PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09., u daljnjem tekstu: ZUP) kao opći postupovni zakon uređuje pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.
ZUP je stupio na snagu 1. siječnja 2010. i do danas nije mijenjan niti dopunjavan. Značajan napredak tada novoga ZUP-a bilo je stvaranje pravnih pretpostavki za korištenje suvremenih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom postupanju. ZUP sadrži odredbe koje dopuštaju i potiču digitalizaciju i elektroničku komunikaciju u svim fazama upravnog postupka, ali je pojedine odredbe potrebno izmijeniti ili dopuniti kako bi se potaknula elektronička komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u upravnim postupcima, omogućilo korištenje novih tehnologija u interesu stranaka i potaknulo javnopravna tijela na digitalizaciju upravnih postupaka i korištenje državne informacijske infrastrukture.
Ovim izmjenama i dopunama cilj je upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije, ubrzati i pojednostaviti upravne postupke. Korištenjem elektroničke komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u svim fazama upravnog postupka smanjit će se troškovi stranaka i javnopravnih tijela te povećati učinkovitost.
Odredbe kojima se propisuje obvezni sadržaj podneska stranke i odredbe o sadržaju akta javnopravnog tijela ZUP ne zahtijevaju podatak o osobnom identifikacijskom broju (u daljnjem tekstu: OIB). Podatak o OIB-u je neophodan podatak pri elektroničkoj komunikaciji javnopravnih tijela i stranaka putem sustava povezanih na državnu informacijsku infrastrukturu kao i u procesima digitalizacije. U skladu s člankom 6. Zakonu o osobnom identifikacijskom broju („Narodne novine“, broj 60/08.), obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske), obvezni su dodijeljeni im OIB koristiti i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja kao i u elektroničkom poslovanju. Stoga je navedene odredbe potrebno dopuniti na način da se u sadržaj podneska odnosno akta doda i podatak o OIB-u stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje.
Odredbe koje propisuju upotrebu elektroničkog potpisa dopunjuju se na način da se traži kvalificirani elektronički potpis na podnescima koji se dostavljaju javnopravnom tijelu elektroničkim putem, a koje stranke u fizičkom obliku vlastoručno potpisuju, s obzirom da je kvalificirani elektronički potpis izjednačen s vlastoručnim potpisom (na papiru) odnosno ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis te pruža najvišu razinu sigurnosti elektroničkog pismena i njegovu neporecivost.
Preciziraju se odredbe o elektroničkoj komunikaciji. Propisuje se predaja podneska putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu i slanje potvrde o primitku tako dostavljenog podneska u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu.
Također, u odredbe o oblicima obavješćivanja dodaje se odredba koja propisuje mogućnost obavješćivanja putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku.
Odredbe o dostavi elektroničkim putem se mijenjaju i dopunjuju na način da se uz odredbe o dostavi elektroničkim putem pri čemu se prvenstveno misli na dostavu elektroničkom poštom uređuje i dostava pismena u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. Pismeno dostavljeno u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se obavljenom potvrdom primitka odnosno istekom propisanog odgodnog roka. S obzirom da se pismeno preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, dostava obavljena u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se osobnom dostavom.
Pojedine odredbe ZUP-a, s obzirom da upućuju na prvostupanjska tijela državne uprave, odnosno središnja tijela državne uprave, potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.). Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti su uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave. Također, Zakon o sustavu državne uprave više ne utvrđuje dosadašnju kategorizaciju tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave. U tom smislu, iako se izmjenama odredbi koje propisuju nadležnost središnjih tijela državne uprave ne povjeravaju pojedini poslovi državne uprave nekom drugom javnopravnom tijelu, niti ovim izmjenama dolazi do promjene nadležnosti javnopravnih tijela, riječ „središnje“ kad se govori o tijelu državne uprave briše se radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.
Odredbe ZUP-a koje upućuju na nadležnost prvostupanjskog tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave usklađuju se s promjenama u sustavu državne uprave na odgovarajući način kako bi se osiguralo učinkovito vođenje upravnog postupka u interesu stranaka.
Tako se, odredba koja propisuje da je, kad se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona niti je to moguće utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi opće uprave mijenja na način da se propisuje da će se u tom slučaju nadležnost utvrditi po naravni upravne stvari.
Odredba kojom je propisano da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno tijelo državne uprave prvog stupnja nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano mijenja se na način da se propisuje da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
Odredba koja propisuje da ako je propisano da izvršenje ne može provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlašteno tijelo, izvršenje provodi prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta izvršenika ili prema sjedištu pravne osobe ako je izvršenik pravna osoba mijenja se na način da se propisuje da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo.
Ovim izmjenama i dopunama ZUP se usklađuje i sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.) na način da su u odredbe o izuzeću službene osobe i odredbe o pravu na uskratu svjedočenja na odgovarajuća mjesta u odredbama dodani i životni partneri, kao i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.), kojim je promijenjen naziv „državni stručni ispit“ u „državni ispit“.
Zaključno, a s obzirom da je od 1. siječnja 2019. uspostavljen jedinstveni informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a (ZUP IT sustav), potrebno je propisati da se podaci o upravnim postupcima te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga dostavljaju putem tog Sustava. Informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a razvijen je kao horizontalni sustav koji je uspostavljen s ciljem da sva javnopravna tijela podatke o upravnim postupcima dostavljaju u taj sustav i istim se koriste za svoje potrebe. Trenutno u ovaj sustav podatke unose ministarstva (osim Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva zdravstva koji rješavaju tehnička pitanja radi automatske razmjene podataka sa sustavom uredskog poslovanja), županije te Grad Zagreb. Obvezu dostave podataka o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih usluga putem ovog informacijskog sustava potrebno je propisati zakonom kako tijela državne upravne ovlaštena za provedbu nadzora u pojedinom upravnom području ne bi posredno morala pribavljati podatke o upravnim postupcima drugih javnopravnih tijela u okviru svog djelokruga. Na taj način će se olakšati provedba nadzornih ovlasti tijela državne uprave, jer će se podaci prikupljati na jednome mjestu što će omogućiti da se njihovom analizom pravovremeno poduzmu mjere s ciljem osiguravanja zakonitosti, djelotvornosti, svrhovitosti i učinkovitosti provedbe upravnih postupaka.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Procesi digitalizacije označeni su kao prioritet i cilj u programu Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. i relevantnim strateškim dokumentima. Također, zbog okolnosti nastalih pojavom pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ubrzavanje procesa digitalizacije s ciljem pojednostavljenja upravnih postupaka i smanjenja kontakta radi zaštite života i zdravlja ljudi predstavlja osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
Članak 1.
U Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, utvrdit će se po naravi upravne stvari.“.
Članak 2.
U članku 19. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Članak 3.
U članku 23. stavku 2. riječ: „stručni“ ispred riječi: „ispit“ briše se.
Članak 4.
U članku 24. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka ili životnog partnerstva,“.
Članak 5.
U članku 26. stavku 5. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Članak 6.
U članku 59. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.“.
Članak 7.
U članku 63. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva zaključno, bračnog druga, životnog partnera ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zaključno, pa i onda kad su brak ili životno partnerstvo prestali, te skrbnika i štićenika, odnosno posvojitelja i posvojenika izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.“.
Članak 8.
U članku 71. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime odnosno naziv i adresu stranke te osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Podnesak mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) osoba ovlaštenih za zastupanje te stranke ako joj je dodijeljen.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati u pisanom obliku neposredno, poslati poštom, dostaviti elektroničkim putem ili usmeno izjaviti na zapisnik.“.
Članak 9.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati u elektroničkom obliku.
(2) Podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno posebnim propisima smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(3) Podnesak dostavljen elektroničkim putem smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje poruka.
(4) Javnopravno tijelo elektroničkim putem potvrđuje pošiljatelju primitak podneska. Ako je podnesak dostavljen putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, potvrda o primitku dostavlja se u sigurni elektronički poštanski pretinac tog informacijskog sustava.
(5) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u elektroničkom obliku prema uputi javnopravnog tijela ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.“.
Članak 10.
U članku 83. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Obavješćivanje putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu obavlja se slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Članak 11.
U članku 89. stavku 2. riječ: „središnjeg“ ispred riječi: „tijela državne uprave“ briše se.
Članak 12.
Članak 94. mijenja se i glasi:
„(1) Dostava se obavlja elektroničkim putem na zahtjev, uz izričit pristanak stranke ili kad je to propisano zakonom.
(2) Ako je stranka zahtjev podnijela u elektroničkom obliku, smatra se da je pristala da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, dok se ne izjasni drukčije.
(3) Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme.
(4) Dostava elektroničkim putem obavlja se na adresu elektroničke pošte naznačene u zahtjevu ili s koje je zahtjev poslan, a smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Stranka elektroničkim putem potvrđuje primitak pismena na zahtjev službene osobe.
(5) Dostava elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osam dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka osim ako zakonom nije propisan kraći rok.
(6) Dostava elektroničkim putem obavljena dostavom u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se osobnom dostavom.“.
Članak 13.
Članak 98. mijenja se i glasi:
„(1) Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku te vlastoručnog ili kvalificiranog elektroničkog potpisa ovlaštene službene osobe ili kvalificiranog elektroničkog pečata javnopravnog tijela.
(2) Uvod sadržava naziv i osobni identifikacijski broj (OIB) javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke i osobe ovlaštene za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadržava i naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena.
(3) Izreka sadržava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i određena. Kad odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj ukidanja ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadržano u izreci.
(4) Izreka se može podijeliti u više točaka. Troškovi postupka utvrđuju se u posebnoj točki izreke, kao i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.
(6) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
(7) Rješenje potpisuje ovlaštena službena osoba vlastoručno ili kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Rješenja koja se izdaju temeljem automatske obrade podataka iz informacijskog sustava javnopravnog tijela mogu se ovjeriti samo kvalificiranim elektroničkim pečatom.“.
Članak 14.
Članak 138. mijenja se i glasi:
„(1) Izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo.
(2) Tijelo čije se rješenje izvršava dužno je za rješenje koje se izvršava izdati potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.“.
Članak 15.
U članku 165. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Članak 16.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„Tijela državne uprave nadziru rješavanje upravnih stvari te osiguravaju zakonitost, djelotvornost, svrhovitost i učinkovitost provedbe upravnih postupaka iz svog djelokruga.“.
Članak 17.
Članak 167. mijenja se i glasi:
„(1) Javnopravna tijela podatke o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga dostavljaju putem jedinstvenog informacijskog sustava za nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
(2) Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga.“.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
OBJAŠNJENJE ODREDABA ZAKONA
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se odredba članka 15. stavka 2. ZUP-a. Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti su uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave. Stvarna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave utvrđuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje ili određuje nadležnost javnopravnih tijela. Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona nadležnost će se utvrditi po naravni upravne stvari s obzirom da su ukinuta prvostupanjska tijela državne uprave nadležna za poslove opće uprave čija je stvarna nadležnost ovom odredbom bila propisana.
Uz članak 2.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 19. stavku 1., riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Uz članak 3.
U članku 23. stavak 2. usklađuje se sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.), kojim je promijenjen naziv “državnog stručnog ispita“ u „državni ispit“.
Uz članak 4.
U članku 24. stavku 1. točka 2. usklađuje se sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola na način da su na odgovarajuća mjesta u odredbi dodani i životni partneri.
Uz članak 5.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 26. stavku 5. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Uz članak 6.
Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka odredbom članka 59. stavak 3. ZUP-a bila je propisana nadležnost tijela državne uprave prvog stupnja nadležnog za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano. S obzirom da su uredi državne uprave u županijama na koje je važeća odredba upućivala, stupanjem na snagu posebnih zakona kojima se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeravaju županijama prestali s radom, izmjenom ove odredbe propisuje se da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
Uz članak 7.
U članku 63. stavak 2. usklađuje se sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola na način da su na odgovarajuća mjesta u odredbi dodani i životni partneri.
Uz članak 8.
Članak 71. stavak 2. koji propisuje obvezni sadržaj podneska, potrebno je izmijeniti te dopuniti s obzirom da je za elektroničku komunikaciju javnopravnih tijela i stranaka kao i za digitalizaciju upravnih postupaka nužan podatak o OIB-u stranke odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Ovu odredbu je potrebno dopuniti na način da se kao obvezni sadržaj uz ime odnosno naziv stranke te osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i njihove adrese, u podnesak unosi i OIB tih osoba. Podnesak mora sadržavati OIB osoba ovlaštenih za zastupanje. Podnesak mora sadržavati OIB stranke ako joj je određen i dodijeljen sukladno zakonu kojim se uređuje dodjela OIB. Stavak 3. mijenja se na način da se propisuju načini predaje podneska u pisanom obliku neposredno u javnopravnom tijelu, poštom ili elektroničkim putem, a u usmenom izjavljivanjem na zapisnik kod javnopravnog tijela.
Uz članak 9.
Članak 75. mijenja se na način da se u stavku 2. propisuje da podnesak predan u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom koji, u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: eIDAS Uredba), ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis. Odredba o potpisivanju elektroničkim putem je samo dorađena na način da s u skladu s eIDAS Uredbom propisuje da se podnesci potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom smatraju vlastoručno potpisanim za razliku od odredbe važećeg Zakona koja propisuje da će se podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom sukladno zakonu smatrat se vlastoručno potpisanim. Odredbom stavka 3. uređuje se trenutak primitka podneska dostavljenog javnopravnom tijelu elektroničkim putem. Odredbe stavak 4. i 5. ovoga članka preciznije propisuju postupanje pri slanju potvrde primitka podneska te postupanje u slučaju kad se iz tehničkih razloga ne može pročitati dostavljeni podnesak.
Uz članak 10.
U članku 83. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji propisuje da se obavješćivanje putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu obavlja se slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku. Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Uz članak 11.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, u članku 89. stavku 2. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Uz članak 12.
Ovim člankom detaljnije se uređuju odredbe članka 94. kojima je propisana dostava elektroničkim putem. Dostava elektroničkim putem obavit će se na zahtjev, uz izričit pristanak stranke ili kad je to propisano zakonom. Ako je stranka podnijela zahtjev u elektroničkom obliku smatra se da pristaje i da joj se dostava obavlja na taj način, dok se ne izjasni drukčije. Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme. Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Ova odredba podrazumijeva dostavu ponajprije elektroničkom poštom. Dostava se obavlja na adresu elektroničke pošte naznačene u zahtjevu ili s koje je zahtjev poslan. S obzirom da javnopravno tijelo nema uvijek mogućnost provjere je li takva dostava stvarno izvršena propisuje se da stranka potvrđuje primitak pismena dostavljenog elektroničkim putem na zahtjev službene osobe. U ovom članku dodaju se i odredbe koje uređuju dostavu i preuzimanje pismena elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskih sustava koji su povezani na državnu informacijsku infrastrukturu. Dostava elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osam dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka osim ako zakonom nije propisan kraći rok. Pismeno iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca stranka preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, a informacijski sustav elektroničku potvrdu primitka vraća javnopravnom tijelu. Stoga se propisuje da se dostava obavljena elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra osobnom dostavom.
Uz članak 13.
Ovim člankom u sadržaj uvoda rješenja dodaje se i podatak OIB-u javnopravnog tijela, stranaka i osobe ovlaštene za zastupanje. Ovaj podatak potreban je za daljnju digitalizaciju i primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnim postupcima. Odredbe o potpisu rješenja izdvojene su te je propisano da rješenje u elektroničkom obliku službena osoba potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom koji u skladu s eIDAS Uredbom ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis. Propisivanje obveze otiskivanja službenog pečata javnopravnog tijela je izostavljeno jer je obveza potvrđivanja vjerodostojnosti akata javnopravnih tijela u fizičkom obliku službenim pečatom propisana odredbama Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/95.). Posebnom odredbom propisano je da se rješenja koja se izdaju temeljem automatske obrade podataka iz informacijskog sustava javnopravnog tijela mogu ovjeriti samo kvalificiranim elektroničkim pečatom.
Uz članak 14.
Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 138. na način da se propisuje nadležnost za izvršenje nenovčanih obveza. Osnovno pravilo je da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju. S obzirom da više nema prvostupanjskih tijela državne uprave čija je nadležnost za izvršenje bila propisana u slučaju kad javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju nije moglo provoditi izvršenje, a nije bilo propisano za to ovlašteno tijelo, potrebno je odredbe ovog članka izmijeniti na način da se propiše da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo. Tijelo čije se rješenje izvršava dužno je za rješenje koje se izvršava izdati potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.
Uz članak 15.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 165. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovim izmjenama ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Uz članak 16.
Odredba članka 166. je izmijenjena radi usklađivanja s ovlastima tijela državne uprave u provedbi upravnog nadzora propisanim odredbama Zakona o sustavu državne uprave.
Uz članak 17.
S obzirom da je od 1. siječnja 2019. godine uspostavljen jedinstveni informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a putem kojeg javnopravna tijela dostavljaju podatke o upravnim postupcima propisana je obveza javnopravnih tijela da podatke o upravnim postupcima dostavljaju putem informacijskog sustava. Sustav ima razvijeno sučelje putem kojeg se podaci mogu unositi, kao i mogućnost povezivanja sa sustavima uredskih poslovanja javnopravnih tijela radi automatskog prijenosa podataka o upravnim postupcima. Ovim člankom odredba članka 167. usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da se riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše.
Uz članak 18.
Ovom odredbom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Stvarna nadležnost
Članak 15.
(1) Stvarna nadležnost javnopravnih tijela određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje, ili određuje nadležnost javnopravnih tijela.
(2) Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, niti je to moguće utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno je nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi opće uprave.
Sukob nadležnosti
Članak 19.
(1) Kad se dva javnopravna tijela ili više njih izjasne kao stvarno ili mjesno nadležna ili nenadležna u istoj upravnoj stvari, o tijelu nadležnom za rješavanje u toj upravnoj stvari odlučit će rješenjem nadležno javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar, a ako takvog tijela nema, o sukobu nadležnosti odlučit će središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(2) Ako su u sukobu nadležnosti tijela državne uprave i druga državna tijela, odnosno tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druga državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o sukobu nadležnosti odlučit će bez odgode sud nadležan za upravne sporove.
Službena osoba
Članak 23.
(1) U upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela.
(2) U javnopravnim tijelima službena osoba koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit.
(3) Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela.
Izuzeće službene osobe
Članak 24.
(1) Čelnik tijela zaključkom će izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja o upravnoj stvari ako je službena osoba u toj upravnoj stvari:
1. stranka, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje,
2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka,
3. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.
(2) Čelnik tijela zaključkom će izuzeti službenu osobu od vođenja drugostupanjskog postupka ako je ta osoba sudjelovala u prvostupanjskom postupku.
(3) Čelnik tijela zaključkom može izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja:
1. ako je službena osoba sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu,
2. ako je službena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,
3. ako službena osoba prema stranci postupa diskriminirajuće,
4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost službene osobe.
(4) Svaka osoba koja sudjeluje u postupku dužna je bez odgode izvijestiti čelnika javnopravnog tijela o razlozima izuzeća službene osobe.
(5) O izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, odlučuje zaključkom čelnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeću će odlučiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom.
(6) Zaključkom o izuzeću odredit će se službena osoba koja će rješavati o upravnoj stvari odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem je izuzeće određeno.
Pravna pomoć
Članak 26.
(1) Javnopravna tijela dužna su pružati pravnu pomoć drugim javnopravnim tijelima, u granicama svojeg djelokruga i nadležnosti.
(2) Javnopravno tijelo zatražit će pravnu pomoć kad su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže drugo javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku.
(3) Pravna pomoć zatražit će se i kad bi određene radnje u postupku javnopravno tijelo moglo obaviti samo, ali manje učinkovito ili uz znatno veće troškove.
(4) Javnopravno tijelo može tražiti od sudova dostavu spisa, isprava ili podataka koji su potrebni za vođenje postupka.
(5) Pravna pomoć može se zatražiti i od tijela druge države sukladno odredbama međunarodnih ugovora, a ako ugovori nisu sklopljeni, primjenjuje se načelo uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za vanjske poslove.
Osiguranje dokaza
Članak 59.
(1) Osiguranje dokaza provodi službena osoba po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
(2) Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz neće moći izvesti kasnije u tijeku postupka ili da će njegovo izvođenje biti otežano, radi osiguranja dokaza taj se dokaz može izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego što je postupak pokrenut.
(3) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo državne uprave prvog stupnja nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
(4) O osiguranju dokaza donosi se rješenje koje ne prekida tijek postupka.
Obveza svjedočenja
Članak 63.
(1) Svaka osoba pozvana kao svjedok dužna je svjedočiti.
(2) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva zaključno, bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zaključno, pa i onda kad je brak prestao, te skrbnika i štićenika, odnosno posvojitelja i posvojenika izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.
(3) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti odgovore i na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi propisima utvrđenu tajnu, a posebice na pitanja o onome što mu je stranka povjerila kao svojem opunomoćeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku.
(4) Svjedok ne može, zbog opasnosti od imovinske štete, uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima kojima je bio nazočan kao svjedok, zapisničar ili posrednik odnosno o radnjama koje je poduzeo u vezi sa spornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o drugim radnjama o kojima je na temelju propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.
(5) Kad to službena osoba ocijeni potrebnim, svjedok mora učiniti vjerojatnima razloge uskrate svjedočenja, odnosno odgovora na pojedina pitanja.
Podnesci
Članak 71.
(1) Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.
(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.
(4) Službena osoba koja primi podnesak dužna je na traženje podnositelja potvrditi primitak podneska.
(5) Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne može pisati, potpisat će druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.
Elektronička komunikacija
Članak 75.
(1) Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u elektroničkom obliku.
(2) Podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom sukladno zakonu smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(3) Elektroničkim putem dostavljeni podnesak smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje takvih poruka. Javnopravno tijelo bez odgode elektroničkim će putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska.
(4) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u ispravnom elektroničkom obliku ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
Oblici obavješćivanja
Članak 83.
(1) Službena osoba može stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanju usmeno, elektroničkim putem, neposrednim uručenjem pismena ili slanjem pismena poštom ili na drugi prikladan način.
(2) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
(3) Obavješćivanje poštom obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu.
(4) Stranka i drugi sudionici u postupku obavješćuju se osobno, osim kad stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje ili opunomoćenika za primanje obavijesti.
Dostava u posebnim slučajevima
Članak 89.
(1) Osobi na službi u oružanim snagama ili policiji, osobi u kopnenom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu, osobi koja je lišena slobode ili joj je na drugi način ograničeno kretanje, dostava se može obaviti preko zapovjedništva, uprave, drugih službenih tijela, odnosno pravne osobe u kojima je zaposlena ili u kojima se nalazi.
(2) Osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama i osobama s diplomatskim imunitetom dostava se obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.
(3) Dostava potvrda izdanih na zahtjev stranke koja se nalazi u inozemstvu dostavlja se neposredno stranci.
Dostava elektroničkim putem
Članak 94.
(1) Dostava elektroničkim putem obavit će se na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke, odnosno kad je to propisano zakonom.
(2) Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme.
(3) Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
Sadržaj rješenja
Članak 98.
(1) Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela.
(2) Uvod sadržava naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadržava i naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena.
(3) Izreka sadržava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i određena. Kad odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadržano u izreci.
(4) Izreka se može podijeliti u više točaka. Troškovi postupka utvrđuju se u posebnoj točki izreke, kao i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.
(6) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
Izvršenje nenovčanih obveza
Članak 138.
(1) Izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju.
(2) Ako je propisano da izvršenje ne može provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlašteno tijelo, izvršenje provodi prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta izvršenika ili prema sjedištu pravne osobe ako je izvršenik pravna osoba. Tijelo kojeg se rješenje izvršava dužno je na rješenje koje se izvršava staviti potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.
Članak 165.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi upravna inspekcija.
Članak 166.
Ministarstva u svom djelokrugu nadziru rješavanje upravnih stvari te osiguravaju zakonitost, djelotvornost i svrhovitost provedbe upravnog postupka tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 167.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 56/90., 135/97., 113/00., 28/01., 76/10. i 5/14. ‒ Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: SuP-O-1/2014 od 14. siječnja 2014.).
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09., u daljnjem tekstu: ZUP) kao opći postupovni zakon uređuje pravila na temelju kojih tijela državne uprave i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljnjem tekstu: javnopravna tijela), u okviru djelokruga utvrđenog na temelju zakona, postupaju i rješavaju u upravnim stvarima.
ZUP je stupio na snagu 1. siječnja 2010. i do danas nije mijenjan niti dopunjavan. Značajan napredak tada novoga ZUP-a bilo je stvaranje pravnih pretpostavki za korištenje suvremenih dostignuća informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnom postupanju. ZUP sadrži odredbe koje dopuštaju i potiču digitalizaciju i elektroničku komunikaciju u svim fazama upravnog postupka, ali je pojedine odredbe potrebno izmijeniti ili dopuniti kako bi se potaknula elektronička komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u upravnim postupcima, omogućilo korištenje novih tehnologija u interesu stranaka i potaknulo javnopravna tijela na digitalizaciju upravnih postupaka i korištenje državne informacijske infrastrukture.
Ovim izmjenama i dopunama cilj je upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije, ubrzati i pojednostaviti upravne postupke. Korištenjem elektroničke komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u svim fazama upravnog postupka smanjit će se troškovi stranaka i javnopravnih tijela te povećati učinkovitost.
Odredbe kojima se propisuje obvezni sadržaj podneska stranke i odredbe o sadržaju akta javnopravnog tijela ZUP ne zahtijevaju podatak o osobnom identifikacijskom broju (u daljnjem tekstu: OIB). Podatak o OIB-u je neophodan podatak pri elektroničkoj komunikaciji javnopravnih tijela i stranaka putem sustava povezanih na državnu informacijsku infrastrukturu kao i u procesima digitalizacije. U skladu s člankom 6. Zakonu o osobnom identifikacijskom broju („Narodne novine“, broj 60/08.), obveznici OIB-a (hrvatski državljani, pravne osobe sa sjedištem na području Republike Hrvatske i strane fizičke i pravne osobe kod kojih je nastao povod za praćenje na području Republike Hrvatske), obvezni su dodijeljeni im OIB koristiti i na svim prijavama i ostalim podnescima kojima komuniciraju s korisnicima broja kao i u elektroničkom poslovanju. Stoga je navedene odredbe potrebno dopuniti na način da se u sadržaj podneska odnosno akta doda i podatak o OIB-u stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje.
Odredbe koje propisuju upotrebu elektroničkog potpisa dopunjuju se na način da se traži kvalificirani elektronički potpis na podnescima koji se dostavljaju javnopravnom tijelu elektroničkim putem, a koje stranke u fizičkom obliku vlastoručno potpisuju, s obzirom da je kvalificirani elektronički potpis izjednačen s vlastoručnim potpisom (na papiru) odnosno ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis te pruža najvišu razinu sigurnosti elektroničkog pismena i njegovu neporecivost.
Preciziraju se odredbe o elektroničkoj komunikaciji. Propisuje se predaja podneska putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu i slanje potvrde o primitku tako dostavljenog podneska u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu.
Također, u odredbe o oblicima obavješćivanja dodaje se odredba koja propisuje mogućnost obavješćivanja putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku.
Odredbe o dostavi elektroničkim putem se mijenjaju i dopunjuju na način da se uz odredbe o dostavi elektroničkim putem pri čemu se prvenstveno misli na dostavu elektroničkom poštom uređuje i dostava pismena u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu. Pismeno dostavljeno u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se obavljenom potvrdom primitka odnosno istekom propisanog odgodnog roka. S obzirom da se pismeno preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, dostava obavljena u sigurni elektronički poštanski pretinac smatra se osobnom dostavom.
Pojedine odredbe ZUP-a, s obzirom da upućuju na prvostupanjska tijela državne uprave, odnosno središnja tijela državne uprave, potrebno je uskladiti s odredbama Zakona o sustavu državne uprave („Narodne novine“, broj 66/19.). Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti su uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave. Također, Zakon o sustavu državne uprave više ne utvrđuje dosadašnju kategorizaciju tijela državne uprave na središnja i prvostupanjska tijela državne uprave. U tom smislu, iako se izmjenama odredbi koje propisuju nadležnost središnjih tijela državne uprave ne povjeravaju pojedini poslovi državne uprave nekom drugom javnopravnom tijelu, niti ovim izmjenama dolazi do promjene nadležnosti javnopravnih tijela, riječ „središnje“ kad se govori o tijelu državne uprave briše se radi usklađivanja sa Zakonom o sustavu državne uprave.
Odredbe ZUP-a koje upućuju na nadležnost prvostupanjskog tijela državne uprave nadležnog za poslove opće uprave usklađuju se s promjenama u sustavu državne uprave na odgovarajući način kako bi se osiguralo učinkovito vođenje upravnog postupka u interesu stranaka.
Tako se, odredba koja propisuje da je, kad se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona niti je to moguće utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi opće uprave mijenja na način da se propisuje da će se u tom slučaju nadležnost utvrditi po naravni upravne stvari.
Odredba kojom je propisano da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno tijelo državne uprave prvog stupnja nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano mijenja se na način da se propisuje da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
Odredba koja propisuje da ako je propisano da izvršenje ne može provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlašteno tijelo, izvršenje provodi prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta izvršenika ili prema sjedištu pravne osobe ako je izvršenik pravna osoba mijenja se na način da se propisuje da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo.
Ovim izmjenama i dopunama ZUP se usklađuje i sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola („Narodne novine“, br. 92/14. i 98/19.) na način da su u odredbe o izuzeću službene osobe i odredbe o pravu na uskratu svjedočenja na odgovarajuća mjesta u odredbama dodani i životni partneri, kao i sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.), kojim je promijenjen naziv „državni stručni ispit“ u „državni ispit“.
Zaključno, a s obzirom da je od 1. siječnja 2019. uspostavljen jedinstveni informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a (ZUP IT sustav), potrebno je propisati da se podaci o upravnim postupcima te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga dostavljaju putem tog Sustava. Informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a razvijen je kao horizontalni sustav koji je uspostavljen s ciljem da sva javnopravna tijela podatke o upravnim postupcima dostavljaju u taj sustav i istim se koriste za svoje potrebe. Trenutno u ovaj sustav podatke unose ministarstva (osim Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva vanjskih i europskih poslova i Ministarstva zdravstva koji rješavaju tehnička pitanja radi automatske razmjene podataka sa sustavom uredskog poslovanja), županije te Grad Zagreb. Obvezu dostave podataka o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i pružatelja javnih usluga putem ovog informacijskog sustava potrebno je propisati zakonom kako tijela državne upravne ovlaštena za provedbu nadzora u pojedinom upravnom području ne bi posredno morala pribavljati podatke o upravnim postupcima drugih javnopravnih tijela u okviru svog djelokruga. Na taj način će se olakšati provedba nadzornih ovlasti tijela državne uprave, jer će se podaci prikupljati na jednome mjestu što će omogućiti da se njihovom analizom pravovremeno poduzmu mjere s ciljem osiguravanja zakonitosti, djelotvornosti, svrhovitosti i učinkovitosti provedbe upravnih postupaka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati financijska sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/18., 53/20., 119/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku. Procesi digitalizacije označeni su kao prioritet i cilj u programu Vlade Republike Hrvatske 2020. - 2024. i relevantnim strateškim dokumentima. Također, zbog okolnosti nastalih pojavom pandemije bolesti COVID-19 uzrokovane virusom SARS-CoV-2, ubrzavanje procesa digitalizacije s ciljem pojednostavljenja upravnih postupaka i smanjenja kontakta radi zaštite života i zdravlja ljudi predstavlja osobito opravdan razlog za donošenje ovog Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OPĆEM UPRAVNOM POSTUPKU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 1.
U Zakonu o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09.) u članku 15. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, utvrdit će se po naravi upravne stvari.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 2.
U članku 19. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 3.
U članku 23. stavku 2. riječ: „stručni“ ispred riječi: „ispit“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 4.
U članku 24. stavku 1. točka 2. mijenja se i glasi:
„2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug, životni partner ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka ili životnog partnerstva,“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 5.
U članku 26. stavku 5. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 6.
U članku 59. stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 7.
U članku 63. stavak 2. mijenja se i glasi:
„(2) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva zaključno, bračnog druga, životnog partnera ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zaključno, pa i onda kad su brak ili životno partnerstvo prestali, te skrbnika i štićenika, odnosno posvojitelja i posvojenika izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 8.
U članku 71. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:
„(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime odnosno naziv i adresu stranke te osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Podnesak mora sadržavati i osobni identifikacijski broj (OIB) osoba ovlaštenih za zastupanje te stranke ako joj je dodijeljen.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati u pisanom obliku neposredno, poslati poštom, dostaviti elektroničkim putem ili usmeno izjaviti na zapisnik.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 9.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati u elektroničkom obliku.
(2) Podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s kvalificiranim elektroničkim potpisom sukladno posebnim propisima smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(3) Podnesak dostavljen elektroničkim putem smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje poruka.
(4) Javnopravno tijelo elektroničkim putem potvrđuje pošiljatelju primitak podneska. Ako je podnesak dostavljen putem informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu, potvrda o primitku dostavlja se u sigurni elektronički poštanski pretinac tog informacijskog sustava.
(5) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u elektroničkom obliku prema uputi javnopravnog tijela ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 10.
U članku 83. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(3) Obavješćivanje putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu obavlja se slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku.“.
Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 11.
U članku 89. stavku 2. riječ: „središnjeg“ ispred riječi: „tijela državne uprave“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 12.
Članak 94. mijenja se i glasi:
„(1) Dostava se obavlja elektroničkim putem na zahtjev, uz izričit pristanak stranke ili kad je to propisano zakonom.
(2) Ako je stranka zahtjev podnijela u elektroničkom obliku, smatra se da je pristala da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, dok se ne izjasni drukčije.
(3) Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme.
(4) Dostava elektroničkim putem obavlja se na adresu elektroničke pošte naznačene u zahtjevu ili s koje je zahtjev poslan, a smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Stranka elektroničkim putem potvrđuje primitak pismena na zahtjev službene osobe.
(5) Dostava elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osam dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka osim ako zakonom nije propisan kraći rok.
(6) Dostava elektroničkim putem obavljena dostavom u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se osobnom dostavom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 13.
Članak 98. mijenja se i glasi:
„(1) Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku te vlastoručnog ili kvalificiranog elektroničkog potpisa ovlaštene službene osobe ili kvalificiranog elektroničkog pečata javnopravnog tijela.
(2) Uvod sadržava naziv i osobni identifikacijski broj (OIB) javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke i osobe ovlaštene za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadržava i naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena.
(3) Izreka sadržava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i određena. Kad odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj ukidanja ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadržano u izreci.
(4) Izreka se može podijeliti u više točaka. Troškovi postupka utvrđuju se u posebnoj točki izreke, kao i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.
(6) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
(7) Rješenje potpisuje ovlaštena službena osoba vlastoručno ili kvalificiranim elektroničkim potpisom.
(8) Rješenja koja se izdaju temeljem automatske obrade podataka iz informacijskog sustava javnopravnog tijela mogu se ovjeriti samo kvalificiranim elektroničkim pečatom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 14.
Članak 138. mijenja se i glasi:
„(1) Izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo.
(2) Tijelo čije se rješenje izvršava dužno je za rješenje koje se izvršava izdati potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
U članku 165. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 16.
Članak 166. mijenja se i glasi:
„Tijela državne uprave nadziru rješavanje upravnih stvari te osiguravaju zakonitost, djelotvornost, svrhovitost i učinkovitost provedbe upravnih postupaka iz svog djelokruga.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 17.
Članak 167. mijenja se i glasi:
„(1) Javnopravna tijela podatke o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga dostavljaju putem jedinstvenog informacijskog sustava za nadzor nad provedbom ovoga Zakona.
(2) Tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
ZAVRŠNA ODREDBA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 18.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
OBJAŠNJENJE ODREDABA ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se odredba članka 15. stavka 2. ZUP-a. Zakonom o sustavu državne uprave ukinuti su uredi državne uprave u županijama kao prvostupanjska tijela državne uprave. Stvarna nadležnost za obavljanje poslova državne uprave utvrđuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje ili određuje nadležnost javnopravnih tijela. Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona nadležnost će se utvrditi po naravni upravne stvari s obzirom da su ukinuta prvostupanjska tijela državne uprave nadležna za poslove opće uprave čija je stvarna nadležnost ovom odredbom bila propisana.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 2.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 19. stavku 1., riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 3.
U članku 23. stavak 2. usklađuje se sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima („Narodne novine“, broj 70/19.), kojim je promijenjen naziv “državnog stručnog ispita“ u „državni ispit“.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 4.
U članku 24. stavku 1. točka 2. usklađuje se sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola na način da su na odgovarajuća mjesta u odredbi dodani i životni partneri.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 5.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 26. stavku 5. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 6.
Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka odredbom članka 59. stavak 3. ZUP-a bila je propisana nadležnost tijela državne uprave prvog stupnja nadležnog za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano. S obzirom da su uredi državne uprave u županijama na koje je važeća odredba upućivala, stupanjem na snagu posebnih zakona kojima se pojedini poslovi državne uprave iz nadležnosti ureda državne uprave povjeravaju županijama prestali s radom, izmjenom ove odredbe propisuje se da je za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno javnopravno tijelo prvog stupnja na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 7.
U članku 63. stavak 2. usklađuje se sa Zakonom o životnom partnerstvu osoba istog spola na način da su na odgovarajuća mjesta u odredbi dodani i životni partneri.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 8.
Članak 71. stavak 2. koji propisuje obvezni sadržaj podneska, potrebno je izmijeniti te dopuniti s obzirom da je za elektroničku komunikaciju javnopravnih tijela i stranaka kao i za digitalizaciju upravnih postupaka nužan podatak o OIB-u stranke odnosno osoba ovlaštenih za zastupanje ako ih stranka ima. Ovu odredbu je potrebno dopuniti na način da se kao obvezni sadržaj uz ime odnosno naziv stranke te osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i njihove adrese, u podnesak unosi i OIB tih osoba. Podnesak mora sadržavati OIB osoba ovlaštenih za zastupanje. Podnesak mora sadržavati OIB stranke ako joj je određen i dodijeljen sukladno zakonu kojim se uređuje dodjela OIB. Stavak 3. mijenja se na način da se propisuju načini predaje podneska u pisanom obliku neposredno u javnopravnom tijelu, poštom ili elektroničkim putem, a u usmenom izjavljivanjem na zapisnik kod javnopravnog tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 9.
Članak 75. mijenja se na način da se u stavku 2. propisuje da podnesak predan u elektroničkom obliku mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom koji, u skladu s Uredbom (EU) br. 910/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. srpnja 2014. o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (u daljnjem tekstu: eIDAS Uredba), ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis. Odredba o potpisivanju elektroničkim putem je samo dorađena na način da s u skladu s eIDAS Uredbom propisuje da se podnesci potpisani kvalificiranim elektroničkim potpisom smatraju vlastoručno potpisanim za razliku od odredbe važećeg Zakona koja propisuje da će se podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom sukladno zakonu smatrat se vlastoručno potpisanim. Odredbom stavka 3. uređuje se trenutak primitka podneska dostavljenog javnopravnom tijelu elektroničkim putem. Odredbe stavak 4. i 5. ovoga članka preciznije propisuju postupanje pri slanju potvrde primitka podneska te postupanje u slučaju kad se iz tehničkih razloga ne može pročitati dostavljeni podnesak.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 10.
U članku 83. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji propisuje da se obavješćivanje putem informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu obavlja se slanjem obavijesti u sigurni elektronički poštanski pretinac stranke ili drugog sudionika u postupku. Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 11.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave, u članku 89. stavku 2. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovom izmjenom ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 12.
Ovim člankom detaljnije se uređuju odredbe članka 94. kojima je propisana dostava elektroničkim putem. Dostava elektroničkim putem obavit će se na zahtjev, uz izričit pristanak stranke ili kad je to propisano zakonom. Ako je stranka podnijela zahtjev u elektroničkom obliku smatra se da pristaje i da joj se dostava obavlja na taj način, dok se ne izjasni drukčije. Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme. Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka. Ova odredba podrazumijeva dostavu ponajprije elektroničkom poštom. Dostava se obavlja na adresu elektroničke pošte naznačene u zahtjevu ili s koje je zahtjev poslan. S obzirom da javnopravno tijelo nema uvijek mogućnost provjere je li takva dostava stvarno izvršena propisuje se da stranka potvrđuje primitak pismena dostavljenog elektroničkim putem na zahtjev službene osobe. U ovom članku dodaju se i odredbe koje uređuju dostavu i preuzimanje pismena elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskih sustava koji su povezani na državnu informacijsku infrastrukturu. Dostava elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava javnopravnog tijela povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra se obavljenom potvrdom primitka pismena, a najkasnije istekom osam dana od dana kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje poruka osim ako zakonom nije propisan kraći rok. Pismeno iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca stranka preuzima potvrdom identiteta putem nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava, a informacijski sustav elektroničku potvrdu primitka vraća javnopravnom tijelu. Stoga se propisuje da se dostava obavljena elektroničkim putem u sigurni elektronički poštanski pretinac informacijskog sustava povezanog na državnu informacijsku infrastrukturu smatra osobnom dostavom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 13.
Ovim člankom u sadržaj uvoda rješenja dodaje se i podatak OIB-u javnopravnog tijela, stranaka i osobe ovlaštene za zastupanje. Ovaj podatak potreban je za daljnju digitalizaciju i primjenu informacijsko-komunikacijske tehnologije u upravnim postupcima. Odredbe o potpisu rješenja izdvojene su te je propisano da rješenje u elektroničkom obliku službena osoba potpisuje kvalificiranim elektroničkim potpisom koji u skladu s eIDAS Uredbom ima jednak pravni učinak kao vlastoručni potpis. Propisivanje obveze otiskivanja službenog pečata javnopravnog tijela je izostavljeno jer je obveza potvrđivanja vjerodostojnosti akata javnopravnih tijela u fizičkom obliku službenim pečatom propisana odredbama Zakona o pečatima i žigovima s grbom Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 33/95.). Posebnom odredbom propisano je da se rješenja koja se izdaju temeljem automatske obrade podataka iz informacijskog sustava javnopravnog tijela mogu ovjeriti samo kvalificiranim elektroničkim pečatom.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 14.
Ovim člankom mijenjaju se odredbe članka 138. na način da se propisuje nadležnost za izvršenje nenovčanih obveza. Osnovno pravilo je da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju. S obzirom da više nema prvostupanjskih tijela državne uprave čija je nadležnost za izvršenje bila propisana u slučaju kad javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju nije moglo provoditi izvršenje, a nije bilo propisano za to ovlašteno tijelo, potrebno je odredbe ovog članka izmijeniti na način da se propiše da izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju ako zakonom nije propisano drugo ovlašteno tijelo. Tijelo čije se rješenje izvršava dužno je za rješenje koje se izvršava izdati potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 15.
Radi usklađivanja s odredbama Zakona o sustavu državne uprave u članku 165. stavku 1. riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše se. Ovim izmjenama ne mijenja se nadležnost javnopravnih tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 16.
Odredba članka 166. je izmijenjena radi usklađivanja s ovlastima tijela državne uprave u provedbi upravnog nadzora propisanim odredbama Zakona o sustavu državne uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 17.
S obzirom da je od 1. siječnja 2019. godine uspostavljen jedinstveni informacijski sustav za nadzor nad provedbom ZUP-a putem kojeg javnopravna tijela dostavljaju podatke o upravnim postupcima propisana je obveza javnopravnih tijela da podatke o upravnim postupcima dostavljaju putem informacijskog sustava. Sustav ima razvijeno sučelje putem kojeg se podaci mogu unositi, kao i mogućnost povezivanja sa sustavima uredskih poslovanja javnopravnih tijela radi automatskog prijenosa podataka o upravnim postupcima. Ovim člankom odredba članka 167. usklađena je sa Zakonom o sustavu državne uprave, na način da se riječ: „središnje“ ispred riječi: „tijelo državne uprave“ briše.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Uz članak 18.
Ovom odredbom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Stvarna nadležnost
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 15.
(1) Stvarna nadležnost javnopravnih tijela određuje se zakonom kojim se uređuje pojedino upravno područje, ili određuje nadležnost javnopravnih tijela.
(2) Ako se stvarna nadležnost ne može utvrditi na temelju zakona, niti je to moguće utvrditi po naravi upravne stvari, stvarno je nadležno prvostupanjsko tijelo državne uprave u djelokrugu kojeg su poslovi opće uprave.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sukob nadležnosti
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 19.
(1) Kad se dva javnopravna tijela ili više njih izjasne kao stvarno ili mjesno nadležna ili nenadležna u istoj upravnoj stvari, o tijelu nadležnom za rješavanje u toj upravnoj stvari odlučit će rješenjem nadležno javnopravno tijelo drugog stupnja u djelokrugu kojeg se nalazi ta upravna stvar, a ako takvog tijela nema, o sukobu nadležnosti odlučit će središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.
(2) Ako su u sukobu nadležnosti tijela državne uprave i druga državna tijela, odnosno tijela državne uprave i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druga državna tijela i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o sukobu nadležnosti odlučit će bez odgode sud nadležan za upravne sporove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Službena osoba
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Čl a nak 23.
(1) U upravnom postupku postupa službena osoba u opisu poslova koje je vođenje tog postupka ili rješavanje o upravnim stvarima, sukladno propisima o ustrojstvu javnopravnih tijela.
(2) U javnopravnim tijelima službena osoba koja vodi postupak ili rješava o upravnim stvarima mora imati odgovarajuću stručnu spremu, potrebno radno iskustvo i položen državni stručni ispit.
(3) Ako u javnopravnom tijelu nema osobe ovlaštene za rješavanje o upravnoj stvari, rješenje donosi čelnik tijela.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izuzeće službene osobe
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 24.
(1) Čelnik tijela zaključkom će izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja o upravnoj stvari ako je službena osoba u toj upravnoj stvari:
1. stranka, suovlaštenik, odnosno suobveznik, svjedok, vještak ili osoba ovlaštena za zastupanje,
2. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje srodnik po krvi u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do četvrtog stupnja zaključno, bračni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaključno, i po prestanku braka,
3. sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje u odnosu skrbnika, posvojitelja ili posvojenika.
(2) Čelnik tijela zaključkom će izuzeti službenu osobu od vođenja drugostupanjskog postupka ako je ta osoba sudjelovala u prvostupanjskom postupku.
(3) Čelnik tijela zaključkom može izuzeti službenu osobu od vođenja postupka, odnosno rješavanja:
1. ako je službena osoba sa strankom ili osobom ovlaštenom za zastupanje stranke u bliskom osobnom odnosu,
2. ako je službena osoba sa strankom u gospodarskom ili drugom poslovnom odnosu,
3. ako službena osoba prema stranci postupa diskriminirajuće,
4. ako se utvrde drugi razlozi koji dovode u sumnju nepristranost službene osobe.
(4) Svaka osoba koja sudjeluje u postupku dužna je bez odgode izvijestiti čelnika javnopravnog tijela o razlozima izuzeća službene osobe.
(5) O izuzeću čelnika prvostupanjskog tijela, po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke, odlučuje zaključkom čelnik drugostupanjskog tijela, a ako takvog tijela nema, o izuzeću će odlučiti tijelo koje obavlja nadzor nad tim javnopravnim tijelom.
(6) Zaključkom o izuzeću odredit će se službena osoba koja će rješavati o upravnoj stvari odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kojem je izuzeće određeno.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Pravna pomoć
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 26.
(1) Javnopravna tijela dužna su pružati pravnu pomoć drugim javnopravnim tijelima, u granicama svojeg djelokruga i nadležnosti.
(2) Javnopravno tijelo zatražit će pravnu pomoć kad su mu potrebna saznanja o činjenicama, ispravama, podacima ili drugim dokazima kojima raspolaže drugo javnopravno tijelo ili kad zbog drugih opravdanih razloga ne može samo ili ne može pravodobno provesti potrebne radnje u postupku.
(3) Pravna pomoć zatražit će se i kad bi određene radnje u postupku javnopravno tijelo moglo obaviti samo, ali manje učinkovito ili uz znatno veće troškove.
(4) Javnopravno tijelo može tražiti od sudova dostavu spisa, isprava ili podataka koji su potrebni za vođenje postupka.
(5) Pravna pomoć može se zatražiti i od tijela druge države sukladno odredbama međunarodnih ugovora, a ako ugovori nisu sklopljeni, primjenjuje se načelo uzajamnosti. Postojanje uzajamnosti utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za vanjske poslove.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Osiguranje dokaza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 59.
(1) Osiguranje dokaza provodi službena osoba po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke.
(2) Kad se postupak pokreće po službenoj dužnosti, a postoji opravdana sumnja da se pojedini dokaz neće moći izvesti kasnije u tijeku postupka ili da će njegovo izvođenje biti otežano, radi osiguranja dokaza taj se dokaz može izvesti u tijeku cijelog postupka i prije nego što je postupak pokrenut.
(3) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadležno je tijelo državne uprave prvog stupnja nadležno za poslove opće uprave na području kojeg se nalazi stvar koju treba razgledati ili na kojem borave osobe koje treba saslušati, odnosno drugo javnopravno tijelo zamoljeno za pravnu pomoć, ako nije drukčije propisano.
(4) O osiguranju dokaza donosi se rješenje koje ne prekida tijek postupka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Obveza svjedočenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 63.
(1) Svaka osoba pozvana kao svjedok dužna je svjedočiti.
(2) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti svjedočenje, odnosno odgovore na pojedina pitanja kojima bi sebe, svoje srodnike u ravnoj liniji, a u pobočnoj liniji do trećeg stupnja srodstva zaključno, bračnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja srodstva zaključno, pa i onda kad je brak prestao, te skrbnika i štićenika, odnosno posvojitelja i posvojenika izložio kaznenom progonu, teškoj sramoti ili znatnoj materijalnoj šteti.
(3) Svjedoka će se poučiti da ima pravo uskratiti odgovore i na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi propisima utvrđenu tajnu, a posebice na pitanja o onome što mu je stranka povjerila kao svojem opunomoćeniku ili ispovjedila kao vjerskom ispovjedniku.
(4) Svjedok ne može, zbog opasnosti od imovinske štete, uskratiti svjedočenje o pravnim poslovima kojima je bio nazočan kao svjedok, zapisničar ili posrednik odnosno o radnjama koje je poduzeo u vezi sa spornim odnosom kao pravni prednik ili zastupnik jedne od stranaka te o drugim radnjama o kojima je na temelju propisa dužan podnijeti prijavu ili dati izjavu.
(5) Kad to službena osoba ocijeni potrebnim, svjedok mora učiniti vjerojatnima razloge uskrate svjedočenja, odnosno odgovora na pojedina pitanja.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Podnesci
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 71.
(1) Podnescima u postupku smatraju se zahtjevi, prijedlozi, ispunjeni obrasci, prijave, molbe, žalbe, predstavke, prigovori, obavijesti, priopćenja te drugi podnesci kojima se stranke obraćaju javnopravnim tijelima u vezi s određenom upravnom stvari.
(2) Podnesak mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, a osobito naziv javnopravnog tijela kojem se upućuje, naznaku upravne stvari na koju se odnosi, osobno ime (ime i prezime) stranke, odnosno osobe ovlaštene za zastupanje ako je stranka ima i adresu te osobe.
(3) Podnesci se javnopravnom tijelu mogu predati neposredno u pisanom obliku, poslati poštom, dostaviti u obliku elektroničke isprave izrađene sukladno zakonu ili usmeno izjaviti na zapisnik.
(4) Službena osoba koja primi podnesak dužna je na traženje podnositelja potvrditi primitak podneska.
(5) Podnesak potpisuje stranka, odnosno osoba ovlaštena za zastupanje stranke. Stranku koja ne zna ili ne može pisati, potpisat će druga pismena osoba uz naznaku svoga osobnog imena i adrese.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Elektronička komunikacija
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 75.
(1) Javnopravna tijela i stranke te druge osobe koje sudjeluju u postupku mogu komunicirati i u elektroničkom obliku.
(2) Podnesci dostavljeni u elektroničkom obliku s elektroničkim potpisom sukladno zakonu smatrat će se vlastoručno potpisanim.
(3) Elektroničkim putem dostavljeni podnesak smatra se podnesenim javnopravnom tijelu u trenutku kad je zabilježen na poslužitelju za slanje takvih poruka. Javnopravno tijelo bez odgode elektroničkim će putem pošiljatelju potvrditi primitak podneska.
(4) Ako se u javnopravnom tijelu iz tehničkih razloga ne može pročitati podnesak u elektroničkom obliku, o tome će se obavijestiti pošiljatelja. Pošiljatelj je tada dužan ponovo poslati podnesak u ispravnom elektroničkom obliku ili ga dostaviti na drugi način u određenom roku. Ako to pošiljatelj ne učini u određenom roku, smatrat će se da podnesak nije podnesen.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Oblici obavješćivanja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 83.
(1) Službena osoba može stranku i druge sudionike u postupku obavijestiti o tijeku i radnjama u postupanju usmeno, elektroničkim putem, neposrednim uručenjem pismena ili slanjem pismena poštom ili na drugi prikladan način.
(2) Obavješćivanje elektroničkim putem smatra se obavljenim u trenutku kad je zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
(3) Obavješćivanje poštom obavlja se prema odredbama ovoga Zakona koje se odnose na posrednu dostavu.
(4) Stranka i drugi sudionici u postupku obavješćuju se osobno, osim kad stranka ima osobu ovlaštenu za zastupanje ili opunomoćenika za primanje obavijesti.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dostava u posebnim slučajevima
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 89.
(1) Osobi na službi u oružanim snagama ili policiji, osobi u kopnenom, riječnom, pomorskom i zračnom prometu, osobi koja je lišena slobode ili joj je na drugi način ograničeno kretanje, dostava se može obaviti preko zapovjedništva, uprave, drugih službenih tijela, odnosno pravne osobe u kojima je zaposlena ili u kojima se nalazi.
(2) Osobama koje se nalaze u inozemstvu, kao i stranim državama, međunarodnim organizacijama i osobama s diplomatskim imunitetom dostava se obavlja preko središnjeg tijela državne uprave nadležnog za vanjske poslove ako međunarodnim ugovorima nije drukčije određeno.
(3) Dostava potvrda izdanih na zahtjev stranke koja se nalazi u inozemstvu dostavlja se neposredno stranci.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Dostava elektroničkim putem
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 94.
(1) Dostava elektroničkim putem obavit će se na zahtjev ili uz izričit pristanak stranke, odnosno kad je to propisano zakonom.
(2) Elektronička dostava može se obaviti u bilo koje vrijeme.
(3) Dostava elektroničkim putem smatra se obavljenom u trenutku kad je pismeno zabilježeno na poslužitelju za primanje takvih poruka.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Sadržaj rješenja
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 98.
(1) Rješenje se sastoji od zaglavlja, uvoda, izreke, obrazloženja, upute o pravnom lijeku, potpisa službene osobe i otiska službenog pečata javnopravnog tijela.
(2) Uvod sadržava naziv javnopravnog tijela koje je rješenje donijelo, propis o nadležnosti, osobno ime, odnosno naziv stranke i osoba ovlaštenih za zastupanje, kratku oznaku predmeta postupka te naznaku je li postupak pokrenut po službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke. Uvod sadržava i naznaku da su rješenje donijela dva javnopravna tijela ili više njih ili da je rješenje doneseno u ponovljenom postupku ili po presudi suda nadležnog za upravne sporove ili uz suglasnost, potvrdu ili po pribavljenom mišljenju drugog tijela. Kad je upravnu stvar riješilo kolegijalno tijelo, navodi se dan sjednice na kojoj je stvar riješena.
(3) Izreka sadržava odluku o upravnoj stvari. Izreka mora biti kratka i određena. Kad odluka sadržava rok, uvjet, namet, pridržaj opoziva ili obvezu sklapanja upravnog ugovora, to treba biti sadržano u izreci.
(4) Izreka se može podijeliti u više točaka. Troškovi postupka utvrđuju se u posebnoj točki izreke, kao i to da žalba ne odgađa izvršenje rješenja.
(5) Obrazloženje sadržava kratko izlaganje zahtjeva stranke, utvrđeno činjenično stanje, razloge koji su bili odlučujući pri ocjeni pojedinih dokaza, razloge zbog kojih nije usvojen koji od zahtjeva stranaka, razloge donošenja zaključaka u tijeku postupka te propisi na temelju kojih je riješena upravna stvar. Kad žalba ne odgađa izvršenje rješenja, obrazloženje sadržava i pozivanje na zakon koji to propisuje.
(6) Uputom o pravnom lijeku stranka se obavješćuje može li protiv rješenja izjaviti žalbu ili pokrenuti upravni spor, kojem tijelu, u kojem roku i na koji način.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Izvršenje nenovčanih obveza
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 138.
(1) Izvršenje nenovčanih obveza provodi javnopravno tijelo koje je o stvari riješilo u prvom stupnju.
(2) Ako je propisano da izvršenje ne može provoditi javnopravno tijelo koje je o stvari rješavalo u prvom stupnju, a nije propisano za to ovlašteno tijelo, izvršenje provodi prvostupanjsko tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta izvršenika ili prema sjedištu pravne osobe ako je izvršenik pravna osoba. Tijelo kojeg se rješenje izvršava dužno je na rješenje koje se izvršava staviti potvrdu izvršnosti i dostaviti ga javnopravnom tijelu nadležnom za izvršenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 165.
(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona obavlja središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.
(2) Inspekcijski nadzor nad provedbom ovoga Zakona provodi upravna inspekcija.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 166.
Ministarstva u svom djelokrugu nadziru rješavanje upravnih stvari te osiguravaju zakonitost, djelotvornost i svrhovitost provedbe upravnog postupka tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave
Članak 167.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave izvješćuje Vladu Republike Hrvatske o rješavanju upravnih stvari te o provedenim postupcima zaštite od postupanja javnopravnih tijela i postupanja pružatelja javnih usluga.
Komentirate u ime: Ministarstvo pravosuđa i uprave