ISKAZ O PROCJENI UČINAKA PROPISA

1. PROBLEM

Zakonom o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014, u daljnjem tekstu: Zakon) , čiji je sastavni dio i Tarifa upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa), na jedinstven se način uređuje plaćanje upravnih pristojbi za spise i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Zakon, kao i Tarifa, su u primjeni od 1996. godine. S obzirom da po Zakonu, kao i po Tarifi, postupaju različita tijela, do današnjeg dana donijet je cijeli niz izmjena Zakona, kojima su se mijenjale zakonske odredbe te niz Uredbi, kojima se mijenjala Tarifa, iz nadležnosti pojedinih tijela, prema potrebama svakog područja.

Tekst Zakona i Tarife u nekim dijelovima nije se mijenjao od dana donošenja, te je tekst važećeg Zakona i Tarife neusklađen s današnjom pravnom terminologijom uslijed promjena u gospodarskom, društvenom i pravnom okruženju. Navedeno predstavlja nejednakost i nekonzistentnost  u postupanju te veću pravnu nesigurnost pristojbenih obveznika.

Jednako tako, u Republici Hrvatskoj se provode projekti koji zahtijevaju prilagođavanje načina plaćanja upravnih pristojbi. Radi se o projektu e-Građani unutar kojeg se uspostavlja i sustav e-Pristojbe. Navedeni sustav, kao središnji informacijsko-tehnološki sustav sustava e-Građani, omogućit će pristojbenim obveznicima plaćanje upravnih pristojbi elektroničkim putem. Ovdje se posebice misli na plaćanje putem POS uređaja na šalteru ili plaćanje e-pristojbe unaprijed. Naime, trenutno se upravne pristojbe u iznosu do 100,00 kuna plaćaju putem državnih biljega, a izravno na propisani račun je moguće uplatiti samo upravne pristojbe u iznosu preko 100,00 kuna ili ako je isto propisano. Posljedice neusklađenja navedenog Zakona onemogućile bi pristojbenim obveznicima mogućnost plaćanja upravnih pristojbi elektroničkim putem, neovisno o iznosu kao i nemogućnost uspostavljanja brže, modernije, jednostavnije komunikacije s javnim sektorom i obavljanja radnji i dobivanje akata u postupcima pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

U smislu navedenog vrlo bitno je za istaknuti kako Direktiva Europske unije 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu (članak 8.) jasno nalaže obavljanje svih postupaka elektronički i na daljinu. U navedene postupke ulazi i plaćanje upravnih pristojbi u svim iznosima, koje treba biti omogućeno elektronički.

Nadalje, pojedina tijela državne uprave su donijela nove propise kojima su propisani akti za koje Zakonom, odnosno Tarifom nije propisana obveza plaćanja upravnih pristojbi. Navedeno ima za posljedicu nereguliranje plaćanja upravnih pristojbi za navedene spise i radnje pred tijelima državne uprave, što nije u skladu s intencijom Zakona, budući da Zakon propisuje obvezatnost plaćanja upravnih pristojbi za sve spise i radnje pred Zakonom citiranim tijelima, osim ako za iste nije propisano opće ili predmetno oslobođenje.

2. CILJEVI

Cilj je tekst Zakona i Tarife uskladiti s današnjom pravnom terminologijom, važećim zakonskim propisima iz nadležnosti pojedinih tijela koja postupaju po Zakonu i Tarifi, te isti uskladiti s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu.  

Sekundarni cilj koji se želi postići je omogućavanje zakonske podloge projektima na razini Republike Hrvatske koji se planiraju u sklopu sustava e-Građani. Konkretno radi se o projektu e-Pristojbe koji će omogućiti pristojbenim obveznicima plaćanje upravnih pristojbi elektroničkim putem neovisno o iznosu pristojbe, što bi domaćim i stranim poduzetnicima u Republici Hrvatskoj omogućilo brže, modernije i jednostavnije obavljanje radnji i dobivanje akata.

Rok ostvarivanja zadanih ciljeva započinje u II. kvartalu 2015. godine.

3. MOGUĆE OPCIJE

3.1. OPCIJA 1 : – NENORMATIVNO RJEŠENJE – NE PODUZIMATI NIŠTA

Zakonom o upravnim pristojbama uređuju se pitanja plaćanja upravnih pristojbi, odnosno tko je osoba pristojbeni obveznik, što predstavlja pristojbenu osnovicu, oslobođenja od plaćanja upravnih pristojbi, ostvarivanje prava na povrat plaćenih ili više plaćenih upravnih pristojbi, način plaćanja upravnih pristojbi te se određuje pripadnost prihoda od upravnih pristojbi.

Tarifom upravnih pristojbi, koja se može podijeliti u dva dijela: Opće pristojbe i Pristojbe iz pojedinih upravnih oblasti, propisuje se visina upravnih pristojbi.

Sukladno važećoj odredbi Zakona o upravnim pristojbama propisano je kako se pristojbe plaćaju u državnim biljezima. Samo iznimno pristojba se može uplatiti na propisani račun ukoliko ista iznosi više od 100,00 kuna ili ukoliko je propisano da se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun  neovisno o njenom iznosu.

Preporuka Europske komisije je omogućavanje obavljanja svih postupaka i formalnosti vezanih uz pristup i izvođenje uslužne djelatnosti (obuhvaća i plaćanje upravnih pristojbi neovisno o iznosu pristojbe) elektroničkim putem i na daljinu.

Također na razini Republike Hrvatske, u sklopu sustava e-Građani, pokreće se projekt e-Pristojbe. Navedeni projekt obuhvaća tijela koja rješavaju spise i obavljaju radnje, na način da putem sustava e-Građani pružaju elektroničke usluge za koje se plaća pristojba, a plaćanje pristojbe je omogućeno elektroničkim putem, kroz sustav e-Pristojbi.

Pojedina tijela državne uprave  iz djelokruga svojih nadležnosti donijela su propise kojima se uvode novi akti za koje u važećem Zakonu o upravnim pristojbama ne postoji obveza plaćanja upravnih pristojbi. Isto tako ukinuto je izdavanje pojedinih akata za koje je trenutno propisana obveza plaćanja upravnih pristojbi posebnim propisom, sve kako slijedi:

a) posebni propisi kojima su regulirana određena prava pojedinim kategorijama građana, a isto nije usklađeno  u obvezi plaćanja upravnih pristojbi,

b) novi propisi kojima je uvedeno izdavanje određenih akata te isto podrazumijeva plaćanje upravnih pristojbi,

c) novi akti te preporuke Europske komisije o ukidanju pojedinih neporeznih prihoda koji podrazumijevaju brisanje određenih Tarifa ili njihovo smanjenje, a isto nije usklađeno sa Zakonom o upravnim pristojbama.

3.2. OPCIJA 2 : – NENORMATIVNO RJEŠENJE – ALTERNATIVNO RJEŠENJE

Opcija alternativnog rješavanja ove problematike unutar strukovnih organizacija odnosno drugih interesnih udruženja provođenjem kampanja, projekata i sličnih aktivnosti koje bi trebale u konačnici dovesti do gore navedenih ciljeva bez intervencije u zakonodavstvo nije moguća budući da je riječ o usklađivanju Zakona o upravnim pristojbama i Tarife upravnih pristojbi sa propisima iz nadležnosti pojedinih tijela koja postupaju po Zakonu i Tarifi, te usklađenju sa Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu.

3.3. OPCIJA 3.1 .: – NORMATIVNO RJEŠENJE

Ovom opcijom predviđa se donošenje novog Zakona o upravnim pristojbama. Tarifa upravnih pristojbi, koja sadrži opće pristojbe i pristojbe iz posebnih područja, kao i njihova visina plaćanja, propisat će se podzakonskim propisom.  

Zakonom o upravnim pristojbama propisuje se mogućnost plaćanja upravnih pristojbi elektroničkim putem, neovisno o iznosu pristojbe. Državni biljezi i dalje ostaju kao mogućnost plaćanja upravnih pristojbi, do potpune uspostave elektroničkog načina plaćanja upravnih pristojbi.

Također, Zakonom o upravnim pristojbama propisuje se odredba o mogućnosti plaćanja pristojbi putem sustava e-Pristojbe ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije. Podzakonskim propisom  uredit će se način plaćanja pristojbi putem sustava e-Pristojbi.

Potrebno je također propisati:

 oslobođenja od plaćanja upravnih pristojbi:

- iz područja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pitanja branitelja,

- u svezi s humanitarnom pomoći i humanitarnim akcijama te

- u svezi priznavanja prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, financiranjem javnih potreba u kulturi i medijima.

Također, potrebno je sadržajno i terminološko uskladiti cijeli tekst važećeg Zakona i Tarife s pojedinim propisima.

OPCIJA  3.2.: – NORMATIVNO RJEŠENJE

Ova opcija je sadržajno identična opciji 3.1. osim u dijelu kojim se normira način plaćanja upravnih pristojbi. U ovoj opciji se ne mijenja propisani način plaćanja upravnih pristojbi, odnosno pristojbe se plaćaju u državnim biljezima, a samo iznimno se mogu plaćati na propisani račun ukoliko se radi o iznosu većem od 100,00 kuna ili ukoliko je propisano da se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun bez obzira na iznos pristojbe.

4. USPOREDBA OPCIJA

OPCIJA 1 . – ne poduzimati ništa (nenormativno rješenje): analizom postojećeg stanja i definiranjem ciljeva, utvrđeno je kako ova opcija predstavlja rješenje koje ima manju vjerojatnost postizanja zadanih ciljeva od ostalih opcija. Neusklađivanje Zakona o upravnim pristojbama s propisima iz nadležnosti pojedinih tijela imalo bi negativne posljedice u smislu nemogućnosti provođenja navedenih propisa te bi se isto negativno odrazilo na poslovanje domaćih i stranih poduzetnika odnosno pristojbenih obveznika u Republici Hrvatskoj.

Ova opcija ima učinak na područje socijalne skrbi i gospodarstvo budući da su Zakonom o upravnim pristojbama propisana opća i predmetna oslobođenja. Opće oslobođenje je propisano za određene fizičke i pravne osobe koje su oslobođene od plaćanja upravnih pristojbi bez obzira o kojem se spisu ili radnji radi. Tako je opće oslobođenje propisano za invalide Domovinskog rata, supružnike i djecu branitelja poginulih, zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu, prognanike i izbjeglice te za građane čiji dohodak, uključujući i dohodak supružnika, ne prelazi u tekućoj i prošloj godini iznos neoporezivog dohotka i koji nema značajnije imovine čija ukupna vrijednost ne prelazi 30.000,00 kuna. Predmetna oslobođenja su uvjetovana svrhom i utvrđuju se za određene spise i radnje pred tijelima koja u okviru svog djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju. Nije moguće procijeniti koliko je ukupni broj obveznika koji ostvaruju pravo na oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi temeljem općih i predmetnih oslobođenja.

Ova opcija nema učinka na području zaštite okoliša.

OPCIJA 2 . – nenormativno rješenje: analizom postojećeg stanja i definiranjem ciljeva, utvrđeno je kako ova opcija predstavlja rješenje koje ima najmanju vjerojatnost postizanja zadanih ciljeva.

Ova opcija nema učinka na gospodarstvo, područje socijalne skrbi i zaštitu okoliša.

Naime, usklađivanje predmetnog Zakona s odredbama propisa iz nadležnosti pojedinih tijela koja postupaju po Zakonu o upravnim pristojbama i Tarifi upravnih pristojbi te s Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu , ne daje prostora za razmatranje opcije 1. i 2. budući je za provođenje pojedinih propisa nužno usklađenje sa Zakonom o upravnim pristojbama, a i Republika Hrvatska je kao članica Europske unije, obvezna usklađivati i primjenjivati propise Europske unije na svom teritoriju.

OPCIJA 3.1 . – normativno rješenje: analizom postojećeg stanja i definiranjem ciljeva, utvrđeno je kako ova opcija predstavlja rješenje koje ima najveću vjerojatnost za postizanje zadanih ciljeva.

Analizom ove opcije utvrđen je pozitivan utjecaj u gospodarstvu, jer će propisivanje mogućnosti plaćanja upravnih pristojbi elektroničkim putem pozitivno utjecati na pristojbene obveznike (i pravne i fizičke osobe) koji u Republici Hrvatskoj obavljaju posao iz tuzemstva kao i inozemstva budući će se uvelike olakšati postupak ishođenja dokumenata za koje postoji obveza plaćanja upravnih pristojbi.

Nije moguće predvidjeti broj obveznika koji bi plaćali upravne pristojbe elektroničkim putem.

Usklađenje s postojećom pravnom terminologijom te promjenama u gospodarskom, društvenom i pravnom okruženju omogućit će veću pravnu sigurnost i jednakost u postupanju pristojbenih obveznika.

Ova opcija ima pozitivan učinak na području socijalne skrbi budući se proširuje oslobođenje od plaćanja upravnih pristojbi na  područja iz središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pitanja branitelja.

Ova opcija nema učinka na području zaštite okoliša.

OPCIJA  3.2 . – normativno rješenje: analizom postojećeg stanja i definiranjem ciljeva, utvrđeno je kako ova opcija predstavlja rješenje koje ima manju vjerojatnost postizanja zadanih ciljeva od opcije 3.1.

Ova opcija sadržajno je identična opciji 3.1., a razlikuje se u dijelu kojim se normira način plaćanja upravnih pristojbi. U ovoj opciji se ne mijenja propisani način plaćanja upravnih pristojbi. Navedeno može imati negativne posljedice za gospodarstvo u Republici Hrvatskoj jer nepropisivanje mogućnosti plaćanja upravnih pristojbi elektroničkim putem i na daljinu dovodi do onemogućavanja pojednostavljenja i digitaliziranja poslovanja domaćih i stranih poduzetnika na području Republike Hrvatske. Također, kao članica Europske unije Republika Hrvatska je obvezna usklađivati nacionalno zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije.  

U ostalom dijelu ova opcija ima identične učinke kao i opcija 3.1.

Usporedba opcija

UPUTA: Ovaj dio Iskaza popunjava se pri ažuriranju Nacrta prijedloga Iskaza, a nakon provedenog savjetovanja i ponovno se ažurira nakon javne rasprave kod izrade Prijedloga Iskaza

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O  UPRAVNIM PRISTOJBAMA

Zagreb, srpanj 2015.

I. USTAVNA OSNOVA DONOŠENJA ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 – pročišćeni tekst).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1. Ocjena stanja

Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, br. 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014, u daljnjem tekstu: Zakon) primjenjuje se od 1996. godine.

Zakonom i Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa), koja je njegov sastavni dio, uređeno je plaćanje upravnih pristojbi za spise i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Od dana donošenja navedenog Zakona i Tarife donijet je cijeli niz izmjena i dopuna Zakona, kojima su se mijenjale zakonske odredbe, kao i niz Uredbi, kojima se mijenjala Tarifa. Međutim, u nekim dijelovima, tekst Zakona i Tarife nije se mijenjao od dana donošenja, te je isti neusklađen s današnjom pravnom terminologijom uslijed promjena u gospodarskom, društvenom i pravnom okruženju. Navedeno predstavlja nejednakost i nekonzistentnost u postupanju te veću pravnu nesigurnost pristojbenih obveznika.

2. Pregled izmjena Zakona o upravnim pristojbama i Tarife upravnih pristojbi

Uredbom o izmjeni Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 77/96) i Uredbom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 95/97 i 104/97) izmijenjeni su pojedini tarifni brojevi, dok su značajnije promjene propisane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 131/97) kojim je propisan trenutak nastanka pristojbene obveze za pristojbe iz pojedinih upravnih područja. Također, propisano je kako se predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju za pojedine spise i radnje pred tijelima koja u okviru svog djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju te su izmijenjeni pojedini tarifni brojevi.

Zatim su slijedile uglavnom izmjene tarifnih brojeva iz pojedinih upravnih područja, koje su provedene Zakonom o izmjeni i dopuni Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 69/98), Uredbom o izmjeni Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 66/99), Uredbom o izmjeni Tarife upravnih pristojbi (Narodne novine, broj 145/99), Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 1. ožujka 2000. godine, Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 116/2000) te Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 163/2003).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 17/2004) promijenjena je odredba o obračunu konzularnih pristojbi te pojedini tarifni brojevi.

Nadalje, Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 110/2004) izmijenjeni su tarifni brojevi kojima je regulirano izdavanje dozvola iz detaljnog plana uređenja.

Uredbom o izmjenama Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 141/2004) promijenjeni su tarifni brojevi iz područja zaštite tržišnog natjecanja.

Slijedećom izmjenom koja je provedena Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 150/2005) izmijenjeni su pojedini tarifni brojevi te je u Zakonu u članku 7. nadodano predmetno oslobođenje za spise i radnje koji se odnose na zahtjeve za izdavanje isprava prema odredbama Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji.

Slijedeće izmjene tarifnih brojeva uglavnom su se odnosile na izmjene ili dodavanje novih pristojbi iz područja graditeljstva, a provedene su Uredbom o izmjenama Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 153/2005), Uredbom o izmjeni Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 129/2006), Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 117/2007) te Uredbom o izmjeni Uredbe o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 25/2008).

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama  (Narodne novine, broj 60/2008) mijenjana je odredba o općim oslobođenjima i to točka 9. članka 6. Zakona, te su dodana nova predmetna oslobođenja kojima je regulirano oslobađanje od plaćanja upravnih pristojbi u postupcima odobrenja azila, odnosno u postupcima izdavanja viza za strance, a značajnija izmjena u Tarifi upravnih pristojbi se odnosila na dodavanje novog tarifnog broja kojim je propisano plaćanje pristojbe u postupku stjecanja nekretnina, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 20/2010) nadopunjena je odredba članka 3. Zakona te je propisano kako za zahtjev dostavljen elektroničkom poštom pristojbena obveza nastaje u trenutku donošenja odluke o zahtjevu pristojbenog obveznika i izmijenjeni su pojedini tarifni brojevi.

Izmjene tarifnih brojeva iz područja graditeljstva provedene su Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 69/2010), dok su Uredbom o izmjenama Tarife upravnih pristojbi iz Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 126/2011) mijenjane tarife iz područja zaštite tržišnog natjecanja.

Slijedećim izmjene koje su obuhvaćene Uredbom o izmjenama  Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 112/2012) te Uredbom o izmjeni Tarife Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 19/2013), odnosile su se na manje izmjene Tarifa iz područja unutarnjih poslova i graditeljstva u smislu terminoloških usklađenja s pojedinim propisima iz tih područja.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 80/2013) pojedine su se odredbe Zakona uskladile s propisima Europske unije te su u skladu s time izmijenjene pojedine odredbe Zakona i Tarife.

Izmjene u 2014. godini su provedene Uredbom o izmjenama Tarife upravnih pristojbi Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014), a odnosile su se na izmjene tarifnih brojeva iz područja graditeljstva, unutarnjih i vanjskih poslova te pristojbe pri sklapanju braka i životnog partnerstva.

3. Pitanja koja se trebaju urediti zakonom

Brojne izmjene te potreba terminološkog usklađenja cijelog teksta Zakona i Tarife s važećim zakonskim propisima iz nadležnosti pojedinih tijela, Direktivom 2006/123/EZ o uslugama na unutarnjem tržištu i odredbama Zakona o uslugama (Narodne novine, broj 80/2011), kao i pružanje zakonske podrške provođenju planiranih projekata na razini Republike Hrvatske, razlog su za donošenje novog Zakona o upravnim pristojbama.

U Republici Hrvatskoj se provode projekti koji zahtijevaju prilagođavanje načina plaćanja upravnih pristojbi. Radi se o projektu e-Građani unutar kojeg se uspostavlja i sustav e-Pristojbe. Navedeni sustav, kao središnji informacijsko-tehnološki sustav sustava e-Građani, omogućit će pristojbenim obveznicima plaćanje upravnih pristojbi elektroničkim putem. Ovdje se posebice misli na plaćanje putem POS uređaja na šalteru ili plaćanje e-pristojbe unaprijed. Naime, trenutno se upravne pristojbe u iznosu do 100,00 kuna plaćaju putem državnih biljega, a izravno na propisani račun je moguće uplatiti samo upravne pristojbe u iznosu preko 100,00 kuna ili ako je isto propisano. Posljedice neusklađenja navedenog Zakona onemogućile bi pristojbenim obveznicima mogućnost plaćanja upravnih pristojbi elektroničkim putem, neovisno o iznosu kao i nemogućnost uspostavljanja brže, modernije, jednostavnije komunikacije s javnim sektorom i obavljanja radnji i dobivanje akata u postupcima pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, upravnim i samoupravnim tijelima županije, grada i općine te pravnim osobama koje imaju javne ovlasti.

Državni biljezi i dalje ostaju kao mogućnost plaćanja upravnih pristojbi, do potpune uspostave elektroničkog načina plaćanja upravnih pristojbi.

Također, Zakonom je potrebno propisati mogućnost plaćanja pristojbi putem sustava e-Pristojbe ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije. Podzakonskim propisom  uredit će se način plaćanja pristojbi putem sustava e-Pristojbi.

U smislu navedenog vrlo bitno je za istaknuti kako Direktiva 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (članak 8.) jasno nalaže obavljanje svih postupaka elektronički i na daljinu. U navedene postupke ulazi i plaćanje upravnih pristojbi u svim iznosima, koje treba biti omogućeno elektronički.

Nadalje, Zakonom će se sadržajno i terminološki uskladiti tekst Zakona s pojedinim propisima budući da su pojedina tijela državne uprave donijela nove propise kojima su propisani akti za koje Zakonom, odnosno Tarifom nije propisana obveza plaćanja upravnih pristojbi. Navedeno ima za posljedicu nereguliranje plaćanja upravnih pristojbi za navedene spise i radnje pred tijelima državne uprave, što nije u skladu s intencijom Zakona, budući da Zakon propisuje obvezatnost plaćanja upravnih pristojbi za sve spise i radnje pred Zakonom citiranim tijelima, osim ako za iste nije propisano opće ili predmetno oslobođenje.

Također, uz prethodno navedeno, novim Zakonom propisat će se oslobođenja od plaćanja upravnih pristojbi:

-iz područja središnjeg tijela državne uprave nadležnog za pitanja branitelja,

-u svezi s humanitarnom pomoći i humanitarnim akcijama te

-u svezi priznavanja prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko te zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske, financiranjem javnih potreba u kulturi i medijima.

Tarifa upravnih pristojbi, koja sadrži opće pristojbe i pristojbe iz posebnih područja, kao i njihova visina plaćanja, propisat će se podzakonskim propisom.  

III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati posebna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV.    OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

Odredbom članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/2013) predviđeno je da se Zakon, iznimno, može donijeti po hitnom postupku, kada to zahtijevaju osobito opravdani razlozi.

Predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku obzirom da se predloženi Zakon indirektno usklađuje s Direktivom 2006/123/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu. Istim će se omogućiti jednostavnije plaćanje upravnih pristojbi, što za posljedicu ima pojednostavljenje i digitaliziranje uvjeta poslovanja u Republici Hrvatskoj.

V.        TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA, S OBRAZLOŽENJEM

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

(1) Upravne pristojbe (u daljnjem tekstu: pristojbe) plaćaju se za spise i radnje pred tijelima državne uprave, diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu, tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovim upravnim tijelima, prema odredbama ovog Zakona i u visini utvrđenoj Tarifom upravnih pristojbi (u daljnjem tekstu: Tarifa).

(2) Tarifom se propisuju opće pristojbe i pristojbe iz posebnih područja za pojedine spise i radnje, te visina plaćanja tih pristojbi.

(3) Tarifu propisuje pravilnikom ministar financija.

1. Provedba propisa Europske unije

Članak 2.

Ovim se Zakonom utvrđuju uvjeti za provedbu:

- Uredbe (EZ) br. 810/2009 Europskoga parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o Zakoniku Zajednice o vizama (Zakonik o vizama) (SL L 243, 15.9.2009.),

- Odluke 96/409/ZVSP predstavnika vlada država članica na sastanku Vijeća 25. lipnja 1996. o uspostavi hitne putne isprave (SL L 168, 6.7.1996.)

- Direktive 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. godine o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.).

2. Pristojbeni obveznik

Članak 3.

(1) Pristojbeni obveznik je osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano plaćanje pristojbe.

(2) Ako više pristojbenih obveznika podnosi jedan zajednički zahtjev, za isti se plaća jedna pristojba.

(3) Ako za isti spis ili radnju postoje dva ili više pristojbena obveznika, njihova obveza za plaćanje pristojbi za pojedini spis ili radnju je solidarna.

(4) Iznimno od stavka 3. ovoga članka, ako se primjenjuje Tarifa općih pristojbi za donošenje pojedinog spisa ili obavljanje radnje po zahtjevu više pristojbenih obveznika, pristojba se plaća onoliko puta koliko ima podnositelja zahtjeva.

3. Pristojbena obveza

Članak 4.

(1) Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja svakog drugog podneska.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, za podnesak dostavljen poštom, pristojbena obveza nastaje u trenutku donošenja odluke o zahtjevu pristojbenog obveznika.

(3) Za spise i radnje, za čije je izdavanje ili obavljanje Tarifom propisana pristojba iz posebnog područja, pristojbena obveza nastaje u trenutku udovoljavanja zahtjevu pristojbenog obveznika.

(4) Ako se zahtjevu pristojbenog obveznika neudovoljava, pristojbena obveza za spise i radnje nastaje u trenutku donošenja odluke o zahtjevu pristojbenog obveznika, a plaća se prema  Tarifi općih pristojbi.

Članak 5.

Pristojbe se plaćaju u trenutku nastanka pristojbene obveze, ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije.

4. Pristojbena osnovica

Članak 6.

(1) Ako je Tarifom propisano da se pristojba plaća prema vrijednosti predmeta, kao osnovica za utvrđivanje pristojbe uzima se vrijednost naznačena u podnesku ili ispravi ili vrijednost utvrđena na način propisan u Tarifi.

(2) Pri obračunavanju pristojbe propisane u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos iznad 50.00 kuna na višu stotinu.

II. OSLOBOĐENJE OD PLAĆANJA PRISTOJBI

1. Opća oslobođenja

Članak 7.

Od plaćanja pristojbi oslobođeni su:

1. tijela državne uprave, druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima, pravne osobe čiji je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe koje se u cijelosti financiraju iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

2. ustanove iz područja predškolskog uzrasta, prosvjete, znanosti, kulture, zaštite kulturne i prirodne baštine, zdravstva, socijalne skrbi te humanitarne organizacije ako su za obavljanje svoje djelatnosti pribavile rješenje nadležnog tijela državne uprave, u obavljanju svoje djelatnosti,

3. braniteljske zadruge, javne ustanove iz područja skrbi za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihove obitelji te javne ustanove – memorijalni centri iz Domovinskog rata, u obavljanju svoje osnovne djelatnosti,

4. invalidske organizacije u obavljanju svoje djelatnosti,

5. građani čiji dohodak, uključujući i dohodak  bračnog i izvanbračnog druga, odnosno životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i koji nemaju druge značajnije imovine (nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila), čija ukupna vrijednost ne prelazi 10 proračunskih osnovica, o čemu se daje pisani iskaz,

6. civilni invalidi Domovinskog rata i hrvatski ratni vojni invalidi iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

7. supružnici, djeca i roditelji smrtno stradalih, zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

8. prognanici i izbjeglice, na temelju odgovarajućih isprava kojima dokazuju svoj status,

9. strani državljani za vizu i odobrenje za produženi boravak u Republici Hrvatskoj koji kao hrvatski stipendisti dolaze u Republiku Hrvatsku radi školovanja i usavršavanja te državljani onih zemalja s kojima je Republika Hrvatska zaključila, odnosno preuzela ugovor o ukidanju viza ili pristojbi na vize,

10. stranci koji imaju status žrtve trgovanja ljudima i maloljetnici koji su napušteni ili su žrtve organiziranog kriminala ili su iz drugih razloga ostali bez roditeljske zaštite, skrbništva ili bez pratnje.

2. Predmetna oslobođenja

Članak 8.

(1) Predmetna oslobođenja naplate upravnih pristojbi utvrđuju se za određene spise i radnje pred tijelima koja u okviru svojeg djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju.

(2) Pristojbe se ne plaćaju na sljedeće spise i radnje:

1. predstavke i pritužbe, te prijedloge državnim i drugim javnim tijelima,

2. zahtjeve na pristup informacijama u postupcima pred tijelima javne vlasti, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama,

3. zahtjeve i rješenja u postupcima odobrenja pravne pomoći,

4. molbe za pomilovanja i rješenja o tim molbama,

5. zahtjeva za naknadu štete osoba neopravdano osuđenih i neosnovano lišenih slobode te rješenja o tim predmetima,

6. spise i radnje u postupku pribavljanja dokaza o slabom imovnom stanju radi oslobođenja od plaćanja pristojbe,

7. spise i radnje u postupku za povrat više plaćenih obveza,

8. spise i radnje u postupku za ispravljanje grešaka u rješenjima, ispravama i službenim očevidnicima,

9. spise i radnje u postupku sastavljanja i ispravljanja podataka upisanih u registar birača,

10. spise i radnje za upis u knjigu državljana i državne matice te zahtjeve za izdavanje isprava iz tih evidencija,

11. spise i radnje u postupku usvojenja i postavljanja strategije,

12. sve prijave i prijedloge za utvrđivanje poreza i pristojbi te za korištenje poreznih oslobođenja i olakšica,

13. spise i radnje u postupku vraćanja, odnosno ostvarenja prava naknade za oduzetu imovinu,

14. sve spise i radnje za ostvarivanje prava iz mirovinskog, invalidskog i zdravstvenog osiguranja te socijalne skrbi,

15. sve spise i radnje u postupcima priznavanja prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa za mirovinsko, invalidsko i zdravstveno osiguranje iz sredstava proračuna Republike Hrvatske,

16. sve spise i radnje u postupcima stambenog zbrinjavanja prognanika, povratnika i izbjeglica na području posebne državne skrbi i postupcima stambenog zbrinjavanja bivših nositelja stanarskog prava,

17. sve spise i radnje u postupcima ostvarivanja prava po Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

18. spise i radnje u svezi sa redovnim školovanjem učenika i studenata osim pristojbi za svjedodžbu po završenom školovanju ili diplomu,

19. spise i radnje u svezi sa zasnivanjem radnog odnosa i ostvarivanjem prava iz radnog odnosa,

20. spise i radnje u svezi s pomorskim i brodskim knjižicama i sve upise u njih,

21. spise i radnje u svezi s prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći, povremenim prikupljanjem i pružanjem humanitarne pomoći te organiziranjem humanitarnih akcija,

22. spise i radnje u svezi s primanjem poklon paketa i darova od dobrotvornih i humanitarnih organizacija iz inozemstva,

23. spise i radnje u svezi s uređivanjem prava i dužnosti s područja obrane,

24. spise i radnje u postupku izdavanja osobne iskaznice hrvatskim državljanima, dozvole boravka za strance na stalnom boravku, potvrde o prijavi privremenog boravka za državljane država članica Europskog gospodarskog prostora, boravišne iskaznice za članove obitelji državljana država članica Europskog gospodarskog prostora koji nisu državljani država članica Europskog gospodarskog prostora, osobne iskaznice za azilante te iskaznice stranaca pod supsidijarnom zaštitom,

25. spise i radnje u svezi sa zaštitom kulturnih dobara i prirode,

26. podneske upućene tijelima za predstavke i pritužbe i državnom odvjetništvu,

27. spise i radnje u postupku za pogreb umrlih osoba,

28. spise i radnje koji se vode po službenoj dužnosti,

29. spise i radnje u postupku za ostvarivanje prava na doplatak za djecu,

30. prijave i odjave prebivališta osoba, boravišta i adrese stanovanja osoba,

31. spise i radnje u postupku prodaje stanova na kojima postoji stanarsko pravo,

32. zahtjeve i uvjerenje o matičnom broju građana,

33. zahtjeve i uvjerenje o osobnom identifikacijskom broju,

34. zahtjeve za izdavanje isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Slovenije o pograničnom prometu i suradnji,

35. u postupku izdavanja isprava koje se izdaju prema odredbama Sporazuma između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o pograničnom prometu i suradnji,

36. u postupku odobrenja azila, privremene i supsidijarne zaštite,

37. kod odjave oružja vlasnika registriranog oružja, koji to oružje poklanjaju Republici Hrvatskoj,

38. pravne lijekove protiv odluka u vezi povratka državljana trećih država koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj,

39. pravne lijekove tražitelja azila protiv rješenja o ograničenju kretanja,

40. zahtjeve za izdavanje vize članovima uže obitelji hrvatskog državljanina (bračni drug i djeca),

41. zahtjeve za izdavanje vize za djecu do 12 godina,

42. zahtjeve za izdavanje vize za nositelje diplomatskih i službenih putovnica koji putuju službeno,

43. zahtjeve za izdavanje vize za članove obitelji državljana država članica Europskoga gospodarskog prostora,

44. zahtjeve za produljenje roka valjanosti i/ili trajanja boravka odobrenog na temelju izdane vize zbog više sile ili humanitarnih razloga,

45. zahtjeve za izdavanje viza za učenike, studente, studente na poslijediplomskim studijima te nastavnike u njihovoj pratnji koji dolaze u svrhu školovanja, studiranja i stručne izobrazbe,

46. zahtjeve za izdavanje viza za istraživače, državljane trećih država, koji dolaze u svrhu istraživanja kako je određeno Preporukom br. 2005/761/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. rujna 2005. o olakšavanju izdavanja jedinstvenih viza za kratkotrajni boravak od strane država članica za istraživače iz trećih država koji putuju unutar Zajednice u svrhu obavljanja znanstvenog istraživanja (SL L 289, 3.11.2005.),

47. zahtjeve za izdavanje viza za predstavnike neprofitnih organizacija u dobi do 25 godina radi sudjelovanja na seminarima, konferencijama, sportskim, kulturnim ili obrazovnim događanjima u organizaciji neprofitnih organizacija,

48. spise i radnje u postupku rješavanja po prigovoru za zaštitu prava putnika u zračnom prometu.

(3) Od plaćanja pristojbi na zahtjev za vizu mogu se osloboditi osobe koje u Republiku Hrvatsku dolaze:

– iz humanitarnih razloga,

– radi kulturne, znanstvene ili drugog oblika suradnje sa zemljom čije državljanstvo te osobe imaju ako oslobađanje od pristojbi predlože državna tijela Republike Hrvatske,

Članak 9.

Strani državljani na stalnom, privremenom ili kratkotrajnom boravku u Republici Hrvatskoj, a u skladu s posebnim propisom, izjednačeni su sa hrvatskim državljanima glede plaćanja pristojbi, ako međunarodnim ugovorom nije drugačije određeno.

III. POVRAT PRISTOJBE

Članak 10.

(1) Pravo na povrat plaćene ili više plaćene pristojbe ima osoba koja je platila pristojbu koju nije bila obvezna platiti ili je platila pristojbu u većem iznosu od propisanog ili je platila pristojbu za radnju koju tijelo nije obavilo.

(2) Postupak za povrat pristojbe pokreće se na zahtjev stranke, u roku 90 dana od dana kada je pristojba više ili pogrešno uplaćena, odnosno od dana saznanja da radnja nije obavljena.

(3) Zahtjev za povrat pristojbe rješava tijelo za čiji je rad plaćena pristojba.

(4) Zahtjev za povrat pristojbe od pravnih osoba s javnim ovlastima rješava ispostava Porezne uprave prema sjedištu pravne osobe s javnim ovlastima.

IV. PRISILNA NAPLATA PRISTOJBE

Članak 11.

(1) Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu u propisanom roku, neće se postupiti po podnesku za koji nije plaćena pristojba.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka ako je radnja za koju je nadležno tijelo moralo naplatiti pristojbu obavljena, a pristojba nije plaćena, od pristojbenog obveznika pristojba će se naplatiti prisilno, prema odredbama Općeg poreznog zakona.

V. ZASTARA

Članak  12.

(1) Pravo na naplatu pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo naplatiti, a pravo na povrat pristojbe zastarijeva za dvije godine nakon isteka godine u kojoj je pristojba više plaćena.

(2) Tijek zastare prava na naplatu pristojbe prekida se svakom službenom radnjom nadležnog tijela izvršenom radi naplate, koja je stavljena do znanja pristojbenom obvezniku.

(3) Tijek zastare prava na povrat pristojbe prekida se svakom radnjom pristojbenog obveznika poduzetom kod nadležnog tijela radi povrata pristojbe.

(4) Zastara u svakom slučaju nastupa nakon isteka pet godina od dana kada je prvi put počela teći.

VI. NADZOR

Članak  13.

(1) Primjenu propisa o pristojbama i njihovu naplatu nadzire tijelo koje rješava spise i obavlja radnje za koje se plaća pristojba.

(2) Nadzor nad tijelom iz stavka 1. ovoga članka gleda naplate i uplate pristojbi obavlja Ministarstvo financija, Porezna uprava.

VII. PLAĆANJE PRISTOJBI

1. Sustav e-Pristojbe

Članak 14.

(1) Sustav e-Pristojbe je središnji informacijsko-tehnološki sustav sustava e-Građani koji je uređen posebnim propisom.

(2) Sustav e-Pristojbe generira e-Pristojbu, evidentira i prati naplatu pristojbi.

(3) Sustav e-Pristojbe vodi Financijska agencija – FINA.

(4) Pravilnik o radu sustava e-Pristojbe i načinu plaćanja kroz sustav e-Pristojbe, propisat će čelnik tijela nadležan za poslove e-Hrvatske uz prethodnu suglasnost ministra financija.

2. Način plaćanja upravne pristojbe

Članak 15.

(1) Pristojbe se plaćaju na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu se platiti u državnim biljezima.  

(3) Pristojbe se mogu plaćati i putem sustava e-Pristojbe, ako za pojedine slučajeve nije propisano drugačije.

(4) Ako pristojbeni obveznik zahtjev podnosi elektronički, putem sustava e-Građani, upravna pristojba se ne naplaćuje.

Članak 16.

(1) Konzularne pristojbe u inozemstvu plaćaju se na bankovni račun diplomatskih misija ili konzularnih ureda, a iznimno se primaju u gotovini.

(2) Obračun konzularnih pristojbi obavlja se prema prosječnom srednjem tečaju kune za prethodnu kalendarsku godinu Hrvatske narodne banke.

(3) Ako neke od nacionalnih valuta nema u tečajnici iz stavka 2. ovoga članka, za obračun konzularnih pristojbi primjenjuje se tečaj američkog dolara.

(4) Rješenje o povratu konzularnih pristojbi donosi šef diplomatske misije, odnosno konzularnog ureda Republike Hrvatske u inozemstvu i izvršava ga na teret tekućih prihoda od konzularnih pristojbi.

Članak 17.

Pristojbeni obveznik koji iz inozemstva traži da mu tijelo iz članka 1. stavka 1. ovog Zakona obavi radnju za koju se plaća pristojba, pristojbu plaća u stranoj valuti prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja pristojbe.

Članak 18.

(1) U rješenju ili drugoj ispravi za koju je plaćena pristojba naznačuje se da je pristojba plaćena, u kojem iznosu, na koji način i prema kojem tarifnom broju.

(2) Poništavanje državnih biljega koji se lijepe na podnesak obavlja tijelo nadležno za prijam podneska, a u ostalim slučajevima tijelo koje donosi ili uručuje pristojbenom obvezniku rješenje ili drugu ispravu za koju se plaća pristojba.

(3) Državni biljezi poništavaju se pečatom ili na drugi odgovarajući način.

(4) Ako se pristojba uplaćuje izravno na propisani račun, u spisu tijela pred kojim je plaćena pristojba mora biti dokaz o obavljenoj uplati pristojbe. Dokaz može biti preslika naloga za plaćanje (uplatnica), potvrda internet bankarstva, odnosno potvrda o uplati pristojbe izdana od banke ili druge institucije u kojoj je obavljena uplata pristojbe.

(5) U rješenju i ispravama koje se izdaju bez pristojbe mora se naznačiti na osnovi kojih su odredbi ovoga Zakona i drugih propisa oslobođene od plaćanja pristojbe.

Članak 19.

(1) Podnesci i drugi spisi za koje nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, ne zaprimaju se dok pristojbeni obveznik ne podnese podnesak za koji je plaćena dostatna pristojba.

(2) Ako je podnesak ili drugi spis za koji nije plaćena pristojba, ili nije plaćena u dostatnom iznosu, dostavljen poštom, tijelo nadležno za odlučivanje po zahtjevu pozvat će pristojbenog obveznika pismenom opomenom da u roku od 15 dana od dana primitka opomene plati redovnu pristojbu i pristojbu za opomenu.

(3) Ako pristojbeni obveznik uplati pristojbu iz stavka 2. ovoga članka smatra se da je pristojba uredno plaćena od trenutka podnošenja podneska.

(4) Ako pristojbeni obveznik ne plati dužnu pristojbu, naplata pristojbe obavit će se prije uručenja zatraženog rješenja ili druge isprave, odnosno prije prve obavijesti pristojbenom obvezniku o izvršenju tražene radnje.

VIII. PRIPADNOST PRIHODA OD PRISTOJBI

Članak 20.

(1) Prihod ostvaren prodajom državnih biljega zajednički je prihod državnog proračuna, proračuna županija te proračuna općina odnosno gradova na čijem je području obavljena maloprodaja državnih biljega, i to u jednakim dijelovima.

(2) Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje iz djelokruga  ijela državne uprave, diplomatskih misija, konzularnih ureda i drugih predstavničkih tijela Republike Hrvatske u inozemstvu prihod su državnog proračuna.

(3) Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje iz djelokruga ureda državne uprave u županijama, prihod su županije pred čijim je tijelima plaćena pristojba.

(4) Pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje pred tijelima jedinica lokalne samouprave, prihod su jedinica lokalne samouprave pred čijim je tijelima plaćena pristojba.

(5) Pristojba uplaćena izravno na propisani račun za spise i radnje pravnih osoba s javnim ovlastima, prihod su državnog proračuna, proračuna županije, te proračuna općine odnosno grada, ovisno o tome na temelju čijeg ovlaštenja pravna osoba s javnim ovlastima obavlja poslove.

(6) Pristojbe plaćene izravno na propisani račun uključuju i pristojbe plaćene kroz sustav e-Pristojbe.

IX. PRODAJA DRŽAVNIH BILJEGA

Članak 21.

(1) Maloprodaju državnih biljega mogu obavljati tijela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova tijela, sudovi, banke, Financijska agencija - FINA, HP - Hrvatska pošta d.d. i javni bilježnici.

(2) Ovlaštenje za maloprodaju državnih biljega ostalim pravnim i fizičkim osobama izdaje rješenjem ministar financija, ili osoba koju ministar ovlasti. Rješenje se izdaje na razdoblje od tri godine, koje počinje teći danom pravomoćnosti rješenja.

(3) Osobe iz stavka 2. ovoga članka upisuju se u Registar osoba ovlaštenih za maloprodaju državnih biljega kojeg vodi Financijska agencija – FINA.

(4) Način izdavanja, raspačavanje, povlačenje iz uporabe i zamjenu državnih biljega, kao i visinu  provizije koja pripada prodavatelju državnih biljega pravilnikom propisuje ministar financija.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 22.

Do uspostave sustava ePristojbe iz članka 14. ovoga Zakona, pristojbe se naplaćuju sukladno članku 15. stavcima 1. i 2. ovoga Zakona.

Članak 23.

Za spise i radnje za koje je pristojbena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona naplatiti će se pristojba koja je bila propisana u trenutku nastanka pristojbene obveze.

Članak 24.

Do donošenja pravilnika iz članka 1. ovoga Zakona, primjenjuje se Tarifa upravnih pristojbi, koja je sastavni dio Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014).

Članak 25.

Do donošenja pravilnika iz članka 22. ovoga Zakona, primjenjuje se Pravilnik o izdavanju, raspačavanju, povlačenju iz uporabe i zamjeni državnih biljega (Narodne novine, broj 12/96 i 51/2007).

Članak 26.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014).

Članak  26.

Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu osmog dana od dana objave.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.

Ovim člankom propisuje se područje koje se uređuje odredbama Zakona. Tako se ovim člankom propisuje da ovaj Zakon uređuje plaćanje upravnih pristojbi te se propisuje donošenje Tarife upravnih pristojbi. Tarifa upravnih pristojbi više nije sastavni dio Zakona, već se propisuje pravilnikom kojeg donosi ministar financija.

Uz članak 2.

Navode se akti Europske unije, odnosno Direktive Europskog parlamenta i Vijeća s čijim je odredbama ovaj Zakon usklađen.

Uz članak 3.

Navedenim člankom uređuje se tko je pristojbeni obveznik. Tako je ovim člankom propisano kako je pristojbeni obveznik osoba na čiji se zahtjev pokreće postupak, odnosno obavljaju radnje za koje je Tarifom propisano plaćanje pristojbe. Također navodi se ukoliko za isti spis ili radnju postoje dva ili više pristojbenih obveznika, plaćanje upravne pristojbe je solidarno. Iznimno, ako se za pojedine spise ili radnje primjenjuje Tarifa općih pristojbi, tada se za donošenje pojedinog spisa ili obavljanje radnje po zahtjevu više osoba, pristojba naplaćuje onoliko puta koliko ima podnositelja zahtjeva.

Uz članke 4. i 5.

Pristojbena obveza nastaje u trenutku predaje zahtjeva za izdavanje rješenja ili druge isprave, odnosno u trenutku podnošenja podneska, osim u slučaju kada se zahtjev dostavlja poštom, tada pristojbena obveza nastaje u trenutku donošenja odluke o zahtjevu pristojbenog obveznika. Pristojbe se plaćaju u trenutku nastanka pristojbene obveze. U smislu ovoga Zakona, podneskom se  smatraju zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te svi drugi podnesci kojima se podnositelji obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.

Uz članak 6.

U ovom članku propisuje se način na koji se utvrđuje pristojbena osnovica. Kao osnovica za utvrđivanje pristojbe uzima se vrijednost naznačena u podnesku ili ispravi ili vrijednost utvrđena na način propisan u Tarifi. Ako je plaćanje pristojbe propisano u postotku, pristojbena osnovica će se zaokružiti na cijele stotine na način da se iznos do 50,00 kuna zaokruži na nižu stotinu, a iznos iznad 50,00 kuna na višu stotinu.

Uz članak 7.

Ovim člankom propisuju se opća oslobođenja od plaćanja pristojbi za određene fizičke i pravne osobe koje su oslobođene od plaćanja pristojbi bez obzira o kojem se spisu ili radnji radi.

Uz članak 8.

U ovom članku propisana su predmetna oslobođenja od plaćanja pristojbi. Navedena oslobođenja su uvjetovana svrhom i utvrđuju se za određene spise i radnje pred tijelima koja u okviru svog djelokruga i ovlasti vode postupak ili obavljaju upravnu radnju.

Uz članak 9.

Ovim člankom propisuje se kako su strani državljani, koji u Republici Hrvatskoj imaju stalni, privremeni ili kratkotrajni boravak, izjednačeni s hrvatskim državljanima glede prava i obaveza koje proizlaze iz ovoga Zakona, ukoliko međunarodnim ugovorima nije drukčije propisano.

Uz članak 10.

U ovom članku propisuje se mogućnost povrata pristojbe ukoliko se ispune određeni uvjeti. Odnosno, povrat pristojbe je moguće zahtijevati kada pristojbeni obveznik plati pristojbu koju nije bio obavezan platiti ili je platio pristojbu u većem iznosu od propisanog ili je platila pristojbu za radnju koju tijelo nije obavilo.

Uz članak 11.

Ovim člankom propisuje se mogućnost i način prisilne naplate pristojbi. Ako pristojbeni obveznik ne plati pristojbu, neće se postupiti po podnesku. Međutim, ukoliko nadležno tijelo obavi radnju za koju je trebalo naplatiti pristojbu, ali ista nije plaćena, od pristojbenog obveznika pristojba će biti naplaćena prisilno, prema odredbama Općeg poreznog zakona.

Uz članak 12.

Člankom 12. propisuje se utvrđivanje zastare prava na naplatu pristojbe odnosno prava na povrat pristojbe. Glede instituta zastare primjenjuju se odredbe Zakona koje propisuju relativni rok zastare od dvije godine i apsolutni rok zastare od pet godina, koji se računaju od isteka godine u kojoj je pristojbu trebalo naplatiti.

Uz članak 13.

U ovom članku propisano je tko obavlja nadzor nad primjenom propisa i naplatom pristojbi.

Uz članak 14.

Sustav e-Pristojbe, kao središnji informacijsko-tehnološki sustav sustava e-Građani, omogućit će pristojbenim obveznicima plaćanje upravnih pristojbi elektroničkim putem. Naime, trenutno se upravne pristojbe u iznosu do 100,00 kuna plaćaju putem državnih biljega, a izravno na propisani račun je moguće uplatiti samo upravne pristojbe u iznosu preko 100,00 kuna ili ako je isto propisano. Navedeni sustav generira e-Pristojbu, evidentira i prati naplatu pristojbi, a vodi ga Financijska agencija.

Uz članak 15.

Ovim člankom se propisuje način plaćanja pristojbi. Pristojbe se plaćaju na propisani račun, neovisno o  iznosu pristojbi, a iznimno se pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu platiti u državnim biljezima. Ako za pojedine slučajeve nije propisano drukčije, pristojbe se mogu platiti i putem sustava e-Pristojbe. Ako se zahtjev podnosi elektronički, putem sustava e-Građani ne plaćaju se upravne pristojbe.

Uz članak 16.

Ovim člankom propisano je plaćanje pristojbi u diplomatskim misijama, konzularnim uredima i drugim predstavničkim tijelima Republike Hrvatske u inozemstvu.

Uz članak 17.

U ovom članku uređeno je plaćanje pristojbe u inozemstvu i to u stranoj valuti prema srednjem tečaju kune iz tečajnice Hrvatske narodne banke na dan plaćanja pristojbe.

Uz članak 18.

Ovim člankom propisano je kako se na rješenju odnosno svakoj ispravi za koju je plaćena pristojba treba naznačiti da li je pristojba plaćena, u kojem iznosu, na koji način i prema kojem tarifnom broju, zatim način poništavanja državnih biljega,  e u slučaju uplate pristojbe izravno na propisani račun, dokazi o izvršenoj uplati pristojbe. Ako se rješenja ili druge isprave izdaju bez naplate pristojbi, potrebno je na istima naznačiti po kojoj osnovi su oslobođene plaćanja pristojbi.

Uz članak 19.

U ovom članku regulirano je postupanje s podnescima za koje nije plaćena upravna pristojba, pa se tako propisuje kako se podnesci i drugi spisi za koje nije plaćena pristojba ne mogu zaprimiti dok se ista ne plati, odnosno u slučaju dostave podneska poštom, pristojbeni obveznik se opomenom poziva da u roku 15 dana od dana primitka opomene plati pristojbu na podnesak koji je podnio i pristojbu za izdanu opomenu.

Uz članak 20.

U ovom članku propisana je raspodjela prihoda ostvarena prodajom državnih biljega, te je prihod, ovisno o području na kojem je obavljena maloprodaja državnih biljega, zajednički prihod državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, u jednakim dijelovima. Ako su pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje tijela državne uprave i predstavničkih tijela u inozemstvu, prihod su državnog proračuna. Ako su uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje ureda državne uprave u županijama, prihod su županije pred čijim je tijelima pristojba plaćena. Ako su pristojbe plaćene za spise i radnje pred tijelima jedinica lokalne samouprave, prihod su njihovih proračuna. Ako su u pitanju pristojbe uplaćene izravno na propisani račun za spise i radnje pravnih osoba s javnim ovlastima prihod su državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, ovisno o tome na temelju čijeg ovlaštenja pravna osoba s javnim ovlastima obavlja poslove.

Uz članak 21.

Prema odredbama Zakona, maloprodaju državnih biljega mogu obavljati tijela državne uprave, upravne organizacije, jedinice lokalne samouprave i njihova tijela, sudovi, banke, Financijska agencija, HP – Hrvatska pošta d.d. i javni bilježnici. Ostalim fizičkim i pravnim osobama ovlaštenje daje ministar financija, i to rješenjem na razdoblje od tri godine od dana pravomoćnosti rješenja. Osobe koje dobiju rješenje upisuju se u registar kojeg vodi FINA.

Ministar financija pravilnikom propisuje izdavanje, raspačavanje, povlačenje iz uporabe i zamjenu državnih biljega, te visinu provizije koja pripada prodavatelju državnih biljega.

Uz članak 22.

Ovom odredbom se propisuje da se do uspostave sustava ePristojbe, pristojbe naplaćuju izravno na propisani račun neovisno o iznosu pristojbe, a iznimno pristojbe u iznosu do 100,00 kuna mogu se platiti i u državnim biljezima.  

Uz članak 23.

Ovom odredbom je propisan način postupanja sa spisima i radnjama za koje je pristojbena obveza nastala do dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Za takve spise i radnje će se naplatiti ona pristojba koja je bila propisana u trenutku nastanka pristojbene obveze.

Uz članak 24.

Ovim se člankom propisuje primjena Tarife upravnih pristojbi, koja je sastavni dio Zakona o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014) do donošenja pravilnika iz članka 1. ovog Zakona, kojim se propisuju tarife za opće pristojbe i pristojbe iz posebnih područja.

Uz članak 25.

Ovim člankom je propisano kako se do donošenja novog pravilnika o izdavanju, raspačavanju, povlačenju iz uporabe i zamjeni državnih biljega u skladu s odredbama ovoga Zakona, primjenjuje Pravilnik o izdavanju, raspačavanju, povlačenju iz uporabe i zamjeni državnih biljega (Narodne novine, broj 12/96 i 51/2007).

Uz članak 26.

Navedenim člankom predlaže se da stupanjem na ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o upravnim pristojbama (Narodne novine, broj 8/96, 77/96, 95/97, 131/97, 68/98, 66/99, 145/99, 30/2000 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 116/2000, 163/2003, 17/2004, 110/2004, 141/2004, 150/2005, 153/2005, 129/2006, 117/2007, 25/2008, 60/2008, 20/2010, 69/2010, 126/2011, 112/2012, 19/2013, 80/2013, 40/2014, 69/2014, 87/2014 i 94/2014).

Uz članak 27.

Ovim člankom predlaže se odredba o danu stupanja na snagu ovoga Zakona.