VIZIJA
Mreža mediteranskih stalnih i povremenih tekućica i stajaćica očuvana je na ponos lokalnog stanovništva i ostalih dionika Dubrovačko-neretvanske županije te omogućuje dugoročni opstanak riječne kornjače prepoznate kao vrijedan dio prirodne baštine ovog područja.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1 TEMATSKA CJELINA KVALITETA STANIŠTA
Opći cilj 1. Vodena i kopnena staništa riječne kornjače zadovoljavaju ekološke potrebe vrste i omogućuju dugoročno očuvanje sv ih populacija u Hrvatskoj
Specifični cilj 1.1.
U narednih 10 godine mediteranske lokve koje predstavljaju povoljna staništa za riječnu kornjaču su obnovljene i održavane te podržavaju populaciju riječne kornjače minimalno na razini utvrđenoj 2018. godine
Pokazatelj specifičnog cilja 1.1. izrađene smjernice za održavanje i obnovu krških mediteranskih lokvi; uspješno obnovljene 4 lokve ( lokva kod crkve u Majkovima, lokva u Prljevićima, dvije lokve u Stonskom polju); kontinuirano (na godišnjoj razini) održavano 5 lokvi (obje lokve u Majkovima, lokva u Prljevićima te dvije obnovljene lokve u Stonskom polju); po potrebi održavane lokve u Konavoskom polju; postavljena sunčališta na lokvama u Majkovima, Prljevićima, Stonskom polju i izlazne rampe na lokvama u Konavoskom polju (Zastoje)
Specifični cilj 1.2.
U narednih 10 godina vodotoci (rijeke, potoci, kanali) koji predstavljaju povoljna staništa za riječnu kornjaču su održavani na način da podržavaju populaciju riječne kornjače minimalno na razini utvrđenoj 2018. godine
Pokazatelj specifičnog cilja 1.2. izrađen prijedlog dodatnih preporuka održavanja vodotoka na prioritetnim lokacijama, protočni i nezarasli vodotoci s obalama povoljnim za izlazak i sunčanje riječnih kornjača na području Stonskog polja minimalno u duljini od 1 km, na području Konavoskog polja minimalno u duljini od 2,5 km
Aktivnosti |
Godina provedbe aktivnosti |
Nadležna institucija |
Provoditelj aktivnosti |
Prioritet* |
Izvor financiranja |
Pokazatelj provedbe (Pokazatelj) |
Procijenjeni trošak aktivnosti (kn) ** |
1.2.1. Odrediti prioritetne lokacije (vodotoke) za riječnu kornjaču na području Konavoskog i Stonskog polja te području ekološke mreže Delte Neretve na lokacijama na kojima se utvrdi prisutnost vrste te za njih izraditi prijedlog dodatnih preporuka održavanja
|
1-2 |
ZZOP (MINGOR), JU DNŽ |
JU DNŽ, HV, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače |
1 |
DP, PJPS |
određene prioritetne lokacije; izrađen prijedlog dodatnih preporuka; dodatne preporuke ugrađene u program poslova održavanja voda u području zaštite od štetnog djelovanja voda |
HRK 15.000,00 |
1.2.2. Održavati prioritetne lokacije (vodotoke) za riječnu kornjaču na području Stonskog i Konavoskog polja  e području ekološke mreže Delte Neretve na lokacijama na kojima se utvrdi prisutnost vrste sukladno mjerama očuvanja slatkovodnih ekosustava i dodatnim preporukama iz 1.2.1.
|
kontinuirano |
JU DNŽ, HV |
HV, JU DNŽ, JLS, volonteri, vlasnici zemljišta,OCD |
1 |
DP, PJPS, EU fondovi |
duljina održavanih vodotoka na području Stonskog polja minimalno 1 km, na području Konavoskog polja 2,5 km; broj akcija održavanja; izvještaj nakon provedenog održavanja; fotodokumentacija |
HRK 100.000,00 |
1.2.3. Pratiti učinkovitost primijenjenih mjera očuvanja slatkovodnih ekosustava i dodatnih preporuka iz 1.2.1. |
kontinuirano |
JU DNŽ |
JU DNŽ, HV, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače |
2 |
DP, PJPS, EU fondovi |
izvještaj s fotodokumentacijom o stanju vodotoka; brojnost riječne kornjače na odabranim lokalitetima |
HRK 35.000,00 |
Specifični cilj 1.3.
U narednih 10 godina gnjezdilišta (livade, vrtovi, oranice) riječne kornjače su primjereno održavana te omogućavaju redovito polaganje i razvoj jaja na minimalnoj površini od ukupno 40 m2 na različitim lokalitetima
Pokazatelji specifičnog cilja 1.3. smjernice za održavanje gnjezdilišta; održavana površina za gniježđenje u blizini vodenih staništa riječne kornjače od minimalno 10m2 po lokalitetu u Majkovima, Prljevićima, kod dvije novo obnovljene lokve u Stonskom polju, Konavoskom polju i Rijeci dubrovačkoj (ukupno minimalno 40m2)
2 TEMATSKA CJELINA BROJNOST I RASPROSTRANJENOST
Opći cilj 2 Populacije riječne kornjače u Hrvatskoj očuvane su na poznatim lokalitetima uz povećanje brojnosti populacije na području Stonskog polja
Specifični cilj 2.1.
Brojnost populacije riječne kornjače u Stonskom polju povećana je temeljem ex situ programa očuvanja na minimalno 30 jedinki i narednih 10 godina
Pokazatelj specifičnog cilja 2.1. uspostavljen ex situ program očuvanja riječne kornjače (uzgojni plan za potpomognuto razmnožavanje; plan razmnožavanja za uzgoj; plan prehrane i držanja jedinki osnivača i podmlatka); uspostavljen refugij - lokva izvora Studenci ; najmanje 30 mladunaca riječne kornjače vraćeno u refugij u pet godina; najmanje 100 mladunaca vraćeno u refugij u deset godina; zabilježeno razmnožavanje riječnih kornjača na gnjezdilištu u refugiju; repopulacija Stonskog polja s 30 jedinki riječne kornjače iz refugija u desetoj godini
Aktivnosti |
Godina provedbe aktivnosti |
Nadležna institucija |
Provoditelj aktivnosti |
Prioritet* |
Izvor financiranja |
Pokazatelj provedbe (Pokazatelj) |
Procijenjeni trošak aktivnosti (kn) ** |
2.1.1. Uspostaviti ex situ program očuvanja riječne kornjače s područja Stonskog polja |
1-2 |
ZZOP (MINGOR), JU DNŽ |
JU DNŽ, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače |
1 |
DP, PJPS, EU fondovi |
uzgojni plan za potpomognuto razmnožavanje; plan razmnožavanja za uzgoj; plan prehrane i držanja jedinki osnivača i podmlatka; plan puštanja mladih kornjača; plan procjene zdravlja; broj uhvaćenih jedinki osnivača, uzgojeno najmanje 30 jedinki mladunaca u petoj godini |
HRK 500.000,00 |
2.1.2. Osigurati refugij za prihvat juvenilnih kornjača iz ex situ programa u Stonskom polju (lokva izvora Studenci obnovljena aktivnošću 1.1.4. i gnjezdilište 1.3.2.) i smjestiti juvenilne kornjače u refugij |
3-10 |
JU DNŽ |
JU DNŽ, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače, OCD |
1 |
PJPS, EU fondovi |
fotodokumentacija; postavljena zaštita od predatora; najmanje 30 mladunaca vraćeno u refugij u petoj godini; najmanje 100 mladunaca vraćeno u refugij u deset godina; zabilježeno razmnožavanje na gnjezdilištu u refugiju |
HRK 100.000,00 |
2.1.3. Repopulacija (jedinki iz ex situ programa) na obnovljena staništa na području Stonskog polja. |
9-10 |
JU DNŽ |
JU DNŽ, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače, OCD volonteri, |
1 |
PJPS, EU fondovi |
30 jedinki iz refugija pušteno u prirodu |
HRK 20.000,00 |
Specifični cilj 2.2.
Negativan utjecaj invazivne strane vrste Trachemys scripta uklonjen je te vrsta više nije prisutna na lokalitetima gdje je zabilježena riječna kornjača, umanjen je negativan utjecaj mungosa na području ekološke mreže Delta Neretve, a jedinkama divlje svinje onemogućen je prilaz lokvama i gnjezdilištima
Pokazatelj specifičnog cilja 2.2. broj uklonjenih jedinki invazivne strane vrste Trachemys scripta ; broj lokaliteta na kojima je uklonjen negativan utjecaj invazivne strane vrste Trachemys scripta , broj uklonjenih jedinki mungosa, broj lokaliteta osiguranih od negativnog utjecaja divljih svinja;
Specifični cilj 2.3.
Do 2025. poznata brojnost i stanje očuvanosti populacija riječnih kornjača na svim poznatim lokalitetima te brojnost nije manja od trenutno utvrđene brojnosti. Stanje očuvanosti riječne kornjače više nije nepovoljno loše (unfavourable bad).
Pokazatelj specifičnog cilja 2.3. poznato područje pojavljivanja riječne kornjače, broj jedinki riječne kornjače na svim lokalitetima, populacija riječnih kornjača u Majkovskim lokvama minimalno 130 jedinki, u lokvi u Prljevićima minimalno 15 jedinki, Konavoskom polju minimalno 350 jedinki, ocjena stanja očuvanosti riječne kornjače
Aktivnosti |
Godina provedbe aktivnosti |
Nadležna institucija |
Provoditelj aktivnosti |
Prioritet* |
Izvor financiranja |
Pokazatelj provedbe (Pokazatelj) |
Procijenjeni trošak aktivnosti (kn) ** |
2.3.1. Provoditi praćenje stanja riječne kornjače uz procjenu relativne i apsolutne brojnosti, vijabilnosti populacije te stanja staništa
|
kontinuirano |
ZZOP (MINGOR), JU DNŽ |
JU DNŽ, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače |
1 |
DP, PJPS, EU fondovi |
dorađen program praćenja stanja; provedena terenska istraživanja prema programu; podaci o prisutnosti, brojnosti i stanju vrste na vodenim i kopnenim staništima; podaci o stanju staništa
|
HRK 300.000,00 |
2.3.2. Izraditi ocjenu stanja očuvanosti riječne kornjače |
4 (2025 godina) |
ZZOP (MINGOR) |
MINGOR, stručnjaci za kornjače |
2 |
DP |
izvješće o stanju očuvanosti riječne kornjače |
HRK 5.000.00 |
2.3.3. Utvrditi točne lokacije prisutnosti riječne kornjače na području ekološke mreže Delta Neretve (uključujući i metodu okolišne DNK) |
2-5 |
ZZOP (MINGOR), JU DNŽ |
JU DNŽ, stručne i znanstvene institucije, stručnjaci za kornjače |
2 |
DP, PJPS, EU fondovi |
Broj analiziranih uzoraka, Izvješće o prisutnosti vrste |
HRK 50.000,00 |
Specifični cilj 2.4.
Negativan utjecaj neselektivnih vrša na području Stonskog polja je smanjen i nije zabilježeno postavljanje vrša
Pokazatelj specifičnog cilja 2.4. broj sastanka s ribarskim inspektorima i inspektorima državnog inspektorata, zapisnici sa sastanaka, površina nadziranih vodotoka, niti jedna zabilježena vrša (Stonsko i Konavosko polje), niti jedna zabilježena stradala jedinka riječne kornjače u vršama pregledom stonskih vodotoka, izrađen prototip vrše selektivne za dišuće vodene organizme
3 TEMATSKA CJELINA JAČANJE SVIJESTI I EDUKACIJA ŠIRE JAVNOSTI
Opći cilj 3. Riječna kornjača prepoznata kao posebitost Dubrovačko-neretvanske županije i vrijednost za bioraznolikost koju je potrebno očuvati
Specifični cilj 3.1.
Javna ustanova za upravljanje zaštićenim područjima (JU DNŽ) aktivno radi na promociji očuvanja riječne kornjače među lokalnim stanovništvom i posjetiteljima .
Pokazatelj specifičnog cilja 3.1 . promotivni materijal, broj izložbi kreativnih radova, broj volonterskih akcija, broj objava u medijima
Specifični cilj 3.2.
N egativni antropogeni utjecaj na riječnu kornjaču i njena staništa umanjen je provedbom edukativnih aktivnosti i suradnjom s drugim sektorima.
Pokazatelj specifičnog cilja 3.2. provedene tribine (edukacije) o riječnoj kornjači i važnosti staništa ne negativnom utjecajima (pesticida, kaptiranja voda, korištenja neselektivnih i zabranjenih ribolovnih alata) na području Stonskog i Konavoskog polja, Majkova i Rijeke dubrovačke; postavljene minimalno dvije edukativne table uz postojeće staze (biciklistička/edukativna); postavljene minimalno dvije edukativne table na prikladnim mjestima na lokalitetima gdje obitava riječna kornjača; izrađena tri programa edukacije za školu u prirodi/terensku nastavu; izrađene tri vrste edukativnih materijala kao pomoćnih nastavnih sredstva; dvije edukacije za učitelje
PROVEDBA, NADZOR I REVIZIJA PLANA UPRAVLJANJA RIJEČNOM KORNJAČOM (S AKCIJSKIM PLANOM)
Za provedbu Plana upravljanja riječnom kornjačom (s akcijskim planom) nadležno je ministarstvo nadležno za zaštitu prirode uz suradnju i usklađivanje s nadležnim institucijama. Kako bi se planirani ciljevi upravljanja postigli te što uspješnije provele definirane aktivnosti, na godišnjoj je razini potrebno razraditi godišnji plan provedbe aktivnosti. Za izradu godišnjeg plana također je nadležno ministarstvo nadležno za zaštitu prirode. Aktivnosti za čiju provedbu su nadležne Javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže potrebno je planirati i kroz Godišnje programe zaštite, održavanja, očuvanja, promicanja i korištenja. Kompleksnije aktivnosti koje obuhvaćaju više sektora moguće je provoditi kroz projekte financirane sredstvima europskih fondova (primjerice Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EPFRR), Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) / Kohezijski fond (KF), Europski fond za pomorstvo i ribarstvo (EFPR), LIFE te ostali fondovi EU-a uključujući Interreg).
Za planiranje provedbe Plana upravljanja, nadzora provedbe i eventualne revizije potrebno je organizirati radnu grupu čiji su članovi ključni dionici za provedbu Plana upravljanja. Nadzor provedbe Plana upravljanja uključuje procjenu učinkovitosti provedbe, posebice ostvarivanja zacrtanih ciljeva. S obzirom na to da Plan uključuje veliki broj aktivnosti koje je potrebno provesti vrlo je važno voditi evidenciju o ostvarenim aktivnostima, i o njihovom učinku, odnosno dosegnutim pokazateljima. Prikupljene podatke potrebno je organizirati i pohraniti na način da se mogu jednostavno vrednovati. Ministarstvo nadležno za zaštitu prirode kroz svoj svakodnevni rad treba nadzirati provedbu Plana upravljanja te ustanoviti jesu li određene aktivnosti upravljanja dobro isplanirane ili ne, odnosno doprinose li ili ne ostvarenju zadanih ciljeva te jesu li ciljevi dobro postavljeni.
Nakon pet godina Plan upravljanja je potrebno evaluirati temeljem podataka prikupljenih kroz nadzor provedbe te prema potrebi, a u odnosu na učinkovitost upravljanja vrstom i postizanja ciljeva, pokrenuti postupak revizije. Revizijom Plana upravljanja smatra se promjena do 30% aktivnosti upravljanja. Ukoliko se pokaže potreba za izmjenom više od 30% aktivnosti upravljanja i/ili ako se značajno mijenjaju ciljevi upravljanja, potrebno je pristupiti izradi novog Plana upravljanja.
Kao i prilikom izrade kada je bilo važno uključiti sve relevantne dionike, i prilikom revizije Plana upravljanja neophodan je participativni pristup, a u provedbi Plana upravljanja uska suradnja i motivacija drugih sektora o kojima ovisi očuvanje vrste.
Komentari