ishoditi ukoliko se radi o istom tipu uređaja za kojega je ovaj postupak već obavljen. Postupak nije potrebno provoditi ukoliko se radi o izmjenama perifernih elemenata za koje je izdana potvrda o sukladnosti i izmjenama specifičnog dijela softver-a.
(8)Za ESSU koji su ugrađeni a nisu pušteni u porabu do stupanja na snagu ovog Pravilnika kojima se upravlja prometom nije potrebno ishoditi potvrdu o provjeri.
Prostorije za SSU
Članak 15.
(1)Elektronički kolodvorski SSU ugrađuju se u posebne ili postojeće objekte. Izvedba prostora treba biti sukladna tehničkim uvjetima za prostorije za elektroničke SSU. Tehničke uvjete donosi upravitelj infrastrukture.
(2)Na osnovu procjene rizika izrađenog od strane upravitelja infrastrukture potrebno je izraditi protuprovalnu i protupožarnu zaštitu sukladno posebnim propisima. Ova zaštita nije predmet projekta SSU već podliježe posebnim propisima.
(3)Objekti u kojima je smješten SSU moraju imati propisanu zaštitu od atmosferskog pražnjenja.
Članak 16.
(1)Pristup prostorijama za SSU mora biti omogućen samo ovlaštenim osobama službe održavanja, a ostalim osobama samo u prisustvu ovlaštenih osoba službe održavanja.
(2)Pristup neovlaštenim osobama mora biti fizički spriječen.
(3)Kod projektiranja novih prostorija ili nadogradnji postojećih prostorija za SSU treba koristiti sredstva za nadzor kontrole pristupa.
(4)U prostorijama u kojima su smješteni SSU i TK oprema odnosno njihovi dijelovi nije dopušteno imati ugrađenu opremu drugih dijelova željezničke infrastrukture, a navedene prostorije moraju biti osigurane od pristupa neovlaštenim osobama.
(5)U prostorijama u kojima su smješteni SSU i TK odnosno njihovi dijelovi nije dopušteno imati ugrađenu opremu drugih dijelova željezničke infrastrukture, a navedene prostorije moraju biti osigurane od pristupa neovlaštenim osobama.
(6)Određene poslove održavanja SSU upravitelj infrastrukture može ustupiti drugim pravnim osobama, ali takve pravne osobe moraju imati odgovarajuće stručno osoblje i opremu te suglasnost upravitelja infrastrukture i ovlaštenje ministra nadležnog za promet.
Održavanje
Članak 17.
(1)Za svaku vrstu SSU upravitelj infrastrukture dužan ja izraditi upute za njihovo održavanje uvažavajući preporuke proizvođača.
(2)Upute za održavanje, pored opisa mjera i postupaka, moraju sadržavati i ispitno-mjerne liste u koje ovisno o periodičnosti i vrsti pregleda ovlašteno osoblje održavanja upisuje izmjerene parametre odnosno obavljene provjere ispunjavanja prometno-tehničkih svojstava SSU.
(3)Nadzor nad održavanjem SSU obavljaju ovlaštene osobe SMS-a upravitelja infrastrukture i druge za to ovlaštene osobe sukladno propisanim zakonskim odredbama.
(4)U poslove održavanja pripadaju i poslovi na otklanjanju smetnji nastalih u radu SSU.
(5)Ako se prilikom održavanja ili provjere ispravnosti rada SSU utvrdi nastanak pojave opasne za sigurnost prometa ovlašteni radnik održavanja ili druga za to ovlaštena osoba dužna je takav uređaj odnosno njegov dio isključiti iz rada ili uvesti određenu sigurnosnu mjeru (ograničenje brzine kretanja vlakova i željezničkih vozila).
(6)Sigurnosna mjera ograničenja brzine kretanja vlakova i željezničkih vozila uvodi se u slučaju da se takvim ograničenjem zadržava preostala sigurnosna razina ispravnosti rada SSU (npr. SSU ne osigurava pravilno signaliziranje vožnje redovitom ili ograničenom brzinom).
Podjela i tehničke izvedbe SSU
Članak 18.
(1)SSU su uređaji kojima se signalizira i osigurava vožnja vlakova odnosno željezničkih vozila na željezničkoj pruzi i/ili manevarski rad. SSU su sastavljeni od sklopova i elemenata.
(2)Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati relejni i elektronički SSU koji se ugrađuju na prugama s najvećom dopuštenom brzinom do 160 km/h.
(3)Relejni signalno-sigurnosni uređaji (u daljnjem tekstu RSSU) su uređaji kod kojih su središnji dio i pridružene periferne jedinice uređaja najvećim dijelom izvedeni primjenom signalnih releja.
(4)RSSU može biti izveden od sljedećih elemenata:
-pojedinačnih releja koji se međusobno spajaju vodičima (slobodno spajanje)
-relejnih skupina koje se po geografskom načelu spajaju standardiziranim kabelima (relejne skupine sastoje se od releja koji upravljaju određenim elementom ili funkcijom RSSU, a nalaze se u jednom kućištu).
(5)RSSU izveden od pojedinačnih releja koji se međusobno spajaju vodičima (slobodno spajanje) smiju se ugrađivati na regionalnim i lokalnim željezničkim prugama. RSSU izveden od relejnih skupina koje se spajaju standardnim kabelima mogu se ugrađivati na svim prugama.
(6)Kod RSSU smiju se primjenjivati samo releji koji udovoljavaju objavi UIC 736 –Signalling Relays, odnosno normi HRN EN 50578:2014.
(7)Elektronički signalno-sigurnosni uređaji (u daljnjem tekstu ESSU) su uređaji kod kojih su središnji dio i pridružene periferne jedinice uređaja najvećim dijelom izvedeni primjenom elektroničkih sklopova, a potrebne ovisnosti među pojedinim elementima i funkcijama izvode se softverskim postupcima. Ovi uređaji mogu se ugrađivati na svim željezničkim prugama.
Članak 19.
(1)SSU jesu:
-uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji)
-uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području (pružni uređaji)
-uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza
-uređaji za središnje upravljanje prometom
-uređaji za upravljanje manevarskim radom
-uređaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak (AS i ETCS)
-uređaji za automatizaciju ranžirnih kolodvora
-uređaji za dopunsku zaštitu.
(2)Sklopovi SSU su:
-upravljački, središnji logički i napojni dijelovi uređaja
-sklopovi za osiguranje skretnica
-sklopovi za kontrolu slobodnosti kolosijeka
-središnje i mjesne jedinice uređaja za središnje upravljanje prometom
-kolosiječne kočnice
-sklopovi za grijanje skretnica
-drugi sklopovi SS uređaja
(3)Elementi SSU su:
-signali
-branici i polubranici
-skretničke postavne sprave
-skretničke brave
-postavljači branika i polubranika
-AS balize
-tračnički kontakti
-grijači skretnica
-informatički elementi
-drugi vanjski i unutarnji elementi.
Interne tehničke specifikacije i prometno-tehnološki uvjeti
Članak 20.
(1)Upravitelj infrastrukture donijeti će interne tehničke specifikacije odnosno tehničke specifikacije, interne upute i druge akte kojima se detaljno propisuju načini ugradnje i tehnički parametri pojedinih dijelova SSU.
(2)Upravitelj infrastrukture donijeti će prometno-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati određeni SSU, ako navedeni uvjeti nisu propisani ovim Pravilnikom ili ostalim propisima.
1.1Osnovni sigurnosni zahtjevi za SSU
Članak 21.
(1)Svaki pojedinačni SSU mora biti projektiran i izveden tako da se u slučaju nastanka pojedinačnog kvara ili ispada iz rada bilo kojeg od ugrađenih sklopova ili elemenata u svim radnim stanjima uređaja onemogući nastanak stanja opasnih za sigurnost željezničkog (i cestovnog) prometa.
(2)Stanja opasna za sigurnost željezničkog prometa su:
-pojava signalnog znaka veće brzine od dopuštene za postavljeni vozni put
-pojava lažne ili neispravne kontrole položaja skretnice
-pojava lažne slobodnosti kolosijeka ili skretnice
-promjena položaja skretnice (osim u slučajevima tzv. dinamičke bočne zaštite i puteva proklizavanja) ili nekog drugog elementa bez izdane naredbe s upravljačkog sučelja
-pojava lažnog dobivanja privole ili odjave na određenom uređaju ili na dijelu pruge opremljene APB-om ili MO
-mogućnost postavljanja dvaju ili više istovremenih voznih puteva koji se sijeku, dodiruju ili preklapaju (osim puta proklizavanja)
-pojava prijevremenog razrješenja voznog puta
-pojava neuključivanja ili prijevremenog isključivanja automatskog uređaja za osiguranje ŽCP-a odnosno PP-a.
(3)U slučaju nastanka stanja SSU ili njegovog dijela koja mogu ugroziti sigurnost željezničkog prometa, SSU ili njegov dio se mora isključiti iz uporabe.
(4)Sigurnosne informacije moraju biti zaštićene u prijenosu od vanjskih izvora pogrešaka, od pogrešaka unutar samoga sustava i pogrešaka u softwareu.
(5)Sklopovska rješenja moraju biti takva da se ne ugrozi razina sigurnosti kod redovitih postupaka održavanja.
(6)Popis kvarova, odnosno ispada iz rada pojedinih elemenata na čije posljedice mora biti analiziran i otporan određeni ESSU naveden je u normi HRN EN 50129.
(7)Kolodvorski, pružni i uređaji za osiguranje ŽCP-a izvedeni kao elektronički uređaji (ESSU) moraju udovoljavati zahtjevima za sigurnosnu razinu 4 (SIL 4) prema HRN EN 50129.
(8)Sve odredbe ovog pravilnika koje se odnose na uređaje za osiguranje ŽCP-a u potpunosti se primjenjuju i na uređaje za osiguranje pješačkih prijelaza (PP-a)
(9)Pri projektiranju, gradnji, održavanju i ostalim radovima na SSU primjenjuju se norme navedene u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Članak 22.
Neispravnosti u radu SSU
(1)Neispravnosti u radu RSSU jesu: smetnja i kvar.
(2)Neispravnost u radu ESSU jesu: smetnja, kvar, ispad iz rada te pogreška (error).
(3)Kvar SSU može imati za posljedicu stanje uređaja opasno za sigurnost prometa.
(4)Smetnja u radu SSU je takvo nepravilno stanje kod kojeg je ometan pravilan rad uređaja, ali se uređaj ne nalazi u stanju opasnom za sigurnost prometa.
(5)Ispad iz rada ili stanje otkaza u radu SSU je takvo stanje kod kojega uređaj ili njegov određeni dio nisu u funkciji odnosno nije omogućen njegov rad.
(6)Pogreška (error) je pojava koja se može dogoditi kod SSU izvedenih u elektroničkoj tehnologiji, a može dovesti do neispravnosti u radu SSU.
(4)Izlazni vozni put vlaka završava („cilj“ voznog puta):
-na posljednjem kolodvorskom kontroliranom odsjeku.
-kad vozni put započinje kod kolodvorskog zaštitnog signala on završava na kolosijeku kod narednog glavnog signala, a ako se radi o zaštitnom signalu na rasputnici vozni put završava na posljednjem kontroliranom odsjeku kod suprotnog zaštitnog signala.
Vrsta voznog puta
Članak 24.
(1)Složeni vozni put sastoji se od dva ili više istovremeno postavljenih voznih puteva za isti vlak koji se nastavljaju jedan na drugi. Prolazni vozni put su istovremeno postavljeni vozni putevi za prolazak istog vlaka kroz kolodvor ili postavljeni vozni put za vožnju preko rasputnice. Projektnim tablicama moraju se predvidjeti željeni prolazni vozni putevi.
(2)ESSU mora omogućiti postavljanje prolaznog voznog puta izvršenjem jedne ili dvije naredbe.
(3)Obilazni vozni put je vrsta voznog puta kod kojeg se osigurava alternativna trasa između „starta“ i „cilja“ voznog puta, ako postoji. Projektnim tablicama odabire se redovni vozni put, u pravilu kao najbrža mogućnost vožnje između starta i cilja. Ako redovni vozni put nije moguće postaviti, onda projektnim tablicama treba predvidjeti alternativne vozne putove, što ESSU mora omogućiti. Signalizacija na pripadnom glavnom signalu mora odgovarati postavljenom voznom putu (redovna ili ograničena brzina). Razrješenje obilaznog voznog puta odvija se uz iste uvjete kao za redovni vozni put.
(4)Ulazak vlaka na prvi odsjek podijeljenog kolosijeka naziva se „kratki“ ulaz. Ako je kolosijek podijeljen na više od dva odsjeka, onda se i ulazak vlaka na sve odsjeke osim posljednjeg također naziva „kratki“ ulaz.
(5)Ulazak vlaka na posljednji odsjek podijeljenog kolosijeka naziva se „dugi“ ulaz. Granični kolosiječni signali u voznom putu u ovom slučaju su međusignali.
(6)Izlazak vlaka od izlaznog signala na podijeljenom kolosijeku naziva se „kratki“ izlaz.
(7)Izlazak vlaka od graničnog kolosiječnog signala na podijeljenom kolosijeku naziva se „dugi“ izlaz. Kolosiječni izlazni signal u ovom slučaju naziva se međusignal. Izlazak vlaka od graničnog kolosiječnog signala pored skupinskog signala također je „dugi“ izlaz.
1.2.2Osiguranje voznog puta vlaka
Članak 25.
(1)Vozni put vlaka tehnički je osiguran ako:
-nema nesukladnih (nekompatibilnih) voznih puteva ili manevarskih voznih puteva,
-postoji put proklizavanja,
-slobodni su kontrolirani odsjeci vlakovnog voznog puta,
-su skretnice u pravilnom položaju,
-postoji bočna zaštita,
-postoji čelna zaštita,
-postoji zaštita od sustizanja,
-je ispravno signaliziranje i predsignaliziranje,
-je uređaj za osiguranje ŽCP-a u zaštitnom stanju. Ako se radi o uređajima za osiguranje ŽCP-a koji prelaze u zaštitno stanje nailaskom vlaka, onda nakon potvrde istih da su ispravni i da su prihvatili informaciju o blokiranju voznog puta,
-blokiranje elemenata voznog puta i voznog puta,
(2)U vlakovnom voznom putu ne smije se nalaziti iskliznica.
Nesukladni (nekompatibilni) vozni put vlaka ili manevarski vozni put
Na temelju članka 67. stavka 7. Zakona o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava („Narodne novine“ br. 82/13. i 18/15.) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donosi:
PRAVILNIK O TEHNIČKIM UVJETIMA ZA PROMETNO-UPRAVLJAČKI I SIGNALNO-SIGURNOSNI ŽELJEZNIČKI INFRASTRUKTURNI PODSUSTAV
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 1.
(1)Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti kojima, u cilju ispunjavanja osnovnih zahtjeva, mora udovoljavati prometno-upravljački i signalno-sigurnosni željeznički infrastrukturni podsustav (u daljnjem tekstu: PUSSIP) odnosno njegovi dijelovi.
(2)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na dijelove PUSSIP podsustava koji su određeni propisom kojim se uređuje željeznička infrastruktura.
(3)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na dijelove PUSSIP podsustava koji nisu obuhvaćeni Tehničkim specifikacijama za interoperabilnost za prometno-upravljački i signalno-sigurnosni podsustav CCS TSI (Odluka Komisije 2012/88/EU sa svim naknadnim izmjenama).
(4)Ovaj Pravilnik primjenjuje se na sustave zaštite i nadzora vlaka razreda B koji su utvrđeni u tehničkom dokumentu Europske agencije za željeznice „Popis CCS sustava razreda B”, ERA/TD/2011-11.
(5)Odredbe ovoga Pravilnika odgovarajuće se primjenjuju na industrijske kolosijeke i na kolosijeke u morskim lukama, lukama unutarnjih voda i u robnim terminalima, u dijelu koji se odnosi na nesmetan prijelaz željezničkih vozila na željezničku infrastrukturu i obratno.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 2.
(1)Pojmovi uporabljeni u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
-automatski pružni blok (APB): SSU za osiguranje više uzastopnih vožnji i onemogućavanje istodobnih vožnji vlakova suprotnog smjera po istom pružnom kolosijeku između dvaju susjednih kolodvora
-autostop uređaj (AS): uređaj za automatsku zaštitu vlaka koji prenosi informacije sa željezničke pruge na vučno vozilo u kretanju te uvodi prisilno kočenje vlaka ako strojovođa ne djeluje pravilno na nailazeće signalne znakove ili ako je brzina vlaka veća od dopuštene u trenucima kada se autostopom kontrolira brzina vlaka
-elektronički komunikacijski uređaj: uređaj koji pruža komunikacijske usluge ili je temeljna komponenta u određenom željezničkom elektroničkom komunikacijskom sustavu;
-EIRENE (eng. European Integrated Railway Radio Enhanced Network) su temeljne tehničke odrednice koje daju minimalne zahtjeve za GSM-R mrežu i opremu.
-ETCS (eng. European Train Control System): europski sustav upravljanja i nadzora vlaka kojim se omogućuje prijenos informacija sa željezničke pruge na vučno vozilo i automatsko djelovanje na kočenje vlaka, a u upravljačnici vučnog vozila signaliziraju se dopuštenja za vožnju te uvjeti i način vožnje vlaka po osiguranom voznom putu.
-eurobaliza: element na pruzi za prijenos informacija na vlak.
-Informacija: bilo koja poruka koja se prenosi kroz elektroničku komunikacijsku mrežu;
-interoperabilnost: pogodnost željezničkog sustava za siguran i neprekinut željeznički promet, pri čemu se postiže zahtijevana razina učinkovitosti pruga. Ta pogodnost ovisi o svim regulatornim i tehničkim uvjetima, te uvjetima rada, koji se moraju ispuniti kako bi se zadovoljili osnovni zahtjevi;
-kvar: pojava nepravilnog stanja na sklopovima ili elementima SS uređaja koja može dovesti do pogreške u radu uređaja odnosno njegovog ispada iz rada. Posljedice kvara mogu biti smetnja u radu uređaja ili pojava stanja opasnog za sigurnost.
-međukolodvorska ovisnost: SSUza osiguranje vožnje i onemogućavanje istodobne vožnje jednog vlaka u međukolodvorskom području po istom pružnom kolosijeku i onemogućavanje vožnje vlaka suprotnog smjera po istom pružnom kolosijeku između dvaju susjednih kolodvora
-mogućnost održavanja: vjerojatnost da djelovanja na tehničkom održavanju uređaja mogu biti obavljena unutar zadanog intervala vremena.
-pomoćni telefon: vrsta EK uređaja, koja se koristi u slučaju kvara bilo koje druge glasovne komunikacije na TK-pultu;
-pouzdanost: vjerojatnost da uređaj može ispunjavati zadane funkcije uz zadane uvjete u zadanom intervalu vremena.
-raspoloživost: vjerojatnost da će pojedine funkcije uređaja zadovoljavati postavljene uvjete za specificirani unaprijed zadani najmanji period vremena.
-zalihost (redundancija): veći broj funkcijski i sigurnosno jednakovrijednih podataka između dviju ili više točaka, što se postiže uvođenjem dodatnih medija ili dijelova uređaja; kod SSU najčešće se primjenjuje zalihost radi povećanja sigurnosti,
-signalni znak (sz): znak određen propisom o značenju i uporabi signala, signalnih znakova i signalnih oznaka u željezničkom prometu koji može imati značenje zapovijedi ili upozorenja.
-sigurnosna razina (safety integrity level – SIL): vjerojatnost sigurnosnog sustava da će zadovoljavati sigurnosne funkcije uz zadane uvjete i u intervalu zadanog vremena.
-smetnja: nepravilno stanje na dijelu SS uređaja kod kojeg nije ugrožena sigurnost željezničkog prometa.
-telekomunikacijski pult: vrsta telekomunikacijskog uređaja, koji je instaliran u službenom mjestu i omogućuje sve vrste govorne komunikacije;
-Željeznička elektronička komunikacijska mreža (ŽEKM): funkcionalna cjelina, sastavljena od elektroničkih komunikacijskih sustava i elektroničkih komunikacijskih uređaja, koja služi za potrebe pružanja telekomunikacijskih usluga kako bi se osiguralo sigurno i neometano odvijanje željezničkog prometa na prugama u Republici Hrvatskoj. ŽEKM omogućuje prijenos informacija i podataka za potrebe upravljanja prometom i održavanje infrastrukture, prijenos podataka do radnika i operativnih službi koje su uključene u upravljanje prometom i održavanje infrastrukture, prijenos podataka kako bi se zadovoljile potrebe poslovnih komunikacija, prijenos informacija daljinskog nadzora i upravljanja prometom i upravljanje elektroenergetskim podsustavom, prijenos podataka drugim korisnicima, te druge usluge.
-Željeznički elektronički komunikacijski sustav: dio željezničke elektroničke komunikacijske mreže, koji predstavlja funkcionalnu cjelinu;
(2)Skraćenice uporabljene u ovom Pravilniku imaju sljedeće značenje:
APB-Automatski Pružni Blok
APV-Automatske Prolazne Vožnje
AS-AutoStop uređaj
ASZ-Agencija za sigurnost željezničkog prometa
CSZS-Cestovna Svjetlosno-Zvučna Signalizacija
DMI-Driver Machine Interface: sučelje strojovođa - stroj
EKU-elektronički komunikacijski uređaj
EKS-elektronički komunikacijska sustav
GSM-R-Globalni sustav pokretnih komunikacija za željeznički promet
KM-Kontaktna mreža
LEU-Lineside Electronic Unit-pružna elektronička jedinica koja signalne pojmove pretvara u telegrame podataka
MMI-Man-Machine Interface: sučelje čovjek stroj
MO-Međukolodvorska Ovisnost
PEK-Pružni Energetski Kabel
PP-Pješački Prijelaz
PUSSIP - Prometno-upravljački i signalno-sigurnosni infrastrukturni podsustav.
RAMS-Reliability, Availability, Maintainability, Safety: pouzdanost,
raspoloživost, sposobnostodržavanja, sigurnost
RBC-Radio Blok Centar
SCADA-Supervisory Control And Data Aquisition: sustav za nadzor, upravljanje i obradu podataka
SMS-Safety Management System: sustav upravljanja sigurnošču
SSU-Signalno - Sigurnosni Uređaj
SUP-Središnje Upravljanje Prometom
TK-pult-Telekomunikacijski pult;
TSI-tehničke specifikacije interoperabilnosti;
UIC-Union Internationale des Chemins de fer: međunarodna željeznička unija
UPS-Besprekidno napajanje
ŽAT-Željeznička automatska telefonija
ŽCP-Željezničko Cestovni Prijelaz
ŽEKM-Željeznička elektronička komunikacijska mreža
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 3.
PUSSIP se sastoji od:
-signalno-sigurnosnih uređaja i
-elektroničkih komunikacijskih uređaja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 4.
Popis obaveznih normi za PUSSIP naveden je u Prilogu 1. ovoga Pravilnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 5.
(1)Ovaj Pravilnik primjenjuje se pri građenju, modernizaciji, obnovi i održavanju PUSSIP-a.
(2)U aktivnostima navedenim u stavku 1. ovoga članka moraju se primjenjivati odgovarajuće hrvatske norme navedene u Prilogu 1 ovog Pravilnika. Pri održavanju uređaja moraju se primjenjivati upute proizvođača uređaja te mjere i postupci propisani od upravitelja infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
II. OSNOVNI UVJETI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Međuovisnost željezničkih podsustava
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 6.
(1)Željeznički infrastrukturni podsustavi (građevinski, elektroenergetski, prometno-upravljački i signalno-sigurnosni) moraju biti međusobno usklađeni, a u cilju učinkovitosti, sigurnosti i ekonomičnosti cjelokupnoga željezničkog sustava, mora postojati tehnička usklađenost između željezničkih infrastrukturnih podsustava i željezničkih vozila.
(2)Pri gradnji PUSSIP odnosno njegovih sastavnih dijelova, moraju se poštivati tehnički, tehnološki, funkcionalni i sigurnosni uvjeti u smislu međuovisnosti i tehničko-tehnološkoga jedinstva.
(3)Pri izvođenju radova na PUSSIP odnosno njegovim sastavnim dijelovima, moraju se poduzeti odgovarajuće organizacijske, tehničke i sigurnosne mjere u cilju sprječavanja štetnoga utjecaja takvih zahvata na druge željezničke infrastrukturne podsustave.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Osnovni zahtjevi za PUSSIP
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 7.
(1)PUSSIP i njegovi sastavni dijelovi moraju ispunjavati osnovne zahtjeve propisane Zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava:
–sigurnost,
–pouzdanost i dostupnost,
–zaštitu zdravlja,
–zaštitu okoliša,
–tehničku kompatibilnost
–.
(2)Svi vanjski elementi SSU moraju ispravno i pouzdano raditi u temperaturnom području od -40°C do +70 °C.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
III. TEHNIČKI ZAHTJEVI
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1SIGNALNO - SIGURNOSNI UREĐAJI (SSU)
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Sigurnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 8.
(1)Razina sigurnosti elektroničkog SSU (SIL) dokazuje se izvješćem o sigurnosti koje izrađuje inspekcijsko tijelo tip A akreditirano prema normi HRN EN ISO/IEC 17020.
(2)U postupku dokazivanja razine sigurnosti primjenjuju se mjere i postupci te uvjeti utvrđeni normama HRN EN 50126, HRN EN 50128 i HRN EN 50129.
(3)Sigurnosni ocjenitelj je fizička osoba koju ovlasti inspekcijsko tijelo tip A. Akreditirano inspekcijsko tijelo može u potpunosti ili samo djelomično prepustiti određene poslove sigurnosne ocjene sigurnosnom ocjenitelju. Sigurnosni ocjenitelj može biti i strana fizička osoba ovlaštena od mjerodavnog inspekcijskog tijela u državi članici EU.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 9.
(1)Kod SSU izvedenih u relejnoj tehnici dokazivanje sigurnosti obavlja se postupkom sigurnosne analize i njenom provjerom na izgrađenom uređaju. Sigurnosna analiza je postupak kojim se ispituje otpornost uređaja na pojavu stanja opasnog za sigurnost željezničkog prometa kod nastanka bilo kojeg od mogućih kvarova na nekoj od ugrađenih komponenata SSU u svim radnim stanjima uređaja. Popis kvarova odnosno ispada iz rada svake od ugrađenih komponenata SSU, koje sigurnosna analiza mora obuhvatiti, naveden je u normi HRN EN 50129.
(2)Sigurnosnu analizu kod relejnog SSU izrađuje proizvođač uređaja, a ovjerava projektant.
(3)Kod uređaja izvedenih kombinacijom elektroničke i relejne tehnike postupak dokazivanja sigurnosti cjelokupnog SSU daje akreditirano inspekcijsko tijelo.
(4)Prije podnošenja zahtjeva za izdavanjem dopuštenja za uporabu određenog uređaja potrebno je izraditi izvješće o sigurnoj integraciji svih dijelova uređaja. Sigurnosno izvješće potrebno je i kod povezivanja više uređaja u jednu funkcionalnu cjelinu. Sigurnosno izvješće izrađuje tijelo za ocjenu rizika upravitelja infrastrukture.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Pouzdanost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 10.
(1)SSU određenog službenog mjesta smatra se pouzdanim ukoliko broj smetnji u radu uređaja u razdoblju od trideset (30) dana ne prelazi dvije (2) smetnje po ugrađenom signalu, skretnici (iskliznici) i odsjeku kontrole slobodnosti kolosijeka i skretnica, kao i uređaju za osiguranje ŽCP-a ako takav uređaj nije izveden kao automatski uređaj. Ovo se treba utvrđivati statističkim praćenjem rada uređaja svake godine.
(2)Ne smatra se smetnjom na SSU stanje kada uređaj detektira nepravilnost na vanjskom osiguranom dijelu željezničke infrastrukture (npr. otežano prebacivanje skretnice, loš zastor izoliranog odsjeka, prevelika istrošenost tračnice i sl.).
(3)Ukoliko je ukupan broj smetnji veći od broja smetnji iz stavka 1, uređaj se smatra nedovoljno pouzdanim, a do uklanjanja uzroka nedovoljne pouzdanosti rada uređaja Upravitelj infrastrukture dužan je uvesti dodatne mjere kojima će osigurati primjerenu uporabu SSU u nastalim uvjetima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Dostupnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 11.
(1)Dostupnost SS uređaja mora iznositi najmanje 99% vremena.
(2)Navedene parametre dostupnosti treba utvrđivati statističkim praćenjem rada uređaja svake godine i izradom analiza neispravnosti u radu uređaja radi poboljšanja procesa održavanja.
(3)Ukoliko je dostupnost manja od vrijednosti iz stavka 1., do uklanjanja uzroka nedovoljne dostupnosti uređaja upravitelj infrastrukture dužan je uvesti mjere predviđene SMS-om.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Električna i elektromagnetska kompatibilnost
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 12.
(1)Električna i elektromagnetska svojstva sastavnih dijelova željezničkih strukturnih podsustava (uključujući željeznička vozila) moraju biti međusobno kompatibilna.
(2)Oprema koja se ugrađuje u željezničke infrastrukturne podsustave mora ispunjavati zahtjeve elektromagnetske kompatibilnosti u skladu s posebnim propisima kojima se uređuje elektromagnetska kompatibilnost.
(3)Elektromagnetska kompatibilnost sastavnih dijelova PUSSIP s instalacijama, opremom te javnim i privatnim elektroenergetskim i elektroničkim komunikacijskim mrežama mora se osigurati kako bi se spriječile smetnje.
(4)Elektromagnetska kompatibilnost dokazuje se certifikatom koji je izdalo certifikacijsko tijelo akreditirano prema normi HRN EN ISO/IEC 17065 ili ispitnim izvještajem ispitnog tijela akreditiranog prema normi HRN ISO/IEC 17025.
(5)Akreditirano ispitno tijelo za utvrđivanje elektromagnetske kompatibilnosti ili njegovi zaposlenici ne mogu biti osobe koje su na bilo koji način uključene ili su bile uključene u konstruiranje ili projektiranje ocjenjivanog SSU niti korisnik uređaja (upravitelj željezničke infrastrukture). Pod konstrukcijom SSU podrazumijeva se sav pripadajući hardver. Akreditirano ispitno tijelo za utvrđivanje elektromagnetske kompatibilnosti ne može biti niti pravna osoba odnosno institucija koja je vlasnički povezana ili u vlasništvu pravne osobe proizvođača opreme kao ni konstruktor, projektant odnosno vlasnik proizvoda koji je predmet ispitivanje odnosno sigurnosne procjene. Neovisnost sigurnosnog ocjenitelja utvrđena je normom HR EN 50129.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Građenje, modernizacija i obnova SSU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 13.
(1)Ugradnju SSU može obavljati samo pravna osoba registrirana za poslove građenja, koja ima na raspolaganju najmanje jednog (1) ovlaštenog inženjera prema propisu kojim se uređuje gradnja sa završenim elektrotehničkim fakultetom sa najmanje tri (3) godine radnog iskustva u Republici Hrvatskoj.
(2)Obnova SSU su radovi kod kojih ne dolazi do bitne promjene broja vanjskih elemenata, a promjene se izvode istom vrstom sklopova i elemenata kao kod ugrađenog SS uređaja (npr. promjena kolosiječne situacije).
(3)Modernizacija SSU je zamjena pojedinih sklopova i elemenata koji su kompatibilni s izvedenim SS uređajem, a do kojih dolazi zbog njihove istrošenosti ili zbog tehnološkog napretka i nemogućnosti nabavke istovrsnih sklopova i elemenata. Modernizacijom SSU smatraju se i promjene kod kojih se mijenja shema ovisnosti.
(4)Za obnovu i modernizaciju potrebno je izraditi izvedbenu tehničku dokumentaciju.. Nacrti koji se izrađuju prilikom izmjene projekta moraju se predati u cjelini a ne selektivno.
(5)Kod elektroničkih SSU prilagodbu softvera na novo stanje uređaja obavlja proizvođač uređaja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 14.
(1)Kod ugradnje SSU, pored općih propisa koji se odnose na gradnju objekata, moraju se poštivati i posebni zahtjevi proizvođači opreme navedeni u specifikaciji opreme.
(2)Način ugradnje pojedinih elemenata, odnosno opreme uređaja, koji nije propisan drugim aktima propisuje upravitelj infrastrukture strukovne norme, odnosno interne tehničke specifikacije.
(3)Prije puštanja u rad bilo kojeg SSU ili nekog njegovog dijela potrebno je obaviti interni tehnički pregled. Interni tehnički pregled obavlja upravitelj infrastrukture o čemu imenovano povjerenstvo izrađuje zapisnik u kojem pored primjedaba, koje ne smiju ukazivati na mogući negativan utjecaj na rad uređaja na siguran način, donosi mišljenje o mogućnosti puštanja u rad uređaja ili nekog njegovog dijela koji je predmet pregleda.
(4)Imenovano tijelo (DeBo) provodi postupak provjere i izdaje potvrdu o sukladnosti s nacionalnim tehničkim pravilima (potvrdu o provjeri).
(5)ASZ izdaje odobrenje za puštanje u uporabu, temeljem kojega upravitelj infrastrukture pokreće postupak puštanja u uporabu infrastrukturnog podsustava.
(6)Korištenje uređaja ili nekog njegovog dijela u upravljanju željezničkim prometom bez potvrde ili privremene potvrde upravitelja infrastrukture nije dozvoljeno.
(7)Potvrdu o provjeri nije potrebno ishoditi ukoliko se radi o istom tipu uređaja za kojega je ovaj postupak već obavljen. Postupak nije potrebno provoditi ukoliko se radi o izmjenama perifernih elemenata za koje je izdana potvrda o sukladnosti i izmjenama specifičnog dijela softver-a.
(8)Za ESSU koji su ugrađeni a nisu pušteni u porabu do stupanja na snagu ovog Pravilnika kojima se upravlja prometom nije potrebno ishoditi potvrdu o provjeri.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Prostorije za SSU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 15.
(1)Elektronički kolodvorski SSU ugrađuju se u posebne ili postojeće objekte. Izvedba prostora treba biti sukladna tehničkim uvjetima za prostorije za elektroničke SSU. Tehničke uvjete donosi upravitelj infrastrukture.
(2)Na osnovu procjene rizika izrađenog od strane upravitelja infrastrukture potrebno je izraditi protuprovalnu i protupožarnu zaštitu sukladno posebnim propisima. Ova zaštita nije predmet projekta SSU već podliježe posebnim propisima.
(3)Objekti u kojima je smješten SSU moraju imati propisanu zaštitu od atmosferskog pražnjenja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 16.
(1)Pristup prostorijama za SSU mora biti omogućen samo ovlaštenim osobama službe održavanja, a ostalim osobama samo u prisustvu ovlaštenih osoba službe održavanja.
(2)Pristup neovlaštenim osobama mora biti fizički spriječen.
(3)Kod projektiranja novih prostorija ili nadogradnji postojećih prostorija za SSU treba koristiti sredstva za nadzor kontrole pristupa.
(4)U prostorijama u kojima su smješteni SSU i TK oprema odnosno njihovi dijelovi nije dopušteno imati ugrađenu opremu drugih dijelova željezničke infrastrukture, a navedene prostorije moraju biti osigurane od pristupa neovlaštenim osobama.
(5)U prostorijama u kojima su smješteni SSU i TK odnosno njihovi dijelovi nije dopušteno imati ugrađenu opremu drugih dijelova željezničke infrastrukture, a navedene prostorije moraju biti osigurane od pristupa neovlaštenim osobama.
(6)Određene poslove održavanja SSU upravitelj infrastrukture može ustupiti drugim pravnim osobama, ali takve pravne osobe moraju imati odgovarajuće stručno osoblje i opremu te suglasnost upravitelja infrastrukture i ovlaštenje ministra nadležnog za promet.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Održavanje
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 17.
(1)Za svaku vrstu SSU upravitelj infrastrukture dužan ja izraditi upute za njihovo održavanje uvažavajući preporuke proizvođača.
(2)Upute za održavanje, pored opisa mjera i postupaka, moraju sadržavati i ispitno-mjerne liste u koje ovisno o periodičnosti i vrsti pregleda ovlašteno osoblje održavanja upisuje izmjerene parametre odnosno obavljene provjere ispunjavanja prometno-tehničkih svojstava SSU.
(3)Nadzor nad održavanjem SSU obavljaju ovlaštene osobe SMS-a upravitelja infrastrukture i druge za to ovlaštene osobe sukladno propisanim zakonskim odredbama.
(4)U poslove održavanja pripadaju i poslovi na otklanjanju smetnji nastalih u radu SSU.
(5)Ako se prilikom održavanja ili provjere ispravnosti rada SSU utvrdi nastanak pojave opasne za sigurnost prometa ovlašteni radnik održavanja ili druga za to ovlaštena osoba dužna je takav uređaj odnosno njegov dio isključiti iz rada ili uvesti određenu sigurnosnu mjeru (ograničenje brzine kretanja vlakova i željezničkih vozila).
(6)Sigurnosna mjera ograničenja brzine kretanja vlakova i željezničkih vozila uvodi se u slučaju da se takvim ograničenjem zadržava preostala sigurnosna razina ispravnosti rada SSU (npr. SSU ne osigurava pravilno signaliziranje vožnje redovitom ili ograničenom brzinom).
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Podjela i tehničke izvedbe SSU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 18.
(1)SSU su uređaji kojima se signalizira i osigurava vožnja vlakova odnosno željezničkih vozila na željezničkoj pruzi i/ili manevarski rad. SSU su sastavljeni od sklopova i elemenata.
(2)Ovim Pravilnikom propisuju se tehnički uvjeti koje moraju ispunjavati relejni i elektronički SSU koji se ugrađuju na prugama s najvećom dopuštenom brzinom do 160 km/h.
(3)Relejni signalno-sigurnosni uređaji (u daljnjem tekstu RSSU) su uređaji kod kojih su središnji dio i pridružene periferne jedinice uređaja najvećim dijelom izvedeni primjenom signalnih releja.
(4)RSSU može biti izveden od sljedećih elemenata:
-pojedinačnih releja koji se međusobno spajaju vodičima (slobodno spajanje)
-relejnih skupina koje se po geografskom načelu spajaju standardiziranim kabelima (relejne skupine sastoje se od releja koji upravljaju određenim elementom ili funkcijom RSSU, a nalaze se u jednom kućištu).
(5)RSSU izveden od pojedinačnih releja koji se međusobno spajaju vodičima (slobodno spajanje) smiju se ugrađivati na regionalnim i lokalnim željezničkim prugama. RSSU izveden od relejnih skupina koje se spajaju standardnim kabelima mogu se ugrađivati na svim prugama.
(6)Kod RSSU smiju se primjenjivati samo releji koji udovoljavaju objavi UIC 736 –Signalling Relays, odnosno normi HRN EN 50578:2014.
(7)Elektronički signalno-sigurnosni uređaji (u daljnjem tekstu ESSU) su uređaji kod kojih su središnji dio i pridružene periferne jedinice uređaja najvećim dijelom izvedeni primjenom elektroničkih sklopova, a potrebne ovisnosti među pojedinim elementima i funkcijama izvode se softverskim postupcima. Ovi uređaji mogu se ugrađivati na svim željezničkim prugama.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 19.
(1)SSU jesu:
-uređaji za osiguranje službenih mjesta (kolodvorski uređaji)
-uređaji za osiguranje prometa u međukolodvorskom području (pružni uređaji)
-uređaji za osiguranje željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza
-uređaji za središnje upravljanje prometom
-uređaji za upravljanje manevarskim radom
-uređaji za prijenos podataka i djelovanje na vlak (AS i ETCS)
-uređaji za automatizaciju ranžirnih kolodvora
-uređaji za dopunsku zaštitu.
(2)Sklopovi SSU su:
-upravljački, središnji logički i napojni dijelovi uređaja
-sklopovi za osiguranje skretnica
-sklopovi za kontrolu slobodnosti kolosijeka
-središnje i mjesne jedinice uređaja za središnje upravljanje prometom
-kolosiječne kočnice
-sklopovi za grijanje skretnica
-drugi sklopovi SS uređaja
(3)Elementi SSU su:
-signali
-branici i polubranici
-skretničke postavne sprave
-skretničke brave
-postavljači branika i polubranika
-AS balize
-tračnički kontakti
-grijači skretnica
-informatički elementi
-drugi vanjski i unutarnji elementi.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Interne tehničke specifikacije i prometno-tehnološki uvjeti
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 20.
(1)Upravitelj infrastrukture donijeti će interne tehničke specifikacije odnosno tehničke specifikacije, interne upute i druge akte kojima se detaljno propisuju načini ugradnje i tehnički parametri pojedinih dijelova SSU.
(2)Upravitelj infrastrukture donijeti će prometno-tehnološke uvjete kojima mora udovoljavati određeni SSU, ako navedeni uvjeti nisu propisani ovim Pravilnikom ili ostalim propisima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1.1Osnovni sigurnosni zahtjevi za SSU
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 21.
(1)Svaki pojedinačni SSU mora biti projektiran i izveden tako da se u slučaju nastanka pojedinačnog kvara ili ispada iz rada bilo kojeg od ugrađenih sklopova ili elemenata u svim radnim stanjima uređaja onemogući nastanak stanja opasnih za sigurnost željezničkog (i cestovnog) prometa.
(2)Stanja opasna za sigurnost željezničkog prometa su:
-pojava signalnog znaka veće brzine od dopuštene za postavljeni vozni put
-pojava lažne ili neispravne kontrole položaja skretnice
-pojava lažne slobodnosti kolosijeka ili skretnice
-promjena položaja skretnice (osim u slučajevima tzv. dinamičke bočne zaštite i puteva proklizavanja) ili nekog drugog elementa bez izdane naredbe s upravljačkog sučelja
-pojava lažnog dobivanja privole ili odjave na određenom uređaju ili na dijelu pruge opremljene APB-om ili MO
-mogućnost postavljanja dvaju ili više istovremenih voznih puteva koji se sijeku, dodiruju ili preklapaju (osim puta proklizavanja)
-pojava prijevremenog razrješenja voznog puta
-pojava neuključivanja ili prijevremenog isključivanja automatskog uređaja za osiguranje ŽCP-a odnosno PP-a.
(3)U slučaju nastanka stanja SSU ili njegovog dijela koja mogu ugroziti sigurnost željezničkog prometa, SSU ili njegov dio se mora isključiti iz uporabe.
(4)Sigurnosne informacije moraju biti zaštićene u prijenosu od vanjskih izvora pogrešaka, od pogrešaka unutar samoga sustava i pogrešaka u softwareu.
(5)Sklopovska rješenja moraju biti takva da se ne ugrozi razina sigurnosti kod redovitih postupaka održavanja.
(6)Popis kvarova, odnosno ispada iz rada pojedinih elemenata na čije posljedice mora biti analiziran i otporan određeni ESSU naveden je u normi HRN EN 50129.
(7)Kolodvorski, pružni i uređaji za osiguranje ŽCP-a izvedeni kao elektronički uređaji (ESSU) moraju udovoljavati zahtjevima za sigurnosnu razinu 4 (SIL 4) prema HRN EN 50129.
(8)Sve odredbe ovog pravilnika koje se odnose na uređaje za osiguranje ŽCP-a u potpunosti se primjenjuju i na uređaje za osiguranje pješačkih prijelaza (PP-a)
(9)Pri projektiranju, gradnji, održavanju i ostalim radovima na SSU primjenjuju se norme navedene u Prilogu 1 ovog Pravilnika.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 22.
Neispravnosti u radu SSU
(1)Neispravnosti u radu RSSU jesu: smetnja i kvar.
(2)Neispravnost u radu ESSU jesu: smetnja, kvar, ispad iz rada te pogreška (error).
(3)Kvar SSU može imati za posljedicu stanje uređaja opasno za sigurnost prometa.
(4)Smetnja u radu SSU je takvo nepravilno stanje kod kojeg je ometan pravilan rad uređaja, ali se uređaj ne nalazi u stanju opasnom za sigurnost prometa.
(5)Ispad iz rada ili stanje otkaza u radu SSU je takvo stanje kod kojega uređaj ili njegov određeni dio nisu u funkciji odnosno nije omogućen njegov rad.
(6)Pogreška (error) je pojava koja se može dogoditi kod SSU izvedenih u elektroničkoj tehnologiji, a može dovesti do neispravnosti u radu SSU.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1.2Funkcionalni zahtjevi signalno-sigurnosnog uređaja
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1.2.1Vozni put vlaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Osnovne informacije
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 23.
(1)Tehnički osiguran vozni put vlaka može biti:
-ulazni,
-izlazni,
-složeni,
-redovni/obilazni.
(2)Vozni put vlaka počinje („start“ voznog puta):
-od ulaznog signala: ulazni vozni putevi,
-od posljednjeg vagona vlaka na kolosijeku: izlazni vozni putevi ili vozni putevi od kolodvorskog zaštitnog signala do izlaznog signala.
(3)Ulazni vozni put vlaka završava („cilj“ voznog puta):
-kod izlaznog ili zaštitnog signala na kraju kolosijeka,
-kod graničnog kolosiječnog signala na kraju kolosijeka ako nema kolosiječnog izlaznog signala,
-kod graničnog kolosiječnog signala kolosijeka podijeljenog na ograničene odsjeke voznog puta,
-na kraju krnjeg kolosijeka.
(4)Izlazni vozni put vlaka završava („cilj“ voznog puta):
-na posljednjem kolodvorskom kontroliranom odsjeku.
-kad vozni put započinje kod kolodvorskog zaštitnog signala on završava na kolosijeku kod narednog glavnog signala, a ako se radi o zaštitnom signalu na rasputnici vozni put završava na posljednjem kontroliranom odsjeku kod suprotnog zaštitnog signala.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Vrsta voznog puta
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 24.
(1)Složeni vozni put sastoji se od dva ili više istovremeno postavljenih voznih puteva za isti vlak koji se nastavljaju jedan na drugi. Prolazni vozni put su istovremeno postavljeni vozni putevi za prolazak istog vlaka kroz kolodvor ili postavljeni vozni put za vožnju preko rasputnice. Projektnim tablicama moraju se predvidjeti željeni prolazni vozni putevi.
(2)ESSU mora omogućiti postavljanje prolaznog voznog puta izvršenjem jedne ili dvije naredbe.
(3)Obilazni vozni put je vrsta voznog puta kod kojeg se osigurava alternativna trasa između „starta“ i „cilja“ voznog puta, ako postoji. Projektnim tablicama odabire se redovni vozni put, u pravilu kao najbrža mogućnost vožnje između starta i cilja. Ako redovni vozni put nije moguće postaviti, onda projektnim tablicama treba predvidjeti alternativne vozne putove, što ESSU mora omogućiti. Signalizacija na pripadnom glavnom signalu mora odgovarati postavljenom voznom putu (redovna ili ograničena brzina). Razrješenje obilaznog voznog puta odvija se uz iste uvjete kao za redovni vozni put.
(4)Ulazak vlaka na prvi odsjek podijeljenog kolosijeka naziva se „kratki“ ulaz. Ako je kolosijek podijeljen na više od dva odsjeka, onda se i ulazak vlaka na sve odsjeke osim posljednjeg također naziva „kratki“ ulaz.
(5)Ulazak vlaka na posljednji odsjek podijeljenog kolosijeka naziva se „dugi“ ulaz. Granični kolosiječni signali u voznom putu u ovom slučaju su međusignali.
(6)Izlazak vlaka od izlaznog signala na podijeljenom kolosijeku naziva se „kratki“ izlaz.
(7)Izlazak vlaka od graničnog kolosiječnog signala na podijeljenom kolosijeku naziva se „dugi“ izlaz. Kolosiječni izlazni signal u ovom slučaju naziva se međusignal. Izlazak vlaka od graničnog kolosiječnog signala pored skupinskog signala također je „dugi“ izlaz.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
1.2.2Osiguranje voznog puta vlaka
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Članak 25.
(1)Vozni put vlaka tehnički je osiguran ako:
-nema nesukladnih (nekompatibilnih) voznih puteva ili manevarskih voznih puteva,
-postoji put proklizavanja,
-slobodni su kontrolirani odsjeci vlakovnog voznog puta,
-su skretnice u pravilnom položaju,
-postoji bočna zaštita,
-postoji čelna zaštita,
-postoji zaštita od sustizanja,
-je ispravno signaliziranje i predsignaliziranje,
-je uređaj za osiguranje ŽCP-a u zaštitnom stanju. Ako se radi o uređajima za osiguranje ŽCP-a koji prelaze u zaštitno stanje nailaskom vlaka, onda nakon potvrde istih da su ispravni i da su prihvatili informaciju o blokiranju voznog puta,
-blokiranje elemenata voznog puta i voznog puta,
(2)U vlakovnom voznom putu ne smije se nalaziti iskliznica.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Nesukladni (nekompatibilni) vozni put vlaka ili manevarski vozni put
Komentirate u ime: MINISTARSTVO MORA, PROMETA I INFRASTRUKTURE