PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, lipanj 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., a u vezi s člankom 57. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Sukladno članku 99. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19 – u daljnjem tekstu: ZOMO), korisnicima mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine. Iznimno, sukladno stavku 3. istoga članka ZOMO-a od navedenog općeg pravila izuzeti su, između ostalih: korisnici starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako nastave raditi uz izmijenjen ugovor radu ili se zaposle do polovice punog radnog vremena, korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad neovisno o radnom vremenu te korisnici prijevremene starosne mirovine koji se zaposle do polovice punog radnog vremena.
Korisnicima mirovine u razdobljima u kojima su zaposleni, odnosno u kojima obavljaju djelatnost temeljem koje postoji obveza osiguranja ne pripada pravo na isplatu najniže mirovine. U razdobljima zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti temeljem koje postoji obveza osiguranja, korisnici mirovine koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, osim mirovine ostvaruju i drugi prihod kojim se osigurava odgovarajuća razina primanja te im se u tom slučaju isplaćuje mirovina određena na temelju navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća.
Budući da je mirovinskom reformom iz 2018. godine, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 115/18), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. proširen krug umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, broj umirovljenika koji rade se od početka provedbe reforme više nego utrostručio. Naime, prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 19. lipnja 2021. bilo je ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu.
Iako su rezultati mjere proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine razvidni, imajući u vidu potrebu za što većim uključivanjem umirovljenika u svijet rada, Vlada Republike Hrvatske je u Programu 2020. – 2024. utvrdila nastavak mirovinske reforme, između ostalog, uz dodatno proširenje kruga korisnika mirovine koji mogu raditi i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada i nakon 65. godine života, kako bi se svima onima koji žele raditi, to i omogućilo.
Naime, u nepovoljnim demografskim uvjetima, suočeni sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika, na tržište rada. Time se umirovljenicima omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda, a ujedno se osigurava dodatna radna snaga i prijenos stečenih znanja na mlađe radnike. Također, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti.
Također, treba istaknuti da je prosječan broj korisnika obiteljske mirovine u svibnju 2021. iznosio 215.977, s prosječnim iznosom neto mirovine od 2.096,74 kuna, što je manje od prosječnog iznosa mirovine u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u većini slučajeva korisnici obiteljske mirovine su udovice, odnosno udovci, starije osobe, koji istu koriste nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, a u više od 27% slučajeva preživjeli bračni/izvanbračni drug potencijalno je izložen riziku od siromaštva.
Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže dodatno proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine. Također, propisuje se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva, čime će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada.
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Dodatnim proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine povećat će se rashodi Državnog proračuna na Aktivnosti A688048 - Mirovine na temelju osiguranja - obiteljske mirovine u procijenjenom iznosu od 1.470.000 kn u 2021., 46.200.000 kn u 2022. i 68.880.000 u 2023. godini.
Također, povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom da će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine i to u procijenjenom iznosu od 2.860.000 kn u 2021., 33.600.000 kn u 2022. i 43.460.000 kn u 2023. godini.
Procijenjeno je da bi ukupan broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1.100 osoba u 2021., 3.200 osoba u 2022. te oko 4.100 osoba u 2023. godini.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 123/20), radi osobito opravdanih razloga, odnosno posebnih okolnosti radi smanjenja rizika siromaštva i povećanja socijalne uključenosti korisnika obiteljske mirovine. Također je potrebno osigurati dodatnu radnu snagu na tržištu rada koje je pogođeno krizom uslijed epidemije bolesti COVID-19.
S obzirom da se Zakonom u pravni sustav uvodi nova mogućnost korištenja mirovine uz rad korisnicima obiteljske mirovine, potrebno je žurno donijeti Zakon i time osigurati sve prethodne pretpostavke za njegovu pravodobnu primjenu. Naime, provedbeno tijelo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mora osigurati tehničke preduvjete za uspostavu novog poslovnog procesa, odnosno uspostaviti nova programska i organizacijska rješenja. Stoga se u cilju osiguranja pravodobne implementacije predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Članak 1.
U Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19) u članku 87. stavcima 2. i 3. brojka: „ 9.“ zamjenjuje se brojkom: „13.“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„5. Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se sukladno stavku 1. točki 13., odnosno stavcima 2. i 3. ovoga članka.“.
Članak 2.
U članku 90. stavku 7. iza riječi: „osiguranika“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „obiteljske mirovine“.
Članak 3.
Članak 99. mijenja se i glasi:
„(1) Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.
(2) Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava („Narodne novine“, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona obustavlja se isplata mirovine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja:
1. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
2. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
3. korisniku mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ovoga Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
4. korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
5. korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona
6. korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovome Zakonu
7. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
8. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovoga Zakona)
9. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
10. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom
11. korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
12. korisniku obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
(4) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade.
(5) Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje obustavlja se isplata mirovine.“
Članak 4.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Članak 5.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2021.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Ovim se člankom određuje mirovinski faktor za korisnike obiteljske starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Mirovinski faktor određuje se sukladno stavku 1. točki 13. i stavcima 2. i 3. ZOMO-a, koji propisuju određivanje mirovinskog faktora u slučaju kada obiteljsku mirovinu koristi jedan, dva, tri, četiri ili više članova obitelji pa će se sukladno tome odrediti i mirovinski faktor za vrijeme zaposlenja korisnika obiteljske mirovine.
Dodatno se u stavku 2. i 3. ispravlja omaškom propisano pogrešno pozivanje na točku 9. prilikom prethodne izmjene ZOMO-a, umjesto pravilno točku 13.
Uz članak 2.
Ovom dopunom članka regulira se pravo na najnižu mirovinu korisnicima obiteljske mirovine u slučaju zaposlenja te se propisuje da im u tom slučaju ne pripada pravo na najnižu mirovinu.
Uz članak 3.
Ovim se člankom mijenja članak 99. ZOMO-a na način da se u stavak 3. dodaje točka 12., kojom se proširuje krug osiguranika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, na način da se korisnicima obiteljske mirovine, koje u najvećoj mjeri čine udovice/udovci, omogući rad do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine. Time se omogućuje poboljšanje materijalnog položaja navedenih umirovljenika čija je prosječna mirovina manja od iznosa prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj, a ujedno omogućuje osiguravanje deficitarne iskusne radne snage u pojedinim djelatnostima.
Izmjenom članka 99. dodatno je izvršen ispravak pogrešne numeracije zadnja dva stavka unutar članka, što je omaškom propušteno urediti u prethodnoj izmjeni ZOMO-a.
Uz članak 4.
Odredbom se propisuje naknadna procjena učinka propisa. Za nacrte prijedloga zakona, koji nose očekivane velike učinke provodi se puna procjena učinaka propisa. Međutim, u slučajevima kada se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, takvi zakoni mogu se izuzeti iz tog postupka, uz detaljno navođenje razloga. S obzirom da se radi o osobitom razlogu zaštite socijalnog interesa osjetljive kategorije korisnika obiteljske mirovine, koji se u povećanom riziku od siromaštva, nužna je hitna intervencija u cilju omogućavanja dodatnog prihoda i smanjenju rizika siromaštva. Svrha naknadne procjene učinaka propisa je analizirati postignute rezultate primjene zakona i izravne učinke nastalih primjenom zakona. Kroz naknadnu procjenu analiziraju se postignuti rezultati primjene zakona, obuhvaćaju se informacije što se postiglo primjenom zakona te koji su utvrđeni izravni učinci primjene zakona tako da se iskaže izravna posljedica primjene normi u praksi. S obzirom da se Zakonom u pravni sustav uvodi nova mogućnost korištenja mirovine uz rad te je potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, predviđena je naknadna procjena učinaka propisa. Također, očekuju se socijalni učinci na korisnike obiteljske mirovine koji će raditi do polovice radnog vremena, što je još jedan razlog koji upućuje na potrebu naknadne procjene.
Uz članak 5.
Ovom odredbom propisuje se objava Zakona u Narodnim novinama i stupanje na snagu 1. rujna 2021. godine. Naime, provedbeno tijelo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mora pravovremeno osigurati tehničke preduvjete za uspostavu novog poslovnog procesa te uspostaviti nova složena programska i organizacijska rješenja.
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,
ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 87.
(1) Mirovinski faktor iznosi za:
1. starosnu mirovinu1,0
2. starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
3. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja s punim radnim vremenom 0,5
4. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja tih osoba do polovice punog radnog vremena 1,0
5. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
6. prijevremenu starosnu mirovinu 1,0
7. prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
8. privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 0,8
9. invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti1,0
10. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 0,8
11. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada 0,5
12. invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti 0,6667
13. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi:
– jedan član obitelji 0,7
– dva člana obitelji 0,8
– tri člana obitelji 0,9
– četiri i više članova obitelji 1,0
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. točki 9. ovoga članka, a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9, a za roditelje 0,1.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 9. ovoga članka, a drugim članovima obitelji – ostatak do 1,0.
(4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
Članak 90.
(1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona, a kojem je mirovina određena prema članku 79. stavcima 1. i 2. i člancima 81. do 88. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.
(2) Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.
(3) Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog staža.
(4) Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, prema stavku 3. ovoga članka, i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada, prema stavku 2. ovoga članka.
(5) Najniža mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se, prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog staža.
(6) Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora prema ovome Zakonu.
(7) Korisniku starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine ostvarene zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 56. ovoga Zakona, kao i korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona, najniža mirovina ne pripada za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.
(8) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz stavka 7. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, najniža mirovina određuje se odgovarajućom primjenom stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga članka.
Članak 99.
(1) Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.
(2) Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava (»Narodne novine«, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona obustavlja se isplata mirovine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja:
1. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
2. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
3. korisniku mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ovoga Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
4. korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
5. korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona
6. korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovome Zakonu
7. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
8. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovoga Zakona)
9. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
10. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom
11. korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
(3) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade.
(4) Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje obustavlja se isplata mirovine.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, 24. lipnja 2021.
__________________________________________________________________________
Predlagatelj :
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
__________________________________________________________________________
Predmet :
Nacrt prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, s Konačnim prijedlogom zakona
__________________________________________________________________________
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI
I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, lipanj 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4., a u vezi s člankom 57. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
II.OCJENA STANJA, OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Sukladno članku 99. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19 – u daljnjem tekstu: ZOMO), korisnicima mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine. Iznimno, sukladno stavku 3. istoga članka ZOMO-a od navedenog općeg pravila izuzeti su, između ostalih: korisnici starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako nastave raditi uz izmijenjen ugovor radu ili se zaposle do polovice punog radnog vremena, korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad neovisno o radnom vremenu te korisnici prijevremene starosne mirovine koji se zaposle do polovice punog radnog vremena.
Korisnicima mirovine u razdobljima u kojima su zaposleni, odnosno u kojima obavljaju djelatnost temeljem koje postoji obveza osiguranja ne pripada pravo na isplatu najniže mirovine. U razdobljima zaposlenja, odnosno obavljanja djelatnosti temeljem koje postoji obveza osiguranja, korisnici mirovine koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, osim mirovine ostvaruju i drugi prihod kojim se osigurava odgovarajuća razina primanja te im se u tom slučaju isplaćuje mirovina određena na temelju navršenog mirovinskog staža i ostvarenih plaća.
Budući da je mirovinskom reformom iz 2018. godine, odnosno Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 115/18), koji je stupio na snagu 1. siječnja 2019. proširen krug umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine, broj umirovljenika koji rade se od početka provedbe reforme više nego utrostručio . Naime, p rema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, na dan 19. lipnja 2021. bilo je ukupno 17.690 korisnika mirovine koji rade i primaju mirovinu.
Iako su rezultati mjere proširenja kruga umirovljenika koji mogu raditi uz istovremenu isplatu mirovine razvidni, imajući u vidu potrebu za što većim uključivanjem umirovljenika u svijet rada, Vlada Republike Hrvatske je u Programu 2020. – 2024. utvrdila nastavak mirovinske reforme, između ostalog, uz dodatno proširenje kruga korisnika mirovine koji mogu raditi i poticanje duljeg ostanka u svijetu rada i nakon 65. godine života, kako bi se svima onima koji žele raditi, to i omogućilo.
Naime, u nepovoljnim demografskim uvjetima, suočeni sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću uključenost osoba starije životne dobi, pa tako i umirovljenika, na tržište rada. Time se umirovljenicima omogućuje ostvarivanje dodatnog prihoda, a ujedno se osigurava dodatna radna snaga i prijenos stečenih znanja na mlađe radnike. Također, zapošljavanje u starijoj dobi doprinosi smanjenju siromaštva i povećanju njihove socijalne uključenosti.
Također, treba istaknuti da je prosječan broj korisnika obiteljske mirovine u svibnju 2021. iznosio 215.977, s prosječnim iznosom neto mirovine od 2.096,74 kuna, što je manje od prosječnog iznosa mirovine u Republici Hrvatskoj. Osim toga, u većini slučajeva korisnici obiteljske mirovine su udovice, odnosno udovci, starije osobe, koji istu koriste nakon smrti bračnog/izvanbračnog druga, a u više od 27% slučajeva preživjeli bračni/izvanbračni drug potencijalno je izložen riziku od siromaštva.
Stoga se ovim Prijedlogom zakona predlaže dodatno proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine. Također, propisuje se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.
Stupanjem na snagu ovoga Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva, čime će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Potrebna sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu. Dodatnim proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine povećat će se rashodi Državnog proračuna na Aktivnosti A688048 - Mirovine na temelju osiguranja - obiteljske mirovine u procijenjenom iznosu od 1.470.000 kn u 2021., 46.200.000 kn u 2022. i 68.880.000 u 2023. godini.
Također, povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom da će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine i to u procijenjenom iznosu od 2.860.000 kn u 2021., 33.600.000 kn u 2022. i 43.460.000 kn u 2023. godini.
Procijenjeno je da bi ukupan broj korisnika obiteljske mirovine koji bi radio do polovice radnog vremena bio oko 1.100 osoba u 2021., 3.200 osoba u 2022. te oko 4.100 osoba u 2023. godini.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Temelj za donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku nalazi se u odredbi članka 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18, 53/20 i 123/20), radi osobito opravdanih razloga, odnosno posebnih okolnosti radi smanjenja rizika siromaštva i povećanja socijalne uključenosti korisnika obiteljske mirovine. Također je potrebno osigurati dodatnu radnu snagu na tržištu rada koje je pogođeno krizom uslijed epidemije bolesti COVID-19.
S obzirom da se Zakonom u pravni sustav uvodi nova mogućnost korištenja mirovine uz rad korisnicima obiteljske mirovine, potrebno je žurno donijeti Zakon i time osigurati sve prethodne pretpostavke za njegovu pravodobnu primjenu. Naime, provedbeno tijelo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mora osigurati tehničke preduvjete za uspostavu novog poslovnog procesa, odnosno uspostaviti nova programska i organizacijska rješenja. Stoga se u cilju osiguranja pravodobne implementacije predlaže donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O MIROVINSKOM OSIGURANJU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 1.
U Zakonu o mirovinskom osiguranju (Narodne novine, br. 157/13, 33/15, 120/16, 18/18 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 62/18, 115/18 i 102/19) u članku 87. stavcima 2. i 3. brojka: „ 9.“ zamjenjuje se brojkom: „13.“.
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
„5. Mirovinski faktor za obiteljsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena određuje se sukladno stavku 1. točki 13., odnosno stavcima 2. i 3. ovoga članka.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 2.
U članku 90. stavku 7. iza riječi: „osiguranika“ stavlja se zarez i dodaju riječi: „obiteljske mirovine“.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 3.
Članak 99. mijenja se i glasi:
„(1) Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.
(2) Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava („Narodne novine“, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona obustavlja se isplata mirovine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja:
1. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
2. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
3. korisniku mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ovoga Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
4. korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
5. korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona
6. korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovome Zakonu
7. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
8. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovoga Zakona)
9. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
10. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom
11. korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
12. korisniku obiteljske mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
(4) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade.
(5) Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje obustavlja se isplata mirovine.“
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 4.
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike će u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 5.
Ovaj Zakon objavit će se u „Narodnim novinama“, a stupa na snagu 1. rujna 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OBRAZLOŽENJE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Uz članak 1.
Ovim se člankom određuje mirovinski faktor za korisnike obiteljske starosne mirovine za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena. Mirovinski faktor određuje se sukladno stavku 1. točki 13. i stavcima 2. i 3. ZOMO-a, koji propisuju određivanje mirovinskog faktora u slučaju kada obiteljsku mirovinu koristi jedan, dva, tri, četiri ili više članova obitelji pa će se sukladno tome odrediti i mirovinski faktor za vrijeme zaposlenja korisnika obiteljske mirovine.
Dodatno se u stavku 2. i 3. ispravlja omaškom propisano pogrešno pozivanje na točku 9. prilikom prethodne izmjene ZOMO-a, umjesto pravilno točku 13.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Uz članak 2.
Ovom dopunom članka regulira se pravo na najnižu mirovinu korisnicima obiteljske mirovine u slučaju zaposlenja te se propisuje da im u tom slučaju ne pripada pravo na najnižu mirovinu.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Uz članak 3.
Ovim se člankom mijenja članak 99. ZOMO-a na način da se u stavak 3. dodaje točka 12., kojom se proširuje krug osiguranika koji mogu raditi uz isplatu mirovine, na način da se korisnicima obiteljske mirovine, koje u najvećoj mjeri čine udovice/udovci, omogući rad do polovice punog radnog vremena bez obustave isplate mirovine. Time se o mogućuje poboljšanje materijalnog položaja navedenih umirovljenika čija je prosječna mirovina manja od iznosa prosječne mirovine u Republici Hrvatskoj, a ujedno omogućuje osiguravanje deficitarne iskusne radne snage u pojedinim djelatnostima.
Izmjenom članka 99. dodatno je izvršen ispravak pogrešne numeracije zadnja dva stavka unutar članka, što je omaškom propušteno urediti u prethodnoj izmjeni ZOMO-a.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Uz članak 4.
Odredbom se propisuje naknadna procjena učinka propisa. Za nacrte prijedloga zakona, koji nose očekivane velike učinke provodi se puna procjena učinaka propisa. Međutim, u slučajevima kada se zakon donosi radi zaštite interesa Republike Hrvatske, žurnog otklanjanja prijeteće opasnosti od nastanka štete ili zaštite osobitog gospodarskog odnosno socijalnog interesa, takvi zakoni mogu se izuzeti iz tog postupka, uz detaljno navođenje razloga. S obzirom da se radi o osobitom razlogu zaštite socijalnog interesa osjetljive kategorije korisnika obiteljske mirovine, koji se u povećanom riziku od siromaštva, nužna je hitna intervencija u cilju omogućavanja dodatnog prihoda i smanjenju rizika siromaštva. Svrha naknadne procjene učinaka propisa je analizirati postignute rezultate primjene zakona i izravne učinke nastalih primjenom zakona. Kroz naknadnu procjenu analiziraju se postignuti rezultati primjene zakona, obuhvaćaju se informacije što se postiglo primjenom zakona te koji su utvrđeni izravni učinci primjene zakona tako da se iskaže izravna posljedica primjene normi u praksi. S obzirom da se Zakonom u pravni sustav uvodi nova mogućnost korištenja mirovine uz rad te je potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu, predviđena je naknadna procjena učinaka propisa. Također, očekuju se socijalni učinci na korisnike obiteljske mirovine koji će raditi do polovice radnog vremena, što je još jedan razlog koji upućuje na potrebu naknadne procjene.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Uz članak 5.
Ovom odredbom propisuje se objava Zakona u Narodnim novinama i stupanje na snagu 1. rujna 2021. godine. Naime, provedbeno tijelo, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje mora pravovremeno osigurati tehničke preduvjete za uspostavu novog poslovnog procesa te uspostaviti nova složena programska i organizacijska rješenja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
ODNOSNO DOPUNJUJU
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 87.
(1) Mirovinski faktor iznosi za:
1. starosnu mirovinu1,0
2. starosnu mirovinu koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
3. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja s punim radnim vremenom 0,5
4. starosnu mirovinu stečenu prema posebnom propisu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja tih osoba do polovice punog radnog vremena 1,0
5. starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
6. prijevremenu starosnu mirovinu 1,0
7. prijevremenu starosnu mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme zaposlenja do polovice punog radnog vremena 1,0
8. privremenu invalidsku mirovinu koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 0,8
9. invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti1,0
10. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje za vrijeme nezaposlenosti 0,8
11. invalidsku mirovinu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, ako je uzrok bolest ili ozljeda izvan rada 0,5
12. invalidsku mirovinu ostvarenu zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti uzrokovane ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću koja se isplaćuje osiguraniku za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti 0,6667
13. obiteljsku mirovinu u slučaju ako mirovina pripada samo udovici, odnosno udovcu i djeci osiguranika, ili samo roditeljima, ili braći, sestrama i drugoj djeci bez roditelja uzetoj na uzdržavanje, i to ako mirovinu koristi:
– jedan član obitelji 0,7
– dva člana obitelji 0,8
– tri člana obitelji 0,9
– četiri i više članova obitelji 1,0
(2) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca i roditelji osiguranika, mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu i djeci odredi prema stavku 1. točki 9. ovoga članka, a roditeljima ostatak do 1,0. Ako bi udovici, odnosno udovcu i djeci s obzirom na njihov broj mirovinski faktor iznosio 1,0, mirovinski faktor za udovicu, odnosno udovca i djecu iznosi 0,9, a za roditelje 0,1.
(3) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac, djeca ili roditelji i drugi članovi obitelji (brat, sestra i drugo dijete bez roditelja uzeto na uzdržavanje), mirovinski se faktor određuje tako da se udovici, odnosno udovcu, djeci ili roditeljima odredi prema stavku 1. točki 9. ovoga članka, a drugim članovima obitelji – ostatak do 1,0.
(4) Ako pravo na obiteljsku mirovinu ima udovica, odnosno udovac i bivši bračni drug osiguranika, odnosno korisnika mirovine, oboje se, radi određivanja obiteljske mirovine prema ovome Zakonu, smatraju jednim članom obitelji pa im se mirovinski faktor određuje za jednog člana obitelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 90.
(1) Osiguraniku koji ostvaruje mirovinu samo prema odredbama ovoga Zakona, a kojem je mirovina određena prema članku 79. stavcima 1. i 2. i člancima 81. do 88. ovoga Zakona manja od najniže mirovine, odredit će se najniža mirovina.
(2) Najniža mirovina određuje se za svaku godinu mirovinskog staža u visini 100% aktualne vrijednosti mirovine na dan određivanja mirovine.
(3) Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog staža.
(4) Najniža mirovina korisnika invalidske mirovine, čiji je djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti djelomično posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, a djelomično posljedica bolesti ili ozljede izvan rada, određuje se od zbroja najnižih mirovina obračunatih u razmjernom dijelu za slučaj djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti uzrokovanog ozljedom na radu ili profesionalnom bolešću, prema stavku 3. ovoga članka, i razmjernom dijelu za slučaj bolesti ili ozljede izvan rada, prema stavku 2. ovoga članka.
(5) Najniža mirovina korisnika obiteljske mirovine nakon smrti osiguranika, čija je smrt posljedica ozljede na radu ili profesionalne bolesti, određuje se, prema stavku 2. ovoga članka, za 40 godina mirovinskog staža.
(6) Najniža mirovina određuje se uz primjenu polaznog faktora i mirovinskog faktora prema ovome Zakonu.
(7) Korisniku starosne, prijevremene starosne, starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika i invalidske mirovine ostvarene zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti iz članka 56. ovoga Zakona, kao i korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona, najniža mirovina ne pripada za vrijeme zaposlenja ili obavljanja samostalne djelatnosti.
(8) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad iz stavka 7. ovoga članka nakon prestanka zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne djelatnosti, najniža mirovina određuje se odgovarajućom primjenom stavaka 2., 3., 4. i 6. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
Članak 99.
(1) Korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje isplata mirovine se obustavlja.
(2) Korisniku mirovine koji se zaposli u međunarodnoj organizaciji sa sjedištem u državi u kojoj se primjenjuju uredbe Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti ili u instituciji Europske unije na koju se primjenjuje Zakon o prijenosu mirovinskih prava (»Narodne novine«, br. 117/17.), odnosno zastupniku u Europskom parlamentu za razdoblje trajanja mandata u smislu članka 93.a. ovoga Zakona obustavlja se isplata mirovine.
(3) Iznimno od stavka 1. i 2. ovoga članka, mirovina se ne obustavlja:
1. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i nastavi raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
2. korisniku starosne mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu prema člancima 33. i 180. ovoga Zakona i korisniku starosne mirovine koji je tu mirovinu ostvario do stupanja na snagu ovoga Zakona koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
3. korisniku mirovine koji je ostvario starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prema članku 35. ovoga Zakona i nastavio raditi do polovice punog radnog vremena uz izmijenjeni ugovor o radu
4. korisniku starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
5. korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ostvarene do stupanja na snagu ovoga Zakona
6. korisniku invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti ostvarene prema ovome Zakonu
7. korisniku koji obavlja sezonske poslove u poljoprivredi prema propisima o poticanju zapošljavanja i drugim propisima kojima je ovo pitanje uređeno na drugačiji način, odnosno izričito propisano da se ne obustavlja isplata mirovine
8. korisniku koji ostvaruje drugi dohodak, odnosno obavlja drugu djelatnost (članak 17. ovoga Zakona)
9. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena
10. korisniku starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba ili propisu o posebnim pravima iz mirovinskog osiguranja zaposlenika na poslovima razminiranja koji se tijekom korištenja prava zaposli s punim radnim vremenom
11. korisniku prijevremene starosne mirovine koji se tijekom korištenja prava zaposli do polovice punog radnog vremena.
(3) Korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad prema posebnom propisu kojim se uređuju prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, koji prema tom propisu za vrijeme obavljanja dužnosti upravitelja zadruge nije obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje, ne obustavlja se isplata mirovine niti se po toj osnovi ponovno određuje kada poslove upravitelja zadruge obavlja bez plaće i naknade.
(4) Korisniku invalidske mirovine zbog opće nesposobnosti za rad, odnosno zbog potpunog gubitka radne sposobnosti kojemu je ta mirovina prevedena u starosnu mirovinu prema članku 58. stavku 1. i članku 175. stavcima 7. i 8. ovoga Zakona, ako se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje obustavlja se isplata mirovine.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike