PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Zagreb, srpanj 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1., članka 16. i članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (,,Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. SuP-0-1/2014 od 14.01.2014.).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Na snazi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18,115/18 i 98/19) od 9. ožujka 2018. godine.
Primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u praksi je pokazala da postoje zapreke koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
U tijeku primjene Zakona uočeno je da bi propisano postupanje kojim se provodi raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države bilo potrebno pojednostaviti, da je potrebno olakšati i učiniti ekonomičnijim postupak nadzora nad izvršavanjem obveza iz ugovora o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, učiniti efikasnijim i ekonomičnijim postupke nadzora nad provedbom gospodarskih programa. Nadalje, na temelju do sada propisanog postupka za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz šumskogospodarske osnove izdvojen je mali broj takvih površina. Dosadašnjim odredbama Zakona nije se na adekvatan način u praksi mogao ostvariti cilj stvaranja dodatne vrijednosti u proizvodnji kao rezultata raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
U cilju poboljšanja učinkovitosti u provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, potrebno je donošenje predmetnog Zakona.
Donošenjem predmetnoga Zakona postigla bi se učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanja u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, omogućavanja da se obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu utječe na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeni život u ruralnim prostorima.
Predviđena rješenja i posljedice donošenja Zakona
Cilj izrade i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljnjem tekstu: Zakon) je smanjenje administrativnih zapreka kako bi se ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje te bolja i učinkovitija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta.
Zakonom se predlaže elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.
Propisuju se način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima, te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici te je dodan kriterij graničnog zemljišta, ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
Propisano je da se na osobito vrijednom (P1) i vrijednom (P2) poljoprivrednom zemljištu ne može odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje.
Posljedice donošenja Zakona
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona izvršene su korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu zemljišta onim korisnicima koji će se na državnom poljoprivrednom zemljištu baviti proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona je potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 1.875.000,00 kuna s PDV-om,a za potrebe uspostavljanja i razvoja informacijskog sustava za zaštitu i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta te prateće aktivnosti.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, S OBRAZLOŽENJEM
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Članak 1.
U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u članku 3. stavku 2. riječi: „uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta“ brišu se.
U stavku 4. iza riječi: „Zagreb“ briše se točka i dodaju riječi „ili zainteresirana fizička ili pravna osoba.“
Članak 2.
U članku 5. iza stavka stavku 2. točki d) iza riječi „hidroakumulacija“ dodaju se riječi: „osim akumulacije za navodnjavanje“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Zabranjuje se deponiranje, razbacivanje ili bilo koji način primjene na poljoprivrednom zemljištu proizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja u kojima se koristi u cijelosti ili djelomično otpad iz industrije, komunalni otpad ili otpad iz pročistača otpadnih ili industrijskih voda.“
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Članak 3.
U članku 6. stavku 2. iza riječi „hranu“ dodaju se riječi: „(u daljnjem tekstu: HAPIH).
Članak 4.
U članku 7. stavku 1. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama sukladno pravilniku iz stavka 9. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Članak 5.
U članku 8. stavku 1. riječi: „Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH“ a iza riječi: „laboratorij“ brišu se riječi: „koji ovlašćuje ministar.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Podatke iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati HAPIH-u i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka do uspostave informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.“
Članak 6.
U članku 10. stavku 2. iza riječi: „podnose“ riječi: „Ministarstvu i“ brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a.“.
Članak 7.
U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u svrhu zaštite od erozije vodom i vjetrom, su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.“.
Članak 8.
U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose HAPIH-u godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu na obrascu iz članka 10. stavak 3. ovoga Zakona.
Članak 9.
U članku 13. stavku 1. riječ: „nekretnina“ zamjenjuje se riječima: „poljoprivrednog zemljišta“.
U stavku 3. iza riječi: „zemljišta“ riječi: „s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom“ brišu se.
Članak 10.
Iza članka 14. dodaje se novi članak 14.a koji glasi:
„14.a
Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje je u skladu s člankom 87. ovoga Zakona nadležno tijelo rješenjem utvrdilo da se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.
Održavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na trošak vlasnika.
Trošak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu sa službenim cjenikom pravne osobe isporučitelja komunalnih usluga čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.“
Članak 11.
Iza članka 15. dodaje se članak 15.a koji glasi:
„15.a
(1) Pravo na naknadu troškova iz članka 14. ovoga Zakona upisuje se u zemljišne knjige na teret održavanog zemljišta na temelju rješenja nadležnog tijela iz članka 87. ovoga Zakona u korist jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja tereta iz stavka 1. ovoga članka. “.
Članak 12.
U članku 17. stavku 3. riječi: „36. i članka“ brišu se.
Članak 13.
U članku 24. stavku 1. iza riječi: „vrijednosti“ riječ: „tog“ briše se.
Članak 14.
U članku 26. stavku 1. točki g) iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi: „kojom se rješava stambeno pitanje“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je za izgradnju objekata Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđen strateški interes Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se propisuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.“.
Stavak 5. briše se.
Članak 15.
Članak 29. mijenja se i glasi:
„(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u skladu odredbama članaka 17., 58., 72., 73., 75., 77. i 80. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na kojem je nezakonito izgrađena zgrada ozakonjena u postupku propisanom posebnim zakonom kojim je uređeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, raspolaže ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.
(4) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i Ministarstvo ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.
(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.
(7) Zainteresirane osobe mogu dati primjedbe na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Nakon odlučivanja o primjedbama jedinice lokalne samouprave, prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavljaju na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(9) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 8. ovoga članka u roku 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(10) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje
(11) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.
(12) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu potrebno je ishoditi mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.
(13) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu koji može imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(14) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
(15) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.“
Članak 16.
U članku 30. stavci 2. i 3. brišu se.
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.
Članak 17.
Članak 31. mijenja se i glasi:
„ (1)Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od:
- 25 godina za višegodišnje nasade s mogućnošću produljenja za isto razdoblje
- 15 godina za ostale vrste proizvodnje s mogućnošću produljenja za isto
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje višegodišnjih nasada
b) izgradnju građevina.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja.
(5) Javni natječaj za zakup raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup.
(6) Prijedlog Odluke iz stavka 5. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(7) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 5. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
(8) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može u natječaju odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama.
(7) Maksimalna površina iz stavka 6. ovoga članka ne može biti manja od površine najveće katastarske čestice koja je predmet natječaja i veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja koja je predmet natječaja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je površina katastarske čestice koja je predmet natječaja veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja, maksimalna površina može se odrediti u površine te katastarske čestice.
(9) Ako je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u natječaju odredila maksimalnu površinu iz stavka 8. ovoga članka u maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19).
(10) Predmet natječaja mogu biti pojedinačne čestice i/ili proizvodno-tehnološke cjeline.
(11) Proizvodno-tehnološka cjelina iz stavka 10. ovoga članka označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje. Iznimno proizvodno-tehnološka cjelina može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ukoliko se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ukoliko je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove.
(12) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili planirane sustave navodnjavanja i postojeće višegodišnje nasade na tome području.
(13) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.
(14) Poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom ne može biti predmet natječaja za zakup.
(15) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, na temelju sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja.
(16) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu i/ili uvjete zaštite prirode.
(17) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države.
(19) Prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup koju utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 21. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(20) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 19. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
(21) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(22) Članovi Povjerenstva iz stavka 21. ovoga članka, članovi njihovih poljoprivrednih gospodarstava kao i pravne osobe čiji su članovi/osnivači članovi Povjerenstva ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.
(23) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavaka 6. i 19. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.“.
Članak 18.
U članku 32. stavku 1. iza riječi: „zakup dodaju se riječi: „ i Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju provedenog javnog natječaja zakup“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Na javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. ovoga Zakona.“
Članak 19.
U članku 35. stavak 4. briše se.
Stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.
Stavak 6. koji je postao stavak 5. mijenja se i glasi:
„(6) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe.“
Članak 20.
Članak 36. mijenja se i glasi:
„ (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju i ostvarile najveći zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova:
a) dosadašnji je posjednik koji je:
- u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 20 bodova
- u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 10 bodova
b) vrsta proizvodnje kojom se bavi:
- mliječnim govedarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 30 bodova
- stočarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 20 bodova
- na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom i/ili vinogradarskom i/ili povrtlarskom proizvodnjom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom ili se bavi sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom na najmanje 5% površina - 20 bodova
c) ima prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj najmanje 1 godinu do raspisivanja natječaja - 10 bodova
d) u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života - 10 bodova
e) Poljoprivreda mu je primarna djelatnost i nositelj je obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova
f) posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% ukupnih godišnjih prihoda - 5 bodova
g) ima obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu, a nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova
h) članstvo u proizvođačkoj organizaciji priznatoj od strane Ministarstva - 3 boda
i) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja - 3 boda
j) upisan je u Registar poreznih obveznika - 3 boda
k) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 3 boda
l) bavi se ekološkom proizvodnjom i/ili proizvođač čiji proizvodi nose oznaku porijekla-zaštićena oznaka izvornosti i/ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijedla na najmanje 50% površina upisanih u ARKOD - 3 bodova
(2) Fizička ili pravna osoba može ostvariti bodove samo po jednoj alineji iz stavka 1. točke b) ovoga članka.
(3) Ponuditelj ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na proizvodnim cjelinama za koju se natječe a koje su do 10 % veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru. Ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu.
(4) Ponuditelj ne ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. ovoga Zakona.
(5) Ako je u natječaju određenja vrsta proizvodnje razmatraju se samo ponude onih ponuditelja koji su priložili gospodarski program za tu vrstu proizvodnje.
(6) Ponuditeljima iz stavka 1. točke b) računaju se podaci za godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.
(7) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji je za to zemljište ponudio najvišu zakupninu.
(8) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova i ponudilo istu zakupninu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najveću zakupninu.
(9) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Članak 21.
U članku 37. stavku 3. mijenja se i glasi:
„ (3) Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti ili su podignuti trajni nasadi, uvećava se za iznos zakupnine za te objekte odnosno trajne nasade, a iznos zakupnine za objekte i trajne nasade utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.“
Članak 22.
U članku 38. u stavku 8. iza riječi: “godinu“ briše se točka i dodaju se riječi: „na obrascu koji je propisan pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.“
Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) Ministarstvo može sklopiti aneks ugovora iz stavka 1. ovoga članka u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.“
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.
U dosadašnjem stavku 10. koji je postao stavak 11. riječi: „Jedinica lokalne samouprave dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
Članak 23.
Članak 41. mijenja se i glasi:
„Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na  reću osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na treću osobu u sljedećim slučajevima:
a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne slijednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
(4) Ugovor o prijenosu prava i obveza iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupcem, a na ugovor se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.“
Članak 24.
U članku 43. stavku 3. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“
U stavku 4. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“
U stavku 4. točka c) mijenja se i glasi:
„c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“.
U stavku 4. iza točke h) dodaje se točka i) koja glasi:
„i) ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.“.
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
(7) Ako jedinica lokalne samouprave ne postupi u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka ugovor o zakupu će u ime zakupodavca raskinuti Ministarstvo.
Dosadašnji stavci 7.8.i 9. postaju stavci 8.9. i 10.
Stavak 9. koji je postao stavak 10. mijenja se i glasi:
„(9) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi odnosno Ministarstvo dužna je o prestanku i raskidu ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana prestanka odnosno raskida ugovora obavijestiti tijela iz članka 38. stavka 10. ovoga Zakona i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.“
Članak 25.
U članku 48. stavci 6., 7. i 8. brišu se.
Dosadašnji stavci 9.,10.,11.,12.,13. i 14. postaju stavci 6., 7., 8., 9., 10. i 11.
U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 7. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“, broj „11.“ zamjenjuje se brojem „8.“, a iza riječi „garanciju“ dodaju se riječi „upisanu u korist Republike Hrvatske“.
U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 9. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.
U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 10. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.
U dosadašnjem stavku 14. koji postaje stavak 11. riječi: „ i 9.“ brišu se.
Članak 26.
U članku 49. stavak 2. briše se.
Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.
Članak 27.
Članak 50. mijenja se i glasi:
„(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se revalorizacija visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.
(2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,00 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu.
(3) Evidenciju ugovora i naplate po svim ugovorima sklopljenim sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Podaci iz evidencija ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka i podaci iz registra evidencija ugovora i naplate iz stavka 4. ovoga članka nisu javni.
(6) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“
Članak 28.
Članak 51. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kojom su obuhvaćeni i putovi i dvorišta, te kanali i nasipi, ukoliko nisu zaštitne vodne građevine sukladno posebnom propisu o vodama, a namijenjena je obavljanju djelatnosti akvakulture.“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima, te njegovo korištenje kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.
Članak 29.
U članku 52. u stavku 6. iza riječi: „područja ekološke mreže“ dodaju se riječi „i/ili uvjete zaštite prirode“.
Članak 30.
U članku 53. stavku 2. točka b) briše se.
Dosadašnja točka c) postaje točka b).
U stavku 5. riječi: „predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 7. iza riječi: „cjelinu“ dodaju se riječi: „i u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti.“.
Članak 31.
Članak 54. mijenja se i glasi:
„(1) Na temelju ugovora o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture za svo vrijeme trajanja zakupa.
(2) Za ribnjake čija se tehnološka cjelina sastoji od dijela u državnom vlasništvu i dijela u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe, ugovorom o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture i za privatni dio ribnjaka, odnosno za cjelokupnu tehnološku cjelinu ribnjaka za ukupno vrijeme trajanja zakupa.
(3) Sastavni dio ugovora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su vodopravni uvjeti koje u postupku raspisivanja javnog natječaja za zakup ribnjaka na zahtjev Ministarstva izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama i uvjeti zaštite prirode u skladu sa propisom iz područja zaštite prirode.
(4) Za ribnjake i druga uzgajališta vodenih organizama koji su u cijelosti u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba, pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture stječe se na temelju vodopravnih uvjeta koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama.
(5) Za stečeno pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture plaća se naknada za korištenje voda, koja se obračunava i naplaćuje u skladu s pravilnikom iz članka 37. stavka 2. Zakona, a prihod je Hrvatskih voda.
(6) Za ribnjake u zakupu naknada za korištenje voda je sastavni dio zakupnine te se prihod od zakupnine umanjuje za naknadu za korištenje voda.
(7) Odredbe članaka 34. do 42. i članaka 44. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup ribnjaka.
(8) Sadržaj zahtjeva i dokumentaciju za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.
Članak 32.
U članku 56. stavku 3. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi.
U stavku 7. točki a) podtočki 2. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup.
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Prijedlog odluke iz stavka 5. i 8. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
U stavku 10. brojevi: „5. i 8. “ zamjenjuju se brojem: „9“.
U stavku 13. iza riječi: „ područje ekološke mreže“ dodaju se riječi: „i/ili uvjete zaštite prirode“.
U stavku 17. riječi: „Sadržaj zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za raspisivanje“ zamjenjuju se riječima: „ dokumentaciju i postupak za provođenje“.
Članak 33.
U članku 57. stavku 1. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.
U stavku 4. iza riječi: „zemljišta,“ dodaju se riječi: „zakupu ribnjaka“.
U stavku 7. riječi: „ i članka 51.“ brišu se.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 60. stavka.4. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva.“
Članak 34.
U članku 58. stavak 11. mijenja se i glasi:
„ (11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.“
Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
“(12) Ako se na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu poljoprivrednog zemljišta ili stalni sudski procjenitelj u skladu s propisom o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.“.
Članak 35.
U članku 59. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 20 % ako su na zemljištu podignuti trajni nasadi.
(5) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru i zemljišnoj knjizi sa stvarnim stanjem.“
Članak 36.
U članku 60. stavci 5., 6., 7. i 8. brišu se.
Članak 37.
Članak 61. mijenja se i glasi:
„(1) Javni natječaj za prodaju raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju.
(2) Prijedlog Odluke iz stavka 1. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(3) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.“
Članak 38.
U članku 63. stavci 3., 5., 6. i 7. brišu se.
Članak 39.
Članak 64. mijenja se i glasi:
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji je posjednik koji je u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu
b)vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem pri čemu je površina čestice vlasnika poljoprivrednog zemljišta jednaka ili veća od površine državnog poljoprivrednog zemljišta te se postupkom prodaje okrupnjava zemljište vlasnika.
(2) Fizička ili pravna osoba ima pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je za to zemljište ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
(3) Ako nema ponuditelja iz stavka 1. ovoga članka najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ispunjava uvjete za sudjelovanje u natječaja a ponudio je najvišu kupoprodajnu cijenu.
(4) Ako je više ponuditelja iz stavka 3. ovoga članka ponudilo istu kupoprodajnu cijenu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu.
(5) Postupak javnognadmetanja iz stavka 4. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavak. 3 ovoga Zakona.
Članak 40.
U članak 65. stavak 1. mijenja se i glasi.
„(1) Prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za prodaju koju utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.“
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(2) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 19. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.“
Dosadašnji stavak 3. briše se.
Članak 41.
Članak 71. briše se.
Članak 42.
U članku 72. stavku 1. riječi: „ tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, u slijedećim slučajevima:“ zamjenjuju se riječima: „ cijeni koja se utvrđuje na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta:“
U stavku 1. iza točke c) dodaju se točka d), e) i f) koje glase:
„d) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je manja od jednog hektara
e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice je veća od jednog hektra pri čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.“
f) za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, a površina katastarske čestice koja se prodaje manja je od površine zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva.“
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:
(2) Odredba stavka 1. točka a) ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore o privremenom korištenju.
(3) Iznimno, ako je podnositelj zahtjeva iz stavka 1., točke a) ovoga članka na temelju ugovora podigao višegodišnji nasad, u kupoprodajnu cijenu ne uračunava se vrijednost podignutog trajnog nasada.
(4) Ako je više suvlasnika na čestici iz stavka 1., točke d) i e) ovoga članka, za otkup suvlasničkog udjela podnosi se zajednički zahtjev.“
Stavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9., 10.,11 i 12.
Stavak 9. koji je postao stavak 12. mijenja se i glasi:
„(12) Postupak javnognadmetanja iz stavka 7. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavak 3. ovoga Zakona.“
Članak 43.
U članku 73. stavku 2. broj: “25“ zamjenjuje se brojem: “10“.
U stavku 4. iza riječi: „države“ dodaju se riječi „uključujući i površine koje su istom ponuditelju dane na korištenje bez javnog natječaja do stupanja na snagu ovoga Zakona.“
Članak 44.
Naslov iznad članka 75. briše se.
Članak 45.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.
(2) U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate naknade za korištenje i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.
(3) Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove utvrđuje se na temelju Uredbe iz članka 37. ovoga Zakon, u iznosu dvostruke početne cijene po hektaru za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području na kojem se zemljište nalazi .“
Članak 46.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„Za poljoprivredno zemljište iz članka 75. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivrede inspekcije raspisati javni natječaj na temelju Programa raspolaganja u skladu s odredbama ovoga Zakona.“
Članak 47.
Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi:
„Članak 82.a
(1) Iznimno, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.
(2) Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.
(3) Na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države.
(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prijenosu prava vlasništva.“
Članak 48.
U članku 83. stavku 1. riječi: „Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
U stavku 2. riječi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
Stavak 4. briše se.
Stavak 5. postaje stavak 4.
Članak 49.
U članku 84. stavku 1. iza riječi: „fond “ riječi: „poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Zemljišni fond)“ brišu se.
Članak 50.
U članku 87. stavku 2. iza riječi: „Ministarstvo“ briše se točka i dodaju riječi: „nadležnom općinskom državnom odvjetništvu i jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.“.
Članak 51.
U članku 89. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora, donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu, Sektoru za drugostupanjski upravni postupak, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.“
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.“
Članak 52.
U članku 91. stavak 1. iza riječi: „vrijednost“ riječi: „( članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona)“ zamjenjuju se riječima: „(članak 4. stavci 1., 2. i 5. ovoga Zakona)“.
Članak 53.
U članku 93. stavku 1. iza riječi: „umanjena“ riječi: „ članak 9. stavak 1. ovoga zakona) zamjenjuju se riječima: „(članak 5. stavak 2. i 3. i članak 9. stavak 1. ovoga zakona“.
Članak 54.
U članku 95. stavku 1. iza riječi: „Zakona)“ riječi: „i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona)“ brišu se.
Članak 55.
U članku 96. stavak 1. točka a) iza riječi: „proizvodnju“ riječi: „( članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)“ mijenjaju se i glase: „( članak 4. stavak 4. i 5. ovoga Zakona)“.
Članak 56.
U članku 98. stavku 1. riječ: „poziva“ zamjenjuje se riječju: „natječaja“.
U stavku 2. iza riječi: „obustavljaju se“ riječi: „osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka
51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.“ brišu se.
Stavak 4. mijenja se i glasi: “Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište i ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave, osim izmjene ugovora o zakupu za ribnjake i ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake koje provodi Ministarstvo.“
Stavci 5. i 6. brišu se.
Dosadašnji stavci 7., 8.,9.,10.,11.,12.,13.,14. i 15 postaju stavci 5.,6.,7.,8.,9.,10.,11.,12. i 13.
U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 10. iza riječi: „(»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „ i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19), a iza broja: „54.“ riječi: „stavka 3.,4.,5. i 7.“ brišu se.
U dosadašnjem stavku 15. koji postaje stavak 13. iza riječi: „Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).“.
Članak 57.
U članku 100. stavku 1. iza riječi: „dugogodišnjem zakupu“ dodaju se riječi: „zakupu za ribnjake i“.
U stavku 2. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučajevima iz članka 60. stavka.4. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva
Članak 58.
U članku 104. iza riječi: „odredbe“ dodaju se riječi: „članka 38. stavka 8.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 59.
(1) Započeti postupci iz članaka 31. i 59. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19) dovršit će se po odredbama toga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Započeti postupci koji se ne dovrše u roku iz stavka 1. ovoga članka, obustavljaju se.
(3) Započeti postupci iz stavka 1. i 2. ovoga članka su postupci za koje je donesena odluka o raspisivanju natječaja za zakup/prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Članak 60.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su Program iz članka 29. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dužne su u roku iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu dostaviti obavijest da na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koje su dobile suglasnost na Program do stupanja na snagu ovoga Zakona dužne su raspisati natječaj, u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može donijeti programa odnosno raspisati natječaj i nakon isteka roka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka u slučaju opravdanih razloga ili više sile uz suglasnost Ministarstva.
(5) Ako jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne postupaju u skladu s odredbama stavaka 1. i 3. ovoga članka ili ne provode odredbe ovoga Zakona odnosno ne obavljaju raspolaganje i poslove iz svoje nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, raspolaganje i proslove iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave odnosno grada Zagreba preuzima ministarstvo.
(6) Sredstava ostvarena od raspolaganja sukladno stavku 5. ovoga članka prihod su državnog proračuna 90% i proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi 10 % .
Članak 61.
(1) U postupcima za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) za predlaganje zamjenskog zemljišta u skladu s Programom, nadležne su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(2) Vrijednost oduzetog i zamjenskog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
(3) Eventualne troškove parcelacije u postupku povrata plaćaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, u skladu s člankom 49. stavkom 1. i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).
(4) Iznimno, u slučaju iz članka 60. stavak 5. ovoga Zakona, troškove iz stavka 3. ovoga članka, snosi Ministarstvo.
Članak 62.
(1) Za ugovore o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu i dugogodišnjem zakupu koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, koncesionari odnosno zakupnici dužni su u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu dostaviti Gospodarski program ili ako isti ne posjeduju, izraditi novi Gospodarski program izrađen u skladu s odredbama ugovora i članka 19. ovoga Zakona kojim se mijenjaju odredbe članka 35. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).
(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je izraditi aneks ugovoru iz stavka 1. ovoga članka te isti evidentirati u skladu s odredbama pravilnika o načinu vođenja registra evidencije ugovora i naplate.
(3) Ako korisnik ili zakupnik ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i ne potpiše aneks ugovora iz stavka 2. ovoga članka, ugovor se smatra raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu ugovora.
Članak 63.
(1)Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine “, broj 65/19 ).
(2) Postupci revalorizacije započeti u skladu s Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine “, broj 65/19 ) obustavljaju se.
Članak 64.
Do uspostave sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja iz članka 17. stavka 15. ovoga Zakona kojim se mijenjaju odredbe članka 31. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19)., podaci o pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje utvrđuje se na temelju prethodne analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorija.
Članak 65.
(1) Za ugovore o služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu, a koje je u skladu s odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12 i 94/14.) postalo poljoprivredno zemljište, može se Ministarstvu podnijeti zahtjev za smanjenje površine u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, odnosno površini koja je privedena namjeni, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ako ovlaštenik služnosti zatraži smanjenje površine iz stavka 1. ovoga članka, nema prava na povrat uplaćene naknade za služnost u skladu s ugovorima o služnosti na šumi i šumskom zemljištu.
(3) Izmjene ugovora iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.
Članak 66.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Omogućuje se izdvajanje iz šumskogospodarske osnove i zemljište čiji su troškovi krčenja i privođenja namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta.
Uz članak 2.
Radi zaštite tla od onečišćenja dodana je odredba da se zabranjuje odbacivanje i privremeno skladištenje komunalnog i svakog drugog otpada koji nije rezultat poljoprivredne proizvodnje i onečišćujućih tvari industrijskog porijekla. Iz pojma oštećenja zemljišta prenamjenom u koju spada i hidromelioracija izuzimaju se akumulacije za navodnjavanje.
Uz članak 3.
Skraćuje se naziv Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u HAPIH.
Uz članak 4.
Propisuje se da se Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama radi lakšeg pristupa informaciji korisnicima.
Uz članak 5.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 6.
Propisuje se da se Izvješće o provedbi agrotehničkih mjera, podnosi u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a. radi administrativnog rasterećenja.
Uz članak 7.
Dopunjena je odredba i dodane su mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom ( održavanje suhozida i rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja).
Uz članak 8.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 9.
Propisuje se da troškove procjene tržišne cijene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje sudski procjenitelj za procjenu poljoprivrednog zemljišta , a ne sudski procjenitelj za nekretnine.
Uz članak 10.
Propisuje se da je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje utvrđeno da je zapušteno i ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju na trošak vlasnika.
Uz članak 11.
Naknada troškova održavanja zapušteno privatnog zemljišta čiji su vlasnici poznati upisuje se u zemljišnu knjigu kao teret.
Uz članak 12.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 13.
definira se kod izračuna naknade za promjenu namjene uzima prosječna vrijednost zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Uz članak 14.
Propisuje se da se investitor oslobađa plaćanja naknade za promjenu namjene kada se grade objekti koji proglašeni strateškim interesom RH.
Uz članak 15.
Definira se postupak donošenja programa pri čemu se jasnije definira i skraćuje postupak. Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja.
Uz članak 16.
Brišu se odredbe koje se odnose na ograničenje maksimalne površine u Programu raspolaganja koja se može dati u zakup.
Uz članak 17.
Definira se postupak raspisivanja natječaja za zakup pri čemu se jasnije definira i skraćuje postupak. Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja .propisuje se da se u javnom natječaju za zakup za pojedina zemljišta koja su pogodna za podizanje trajnih nasada može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje uz prethodnu analizu zemljišta i preporuke referentnog laboratorija . Mijenja se rok zakupa ( 25 za višegodišnje nasade i 15 god za ostale vrste proizvodnje).
Uz članak 18.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o izboru najpovoljnije ponude na natječaju za zakup.
Uz članak 19.
Mijenja se odredba o sadržaju gospodarskog programa ( kao dio programa dodane je dio tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno primitaka i izdataka za fizičke osobe).
Uz članak 20.
Propisuju se način utvrđivanja najpovoljnijeg ponuditelja na natječaju za zakup pri čemu prednost ostvaruje ponuditelj s najvećim zbrojem bodova.
Uz članak 21.
Propisuje se način utvrđivanja zakupnine.
Uz članak 22.
Propisuje se da Ministarstvo može sklopiti aneks ugovora o zakupu u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
Uz članak 23.
Mijenjaju se odredbe koje se odnose na prijenos prava i obveze iz ugovora o zakupu na način da se prijenos može izvršiti samo u slijedećim slučajevima:
a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne slijednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
Uz članak 24.
Jasnije su propisani slučajevi za raskid ugovora a vezano za izvršenje gospodarskog programa
Dodan je kao razlog za raskid i slučaj kada zakupnik ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.
Uz članak 25.
Briše se odredba da za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nije uređeno zemljišnoknjižno stanje i dano je u zakup, zakupnik je dužan i ovlašten izvršiti ili pokrenuti postupak za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja.
Uz članak 26.
Briše se dio odredbe koji se odnosi na slučajeve u kojima županija preuzima raspolaganje od JLS pri čemu sredstva koja su prihod JLS pripadaju županiji i prebacuje u završne odredbe u izmijenjenom obliku.
Uz članak 27.
Propisano je da će jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provesti revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja.
Uz članak 28.
Dopunjena je odredba da proizvodno tehnološku cjelinu ribnjaka čine i kanali i nasipi, te da se ribnjaci mogu koristiti kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.
Uz članak 29.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 30.
Propisuje se da Povjerenstvo za zakup za ribnjake imenuje ministarstvo s obzirom da isto provodi natječaj za zakup ribnjaka.
Briše se kriterij za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za zakup ribnjaka po kriteriju ukupne proizvodnje u evidenciji o ovlaštenicima povlastice za akvakulturu koju vodi Ministarstvo.
Uz članak 31.
Jasnije je definiraju odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava korištenja kopnenih voda kod zakupa ribnjaka.
Uz članak 32.
Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja na natječaju za zakup zajedničkih pašnjaka.
Uz članak 33.
Propisuje se da se ugovori o privremenom korištenju mogu sklopiti samo jednokratno i da se isto odnosi i na zakup ribnjaka. Iznimno se mogu produljiti više puta u slučajevima više sile.
Uz članak 34.
Propisuje se da se vrijednost zemljišta u postupcima zamjene utvrđuje iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Također, propisuje se da ukoliko se na poljoprivrednom zemljišnu nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.
Uz članak 35.
Propisuje se da se Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta u javnom natječaju za prodaju uvećava se ukoliko su na zemljištu podignuti trajni nasadi. Vrijednost trajnih nasada podignutih na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u iznosu utvrđene prodajne cijene uvećane za 20%.
Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.
Uz članak 36.
Briše se veličina koja može biti predmet prodaje te se brišu odredbe koje se odnose na postupanje kupca sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištem.
Uz članak 37.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o raspisivanju natječaju za prodaju.
Uz članak 38.
Brišu se odredbe koje se odnose na gospodarski program kao sastavni dio ponude na natječaju za prodaju, sadržaj i obrazac gospodarskog programa.
Uz članak 39.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici te je dodan kriterij graničnog zemljišta, ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
Uz članak 40.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o izboru najpovoljnije ponude za prodaju.
Uz članak 41.
Briše se odredbe koje se odnose na ograničenja na zemljištu koje je prodano.
Uz članak 42.
Propisano je da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno može prodati izravnom pogodbom po cijeni koja se utvrđuje se temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Propisani novi slučajevi kada je moguće prodati zemljište izravnom pogodbom i to: d)za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je manja od jednog hektara
(e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je veća od jednog hektara pri čemu je čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.
Uz članak 43.
Propisano je da se u površinu koja se može bez javnog natječaja dati znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama, ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb uključuju i površine koje su istom ponuditelju dane na korištenje bez javnog natječaja do stupanja na snagu ovoga Zakona. Smanjuje se rok korištenja sa 25 god na10 godina.
Uz članak 44.
Briše se podnaslov razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Uz članak 45.
Propisuje se da korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.
U slučaju nezakonitog korištenja poljoprivrednog jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate zakupnine i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.
Uz članak 46.
Propisuje se da je za poljoprivredno zemljište koje se neovlašteno koristi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivrede inspekcije raspisati javni natječaj na temelju Programa raspolaganja sukladno odredbama ovog Zakona.
Uz članak 47.
Dodaje se novi članak 82 a. kojim se propisuje da iznimno, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina. Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.
Uz članak 48.
Propisuje se da jedinica lokalne samouprave umjesto ministarstva nadležna za provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi te dostavu nadležnom državnom odvjetništvu prijedlog za uknjižbu prava vlasništva države na nekretninama koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Uz članak 49.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 50.
Zapisnik o povredama utvrđenim u inspekcijskom nadzoru dostavlja se osim Ministarstvu i nadležnom općinskom državnom odvjetništvu i jedinici lokalne samouprave.
Uz članak 51.
Dodane su odredbe kojima se propisuje mogućnost ulaganja žalbe na rješenje poljoprivrednog inspektora.
Članka 52.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 53.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 54.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 55.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 56.
Propisuje se da se obustavljaju zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.
Propisuje se da izmjene ugovora o zakupu, do stupanja na snagu ovog Zakona provode jedinice lokalne samouprave sukladno ovom Zakonu.
Brišu se odredbe stavka 5.i 6. koje glase
(5) Ako kupac poljoprivrednog zemljišta temeljem Ugovora o prodaji sklopljenih na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) plaća kupoprodajnu cijenu obročno i platio je do 50% kupoprodajne cijene, preostali iznos može platiti u cijelosti uz 15% popusta.
(6) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom ili na javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), prema odredbama ovoga Zakona.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 57.
Propisuje se da ugovore o privremenom korištenju koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), a istječu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu jednokratno produljiti na rok od dvije godine, odnosno do raspisivanja javnog natječaja sukladno odredbama ovoga Zakona kako bi se što prije raspisali natječaji za to zemljište , osim u slučaju više sile.
Uz članak 58.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 59.
Propisuje se da će se postupci započeti po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19) dovršit po odredbama tog zakona u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu zakona, u protivnom se obustavljaju.
Uz članak 60.
Propisuje rokove za donošenje programa raspolaganja i raspisivanje natječaja, te da u slučaju da jedinica lokalne samouprave ne donese program raspolaganja i ne raspiše natječaj, Ministarstvo preuzima raspolaganja i sredstva od raspolaganja koja su prihod jedinica lokalne samouprave.
Uz članak 61.
Propisuje se da u postupci za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) za predlaganje zamjenskog zemljišta sukladno Programu, nadležne su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
Vrijednost oduzetog i zamjenskog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Eventualne troškove parcelacije u postupku povrata snose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Uz članak 62.
Propisuje se da se za ugovore o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji imaju odredbu o gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, koncesionari odnosno zakupnici dužni su u roku od 3 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu dostaviti gospodarski program ili ukoliko isti ne posjeduju izraditi novi gospodarski program
Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je izraditi aneks ugovora te isti evidentirati sukladno odredbama pravilnika o evidenciji državnog poljoprivrednog zemljišta.
Ukoliko korisnik ili zakupnik ne izradi program i/ili ne sklopi aneks ugovora, ugovor se raskida.
Uz članak 63.
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike ( „Narodne novine“, br. 65/19).
Postupci revalorizacije započeti u skladu s Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („ Narodne novine “, broj 65/19 ) obustavljaju se.
Uz članak 64.
Propisuje se da se do uspostave sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja podaci o pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje utvrđuje na temelju prethodne analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorija.
Uz članak 65.
Propisuje se da se za ugovore o služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu, a koje je sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 94/14.) postalo poljoprivredno zemljište može se Ministarstvu podnijeti zahtjev za smanjenje površine sukladno stvarnom stanju na terenu odnosno površini koja je privedena namjeni, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 66.
Propisuje se stupanje na snagu Zakona.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 3.
(1) Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Pojedino zemljište izvan građevinskog područja koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(3) Hrvatske šume d. o. o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba procjenjuju troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(5) Fizičke i pravne osobe mogu jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu podnijeti prijedlog za podnošenje zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Pojedino zemljište izvan građevinskog područja za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(7) Za zemljište iz stavka 6. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 5.
(1) Radi omogućavanja proizvodnje hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja u smislu umanjenja i/ili gubitka proizvodne sposobnosti za poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: oštećenja poljoprivrednog zemljišta).
(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:
a) degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških obilježja)
b) onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, pesticidi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi)
c) premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje otpadom ili drugim tlom)
(3) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatraju se i biljni ostaci od uzgoja kultiviranih biljaka ako su ostavljeni na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad, kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu, na način protivan propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.
(4) Koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu ministar propisuje pravilnikom.
Članak 6.
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja:
a) provodi se utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta
b) provodi se trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring – kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških)
c) vodi se informacijski sustav za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.
Članak 7.
(1) Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav) ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida.
(2) Praćenje stanja iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ovlašteni laboratoriji koje rješenjem na rok od četiri godine ovlasti Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva koje imenuje ministar.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Postupak ovlašćivanja pokreće se na temelju pisanog zahtjeva laboratorija Ministarstvu.
(5) Laboratoriji koji podnose zahtjev iz stavka 4. ovoga članka trebaju zadovoljavati prostorne uvjete, posjedovati odgovarajući osposobljen stručni kadar i tehničku opremu za provedbu ispitivanja te sudjelovati u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima.
(6) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa.
(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 8.
(1) Kontrolu provedbe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta po službenoj dužnosti provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (na terenu i u laboratoriju) kao referentni laboratorij koji ovlašćuje ministar.
(2) Sve podatke o oštećenju poljoprivrednog zemljišta iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate svih laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (monitoring i ispitivanja plodnosti tla), informacijski sustav za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, dokumentaciju i sadržaj zahtjeva te detaljne uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji, zadaće referentnog laboratorija, kao i obveze laboratorija i institucija te način provedbe kontrole propisuje ministar pravilnikom.
Članak 10.
(1) Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 11.
(1) Agrotehničkim mjerama, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.
Članak 12.
(1) Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 13.
(1) Ministarstvo u ime i za račun Republike Hrvatske može radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta otkupiti privatno poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar proizvodno-tehnološke cjeline ili graniči s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja.
(2) Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka može se otkupiti na prijedlog vlasnika ili na prijedlog Ministarstva.
(3) Ministarstvo u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku o kupnji poljoprivrednog zemljišta te sklapa ugovor o prodaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom.
(4) Kupljeno poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka vlasništvo je Republike Hrvatske i njime raspolaže jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
Članak 17.
(1) Zemljište iz članka 16. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području to zemljište nalazi daje u zakup uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja na rok do deset godina, s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.
(2) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom dužno je dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(3) Na davanje u zakup zemljišta iz članka 16. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 31. – 36. i članka 38. ovoga Zakona.
(4) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području to zemljište nalazi dužan je ugovore o zakupu za zemljište iz stavka 1. ovoga članka dostavljati ministarstvu nadležnom za upravljanje državnom imovinom.
Članak 24.
(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana obuhvaćeno je granicama građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 50% od prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana obuhvaćeno je granicama građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 70% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(3) Za poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje se u iznosu od 5% prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(5) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 50% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Članak 26.
(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 23. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu
b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu
c) pri gradnji prometne infrastrukture
d) pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture
e) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata i za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
f) pri gradnji građevina za znanstveno-nastavne djelatnosti, zdravstvo i ustanove socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska i županija
g) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m 2 ako se gradi unutar građevinskog područja
h) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ili jedinica područne (regionalne) samouprave investitor gradnje
i) pri gradnji stambenih objekata poticane stanogradnje.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i prilikom ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu.
(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade.
(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležno upravno tijelo.
(5) Primjerak rješenja iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
Članak 29.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2) Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje uz suglasnost Ministarstva.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.
(4) Programima se ne mogu umanjivati proizvodno-tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje, osim iznimno za dodjelu zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine. U smislu ovoga Zakona proizvodno-tehnološka cjelina označava dio katastarske čestice, jednu katastarsku česticu, skup dijelova katastarskih čestica ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.
(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici općine i grada odnosno Grada Zagreba.
(7) Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba.
(8) O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba dužna je odlučiti u roku od 30 dana.
(9) Nakon odlučivanja o prigovorima jedinice lokalne samouprave Program s popratnom dokumentacijom dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(10) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 9. ovoga članka u roku od 15 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku 15 dana, smatra se da nema primjedbi.
(11) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 9. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(12) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa na koji je Ministarstvo dalo suglasnost.
(13) Za Program u čijem se obuhvatu nalazi područje ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(14) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
(15) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.
Članak 30.
(1) Program iz članka 29. ovoga Zakona treba sadržavati:
– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave
– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave i vrstu proizvodnje na istom
– površine određene za povrat i za zamjenu kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
– površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
– površine određene za zakup
– površine određene za zakup za ribnjake
– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka
– površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb određuje u svom Programu ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(3) U maksimalnu površinu iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Minirane površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju biti posebno označene i mogu se predvidjeti za zakup.
(5) Površine na kojima je izgrađen sustav podzemne odvodnje i one na kojima se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja i one na kojima postoji višegodišnji nasad moraju biti posebno označene.
(6) Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utvrđuje se prema službenim podacima katastra, zemljišnih knjiga i druge dokumentacije.
Članak 31.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada
b) izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja.
(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi, o čemu je jedinica lokalne samouprave dužna obavijestiti županiju i Ministarstvo odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba o čemu je dužna obavijestiti Ministarstvo.
(6) Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, natječaj za zakup može se raspisati za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica ili ako je predmet zakupa ribnjak.
(8) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili buduće sustave navodnjavanja, sustav podzemne odvodnje i višegodišnje nasade na tome području.
(9) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve i očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.
(10) Iznimno natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
(11) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom nadležno je za uređenje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države na kojem su nezakonito izgrađene zgrade ozakonjene temeljem posebnog propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uz suglasnost Ministarstva.
(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) pri čemu jedinice lokalne samouprave istu dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i suglasnost Ministarstvu, a Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(13) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(14) Članovi Povjerenstva iz stavka 13. ovoga članka kao i članovi njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup i prodaju koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.
(15) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku 30 dana, smatra se da nema primjedbi.
(16) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
Članak 32.
(1) Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2) Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakup, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Članak 35.
(1) Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.
(2) Sudionik javnog natječaja za zakup ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagala.
(3) Zajednička ponuda ponuditelja na natječaju za zakup smatra se nevažećom.
(4) Ako ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude na javnom natječaju za zakup je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).
(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.
(7) Gospodarski program podnosi se na obrascu čiji sadržaj ministar propisuje pravilnikom.
Članak 36.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke, bavi se stočarskom proizvodnjom, ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, a ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu, koji se računa za proizvodnu godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.
Kada ponuditelj ostvaruje prednost po ovom kriteriju, a proizvodna cjelina za koju se natječe je veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru, ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu. Ponuditelj ne ostvaruje pravo prvenstva po ovom kriteriju za površine koje su za više od 10% veće od njegovih trenutačnih potreba
b) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao ili dosadašnji posjednik koji je vlasnik višegodišnjeg nasada na zemljištu za koje se raspisuje javni natječaj i u mirnom je posjedu tog zemljišta najmanje pet godina do objave javnog natječaja
c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisan u Upisnik poljoprivrednika, ima sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
e) fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
f) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
g) fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom
h) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
(2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu:
a) imaju ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura
b) pravna ili fizička osoba koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom sljedećim redoslijedom:
1. povrtlarstvom
2. voćarstvom (osim oraha)
3. vinogradarstvom
4. maslinarstvom
c) pravna ili fizička osoba koja se bavi sjemenskom proizvodnjom
d) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje SSS
e) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja
f) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
g) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.
(3) Fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo prvenstva zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
(4) Pri utvrđivanju uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina iz stavka 1. točke a) ovoga članka za ponuditelja koji je pravna osoba uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sve s njim povezane fizičke i pravne osobe.
(5) Iznimno, kriterij iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuje se prilikom utvrđivanja prava prvenstva na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. stavku 8. ovoga Zakona.
Članak 37.
(1) Početna zakupnina za zakup utvrđuje se prema površini i kulturi katastarske čestice te jediničnoj zakupnini prikazanoj po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama, a za Grad Zagreb po katastarskim općinama i katastarskim kulturama.
(2) Jediničnu zakupninu iz stavka 1. ovoga članka i način izračuna početne zakupnine za zakup Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom.
(3) Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti uvećava se za iznos zakupnine za te objekte, a iznos zakupnine za objekte utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.
Članak 38.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup, općinski načelnik odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu u pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu, u dijelu koji se odnosi na cijenu i predaju posjeda, mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje postupak ovrhe te ovlasti i način rada javnog bilježništva.
(3) Nacrti ugovora o zakupu moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi. Ako županijsko državno odvjetništvo izda negativno mišljenje, ugovor o zakupu ne može se sklopiti.
(4) Nadležno županijsko odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(6) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom se smatra da je odustao od ponude.
(7) Gospodarski program iz članka 35. stavka 5. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.
(8) Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.
(9) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Ministarstva.
(10) Jedinica lokalne samouprave dužna je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu, odnosno Grad Zagreb dužan je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.
Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na drugu osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na drugu osobu u sljedećim slučajevima:
a) za slučaj promjene nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzrokovanog umirovljenjem, trajnom nesposobnošću za rad ili nemogućnošću obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja, a u slučaju njegove smrti na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
b) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja, dosadašnjeg člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je mlađi od 40 godina, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
c) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja koji je njegov srodnik u prvom, odnosno drugom nasljednom redu, a daroprimatelj je svih njegovih gospodarskih objekata i poljoprivrednog zemljišta, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
d) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
e) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na obrt čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
f) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
g) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
h) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
i) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
j) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Ministarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u postupku nesolventnosti stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji
k) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Ministarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu nastalu pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema zakonima kojima se uređuju trgovačka društva i zadruge
l) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
(4) Aneks ugovora iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupcem, a na aneks ugovor odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) Ugovor o zakupu prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.
(2) Ugovor o zakupu može se u svako vrijeme sporazumno raskinuti.
(3) Ugovor o zakupu raskida se ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koristi suprotno odredbama ugovora ili ovoga Zakona.
(4) Ugovor o zakupu raskida se ako zakupnik:
a) ne plati zakupninu do kraja prosinca tekuće godine, osim u slučaju više sile ili drugih nepredviđenih okolnosti koje nisu krivnja zakupnika
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar
c) ne ostvaruje ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu dvije godine uzastopno od dana sklapanja ugovora, osim u slučaju više sile
e) daje zakupljeno zemljište u podzakup ili prenese prava i obveze na treću osobu bez suglasnosti Ministarstva
f) bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta
g) obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti
h) ne iskrči poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.
(5) Zakupodavac će raskinuti ugovor o zakupu ako nakon otvaranja stečajnog postupka zakupnik kao stečajni dužnik ne nastavi korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(6) U slučajevima iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi će u ime zakupodavca raskinuti ugovor o zakupu.
(7) Ugovor o zakupu smatra se raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu zakupniku. U obavijesti će se odrediti rok u kojem zakupnik ima pravo skinuti usjeve, odnosno plodove, odnosno izloviti uzgojene vodene organizme iz ribnjaka.
(8) U slučaju iz stavaka 1. – 4. ovoga članka zakupnik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o zakupu, odnosno po skidanju usjeva, odnosno plodova, odnosno izlovu uzgojenih vodenih organizama iz ribnjaka predati zemljište u posjed vlasniku putem Povjerenstva iz članka 39. ovoga Zakona.
(9) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi dužna je obavijest o prestanku i raskidu ugovora o zakupu dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo, Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu, odnosno Grad Zagreb dužan je obavijest o prestanku i raskidu ugovora o zakupu dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo, Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu.
Članak 48.
(1) Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup zakupnina se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik.
(2) Troškove razminiranja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove razminiranja. Ako su troškovi razminiranja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova razminiranja.
(3) Zakupnik je dužan poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o zakupu i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.
(4) Zakupnik nema pravo na naknadu troškova razminiranja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ako se ugovor o zakupu raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.
(5) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana razminiranja.
(6) Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nije uređeno zemljišnoknjižno stanje i dano je u zakup, zakupnik je dužan i ovlašten izvršiti ili pokrenuti postupak za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima usklađenja zemljišnoknjižnog stanja. Ako su troškovi usklađenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova usklađenja.
(7) Jedinica lokalne samouprave i Ministarstvo osigurat će zakupcu iz stavka 6. ovoga članka punomoć, suglasnost i podloge potrebne za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja u korist Republike Hrvatske.
(8) Ako zakupnik ne uskladi zemljišnoknjižno stanje u roku iz stavka 6. ovoga članka, ugovor se raskida.
(9) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zakupnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja. Ako su troškovi krčenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.
(10) Za osiguranje izvršenja ugovorne obveze iz stavka 9. ovoga članka u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje iz stavka 11. ovoga članka, za poljoprivredno zemljište površine veće od 10 ha, zakupac koji je pravna osoba je dužan predati obvezujuće pismo namjere banke uz ponudu, a pri sklapanju ugovora davatelju zakupa položiti bankovnu garanciju, a zakupac koji je fizička osoba dužan je pri sklapanju ugovora davatelju zakupa priložiti zadužnicu.
(11) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.
(12) Drvnu masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 9. ovoga članka preuzimaju od zakupnika, transportiraju i njome raspolažu Hrvatske šume d.o.o. sukladno posebnom propisu o šumama, u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o obavljenom krčenju. Sredstva ostvarena od prodaje drvne mase prihod su državnog proračuna 50% i Hrvatskih šuma d.o.o. 50%.
(13) Hrvatske šume d. o. o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba procjenjuju troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 9. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
(14) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu zakupnika poljoprivrednog zemljišta iz stavaka 6. i 9. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.
Članak 49.
(1) Sredstva ostvarena od zakupa, prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na korištenje izravnom pogodbom prihod su državnog proračuna 25%, 10% proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave i 65% proračuna jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(2) Iznimno, ako jedinica područne (regionalne) samouprave umjesto jedinice lokalne samouprave donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto jedinice lokalne samouprave raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 65% prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka prihod su jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno ako Ministarstvo umjesto Grada Zagreba donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto Grada Zagreba raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 65% prihoda proračuna Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna.
(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave namijenjena su isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, za podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa i zemljišnih knjiga, za subvencioniranje dijela troškova za sređivanje zemljišnoknjižnog stanja poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom ovoga Zakona, za program razminiranja zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, za troškove održavanja sustava za navodnjavanje, za program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i za program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.
(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 4. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.
(6) Sredstva ostvarena od zamjene, razvrgnuća suvlasničke zajednice, prava građenja i služnosti na poljoprivrednom zemljištu u cijelosti su prihod državnog proračuna.
Članak 50.
(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se usklađivanje visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka objavljuju se u javnom natječaju za zakup.
(3) Evidenciju ugovora i naplate po ugovoru za sve oblike zakupa i prodaje sukladno ovome Zakonu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
(6) Način revalorizacije zakupnine iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije.
Članak 51.
(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je namijenjeno uzgoju ribe i drugih vodenih organizama.
(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su podatke o ribnjacima na svojem području dostaviti Ministarstvu koje vodi Registar ribnjaka u vlasništvu države.
(4) Način vođenja Registra ribnjaka iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 52.
(1) Ribnjaci u vlasništvu države daju se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi javnim natječajem na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.
(2) Stručne poslove u vezi s postupkom provedbe javnog natječaja za zakup ribnjaka provodi Ministarstvo.
(3) Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog natječaja za ribnjake pribavlja Ministarstvo na temelju pravilnika iz članka 34. ovoga Zakona.
(4) Početnu zakupninu za zakup ribnjaka utvrđuje Ministarstvo sukladno uredbi iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup ribnjaka donosi Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za akvakulturu.
(6) Natječaj za zakup ribnjaka mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.
Članak 57.
(1) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu sklopiti ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev i to s dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 38. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti pod uvjetom iz članka 35. stavka 1 ovoga Zakona.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na rok do dvije godine odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili zakupu zajedničkih pašnjaka, odnosno drugog oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka dužni su plaćati naknadu u visini iznosa zakupnine koji je bio ugovoren po prijašnjem ugovoru.
(6) Na raspored sredstava od naknade iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 49. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Odredbe članka 42., članaka 44. – 48. i članka 51. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Članak 58.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje se nalazi izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Približno iste vrijednosti je poljoprivredno zemljište čija je vrijednost do 10% veća ili do 10% manja u odnosu na poljoprivredno zemljište koje je predmet zamjene.
(3) Postupak za zamjenu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu predložiti fizičke ili pravne osobe i jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(4) Postupak zamjene provodi Ministarstvo.
(5) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba koja je predmet zamjene Ministarstvu dostavlja vlasnik zemljišta.
(6) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je predmet zamjene Ministarstvu dostavljaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(7) Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo, a na temelju dostavljene dokumentacije.
(8) Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni.
(9) Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.
(10) Odredbe članaka 9. i 10., članka 38. stavaka 1. – 6. te članka 39. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.
(11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.
Članak 59.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja, osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima te osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
(2) Iznimno, osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koja se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se prodati na temelju javnog natječaja za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 1 ha za kontinentalno područje i površine do 0,2 ha za priobalno područje.
(3) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Članak 60.
(1) Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 10 ha za kontinentalno područje i površine do 1 ha za priobalno područje mogu se prodati javnim natječajem.
(2) Jedan kupac može sukladno stavku 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.
(3) U maksimalnu površinu iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) U smislu ovoga Zakona priobalnim područjem se smatraju jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.
(5) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem kupac je dužan u skladu s člankom 4. ovoga Zakona privesti poljoprivrednoj proizvodnji najkasnije u roku tri godine od dana uvođenja u posjed.
(6) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.
(7) Ako kupac ne iskrči poljoprivredno zemljište u roku iz stavka 5. ovoga članka, ugovor se raskida.
(8) Na osnovi sklopljenoga ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo za uvođenje u posjed u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.
Članak 61.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Članak 63.
(1) Sudionik javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona mogu biti sve fizičke ili pravne osobe pod uvjetom iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Sudionik javnog natječaja za prodaju ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno pravno raspolagala.
(3) Ako ponuđena kupoprodajna cijena na natječaju za prodaju od strane ponuditelja koji ispunjava uvjete iz javnog natječaja prelazi dvostruki iznos početne kupoprodajne cijene, takva ponuda smatra se nevažećom.
(4) Zajednička ponuda ponuditelja na javnom natječaju za prodaju smatra se nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za prodaju (u daljnjem tekstu: Gospodarski program za prodaju).
(6) Gospodarski program za prodaju sadržava: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet prodaje, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.
(7) Obrazac Gospodarskog programa za prodaju propisuje ministar pravilnikom iz članka 35. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 64.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli, a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji su bili sklopljeni na temelju isteklih ugovora, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, i koji su ispunili sve obveze iz ugovora koji je istekao
b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
d) fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
e) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
f) fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom kraće od tri godine do objave javnog natječaja
g) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
(2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu:
a) imaju ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura
b) pravna ili fizička osoba koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom sljedećim redoslijedom:
1. povrtlarstvom
2. voćarstvom (osim oraha)
3. vinogradarstvom
4. maslinarstvom
c) pravna ili fizička osoba koja se bavi sjemenskom proizvodnjom
d) obrazovanje iz područje poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje SSS
e) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja
f) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
g) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.
(3) Fizička ili pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
Članak 65.
(1) Odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za prodaju) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno Gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
(2) Povjerenstvo za prodaju imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(3) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku od 30 dana, smatra se da nema primjedbi.
(4) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
Članak 71.
(1) Kupljeno poljoprivredno zemljište ne može se otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovog članka Republika Hrvatska ima pravo prvokupa prodanog poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, ponuditelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu.
(3) Zabrana otuđenja iz stavka 1. ovoga članka i pravo prvokupa iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.
(4) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja uknjiženih tereta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su obavijest o izdavanju brisovnog očitovanja iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Ministarstvu.
Članak 72.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno se može prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, u sljedećim slučajevima:
a) za katastarske čestice koje su obuhvaćene valjanim ugovorom koji je sklopljen sukladno odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu i ugovorima o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenima na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.), za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju građevina poljoprivredne namjene. Planirani zahvat u prostoru mora biti predviđen uz rubni dio katastarske čestice i mora imati osiguran pristupni put.
b) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
c) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebne za provedbu strateškog projekta.
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Ministarstvu kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Obavijest o podnesenom zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo je dužno objaviti na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(4) Ako je više osoba podnijelo zahtjev iz stavka 2. ovoga članka za isto poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kupac se utvrđuje javnim nadmetanjem.
(5) Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Ministarstvo.
(6) Na osnovi odluke iz stavka 5. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i kupac sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku.
(7) Kupoprodajna cijena plaća se jednokratno i to u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(8) Odredbe članaka 66. – 69. i članka 71. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države izravnom pogodbom.
(9) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Davanje na korištenje izravnom pogodbom.
Članak 73.
(1) Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je obuhvaćeno Programom Ministarstvo može dati na korištenje bez javnog natječaja znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama, ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno-nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene na rok do 25 godina, uz naknadu u visini početnog iznosa zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi.
(3) Ako jedan podnositelj podnese više zahtjeva iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona, površine iz svih zahtjeva se zbrajaju.
(4) Jedan ponuditelj može sukladno stavku 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske dobiti na korištenje bez javnog natječaja maksimalno do 100 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Članak 75.
(1) Suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trećih osoba na poljoprivrednom zemljištu razvrgnut će se geometrijskom diobom kada je to moguće.
(2) Površina katastarske čestice nakon diobe iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 0,5 ha.
(3) Iznimno, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trećih osoba na poljoprivrednom zemljištu može se razvrgnuti isplatom kada je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od 50% ukupne površine čestice koja je predmet razvrgnuća.
Članak 76.
(1) Odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice donosi Ministarstvo.
(2) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka obavlja se procjena tržišne vrijednosti nekretnine koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, a na trošak podnositelja zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
(3) Na osnovi odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i suvlasnik sklapaju ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice u pisanom obliku.
(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. te članaka 67. i 70. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom.
(5) Postupak razvrgnuća suvlasnička zajednice između Republike Hrvatske i trećih osoba na zemljištu koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno, a djelomično je unutar granica građevinskog područja, a djelomično izvan, provodi Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom sukladno posebnom propisu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Članak 83.
(1) Ministarstvo je dužno zatražiti provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi te dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu prijedlog za uknjižbu prava vlasništva države na nekretninama koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno dostaviti nadležnom općinskom državnom odvjetništvu potrebne podatke i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu države koje su upisane kao društveno vlasništvo.
(3) Ministarstvo izdaje suglasnost na pregledane i potvrđene parcelacijske i geodetske elaborate za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.
(4) Ministarstvo izdaje suglasnost na pregledane i potvrđene geodetske elaborate za promjenu načina uporabe katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, u roku od 30 dana od dana dostave potpune dokumentacije.
(5) Ministarstvo izdaje suglasnost korisnicima poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za postavljanje jednostavnih građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje, sukladno posebnom propisu kojim se reguliraju jednostavne građevine.
Članak 84.
(1) Poljoprivredno zemljište iz članka 3. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje je u vlasništvu države i poljoprivredno zemljište koje Ministarstvo kupi ili zamijeni u ime i za račun Republike Hrvatske čine Zemljišni fond poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Zemljišni fond).
(2) Poljoprivrednim zemljištem koje čini Zemljišni fond iz stavka 1. ovoga članka raspolaže se sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Na raspolaganje zemljištem iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 27. ovoga Zakona.
Članak 87.
(1) Poljoprivredni inspektori nadziru provođenje odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, a osobito:
a) obrađuje li se poljoprivredno zemljište, odnosno koristi li se ne umanjujući njegovu vrijednost
b) održava li se zemljište iz članka 4. ovoga Zakona pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju
c) zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima
d) korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo korištenje nije dopušteno
e) kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i naređuju provođenje određenih mjera ako se utvrdi da se fizičke osobe koje su korisnici ili vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne pridržavaju propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara
f) održavanje trajnih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije
g) provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta
h) prisutnost onečišćenja iz članka 5. ovoga Zakona radi održavanja zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju
i) korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
j) provođenje Gospodarskog programa koji je sastavni dio ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake
k) kontroliraju neovlašteni ulazak u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
l) obavljaju i druge radnje potrebne za provedbu inspekcijskog nadzora.
(2) Poljoprivredni inspektori dostavit će zapisnik o povredama odredbi iz stavka 1. točaka i), j) i k) ovoga članka Ministarstvu.
(3) Poljoprivredni inspektori poduzimaju i druge mjere za koje su drugim zakonima i propisima ovlašteni.
(4) Za potrebe inspekcijskog postupka radi utvrđivanja onečišćenja poljoprivredni inspektori mogu uzimati uzorke, koji se šalju u službene laboratorije akreditirane u skladu s hrvatskim normama sukladno članku 8. stavku 3. ovoga Zakona.
Članak 89.
(1) Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će u zapisniku utvrditi nepravilnosti i nedostatke i donijeti rješenje kojim će odrediti rok za njihovo otklanjanje odnosno odrediti propisanu upravnu mjeru.
(2) U postupku donošenja rješenja, ako je povreda ovoga Zakona utvrđena bez nazočnosti vlasnika ili posjednika zemljišta, poljoprivredni inspektor dužan je zatražiti očitovanje vlasnika ili posjednika zemljišta, koji ga je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana dostave zahtjeva.
(3) Ako vlasnik ili posjednik zemljišta ne dostavi očitovanje iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da poljoprivredno zemljište ne obrađuje bez opravdanog razloga.
(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 91.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje ga sukladno agrotehničkim mjerama umanjujući njegovu vrijednost (članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 93.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ošteti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena (članak 9. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 95.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja (članak 18. stavak 1. ovoga Zakona) i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 96.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
a) koja ne održava katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)
b) koja ima biljne ostatke od uzgoja kultiviranih biljaka ako su ostavljeni na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine ili ne provodi zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja i oštećenja (članak 5. stavci 2. i 3. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka.
Članak 98.
(1) Postupci prodaje, davanja u zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, zamjene, davanje na korištenje bez javnog poziva, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Postupci za sklapanje ugovora o privremenom korištenju koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) obustavljaju se, osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.
(3) Nedovršeni postupci davanja u dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) obustavljaju se stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(4) Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište, ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo sukladno ovom Zakonu.
(5) Ako kupac poljoprivrednog zemljišta temeljem Ugovora o prodaji sklopljenih na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) plaća kupoprodajnu cijenu obročno i platio je do 50% kupoprodajne cijene, preostali iznos može platiti u cijelosti uz 15% popusta.
(6) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom ili na javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), prema odredbama ovoga Zakona.
(7) Pravo nazadkupnje iz ugovora o prodaji koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) može se brisati na zahtjev kupca po isteku roka od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(8) Postupci za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) u slučajevima kada ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište nije moguće vratiti u vlasništvo poljoprivredno zemljište koje im je oduzeto, dovršit će se sukladno Programu iz članka 30. ovoga Zakona.
(9) Fizičke ili pravne osobe dužne su sukladno odredbama članka 7. ovoga Zakona pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje koriste na temelju ugovora o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovora o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenih na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.) koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(10) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nakon prestanka ugovora o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovora o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenih na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.) čini Zemljišni fond iz članka 84. ovoga Zakona.
(11) Zahtjevi za raskid ugovora sklopljenih po svim oblicima raspolaganja, a koji su podneseni po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama tog Zakona.
(12) Na ugovore o zakupu ribnjaka i na ugovore o ostvarivanju prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture sklopljene temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) primjenjuju se odredbe članka 54. stavaka 3., 4., 5. i 7. ovoga Zakona. Zakupnina iz ugovora o zakupu ribnjaka umanjit će se za iznos naknade za korištenje voda.
(13) Do uspostave sustava eNekretnine u svrhu dobivanja podataka iz članka 25. stavka 1. i članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, podatak o kretanjima vrijednosti građevinskog i poljoprivrednog zemljišta s približno istog područja u približno isto vrijeme daje Ministarstvo financija, nadležna ispostava Porezne uprave.
(14) Podatak o kretanjima vrijednosti iz stavka 13. ovoga članka temelji se na evidentiranim prometima nekretnina u Evidenciji prometa nekretnina, do podnesenog zahtjeva nadležnog upravnog tijela i jedinica lokalne samouprave.
(15) Inspekcijski i prekršajni postupci započeti po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama tih zakona.
Članak 100.
(1) Ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, dugogodišnjem zakupu za ribnjake, koncesiji i prioritetnoj koncesiji koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovori o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljeni na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.) ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni.
(2) Ugovore o privremenom korištenju koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), a istječu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu produljiti na rok od dvije godine, odnosno do raspisivanja javnog natječaja sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 104.
Na ugovore o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljene na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.), ugovore o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba sklopljene sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) i na sve ugovore po svim oblicima raspolaganja koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) odnose se odredbe članaka 41. i 43. te članka 48. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Zagreb, srpanj 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o poljoprivrednom zemljištu sadržana je u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1., članka 16. i članka 50. stavka 2. Ustava Republike Hrvatske (,,Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 85/10. - službeni pročišćeni tekst, 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske br. SuP-0-1/2014 od 14.01.2014.) .
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Ocjena stanja i osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom
Na snazi je Zakon o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18,115/18 i 98/19) od 9. ožujka 2018. godine.
Primjena Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u praksi je pokazala da postoje zapreke koje usporavaju proces raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
U tijeku primjene Zakona uočeno je da bi propisano postupanje kojim se provodi raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države bilo potrebno pojednostaviti, da je potrebno olakšati i učiniti ekonomičnijim postupak nadzora nad izvršavanjem obveza iz ugovora o raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, učiniti efikasnijim i ekonomičnijim postupke nadzora nad provedbom gospodarskih programa. Nadalje, na temelju do sada propisanog postupka za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz šumskogospodarske osnove izdvojen je mali broj takvih površina. Dosadašnjim odredbama Zakona nije se na adekvatan način u praksi mogao ostvariti cilj stvaranja dodatne vrijednosti u proizvodnji kao rezultata raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
U cilju poboljšanja učinkovitosti u provedbi Zakona o poljoprivrednom zemljištu, potrebno je donošenje predmetnog Zakona.
Donošenjem predmetnoga Zakona postigla bi se učinkovita provedba postupaka raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, a u cilju povećanja poljoprivredne proizvodnje, stvaranja veće dodane vrijednosti u poljoprivrednoj proizvodnji, stavljanja u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i njegovog daljnjeg održavanja, omogućavanja da se obrađivanjem poljoprivrednog zemljišta u državnom vlasništvu utječe na razvoj i unaprjeđenje ruralnih prostora i osuvremeni život u ruralnim prostorima.
Predviđena rješenja i posljedice donošenja Zakona
Cilj izrade i donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (u daljnjem tekstu: Zakon) je smanjenje administrativnih zapreka kako bi se ubrzalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, stavljanje u funkciju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta i državnog poljoprivrednog zemljišta koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje, povećanje produktivnosti i stvaranje dodane vrijednosti proizvodnje te bolja i učinkovitija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta.
Zakonom se predlaže elektronička provedba natječaja za zakup i prodaju te izuzimanje županija iz postupka, čime će se stvoriti preduvjeti za bržu i efikasniju provedbu raspolaganja.
Propisuju se način utvrđivanja najpovoljnijih ponuditelja na natječaju za zakup putem bodovanja, koji daju prednost dosadašnjim posjednicima koji se bave određenom vrstom proizvodnje, stočarima, te ponuditeljima koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom koja ostvaruje dodanu vrijednost, mladim i domicilnim nositeljima OPG-a.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici te je dodan kriterij graničnog zemljišta, ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
Propisano je da se na osobito vrijednom (P1) i vrijednom (P2) poljoprivrednom zemljištu ne može odlagati otpad koji nije porijeklom iz primarne poljoprivredne proizvodnje.
Posljedice donošenja Zakona
Predloženim izmjenama i dopunama Zakona izvršene su korekcije koje će poboljšati primjenu Zakona, ubrzati raspolaganje, omogućiti dodjelu zemljišta onim korisnicima koji će se na državnom poljoprivrednom zemljištu baviti proizvodnjom koja stvara dodanu vrijednost te će se uspostaviti efikasnija kontrola korištenja državnog poljoprivrednog zemljišta kao dobra od interesa za Republiku Hrvatsku.
III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona je potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske u iznosu od 1.875.000,00 kuna s PDV-om,a za potrebe uspostavljanja i razvoja informacijskog sustava za zaštitu i trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta te prateće aktivnosti.
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU, S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 1.
U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u članku 3. stavku 2. riječi: „ uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta “ brišu se.
U stavku 4. iza riječi: „Zagreb“ briše se točka i dodaju riječi „ili zainteresirana fizička ili pravna osoba.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 2.
U članku 5. iza stavka stavku 2. točki d) iza riječi „hidroakumulacija“ dodaju se riječi: „osim akumulacije za navodnjavanje“.
Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:
„(4) Zabranjuje se deponiranje, razbacivanje ili bilo koji način primjene na poljoprivrednom zemljištu proizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja u kojima se koristi u cijelosti ili djelomično otpad iz industrije, komunalni otpad ili otpad iz pročistača otpadnih ili industrijskih voda.“
Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 3.
U članku 6. stavku 2. iza riječi „hranu“ dodaju se riječi: „(u daljnjem tekstu: HAPIH).
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 4.
U članku 7. stavku 1. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama sukladno pravilniku iz stavka 9. ovoga članka.“.
Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 5.
U članku 8. stavku 1. riječi: „Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH“ a iza riječi: „laboratorij“ brišu se riječi: „koji ovlašćuje ministar.“.
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Podatke iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati HAPIH-u i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka do uspostave informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 6.
U članku 10. stavku 2. iza riječi: „podnose“ riječi: „Ministarstvu i“ brišu se.
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 7.
U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u svrhu zaštite od erozije vodom i vjetrom, su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 8.
U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose HAPIH-u godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu na obrascu iz članka 10. stavak 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 9.
U članku 13. stavku 1. riječ: „nekretnina“ zamjenjuje se riječima: „poljoprivrednog zemljišta“.
U stavku 3. iza riječi: „zemljišta“ riječi: „s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 10.
Iza članka 14. dodaje se novi članak 14.a koji glasi:
„14.a
Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje je u skladu s člankom 87. ovoga Zakona nadležno tijelo rješenjem utvrdilo da se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.
Održavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na trošak vlasnika.
Trošak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu sa službenim cjenikom pravne osobe isporučitelja komunalnih usluga čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 11.
Iza članka 15. dodaje se članak 15.a koji glasi:
„15.a
(1) Pravo na naknadu troškova iz članka 14. ovoga Zakona upisuje se u zemljišne knjige na teret održavanog zemljišta na temelju rješenja nadležnog tijela iz članka 87. ovoga Zakona u korist jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.
(2) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja tereta iz stavka 1. ovoga članka. “.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 12.
U članku 17. stavku 3. riječi: „36. i članka“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 13.
U članku 24. stavku 1. iza riječi: „vrijednosti“ riječ: „tog“ briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 14.
U članku 26. stavku 1. točki g) iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi: „kojom se rješava stambeno pitanje“.
Stavak 3. mijenja se i glasi:
„(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je za izgradnju objekata Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđen strateški interes Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se propisuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.“.
Stavak 5. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 15.
Članak 29. mijenja se i glasi:
„(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u skladu odredbama članaka 17., 58., 72., 73., 75., 77. i 80. ovoga Zakona.
(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na kojem je nezakonito izgrađena zgrada ozakonjena u postupku propisanom posebnim zakonom kojim je uređeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, raspolaže ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.
(4) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i Ministarstvo ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.
(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.
(7) Zainteresirane osobe mogu dati primjedbe na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.
(8) Nakon odlučivanja o primjedbama jedinice lokalne samouprave, prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavljaju na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(9) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 8. ovoga članka u roku 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(10) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje
(11) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.
(12) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu potrebno je ishoditi mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.
(13) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu koji može imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(14) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
(15) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 16.
U članku 30. stavci 2. i 3. brišu se.
Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 17.
Članak 31. mijenja se i glasi :
„ (1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od:
- 25 godina za višegodišnje nasade s mogućnošću produljenja za isto razdoblje
- 15 godina za ostale vrste proizvodnje s mogućnošću produljenja za isto
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje višegodišnjih nasada
b) izgradnju građevina.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja.
(5) Javni natječaj za zakup raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup.
(6) Prijedlog Odluke iz stavka 5. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(7) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 5. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
(8) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može u natječaju odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama.
(7) Maksimalna površina iz stavka 6. ovoga članka ne može biti manja od površine najveće katastarske čestice koja je predmet natječaja i veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja koja je predmet natječaja.
(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je površina katastarske čestice koja je predmet natječaja veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja, maksimalna površina može se odrediti u površine te katastarske čestice.
(9) Ako je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u natječaju odredila maksimalnu površinu iz stavka 8. ovoga članka u maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19).
(10) Predmet natječaja mogu biti pojedinačne čestice i/ili proizvodno-tehnološke cjeline.
(11) Proizvodno-tehnološka cjelina iz stavka 10. ovoga članka označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje. Iznimno proizvodno-tehnološka cjelina može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ukoliko se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ukoliko je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove.
(12) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili planirane sustave navodnjavanja i postojeće višegodišnje nasade na tome području.
(13) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.
(14) Poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom ne može biti predmet natječaja za zakup.
(15) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, na temelju sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja.
(16) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu i/ili uvjete zaštite prirode.
(17) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države.
(19) Prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup koju utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 21. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(20) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 19. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.
(21) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(22) Članovi Povjerenstva iz stavka 21. ovoga članka, članovi njihovih poljoprivrednih gospodarstava kao i pravne osobe čiji su članovi/osnivači članovi Povjerenstva ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.
(23) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavaka 6. i 19. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 18.
U članku 32. stavku 1. iza riječi: „zakup dodaju se riječi: „ i Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju provedenog javnog natječaja zakup“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
„ (2) Na javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 19.
U članku 35. stavak 4. briše se.
Stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.
Stavak 6. koji je postao stavak 5. mijenja se i glasi:
„(6) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 20.
Članak 36. mijenja se i glasi:
„ (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju i ostvarile najveći zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova:
a) dosadašnji je posjednik koji je:
- u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 20 bodova
- u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 10 bodova
b) vrsta proizvodnje kojom se bavi:
- mliječnim govedarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 30 bodova
- stočarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 20 bodova
- na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom i/ili vinogradarskom i/ili povrtlarskom proizvodnjom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom ili se bavi sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom na najmanje 5% površina - 20 bodova
c) ima prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj najmanje 1 godinu do raspisivanja natječaja - 10 bodova
d) u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života - 10 bodova
e) Poljoprivreda mu je primarna djelatnost i nositelj je obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova
f) posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% ukupnih godišnjih prihoda - 5 bodova
g) ima obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu, a nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova
h) članstvo u proizvođačkoj organizaciji priznatoj od strane Ministarstva - 3 boda
i) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja - 3 boda
j) upisan je u Registar poreznih obveznika - 3 boda
k) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 3 boda
l) bavi se ekološkom proizvodnjom i/ili proizvođač čiji proizvodi nose oznaku porijekla-zaštićena oznaka izvornosti i/ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijedla na najmanje 50% površina upisanih u ARKOD - 3 bodova
(2) Fizička ili pravna osoba može ostvariti bodove samo po jednoj alineji iz stavka 1. točke b) ovoga članka.
(3) Ponuditelj ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na proizvodnim cjelinama za koju se natječe a koje su do 10 % veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru. Ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu.
(4) Ponuditelj ne ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. ovoga Zakona.
(5) Ako je u natječaju određenja vrsta proizvodnje razmatraju se samo ponude onih ponuditelja koji su priložili gospodarski program za tu vrstu proizvodnje.
(6) Ponuditeljima iz stavka 1. točke b) računaju se podaci za godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.
(7) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji je za to zemljište ponudio najvišu zakupninu.
(8) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova i ponudilo istu zakupninu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najveću zakupninu.
(9) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 21.
U članku 37. stavku 3. mijenja se i glasi:
„ (3) Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti ili su podignuti trajni nasadi, uvećava se za iznos zakupnine za te objekte odnosno trajne nasade, a iznos zakupnine za objekte i trajne nasade utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 22.
U članku 38. u stavku 8. iza riječi: “godinu“ briše se točka i dodaju se riječi: „ na obrascu koji je propisan pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.“
Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:
„(10) Ministarstvo može sklopiti aneks ugovora iz stavka 1. ovoga članka u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.“
Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.
U dosadašnjem stavku 10. koji je postao stavak 11. riječi : „ Jedinica lokalne samouprave dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 23.
Članak 41. mijenja se i glasi:
„Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na  reću osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na treću osobu u sljedećim slučajevima:
a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne slijednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
(4) Ugovor o prijenosu prava i obveza iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupcem, a na ugovor se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 24.
U članku 43. stavku 3. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“
U stavku 4. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“
U stavku 4. točka c) mijenja se i glasi:
„c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“.
U stavku 4. iza točke h) dodaje se točka i) koja glasi:
„i) ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.“.
Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:
(7) Ako jedinica lokalne samouprave ne postupi u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka ugovor o zakupu će u ime zakupodavca raskinuti Ministarstvo.
Dosadašnji stavci 7.8.i 9. postaju stavci 8.9. i 10.
Stavak 9. koji je postao stavak 10. mijenja se i glasi:
„(9) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi odnosno Ministarstvo dužna je o prestanku i raskidu ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana prestanka odnosno raskida ugovora o bavijestiti tijela iz članka 38. stavka 10. ovoga Zakona i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 25.
U članku 48. stavci 6., 7. i 8. brišu se.
Dosadašnji stavci 9.,10.,11.,12.,13. i 14. postaju stavci 6., 7., 8., 9., 10. i 11.
U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 7. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“, broj „11.“ zamjenjuje se brojem „8.“, a iza riječi „garanciju“ dodaju se riječi „upisanu u korist Republike Hrvatske“.
U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 9. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.
U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 10. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.
U dosadašnjem stavku 14. koji postaje stavak 11. riječi: „ i 9.“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 26.
U članku 49. stavak 2. briše se.
Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 27.
Članak 50. mijenja se i glasi:
„(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se revalorizacija visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.
(2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,00 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu.
(3) Evidenciju ugovora i naplate po svim ugovorima sklopljenim sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Podaci iz evidencija ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka i podaci iz registra evidencija ugovora i naplate iz stavka 4. ovoga članka nisu javni.
(6) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 28.
Članak 51. stavak 1. mijenja se i glasi:
„(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kojom su obuhvaćeni i putovi i dvorišta, te kanali i nasipi, ukoliko nisu zaštitne vodne građevine sukladno posebnom propisu o vodama, a namijenjena je obavljanju djelatnosti akvakulture.“
Stavak 2. mijenja se i glasi:
(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima, te njegovo korištenje kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 29.
U članku 52. u stavku 6. iza riječi: „područja ekološke mreže“ dodaju se riječi „i/ili uvjete zaštite prirode“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 30.
U članku 53. stavku 2. točka b) briše se.
Dosadašnja točka c) postaje točka b).
U stavku 5. riječi: „predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.
U stavku 7. iza riječi: „cjelinu“ dodaju se riječi: „i u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 31.
Članak 54. mijenja se i glasi:
„(1) Na temelju ugovora o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture za svo vrijeme trajanja zakupa.
(2) Za ribnjake čija se tehnološka cjelina sastoji od dijela u državnom vlasništvu i dijela u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe, ugovorom o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture i za privatni dio ribnjaka, odnosno za cjelokupnu tehnološku cjelinu ribnjaka za ukupno vrijeme trajanja zakupa.
(3) Sastavni dio ugovora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su vodopravni uvjeti koje u postupku raspisivanja javnog natječaja za zakup ribnjaka na zahtjev Ministarstva izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama i uvjeti zaštite prirode u skladu sa propisom iz područja zaštite prirode.
(4) Za ribnjake i druga uzgajališta vodenih organizama koji su u cijelosti u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba, pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture stječe se na temelju vodopravnih uvjeta koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama.
(5) Za stečeno pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture plaća se naknada za korištenje voda, koja se obračunava i naplaćuje u skladu s pravilnikom iz članka 37. stavka 2. Zakona, a prihod je Hrvatskih voda.
(6) Za ribnjake u zakupu naknada za korištenje voda je sastavni dio zakupnine te se prihod od zakupnine umanjuje za naknadu za korištenje voda.
(7) Odredbe članaka 34. do 42. i članaka 44. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup ribnjaka.
(8) Sadržaj zahtjeva i dokumentaciju za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 32.
U članku 56. stavku 3. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi.
U stavku 7. točki a) podtočki 2. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.
Stavak 8. mijenja se i glasi:
„(8) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup.
Stavak 9. mijenja se i glasi:
„(9) Prijedlog odluke iz stavka 5. i 8. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
U stavku 10. brojevi: „5. i 8. “ zamjenjuju se brojem: „9“.
U stavku 13. iza riječi: „ područje ekološke mreže“ dodaju se riječi: „i/ili uvjete zaštite prirode“.
U stavku 17. riječi: „Sadržaj zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za raspisivanje“ zamjenjuju se riječima: „ dokumentaciju i postupak za provođenje“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 33.
U članku 57. stavku 1. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.
U stavku 4. iza riječi: „zemljišta,“ dodaju se riječi: „zakupu ribnjaka“.
U stavku 7. riječi: „ i članka 51.“ brišu se.
Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:
„(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 60. stavka.4. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 34.
U članku 58. stavak 11. mijenja se i glasi:
„ (11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.“
Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:
“(12) Ako se na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu poljoprivrednog zemljišta ili stalni sudski procjenitelj u skladu s propisom o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 35.
U članku 59. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:
„(4) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 20 % ako su na zemljištu podignuti trajni nasadi.
(5) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru i zemljišnoj knjizi sa stvarnim stanjem.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 36.
U članku 60. stavci 5., 6., 7. i 8. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 37.
Članak 61. mijenja se i glasi:
„(1) Javni natječaj za prodaju raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju.
(2) Prijedlog Odluke iz stavka 1. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.
(3) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 38.
U članku 63. stavci 3., 5., 6. i 7. brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 39.
Članak 64. mijenja se i glasi:
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji je posjednik koji je u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu
b) vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem pri čemu je površina čestice vlasnika poljoprivrednog zemljišta jednaka ili veća od površine državnog poljoprivrednog zemljišta te se postupkom prodaje okrupnjava zemljište vlasnika.
(2) Fizička ili pravna osoba ima pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je za to zemljište ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
(3) Ako nema ponuditelja iz stavka 1. ovoga članka najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ispunjava uvjete za sudjelovanje u natječaja a ponudio je najvišu kupoprodajnu cijenu.
(4) Ako je više ponuditelja iz stavka 3. ovoga članka ponudilo istu kupoprodajnu cijenu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu.
(5) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 4. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavak. 3 ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 40.
U članak 65. stavak 1. mijenja se i glasi.
„(1) Prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za prodaju koju utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.“
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
„(2) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 19. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.“
Dosadašnji stavak 3. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 41.
Članak 71. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 42.
U članku 72. stavku 1. riječi: „ tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, u slijedećim slučajevima:“ zamjenjuju se riječima : „ cijeni koja se utvrđuje na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta:“
U stavku 1. iza točke c) dodaju se točka d), e) i f) koje glase:
„d) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je manja od jednog hektara
e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva, a ukupna površina čestice je veća od jednog hektra pri čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.“
f) za katastarske čestice do kojih se može pristupiti samo preko zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva u svrhu okrupnjavanja, a površina katastarske čestice koja se prodaje manja je od površine zemljišta u vlasništvu podnositelja zahtjeva.“
Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2., 3. i 4. koji glase:
(2) Odredba stavka 1. točka a) ovoga članka ne primjenjuje se na ugovore o privremenom korištenju.
(3) Iznimno, ako je podnositelj zahtjeva iz stavka 1., točke a) ovoga članka na temelju ugovora podigao višegodišnji nasad, u kupoprodajnu cijenu ne uračunava se vrijednost podignutog trajnog nasada.
(4) Ako je više suvlasnika na čestici iz stavka 1., točke d) i e) ovoga članka, za otkup suvlasničkog udjela podnosi se zajednički zahtjev.“
Stavci 2., 3., 4., 5., 6., 7., 8. i 9. postaju stavci 5., 6., 7., 8., 9., 10.,11 i 12.
Stavak 9. koji je postao stavak 12. mijenja se i glasi:
„(12) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 7. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavak 3. ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 43.
U članku 73. stavku 2. broj: “25“ zamjenjuje se brojem: “10“.
U stavku 4. iza riječi: „države“ dodaju se riječi „uključujući i površine koje su istom ponuditelju dane na korištenje bez javnog natječaja do stupanja na snagu ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 44.
Naslov iznad članka 75. briše se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 45.
Članak 75. mijenja se i glasi:
„(1) Korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.
(2) U slučaju korištenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate naknade za korištenje i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.
(3) Naknada za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove utvrđuje se na temelju Uredbe iz članka 37. ovoga Zakon, u iznosu dvostruke početne cijene po hektaru za zakup poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području na kojem se zemljište nalazi .“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 46.
Članak 76. mijenja se i glasi:
„Za poljoprivredno zemljište iz članka 75. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivrede inspekcije raspisati javni natječaj na temelju Programa raspolaganja u skladu s odredbama ovoga Zakona.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 47.
Iza članka 82. dodaje se članak 82.a koji glasi:
„Članak 82.a
(1) Iznimno, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina.
(2) Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.
(3) Na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva sklapaju ugovor o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države.
(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prijenosu prava vlasništva.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 48.
U članku 83. stavku 1. riječi: „Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
U stavku 2. riječi: „Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.
Stavak 4. briše se.
Stavak 5. postaje stavak 4.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 49.
U članku 84. stavku 1. iza riječi: „fond “ riječi: „poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Zemljišni fond)“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 50.
U članku 87. stavku 2. iza riječi: „Ministarstvo“ briše se točka i dodaju riječi: „nadležnom općinskom državnom odvjetništvu i jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 51.
U članku 89. stavak 4. mijenja se i glasi:
„(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora, donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka, može se izjaviti žalba Državnom inspektoratu, Sektoru za drugostupanjski upravni postupak, u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.“
Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:
(5) Žalba izjavljena protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa njegovo izvršenje.“
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 52.
U članku 91. stavak 1. iza riječi: „vrijednost“ riječi: „( članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona)“ zamjenjuju se riječima: „(članak 4. stavci 1., 2. i 5. ovoga Zakona)“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 53.
U članku 93. stavku 1. iza riječi: „umanjena“ riječi: „ članak 9. stavak 1. ovoga zakona) zamjenjuju se riječima: „(članak 5. stavak 2. i 3. i članak 9. stavak 1. ovoga zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 54.
U članku 95. stavku 1. iza riječi: „Zakona)“ riječi: „i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona)“ brišu se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 55.
U članku 96. stavak 1. točka a) iza riječi: „proizvodnju“ riječi: „( članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)“ mijenjaju se i glase: „( članak 4. stavak 4. i 5. ovoga Zakona)“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 56.
U članku 98. stavku 1. riječ: „poziva“ zamjenjuje se riječju: „natječaja“.
U stavku 2. iza riječi: „obustavljaju se“ riječi: „osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka
51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.“ brišu se.
Stavak 4. mijenja se i glasi: “Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište i ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provode jedinice lokalne samouprave, osim izmjene ugovora o zakupu za ribnjake i ugovora o dugogodišnjem zakupu za ribnjake koje provodi Ministarstvo.“
Stavci 5. i 6. brišu se.
Dosadašnji stavci 7., 8.,9.,10.,11.,12.,13.,14. i 15 postaju stavci 5.,6.,7.,8.,9.,10.,11.,12. i 13.
U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 10. iza riječi: „(»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „ i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19), a iza broja: „54.“ riječi: „stavka 3.,4.,5. i 7.“ brišu se.
U dosadašnjem stavku 15. koji postaje stavak 13. iza riječi: „Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.)“ dodaju se riječi: „i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).“.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 57.
U članku 100. stavku 1. iza riječi: „dugogodišnjem zakupu“ dodaju se riječi: „zakupu za ribnjake i“.
U stavku 2. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.
Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, u slučajevima iz članka 60. stavka.4. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 58.
U članku 104. iza riječi: „odredbe“ dodaju se riječi: „članka 38. stavka 8.“.
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 59.
(1) Započeti postupci iz članaka 31. i 59. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19) dovršit će se po odredbama toga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Započeti postupci koji se ne dovrše u roku iz stavka 1. ovoga članka, obustavljaju se.
(3) Započeti postupci iz stavka 1. i 2. ovoga članka su postupci za koje je donesena odluka o raspisivanju natječaja za zakup/prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 60.
(1) Jedinice lokalne samouprave dužne su Program iz članka 29. ovoga Zakona donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave koje na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dužne su u roku iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvu dostaviti obavijest da na svom području nemaju poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb koje su dobile suglasnost na Program do stupanja na snagu ovoga Zakona dužne su raspisati natječaj, u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Iznimno, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može donijeti programa odnosno raspisati natječaj i nakon isteka roka iz stavaka 1. i 3. ovoga članka u slučaju opravdanih razloga ili više sile uz suglasnost Ministarstva.
(5) Ako jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne postupaju u skladu s odredbama stavaka 1. i 3. ovoga članka ili ne provode odredbe ovoga Zakona odnosno ne obavljaju raspolaganje i poslove iz svoje nadležnosti sukladno odredbama ovoga Zakona, raspolaganje i proslove iz nadležnosti jedinice lokalne samouprave odnosno grada Zagreba preuzima ministarstvo.
(6) Sredstava ostvarena od raspolaganja sukladno stavku 5. ovoga članka prihod su državnog proračuna 90% i proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi 10 % .
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 61.
(1) U postupcima za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) za predlaganje zamjenskog zemljišta u skladu s Programom, nadležne su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(2) Vrijednost oduzetog i zamjenskog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
(3) Eventualne troškove parcelacije u postupku povrata plaćaju jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske, u skladu s člankom 49. stavkom 1. i 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).
(4) Iznimno, u slučaju iz članka 60. stavak 5. ovoga Zakona, troškove iz stavka 3. ovoga članka, snosi Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 62.
(1) Za ugovore o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu i dugogodišnjem zakupu koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji imaju odredbu o Gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, koncesionari odnosno zakupnici dužni su u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu ovoga Zakona, jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu dostaviti Gospodarski program ili ako isti ne posjeduju, izraditi novi Gospodarski program izrađen u skladu s odredbama ugovora i članka 19. ovoga Zakona kojim se mijenjaju odredbe članka 35. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19).
(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je izraditi aneks ugovoru iz stavka 1. ovoga članka te isti evidentirati u skladu s odredbama pravilnika o načinu vođenja registra evidencije ugovora i naplate.
(3) Ako korisnik ili zakupnik ne postupi u skladu s odredbama stavaka 1. i ne potpiše aneks ugovora iz stavka 2. ovoga članka, ugovor se smatra raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu ugovora.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 63.
(1)Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („ Narodne novine “, broj 65/19 ).
(2) Postupci revalorizacije započeti u skladu s Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („Narodne novine “, broj 65/19 ) obustavljaju se.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 64.
Do uspostave sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja iz članka 17. stavka 15. ovoga Zakona kojim se mijenjaju odredbe članka 31. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19). , podaci o pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje utvrđuje se na temelju prethodne analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorija.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 65.
(1) Za ugovore o služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu, a koje je u skladu s odredbama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12 i 94/14.) postalo poljoprivredno zemljište, može se Ministarstvu podnijeti zahtjev za smanjenje površine u skladu sa stvarnim stanjem na terenu, odnosno površini koja je privedena namjeni, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Ako ovlaštenik služnosti zatraži smanjenje površine iz stavka 1. ovoga članka, nema prava na povrat uplaćene naknade za služnost u skladu s ugovorima o služnosti na šumi i šumskom zemljištu.
(3) Izmjene ugovora iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede
Članak 66.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Omogućuje se izdvajanje iz šumskogospodarske osnove i zemljište čiji su troškovi krčenja i privođenja namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta.
Uz članak 2.
Radi zaštite tla od onečišćenja dodana je odredba da se zabranjuje odbacivanje i privremeno skladištenje komunalnog i svakog drugog otpada koji nije rezultat poljoprivredne proizvodnje i onečišćujućih tvari industrijskog porijekla. Iz pojma oštećenja zemljišta prenamjenom u koju spada i hidromelioracija izuzimaju se akumulacije za navodnjavanje.
Uz članak 3.
Skraćuje se naziv Hrvatskog centra za poljoprivredu, hranu i selo u HAPIH.
Uz članak 4.
Propisuje se da se Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama radi lakšeg pristupa informaciji korisnicima.
Uz članak 5.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 6.
Propisuje se da se Izvješće o provedbi agrotehničkih mjera, podnosi u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a. radi administrativnog rasterećenja.
Uz članak 7.
Dopunjena je odredba i dodane su mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom ( održavanje suhozida i rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja).
Uz članak 8.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 9.
Propisuje se da troškove procjene tržišne cijene poljoprivrednog zemljišta utvrđuje sudski procjenitelj za procjenu poljoprivrednog zemljišta , a ne sudski procjenitelj za nekretnine.
Uz članak 10.
Propisuje se da je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje utvrđeno da je zapušteno i ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju na trošak vlasnika.
Uz članak 11.
Naknada troškova održavanja zapušteno privatnog zemljišta čiji su vlasnici poznati upisuje se u zemljišnu knjigu kao teret.
Uz članak 12.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 13.
definira se kod izračuna naknade za promjenu namjene uzima prosječna vrijednost zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Uz članak 14.
Propisuje se da se investitor oslobađa plaćanja naknade za promjenu namjene kada se grade objekti koji proglašeni strateškim interesom RH.
Uz članak 15.
Definira se postupak donošenja programa pri čemu se jasnije definira i skraćuje postupak. Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja.
Uz članak 16.
Brišu se odredbe koje se odnose na ograničenje maksimalne površine u Programu raspolaganja koja se može dati u zakup.
Uz članak 17.
Definira se postupak raspisivanja natječaja za zakup pri čemu se jasnije definira i skraćuje postupak. Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja .propisuje se da se u javnom natječaju za zakup za pojedina zemljišta koja su pogodna za podizanje trajnih nasada može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje uz prethodnu analizu zemljišta i preporuke referentnog laboratorija . Mijenja se rok zakupa ( 25 za višegodišnje nasade i 15 god za ostale vrste proizvodnje).
Uz članak 18.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o izboru najpovoljnije ponude na natječaju za zakup.
Uz članak 19.
Mijenja se odredba o sadržaju gospodarskog programa ( kao dio programa dodane je dio tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno primitaka i izdataka za fizičke osobe).
Uz članak 20.
Propisuju se način utvrđivanja najpovoljnijeg ponuditelja na natječaju za zakup pri čemu prednost ostvaruje ponuditelj s najvećim zbrojem bodova.
Uz članak 21.
Propisuje se način utvrđivanja zakupnine.
Uz članak 22.
Propisuje se da Ministarstvo može sklopiti aneks ugovora o zakupu u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
Uz članak 23.
Mijenjaju se odredbe koje se odnose na prijenos prava i obveze iz ugovora o zakupu na način da se prijenos može izvršiti samo u slijedećim slučajevima:
a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne slijednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.
c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
Uz članak 24.
Jasnije su propisani slučajevi za raskid ugovora a vezano za izvršenje gospodarskog programa
Dodan je kao razlog za raskid i slučaj kada zakupnik ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.
Uz članak 25.
Briše se odredba da za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nije uređeno zemljišnoknjižno stanje i dano je u zakup, zakupnik je dužan i ovlašten izvršiti ili pokrenuti postupak za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja.
Uz članak 26.
Briše se dio odredbe koji se odnosi na slučajeve u kojima županija preuzima raspolaganje od JLS pri čemu sredstva koja su prihod JLS pripadaju županiji i prebacuje u završne odredbe u izmijenjenom obliku.
Uz članak 27.
Propisano je da će jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provesti revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,0 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja.
Uz članak 28.
Dopunjena je odredba da proizvodno tehnološku cjelinu ribnjaka čine i kanali i nasipi, te da se ribnjaci mogu koristiti kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.
Uz članak 29.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 30.
Propisuje se da Povjerenstvo za zakup za ribnjake imenuje ministarstvo s obzirom da isto provodi natječaj za zakup ribnjaka.
Briše se kriterij za ostvarivanje prava prvenstva na natječaju za zakup ribnjaka po kriteriju ukupne proizvodnje u evidenciji o ovlaštenicima povlastice za akvakulturu koju vodi Ministarstvo.
Uz članak 31.
Jasnije je definiraju odredbe koje se odnose na ostvarivanje prava korištenja kopnenih voda kod zakupa ribnjaka.
Uz članak 32.
Županija ne sudjeluje u postupku izdavanja mišljenja na natječaju za zakup zajedničkih pašnjaka.
Uz članak 33.
Propisuje se da se ugovori o privremenom korištenju mogu sklopiti samo jednokratno i da se isto odnosi i na zakup ribnjaka. Iznimno se mogu produljiti više puta u slučajevima više sile.
Uz članak 34.
Propisuje se da se vrijednost zemljišta u postupcima zamjene utvrđuje iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Također, propisuje se da ukoliko se na poljoprivrednom zemljišnu nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.
Uz članak 35.
Propisuje se da se Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta u javnom natječaju za prodaju uvećava se ukoliko su na zemljištu podignuti trajni nasadi. Vrijednost trajnih nasada podignutih na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se u iznosu utvrđene prodajne cijene uvećane za 20%.
Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.
Uz članak 36.
Briše se veličina koja može biti predmet prodaje te se brišu odredbe koje se odnose na postupanje kupca sa zapuštenim poljoprivrednim zemljištem.
Uz članak 37.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o raspisivanju natječaju za prodaju.
Uz članak 38.
Brišu se odredbe koje se odnose na gospodarski program kao sastavni dio ponude na natječaju za prodaju, sadržaj i obrazac gospodarskog programa.
Uz članak 39.
Kod prodaje državnog poljoprivrednog zemljišta prednost na natječaju za prodaju imaju i dalje dosadašnji posjednici te je dodan kriterij graničnog zemljišta, ostali kriteriji se brišu i slijedeći kriterij je najviša ponuđena cijena koja nije ograničena.
Uz članak 40.
Izuzima se mišljenje županije na odluku o izboru najpovoljnije ponude za prodaju.
Uz članak 41.
Briše se odredbe koje se odnose na ograničenja na zemljištu koje je prodano.
Uz članak 42.
Propisano je da se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno može prodati izravnom pogodbom po cijeni koja se utvrđuje se temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Propisani novi slučajevi kada je moguće prodati zemljište izravnom pogodbom i to: d)za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je manja od jednog hektara
(e) za katastarske čestice koje su u suvlasništvu Republike Hrvatske i podnositelja zahtjeva a ukupna površina čestice je veća od jednog hektara pri čemu je čemu je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od suvlasničkog dijela podnositelja zahtjeva.
Uz članak 43.
Propisano je da se u površinu koja se može bez javnog natječaja dati znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama, ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb uključuju i površine koje su istom ponuditelju dane na korištenje bez javnog natječaja do stupanja na snagu ovoga Zakona. Smanjuje se rok korištenja sa 25 god na10 godina.
Uz članak 44.
Briše se podnaslov razvrgnuće suvlasničke zajednice.
Uz članak 45.
Propisuje se da korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države bez valjane pravne osnove nije dopušteno.
U slučaju nezakonitog korištenja poljoprivrednog jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je zatražiti inspekcijski nadzor, te u roku od 30 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivredne inspekcije, pokrenuti postupak pred nadležnim državnim odvjetništvom radi naplate zakupnine i predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države slobodnog od osoba i stvari.
Uz članak 46.
Propisuje se da je za poljoprivredno zemljište koje se neovlašteno koristi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su u roku od 90 dana od dana zaprimanja zapisnika poljoprivrede inspekcije raspisati javni natječaj na temelju Programa raspolaganja sukladno odredbama ovog Zakona.
Uz članak 47.
Dodaje se novi članak 82 a. kojim se propisuje da iznimno, kada se ostvarenje svrhe izgradnje infrastrukturne građevine ne može postići osnivanjem prava služnosti i/ili osnivanjem prava građenja, Ministarstvo može bez naknade sklopiti ugovor o prijenosu prava vlasništva s jedinicom lokalne samouprave, jedinicom područne (regionalne) samouprave, pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske ili pravnim osobama čiji je osnivač Republika Hrvatska odnosno jedinica lokalne, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, u skladu s propisom kojim je regulirano uređivanje imovinskopravnih odnosa u svrhu izgradnje infrastrukturnih građevina. Odluku o prijenosu prava vlasništva na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države donosi Ministarstvo.
Uz članak 48.
Propisuje se da jedinica lokalne samouprave umjesto ministarstva nadležna za provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi te dostavu nadležnom državnom odvjetništvu prijedlog za uknjižbu prava vlasništva države na nekretninama koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
Uz članak 49.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 50.
Zapisnik o povredama utvrđenim u inspekcijskom nadzoru dostavlja se osim Ministarstvu i nadležnom općinskom državnom odvjetništvu i jedinici lokalne samouprave.
Uz članak 51.
Dodane su odredbe kojima se propisuje mogućnost ulaganja žalbe na rješenje poljoprivrednog inspektora.
Članka 52.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 53.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 54.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 55.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 56.
Propisuje se da se obustavljaju zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.
Propisuje se da izmjene ugovora o zakupu, do stupanja na snagu ovog Zakona provode jedinice lokalne samouprave sukladno ovom Zakonu.
Brišu se odredbe stavka 5.i 6. koje glase
(5) Ako kupac poljoprivrednog zemljišta temeljem Ugovora o prodaji sklopljenih na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) plaća kupoprodajnu cijenu obročno i platio je do 50% kupoprodajne cijene, preostali iznos može platiti u cijelosti uz 15% popusta.
(6) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom ili na javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), prema odredbama ovoga Zakona.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 57.
Propisuje se da ugovore o privremenom korištenju koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), a istječu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu jednokratno produljiti na rok od dvije godine, odnosno do raspisivanja javnog natječaja sukladno odredbama ovoga Zakona kako bi se što prije raspisali natječaji za to zemljište , osim u slučaju više sile.
Uz članak 58.
Nomotehnički se uređuje članak.
Uz članak 59.
Propisuje se da će se postupci započeti po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 20/18, 115/18 i 98/19) dovršit po odredbama tog zakona u roku od 3 mjeseca od stupanja na snagu zakona, u protivnom se obustavljaju.
Uz članak 60.
Propisuje rokove za donošenje programa raspolaganja i raspisivanje natječaja, te da u slučaju da jedinica lokalne samouprave ne donese program raspolaganja i ne raspiše natječaj, Ministarstvo preuzima raspolaganja i sredstva od raspolaganja koja su prihod jedinica lokalne samouprave.
Uz članak 61.
Propisuje se da u postupci za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) za predlaganje zamjenskog zemljišta sukladno Programu, nadležne su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
Vrijednost oduzetog i zamjenskog poljoprivrednog zemljišta utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Eventualne troškove parcelacije u postupku povrata snose jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi iz sredstava ostvarenih od raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske.
Uz članak 62.
Propisuje se da se za ugovore o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) koji imaju odredbu o gospodarskom programu kao sastavnom dijelu ugovora, a isti nije priložen uz ugovor, koncesionari odnosno zakupnici dužni su u roku od 3 mjeseci od stupanja na snagu ovoga Zakona, jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu dostaviti gospodarski program ili ukoliko isti ne posjeduju izraditi novi gospodarski program
Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je izraditi aneks ugovora te isti evidentirati sukladno odredbama pravilnika o evidenciji državnog poljoprivrednog zemljišta.
Ukoliko korisnik ili zakupnik ne izradi program i/ili ne sklopi aneks ugovora, ugovor se raskida.
Uz članak 63.
Stupanjem na snagu ovoga zakona prestaje važiti Pravilnik o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike ( „Narodne novine“, br. 65/19 ).
Postupci revalorizacije započeti u skladu s Pravilnikom o načinu revalorizacije zakupnine odnosno naknade za korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske („ Narodne novine “, broj 65/19 ) obustavljaju se.
Uz članak 64.
Propisuje se da se do uspostave sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja podaci o pogodnosti tla za pojedine vrste proizvodnje utvrđuje na temelju prethodne analize tla i preporuke ovlaštenog laboratorija.
Uz članak 65.
Propisuje se da se za ugovore o služnosti na šumskom zemljištu radi podizanja višegodišnjih nasada na šumskom zemljištu, a koje je sukladno odredbama Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 94/14.) postalo poljoprivredno zemljište može se Ministarstvu podnijeti zahtjev za smanjenje površine sukladno stvarnom stanju na terenu odnosno površini koja je privedena namjeni, u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Uz članak 66.
Propisuje se stupanje na snagu Zakona.
V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU
Članak 3.
(1) Poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
(2) Pojedino zemljište izvan građevinskog područja koje je po načinu uporabe u katastru opisano kao oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta, a koje je dio šumskogospodarskog područja može se izdvojiti iz šumskogospodarskog područja sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(3) Hrvatske šume d. o. o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba procjenjuju troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za izdvajanje poljoprivrednog zemljišta iz stavka 2. ovoga članka iz šumskogospodarskog područja nadležnom ministarstvu za poslove šumarstva podnosi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(5) Fizičke i pravne osobe mogu jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu podnijeti prijedlog za podnošenje zahtjeva iz stavka 4. ovoga članka.
(6) Pojedino zemljište izvan građevinskog područja za koje je kao način uporabe u katastru navedeno oranica, vrt, livada, pašnjak, voćnjak, maslinik, vinograd, trstik i močvara, a u naravi je zapušteno poljoprivredno zemljište koje neće biti privedeno poljoprivrednoj proizvodnji jer su troškovi privođenja poljoprivrednoj namjeni veći od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine toga zemljišta, a sada nije dio šumskogospodarskog područja, može se uključiti u šumskogospodarsko područje sukladno posebnom propisu iz upravnog područja šumarstva.
(7) Za zemljište iz stavka 6. ovoga članka koje se uključuje u šumskogospodarsko područje potrebno je pribaviti suglasnost ministarstva nadležnog za poljoprivredu (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 5.
(1) Radi omogućavanja proizvodnje hrane, radi zaštite zdravlja ljudi, životinjskog i biljnog svijeta, nesmetanog korištenja i zaštite prirode i okoliša provodi se zaštita poljoprivrednog zemljišta od oštećenja u smislu umanjenja i/ili gubitka proizvodne sposobnosti za poljoprivrednu proizvodnju (u daljnjem tekstu: oštećenja poljoprivrednog zemljišta).
(2) Oštećenjem poljoprivrednog zemljišta smatra se:
a) degradacija u intenzivnoj proizvodnji (fizikalnih, kemijskih i bioloških obilježja)
b) onečišćenje štetnim tvarima i organizmima (teški metali, potencijalno toksični elementi, pesticidi, organske onečišćujuće tvari i patogeni organizmi)
c) premještanje (erozija vodom i vjetrom, odnošenje plodinama, posudište, prekrivanje otpadom ili drugim tlom)
d) prenamjena (izgradnja urbanih područja, industrijskih, energetskih objekata, prometnica, hidroakumulacija te eksploatacija).
(3) Onečišćenjem poljoprivrednog zemljišta smatraju se i biljni ostaci od uzgoja kultiviranih biljaka ako su ostavljeni na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine te ako je na zemljište odbačen otpad, kao i gospodarenje otpadom na tom zemljištu, na način protivan propisima kojima se uređuje gospodarenje otpadom.
(4) Koje se tvari smatraju štetnim te najviše dopuštene količine štetnih tvari u poljoprivrednom zemljištu ministar propisuje pravilnikom.
Članak 6.
(1) Radi zaštite poljoprivrednog zemljišta od oštećenja:
a) provodi se utvrđivanje stanja oštećenja poljoprivrednog zemljišta
b) provodi se trajno praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta – monitoring – kojim se trajno prati stanje svih promjena u poljoprivrednom zemljištu (fizikalnih, kemijskih i bioloških)
c) vodi se informacijski sustav za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
(2) Poslove iz stavka 1. ovoga članka obavlja Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu.
Članak 7.
(1) Fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika dužne su pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta evidentiranog u sustav za identifikaciju poljoprivrednih parcela i evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta u digitalnom grafičkom obliku (u daljnjem tekstu: ARKOD sustav) ispitivanjem plodnosti tla te voditi evidenciju o primjeni gnojiva (mineralnih i organskih), poboljšivača tla i pesticida.
(2) Praćenje stanja iz stavka 1. ovoga članka obavljaju ovlašteni laboratoriji koje rješenjem na rok od četiri godine ovlasti Ministarstvo na prijedlog Povjerenstva koje imenuje ministar.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(4) Postupak ovlašćivanja pokreće se na temelju pisanog zahtjeva laboratorija Ministarstvu.
(5) Laboratoriji koji podnose zahtjev iz stavka 4. ovoga članka trebaju zadovoljavati prostorne uvjete, posjedovati odgovarajući osposobljen stručni kadar i tehničku opremu za provedbu ispitivanja te sudjelovati u međulaboratorijskim poredbenim ispitivanjima.
(6) Praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju analize tla na zahtjev korisnika, periodično najmanje svake četvrte godine, za korisnike koji su upisani u upisnik proizvođača integrirane i ekološke proizvodnje po zahtjevima takve proizvodnje, a za korisnike poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje se koriste na temelju ugovora o zakupu, zakupu zajedničkog pašnjaka i zakupu za ribnjake, dugogodišnjeg zakupa i koncesije tijekom prve godine nakon uvođenja u posjed i zadnje godine prije isteka ugovora te periodično najmanje svake četvrte godine za vrijeme trajanja zakupa.
(7) Troškove analize tla snosi korisnik zemljišta.
(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 8.
(1) Kontrolu provedbe praćenja stanja poljoprivrednog zemljišta po službenoj dužnosti provodi Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (na terenu i u laboratoriju) kao referentni laboratorij koji ovlašćuje ministar.
(2) Sve podatke o oštećenju poljoprivrednog zemljišta iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate svih laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.
(3) Metodologiju za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta (monitoring i ispitivanja plodnosti tla), informacijski sustav za zaštitu poljoprivrednog zemljišta, dokumentaciju i sadržaj zahtjeva te detaljne uvjete koje moraju ispunjavati ovlašteni laboratoriji, zadaće referentnog laboratorija, kao i obveze laboratorija i institucija te način provedbe kontrole propisuje ministar pravilnikom.
Članak 10.
(1) Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje propisuje potrebne agrotehničke mjere u slučajevima u kojima bi propuštanje tih mjera nanijelo štetu, onemogućilo ili smanjilo poljoprivrednu proizvodnju sukladno pravilniku iz članka 4. stavka 7. ovoga Zakona.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 11.
(1) Agrotehničkim mjerama, u svrhu zaštite poljoprivrednog zemljišta od erozije vodom i vjetrom, razumijeva se zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta.
(2) Vlasnici i posjednici poljoprivrednog zemljišta dužni su održavati dugogodišnje nasade i višegodišnje kulture podignute radi zaštite od erozije na tom zemljištu.
Članak 12.
(1) Općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba propisuje mjere za uređivanje i održavanje poljoprivrednih rudina, a osobito: održavanje živica i međa, održavanje poljskih putova, uređivanje i održavanje kanala oborinske odvodnje, sprječavanje zasjenjivanja susjednih čestica te sadnju i održavanje vjetrobranskih pojasa.
(2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose Ministarstvu i Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu.
Članak 13.
(1) Ministarstvo u ime i za račun Republike Hrvatske može radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta otkupiti privatno poljoprivredno zemljište koje se nalazi unutar proizvodno-tehnološke cjeline ili graniči s poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države po tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja.
(2) Poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka može se otkupiti na prijedlog vlasnika ili na prijedlog Ministarstva.
(3) Ministarstvo u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi odluku o kupnji poljoprivrednog zemljišta te sklapa ugovor o prodaji predmetnog poljoprivrednog zemljišta s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom.
(4) Kupljeno poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka vlasništvo je Republike Hrvatske i njime raspolaže jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
Članak 17.
(1) Zemljište iz članka 16. ovoga Zakona jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području to zemljište nalazi daje u zakup uz suglasnost ministarstva nadležnog za upravljanje državnom imovinom, putem javnog natječaja na rok do deset godina, s ugovornom klauzulom o raskidu ugovora nakon završetka vegetativne sezone, odnosno nakon dobivanja akta kojim se odobrava građenje, potvrde glavnog projekta ili rješenja o izvedenom stanju, do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu.
(2) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom dužno je dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka zahtjeva jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(3) Na davanje u zakup zemljišta iz članka 16. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 31. – 36. i članka 38. ovoga Zakona.
(4) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području to zemljište nalazi dužan je ugovore o zakupu za zemljište iz stavka 1. ovoga članka dostavljati ministarstvu nadležnom za upravljanje državnom imovinom.
Članak 24.
(1) Za poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana obuhvaćeno je granicama građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 50% od prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(2) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište koje se na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nalazi izvan granica građevinskog područja, a nakon izmjene prostornog plana obuhvaćeno je granicama građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 70% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(3) Za poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje se u iznosu od 2,5% prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(4) Za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište na kojem je dopuštena gradnja sukladno prostornom planu visina naknade određuje se u iznosu od 5% prosječne vrijednosti tog zemljišta unutar granica građevinskog područja.
(5) Za poljoprivredno zemljište koje se nalazi izvan granica građevinskog područja, a prostornim planom promijenjena mu je namjena i ostaje izvan granice građevinskog područja, visina naknade određuje se u iznosu od 50% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja za osobito vrijedno obradivo (P1) ili vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište, a za ostala poljoprivredna zemljišta 25% od prosječne vrijednosti toga zemljišta unutar granica građevinskog područja.
Članak 26.
(1) Investitor se oslobađa plaćanja naknade iz članka 23. ovoga Zakona u sljedećim slučajevima:
a) pri gradnji građevina koje služe za obranu od poplava, vodnih građevina odnosno sustava za melioracijsku odvodnju, vodnih građevina za zaštitu i korištenje voda, pri uređenju bujica, vodnih građevina odnosno sustava za navodnjavanje i drugih vodnih građevina prema posebnom propisu
b) pri gradnji gospodarskih građevina namijenjenih isključivo za poljoprivrednu djelatnost, preradu poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu
c) pri gradnji prometne infrastrukture
d) pri gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture
e) pri gradnji građevina za javne namjene u mjestima u kojima su te građevine uništene u oružanoj agresiji te stanova i kuća za stradalnike Domovinskog rata i za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata
f) pri gradnji građevina za znanstveno-nastavne djelatnosti, zdravstvo i ustanove socijalne skrbi, čiji je osnivač Republika Hrvatska i županija
g) pri gradnji stambene građevine razvijene građevinske (bruto) površine do 400 m 2 ako se gradi unutar građevinskog područja
h) pri gradnji objekata u poslovnoj zoni, kada je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ili jedinica područne (regionalne) samouprave investitor gradnje
i) pri gradnji stambenih objekata poticane stanogradnje.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se i prilikom ozakonjenja nezakonito izgrađenih zgrada sukladno posebnom propisu.
(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je utvrđen interes Republike Hrvatske za izgradnju objekata koji se prema posebnim propisima grade.
(4) Rješenje o oslobađanju od plaćanja naknade donosi nadležno upravno tijelo.
(5) Primjerak rješenja iz stavka 4. ovoga članka dostavlja se Ministarstvu i jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu, na čijem se području zemljište nalazi.
Članak 29.
(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).
(2) Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje uz suglasnost Ministarstva.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.
(4) Programima se ne mogu umanjivati proizvodno-tehnološke cjeline koje su u funkciji proizvodnje, osim iznimno za dodjelu zamjenskog zemljišta u postupcima povrata oduzete imovine. U smislu ovoga Zakona proizvodno-tehnološka cjelina označava dio katastarske čestice, jednu katastarsku česticu, skup dijelova katastarskih čestica ili skup katastarskih čestica neposredno povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje.
(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu općine ili grada odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.
(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici općine i grada odnosno Grada Zagreba.
(7) Zainteresirane osobe mogu dati prigovore na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka o kojima odlučuje općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba.
(8) O prigovorima iz stavka 7. ovoga članka općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba dužna je odlučiti u roku od 30 dana.
(9) Nakon odlučivanja o prigovorima jedinice lokalne samouprave Program s popratnom dokumentacijom dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(10) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 9. ovoga članka u roku od 15 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku 15 dana, smatra se da nema primjedbi.
(11) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 9. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
(12) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa na koji je Ministarstvo dalo suglasnost.
(13) Za Program u čijem se obuhvatu nalazi područje ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.
(14) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.
(15) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.
Članak 30.
(1) Program iz članka 29. ovoga Zakona treba sadržavati:
– ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave
– podatke o dosadašnjem raspolaganju poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na području jedinice lokalne samouprave i vrstu proizvodnje na istom
– površine određene za povrat i za zamjenu kada nije moguć povrat imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine
– površine određene za prodaju, jednokratno, maksimalno do 25% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
– površine određene za zakup
– površine određene za zakup za ribnjake
– površine određene za zakup zajedničkih pašnjaka
– površine određene za ostale namjene, odnosno površine koje se mogu privesti nekoj drugoj nepoljoprivrednoj namjeni, jednokratno, maksimalno do 5% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb određuje u svom Programu ograničenje maksimalne površine koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi.
(3) U maksimalnu površinu iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) Minirane površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države moraju biti posebno označene i mogu se predvidjeti za zakup.
(5) Površine na kojima je izgrađen sustav podzemne odvodnje i one na kojima se planira izgraditi ili je već izgrađen sustav javnog navodnjavanja i one na kojima postoji višegodišnji nasad moraju biti posebno označene.
(6) Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države utvrđuje se prema službenim podacima katastra, zemljišnih knjiga i druge dokumentacije.
Članak 31.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.
(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:
a) podizanje trajnih nasada
b) izgradnju građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje.
(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja.
(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi, o čemu je jedinica lokalne samouprave dužna obavijestiti županiju i Ministarstvo odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba o čemu je dužna obavijestiti Ministarstvo.
(6) Natječaj za zakup raspisuje se za katastarske čestice koje čine proizvodno-tehnološke cjeline površine najviše do 100 hektara.
(7) Iznimno od stavka 6. ovoga članka, natječaj za zakup može se raspisati za proizvodno-tehnološku cjelinu površine veće od 100 hektara ako tu proizvodno-tehnološku cjelinu čini jedna katastarska čestica ili ako je predmet zakupa ribnjak.
(8) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili buduće sustave navodnjavanja, sustav podzemne odvodnje i višegodišnje nasade na tome području.
(9) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve i očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.
(10) Iznimno natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države, odnosno za tu česticu i susjedne katastarske čestice koje s njom čine proizvodno-tehnološku cjelinu.
(11) Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom nadležno je za uređenje imovinskopravnih odnosa na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države na kojem su nezakonito izgrađene zgrade ozakonjene temeljem posebnog propisa o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama uz suglasnost Ministarstva.
(12) Odluku o izboru najpovoljnije ponude za zakup donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup na poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za zakup) pri čemu jedinice lokalne samouprave istu dostavljaju na prethodno mišljenje županiji i suglasnost Ministarstvu, a Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.
(13) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(14) Članovi Povjerenstva iz stavka 13. ovoga članka kao i članovi njihovih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup i prodaju koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.
(15) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku 30 dana, smatra se da nema primjedbi.
(16) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 12. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.
Članak 32.
(1) Ako se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nalazi na području više jedinica lokalne samouprave, odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup donosi općinsko odnosno gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(2) Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju javnog natječaja iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba, na čijem je području pretežni dio površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na prijedlog Povjerenstava za zakup, uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva, odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Članak 35.
(1) Sudionici javnog natječaja za zakup mogu biti fizičke ili pravne osobe koje su do isteka roka za podnošenje ponuda podmirile sve obveze s osnova korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, odnosno sve obveze s osnove naknade za gospodarsko korištenje voda i svih javnih davanja, te protiv kojih se ne vodi postupak zbog predaje u posjed poljoprivrednog zemljišta.
(2) Sudionik javnog natječaja za zakup ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno raspolagala.
(3) Zajednička ponuda ponuditelja na natječaju za zakup smatra se nevažećom.
(4) Ako ponuđena zakupnina na javnom natječaju za zakup od strane ponuditelja koji ispunjava natječajne uvjete prelazi dvostruki iznos početne zakupnine, takva ponuda se smatra nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude na javnom natječaju za zakup je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Gospodarski program).
(6) Gospodarski program sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju te podatke o površinama koje se nalaze u području obuhvata izgrađenih ili planiranih sustava javnog navodnjavanja.
(7) Gospodarski program podnosi se na obrascu čiji sadržaj ministar propisuje pravilnikom.
Članak 36.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili pravna osoba u rangu mikro i malih poduzeća, kojima je poljoprivreda primarna djelatnost, koji je najmanje tri godine do objave javnog natječaja vlasnik ili posjednik stoke, bavi se stočarskom proizvodnjom, ima najmanje tri godine do objave javnog natječaja prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, a ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu, koji se računa za proizvodnu godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.
Kada ponuditelj ostvaruje prednost po ovom kriteriju, a proizvodna cjelina za koju se natječe je veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru, ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu. Ponuditelj ne ostvaruje pravo prvenstva po ovom kriteriju za površine koje su za više od 10% veće od njegovih trenutačnih potreba
b) dosadašnji posjednik kojem je poljoprivreda primarna djelatnost ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na temelju mirnog posjeda koji ne može biti kraći od pet godina, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, a koji je ispunio sve obveze iz ugovora koji je istekao ili dosadašnji posjednik koji je vlasnik višegodišnjeg nasada na zemljištu za koje se raspisuje javni natječaj i u mirnom je posjedu tog zemljišta najmanje pet godina do objave javnog natječaja
c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
d) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću upisan u Upisnik poljoprivrednika, ima sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
e) fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
f) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
g) fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom
h) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
(2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prava prvenstva za zakup, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu:
a) imaju ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura
b) pravna ili fizička osoba koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom sljedećim redoslijedom:
1. povrtlarstvom
2. voćarstvom (osim oraha)
3. vinogradarstvom
4. maslinarstvom
c) pravna ili fizička osoba koja se bavi sjemenskom proizvodnjom
d) obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje SSS
e) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja
f) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
g) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.
(3) Fizička ili pravna osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo prvenstva zakupa prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
(4) Pri utvrđivanju uvjeta prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina iz stavka 1. točke a) ovoga članka za ponuditelja koji je pravna osoba uzima se u obzir ukupan broj grla stoke i ukupna površina poljoprivrednog zemljišta kojom raspolaže ponuditelj i sve s njim povezane fizičke i pravne osobe.
(5) Iznimno, kriterij iz stavka 1. točke a) ovoga članka ne primjenjuje se prilikom utvrđivanja prava prvenstva na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. stavku 8. ovoga Zakona.
Članak 37.
(1) Početna zakupnina za zakup utvrđuje se prema površini i kulturi katastarske čestice te jediničnoj zakupnini prikazanoj po županijama, katastarskim općinama i katastarskim kulturama, a za Grad Zagreb po katastarskim općinama i katastarskim kulturama.
(2) Jediničnu zakupninu iz stavka 1. ovoga članka i način izračuna početne zakupnine za zakup Vlada Republike Hrvatske propisuje uredbom.
(3) Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti uvećava se za iznos zakupnine za te objekte, a iznos zakupnine za objekte utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.
Članak 38.
(1) Na temelju odluke o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za zakup, općinski načelnik odnosno gradonačelnik u ime Republike Hrvatske i podnositelj ponude sklapaju ugovor o zakupu u pisanom obliku.
(2) Ugovor o zakupu, u dijelu koji se odnosi na cijenu i predaju posjeda, mora biti sklopljen kao ovršna isprava sukladno posebnim propisima kojima se uređuje postupak ovrhe te ovlasti i način rada javnog bilježništva.
(3) Nacrti ugovora o zakupu moraju se prije potpisivanja dostaviti na prethodno mišljenje o pravnoj valjanosti županijskom državnom odvjetništvu na čijem području se poljoprivredno zemljište nalazi. Ako županijsko državno odvjetništvo izda negativno mišljenje, ugovor o zakupu ne može se sklopiti.
(4) Nadležno županijsko odvjetništvo dužno je dati svoje mišljenje u roku od 30 dana od zaprimanja nacrta ugovora i potrebne dokumentacije.
(5) Ugovor o zakupu i zakupu za ribnjake koji nije sklopljen u pisanom obliku nema pravni učinak.
(6) Zakupnik mora pristupiti potpisivanju ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana zaprimanja poziva za sklapanje ugovora iz stavka 1. ovoga članka. U protivnom se smatra da je odustao od ponude.
(7) Gospodarski program iz članka 35. stavka 5. ovoga Zakona prilaže se ugovoru o zakupu i čini njegov sastavni dio.
(8) Zakupnik je dužan jedinici lokalne samouprave odnosno Gradu Zagrebu na čijem se području zemljište nalazi podnositi godišnje izvješće o ispunjavanju ciljeva Gospodarskog programa svake godine do kraja ožujka za prethodnu godinu.
(9) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može sklopiti aneks ugovora o zakupu sa zakupnikom u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti u provođenju Gospodarskog programa, uz suglasnost Ministarstva.
(10) Jedinica lokalne samouprave dužna je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu, odnosno Grad Zagreb dužan je radi upisa i praćenja ugovora o zakupu primjerak ugovora o zakupu i zapisnika o uvođenju u posjed i anekse ugovora dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo i Ministarstvu u roku od 30 dana od dana uvođenja u posjed.
Članak 41.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.
(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na drugu osobu.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na drugu osobu u sljedećim slučajevima:
a) za slučaj promjene nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva uzrokovanog umirovljenjem, trajnom nesposobnošću za rad ili nemogućnošću obavljanja poljoprivredne djelatnosti, prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja, a u slučaju njegove smrti na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
b) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja, dosadašnjeg člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, koji je mlađi od 40 godina, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
c) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na novog nositelja koji je njegov srodnik u prvom, odnosno drugom nasljednom redu, a daroprimatelj je svih njegovih gospodarskih objekata i poljoprivrednog zemljišta, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
d) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
e) prava i obveze zakupnika koji je nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na obrt čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
f) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo čiji je osnivač zakupnik i na koji je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
g) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na njegove nasljednike ili pravne sljednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
h) prava i obveze zakupnika koji je obrtnik mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik i na koju je prenesena gospodarska cjelina obrta, do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
i) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu na pravnu osobu čiji je osnivač zakupnik, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva
j) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Ministarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na osobu koja je u postupku nesolventnosti stekla cjelokupnu imovinu zakupnika namijenjenu poljoprivrednoj proizvodnji
k) prava i obveze zakupnika koji je pravna osoba mogu se prenijeti iz ugovora o zakupu, uz suglasnost Ministarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, na drugu pravnu osobu nastalu pripajanjem, spajanjem ili podjelom razdvajanjem prema zakonima kojima se uređuju trgovačka društva i zadruge
l) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.
(4) Aneks ugovora iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupcem, a na aneks ugovor odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.
Članak 43.
(1) Ugovor o zakupu prestaje protekom vremena na koje je sklopljen.
(2) Ugovor o zakupu može se u svako vrijeme sporazumno raskinuti.
(3) Ugovor o zakupu raskida se ako zakupljeno poljoprivredno zemljište prestane biti poljoprivredno zbog promjene namjene ili ako se zemljište koristi suprotno odredbama ugovora ili ovoga Zakona.
(4) Ugovor o zakupu raskida se ako zakupnik:
a) ne plati zakupninu do kraja prosinca tekuće godine, osim u slučaju više sile ili drugih nepredviđenih okolnosti koje nisu krivnja zakupnika
b) ne koristi poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kao dobar gospodar
c) ne ostvaruje ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu dvije godine uzastopno od dana sklapanja ugovora, osim u slučaju više sile
d) obrađuje poljoprivredno zemljište suprotno odredbama sklopljenog ugovora
e) daje zakupljeno zemljište u podzakup ili prenese prava i obveze na treću osobu bez suglasnosti Ministarstva
f) bez odobrenja zakupodavca izvrši investicijske radove na poljoprivrednom zemljištu koji prelaze granice uobičajenoga gospodarenja ili promijeni način korištenja poljoprivrednog zemljišta
g) obavlja aktivnosti suprotno propisima o zaštiti prirode ili radnje koje imaju negativan utjecaj na bogatstvo ili stanje prirodnog područja te ako na bilo koji način ugrožava opstanak prirodnih vrijednosti
h) ne iskrči poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed.
(5) Zakupodavac će raskinuti ugovor o zakupu ako nakon otvaranja stečajnog postupka zakupnik kao stečajni dužnik ne nastavi korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
(6) U slučajevima iz stavaka 3., 4. i 5. ovoga članka jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi će u ime zakupodavca raskinuti ugovor o zakupu.
(7) Ugovor o zakupu smatra se raskinutim danom dostave obavijesti o raskidu zakupniku. U obavijesti će se odrediti rok u kojem zakupnik ima pravo skinuti usjeve, odnosno plodove, odnosno izloviti uzgojene vodene organizme iz ribnjaka.
(8) U slučaju iz stavaka 1. – 4. ovoga članka zakupnik je dužan u roku od 30 dana od dana prestanka ugovora o zakupu, odnosno po skidanju usjeva, odnosno plodova, odnosno izlovu uzgojenih vodenih organizama iz ribnjaka predati zemljište u posjed vlasniku putem Povjerenstva iz članka 39. ovoga Zakona.
(9) Jedinica lokalne samouprave na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi dužna je obavijest o prestanku i raskidu ugovora o zakupu dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, županiji, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo, Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu, odnosno Grad Zagreb dužan je obavijest o prestanku i raskidu ugovora o zakupu dostaviti nadležnom područnom uredu za katastar Državne geodetske uprave, odnosno Gradskom uredu za katastar i geodetske poslove Grada Zagreba, zemljišnoknjižnom odjelu nadležnog suda, Hrvatskim vodama, ministarstvu nadležnom za vodno gospodarstvo, Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju i Ministarstvu.
Članak 48.
(1) Za površinu miniranog poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je dano u zakup zakupnina se umanjuje razmjerno troškovima razminiranja koje snosi zakupnik.
(2) Troškove razminiranja iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje ministarstvo nadležno za poslove razminiranja. Ako su troškovi razminiranja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova razminiranja.
(3) Zakupnik je dužan poljoprivredno zemljište iz stavka 1. ovoga članka razminirati u roku od dvije godine od dana sklapanja ugovora o zakupu i ne može ga obrađivati do razminiranja, a ako se ne razminira u roku od dvije godine ugovor se raskida i dužan je platiti zakupninu za to vrijeme.
(4) Zakupnik nema pravo na naknadu troškova razminiranja zemljišta iz stavka 1. ovoga članka ako se ugovor o zakupu raskida na njegov zahtjev ili njegovom krivnjom.
(5) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu zakupnika uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana razminiranja.
(6) Za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države za koje nije uređeno zemljišnoknjižno stanje i dano je u zakup, zakupnik je dužan i ovlašten izvršiti ili pokrenuti postupak za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima usklađenja zemljišnoknjižnog stanja. Ako su troškovi usklađenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova usklađenja.
(7) Jedinica lokalne samouprave i Ministarstvo osigurat će zakupcu iz stavka 6. ovoga članka punomoć, suglasnost i podloge potrebne za usklađenje zemljišnoknjižnog stanja u korist Republike Hrvatske.
(8) Ako zakupnik ne uskladi zemljišnoknjižno stanje u roku iz stavka 6. ovoga članka, ugovor se raskida.
(9) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem zakupnik je dužan iskrčiti o vlastitom trošku u roku od dvije godine od dana uvođenja u posjed, a zakupnina mu se umanjuje razmjerno troškovima krčenja. Ako su troškovi krčenja veći od zakupnine, zakupnik se oslobađa plaćanja zakupnine te nema pravo na povrat razlike troškova krčenja.
(10) Za osiguranje izvršenja ugovorne obveze iz stavka 9. ovoga članka u visini troškova stavljanja poljoprivrednog zemljišta u funkciju poljoprivredne proizvodnje iz stavka 11. ovoga članka, za poljoprivredno zemljište površine veće od 10 ha, zakupac koji je pravna osoba je dužan predati obvezujuće pismo namjere banke uz ponudu, a pri sklapanju ugovora davatelju zakupa položiti bankovnu garanciju, a zakupac koji je fizička osoba dužan je pri sklapanju ugovora davatelju zakupa priložiti zadužnicu.
(11) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.
(12) Drvnu masu koja ostane nakon krčenja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 9. ovoga članka preuzimaju od zakupnika, transportiraju i njome raspolažu Hrvatske šume d.o.o. sukladno posebnom propisu o šumama, u roku od 30 dana od dana zaprimanja obavijesti o obavljenom krčenju. Sredstva ostvarena od prodaje drvne mase prihod su državnog proračuna 50% i Hrvatskih šuma d.o.o. 50%.
(13) Hrvatske šume d. o. o. na zahtjev jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba procjenjuju troškove stavljanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 9. ovoga članka u funkciju poljoprivredne proizvodnje.
(14) Na osnovi sklopljenoga ugovora o zakupu zakupnika poljoprivrednog zemljišta iz stavaka 6. i 9. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo iz članka 39. ovoga Zakona u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.
Članak 49.
(1) Sredstva ostvarena od zakupa, prodaje, prodaje izravnom pogodbom, privremenog korištenja i davanja na korištenje izravnom pogodbom prihod su državnog proračuna 25%, 10% proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave i 65% proračuna jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(2) Iznimno, ako jedinica područne (regionalne) samouprave umjesto jedinice lokalne samouprave donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto jedinice lokalne samouprave raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 65% prihoda proračuna jedinice lokalne samouprave iz stavka 1. ovoga članka prihod su jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno ako Ministarstvo umjesto Grada Zagreba donese Program iz članka 29. stavka 1. ovoga Zakona i umjesto Grada Zagreba raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države, 65% prihoda proračuna Grada Zagreba iz stavka 1. ovoga članka prihod su državnog proračuna.
(3) Sredstva iz stavka 1. ovoga članka koja su prihod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave namijenjena su isključivo za programe katastarsko-geodetske izmjere zemljišta, za podmirenje troškova postupaka koji se vode u svrhu sređivanja imovinskopravnih odnosa i zemljišnih knjiga, za subvencioniranje dijela troškova za sređivanje zemljišnoknjižnog stanja poljoprivrednog zemljišta u privatnom vlasništvu, za podmirenje dijela stvarnih troškova u vezi s provedbom ovoga Zakona, za program razminiranja zemljišta, program uređenja ruralnog prostora izgradnjom i održavanjem ruralne infrastrukture vezane za poljoprivredu i akvakulturu, program uređenja zemljišta u postupku komasacije i hidromelioracije, za troškove održavanja sustava za navodnjavanje, za program očuvanja ugroženih područja i očuvanja biološke raznolikosti i za program sufinanciranja aktivnosti izrade programa, projekata i ostalih dokumenata neophodnih za provedbu mjera potpore iz Programa ruralnog razvoja, a čija se izrada ne sufinancira kroz mjere potpore iz toga Programa i druge poticajne mjere za unaprjeđenje poljoprivrede i akvakulture.
(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su donijeti program korištenja sredstava iz stavka 1. ovoga članka.
(5) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb dužni su Ministarstvu podnositi godišnje izvješće o ostvarivanju programa korištenja sredstava iz stavka 4. ovoga članka svake godine do 31. ožujka za prethodnu godinu.
(6) Sredstva ostvarena od zamjene, razvrgnuća suvlasničke zajednice, prava građenja i služnosti na poljoprivrednom zemljištu u cijelosti su prihod državnog proračuna.
Članak 50.
(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se usklađivanje visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.
(2) Odredbe stavka 1. ovoga članka objavljuju se u javnom natječaju za zakup.
(3) Evidenciju ugovora i naplate po ugovoru za sve oblike zakupa i prodaje sukladno ovome Zakonu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.
(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.
(5) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
(6) Način revalorizacije zakupnine iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za financije.
Članak 51.
(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje je namijenjeno uzgoju ribe i drugih vodenih organizama.
(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima.
(3) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su podatke o ribnjacima na svojem području dostaviti Ministarstvu koje vodi Registar ribnjaka u vlasništvu države.
(4) Način vođenja Registra ribnjaka iz stavka 3. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.
Članak 52.
(1) Ribnjaci u vlasništvu države daju se u zakup fizičkoj ili pravnoj osobi javnim natječajem na rok od 25 godina s mogućnošću produljenja za isto razdoblje.
(2) Stručne poslove u vezi s postupkom provedbe javnog natječaja za zakup ribnjaka provodi Ministarstvo.
(3) Dokumentaciju potrebnu za raspisivanje javnog natječaja za ribnjake pribavlja Ministarstvo na temelju pravilnika iz članka 34. ovoga Zakona.
(4) Početnu zakupninu za zakup ribnjaka utvrđuje Ministarstvo sukladno uredbi iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona.
(5) Odluku o raspisivanju javnog natječaja za zakup ribnjaka donosi Ministarstvo, uz prethodno mišljenje ministarstva nadležnog za akvakulturu.
(6) Natječaj za zakup ribnjaka mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu.
Članak 57.
(1) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu sklopiti ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države s fizičkim ili pravnim osobama na njihov zahtjev i to s dosadašnjim korisnicima kojima su istekli ugovori za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i koji su u mirnom posjedu istog.
(2) Na ugovor iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 38. stavaka 2., 5. i 6. ovoga Zakona.
(3) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka može se sklopiti pod uvjetom iz članka 35. stavka 1 ovoga Zakona.
(4) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se na rok do dvije godine odnosno do sklapanja ugovora o zakupu poljoprivrednog zemljišta ili zakupu zajedničkih pašnjaka, odnosno drugog oblika raspolaganja poljoprivrednim zemljištem sukladno odredbama ovoga Zakona.
(5) Korisnici poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka dužni su plaćati naknadu u visini iznosa zakupnine koji je bio ugovoren po prijašnjem ugovoru.
(6) Na raspored sredstava od naknade iz stavka 5. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 49. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Odredbe članka 42., članaka 44. – 48. i članka 51. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Članak 58.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje se nalazi izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje može se zamijeniti za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba, koje je približno iste vrijednosti i nalazi se na području iste ili susjedne jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, radi okrupnjavanja poljoprivrednog zemljišta.
(2) Približno iste vrijednosti je poljoprivredno zemljište čija je vrijednost do 10% veća ili do 10% manja u odnosu na poljoprivredno zemljište koje je predmet zamjene.
(3) Postupak za zamjenu poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka mogu predložiti fizičke ili pravne osobe i jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(4) Postupak zamjene provodi Ministarstvo.
(5) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu fizičkih ili pravnih osoba koja je predmet zamjene Ministarstvu dostavlja vlasnik zemljišta.
(6) Dokumentaciju za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je predmet zamjene Ministarstvu dostavljaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(7) Odluku o zamjeni poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka donosi Ministarstvo, a na temelju dostavljene dokumentacije.
(8) Na osnovi odluke o zamjeni poljoprivrednog zemljišta ministar u ime Republike Hrvatske i podnositelj zahtjeva za zamjenu sklapaju ugovor o zamjeni.
(9) Poljoprivredno zemljište iz ugovora o zamjeni koje je postalo vlasništvo države uvrštava se u Zemljišni fond.
(10) Odredbe članaka 9. i 10., članka 38. stavaka 1. – 6. te članka 39. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o zamjeni poljoprivrednog zemljišta.
(11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.
Članak 59.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se prodati na temelju javnog natječaja, osim ribnjaka, zajedničkih pašnjaka, komasiranih, arondiranih površina poljoprivrednog zemljišta, poljoprivrednog zemljišta koje graniči s građevinskim područjima te osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište.
(2) Iznimno, osobito vrijedno obradivo (P1) i vrijedno obradivo (P2) poljoprivredno zemljište u vlasništvu Republike Hrvatske koja se nalaze izvan proizvodno-tehnoloških cjelina koje su u funkciji poljoprivredne proizvodnje mogu se prodati na temelju javnog natječaja za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 1 ha za kontinentalno područje i površine do 0,2 ha za priobalno područje.
(3) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se na temelju podataka iz modula eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.
Članak 60.
(1) Katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države površine do 10 ha za kontinentalno područje i površine do 1 ha za priobalno područje mogu se prodati javnim natječajem.
(2) Jedan kupac može sukladno stavku 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske kupiti poljoprivredno zemljište u vlasništvu države i to maksimalno do 50 ha za kontinentalno područje i do 5 ha za priobalno područje.
(3) U maksimalnu površinu iz stavka 2. ovoga članka uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba kupila po natječajima provedenim do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(4) U smislu ovoga Zakona priobalnim područjem se smatraju jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more, otoci i poluotoci, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem. Iznimno na poluotoku Istri jedinice lokalne samouprave koje imaju izlaz na more smatraju se priobalnim područjem, dok se ostala područja smatraju kontinentalnim područjem.
(5) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje ili je obraslo višegodišnjim raslinjem kupac je dužan u skladu s člankom 4. ovoga Zakona privesti poljoprivrednoj proizvodnji najkasnije u roku tri godine od dana uvođenja u posjed.
(6) Krčenjem poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države u smislu ovoga Zakona smatra se njegovo privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, odnosno uklanjanje nadzemnih i podzemnih dijelova višegodišnjeg raslinja.
(7) Ako kupac ne iskrči poljoprivredno zemljište u roku iz stavka 5. ovoga članka, ugovor se raskida.
(8) Na osnovi sklopljenoga ugovora o prodaji poljoprivrednog zemljišta iz stavka 5. ovoga članka uvodi u posjed Povjerenstvo za uvođenje u posjed u roku od 30 dana od sklapanja ugovora.
Članak 61.
Odluku o raspisivanju javnog natječaja za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave na čijem se području zemljište nalazi uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
Članak 63.
(1) Sudionik javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta iz članka 59. stavka 1. ovoga Zakona mogu biti sve fizičke ili pravne osobe pod uvjetom iz članka 35. stavka 1. ovoga Zakona.
(2) Sudionik javnog natječaja za prodaju ne može biti fizička ili pravna osoba koja je poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dodijeljeno u zakup dala u podzakup ili je njime na drugi način neovlašteno pravno raspolagala.
(3) Ako ponuđena kupoprodajna cijena na natječaju za prodaju od strane ponuditelja koji ispunjava uvjete iz javnog natječaja prelazi dvostruki iznos početne kupoprodajne cijene, takva ponuda smatra se nevažećom.
(4) Zajednička ponuda ponuditelja na javnom natječaju za prodaju smatra se nevažećom.
(5) Sastavni dio ponude je Gospodarski program korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za prodaju (u daljnjem tekstu: Gospodarski program za prodaju).
(6) Gospodarski program za prodaju sadržava: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet prodaje, lokalitet zemljišta, podatke o planiranim investicijama, posebnu naznaku kad se radi o ekološkoj proizvodnji.
(7) Obrazac Gospodarskog programa za prodaju propisuje ministar pravilnikom iz članka 35. stavka 7. ovoga Zakona.
Članak 64.
(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke ili pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:
a) dosadašnji posjednik ako je u mirnom posjedu na temelju ugovora koji su istekli, a sklopljeni su na temelju prije provedenog javnog natječaja, na temelju ugovora o prioritetnoj koncesiji i na temelju ugovora o privremenom korištenju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koji su bili sklopljeni na temelju isteklih ugovora, sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, i koji su ispunili sve obveze iz ugovora koji je istekao
b) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta koji u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja i koji ima prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
c) nositelj obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva koji se bavi poljoprivrednom proizvodnjom kao primarnom djelatnošću, upisan je u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
d) fizičke ili pravne osobe koje imaju prebivalište ili sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj, najmanje tri godine do objave javnog natječaja
e) zadruge i trgovačka društva registrirana za obavljanje poljoprivredne djelatnosti i upisana u Upisnik poljoprivrednika najmanje tri godine do objave javnog natječaja
f) fizičke i pravne osobe koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom kraće od tri godine do objave javnog natječaja
g) ostale fizičke i pravne osobe koje se namjeravaju baviti poljoprivrednom proizvodnjom.
(2) Ako je više osoba iz stavka 1. ovoga članka u istom redoslijedu prvenstvenog prava zakupa, prednost se utvrđuje prema sljedećem redoslijedu:
a) imaju ekonomsku vrijednost poljoprivrednog gospodarstva između 8000 do 100.000 eura
b) pravna ili fizička osoba koja se bavi poljoprivrednom proizvodnjom sljedećim redoslijedom:
1. povrtlarstvom
2. voćarstvom (osim oraha)
3. vinogradarstvom
4. maslinarstvom
c) pravna ili fizička osoba koja se bavi sjemenskom proizvodnjom
d) obrazovanje iz područje poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje SSS
e) nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koji je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja
f) veći broj članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
g) dulje vrijeme upisan u Upisnik poljoprivrednika.
(3) Fizička ili pravna osoba iz stavaka 1. i 2. ovoga članka ima prvenstveno pravo kupnje prema utvrđenom redoslijedu uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.
Članak 65.
(1) Odluku o izboru najpovoljnije ponude na javnom natječaju za prodaju donosi općinsko ili gradsko vijeće na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo za prodaju) uz prethodno mišljenje županije i suglasnost Ministarstva odnosno Gradska skupština Grada Zagreba uz suglasnost Ministarstva.
(2) Povjerenstvo za prodaju imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te dva predstavnika općinskog ili gradskog vijeća odnosno Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.
(3) Županija je dužna dati mišljenje iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije. Ako županija ne izda mišljenje u roku od 30 dana, smatra se da nema primjedbi.
(4) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku dati obrazloženje odbijanja davanja suglasnosti.
Članak 71.
(1) Kupljeno poljoprivredno zemljište ne može se otuđiti u roku od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(2) Nakon isteka roka iz stavka 1. ovog članka Republika Hrvatska ima pravo prvokupa prodanog poljoprivrednog zemljišta po tržišnoj cijeni. Ako Ministarstvo ne prihvati ponudu i ne iskoristi pravo prvokupa, ponuditelj ne može predmetno zemljište prodati po cijeni koja je niža od one ponuđene Ministarstvu.
(3) Zabrana otuđenja iz stavka 1. ovoga članka i pravo prvokupa iz stavka 2. ovoga članka upisat će se u zemljišne knjige istodobno s upisom prava vlasništva kupca.
(4) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja uknjiženih tereta iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
(5) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su obavijest o izdavanju brisovnog očitovanja iz stavka 4. ovoga članka dostaviti Ministarstvu.
Članak 72.
(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države iznimno se može prodati izravnom pogodbom po tržišnoj cijeni koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, u sljedećim slučajevima:
a) za katastarske čestice koje su obuhvaćene valjanim ugovorom koji je sklopljen sukladno odredbama zakona o poljoprivrednom zemljištu i ugovorima o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenima na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.), za koje je pribavljena dokumentacija za gradnju građevina poljoprivredne namjene. Planirani zahvat u prostoru mora biti predviđen uz rubni dio katastarske čestice i mora imati osiguran pristupni put.
b) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje koriste korisnici kuća u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama
c) za katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta koje su u vlasništvu Republike Hrvatske, potrebne za provedbu strateškog projekta.
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države prodaje se izravnom pogodbom ako zainteresirana osoba podnese zahtjev Ministarstvu kojem prilaže dokaz o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Obavijest o podnesenom zahtjevu iz stavka 2. ovoga članka Ministarstvo je dužno objaviti na oglasnoj ploči jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi.
(4) Ako je više osoba podnijelo zahtjev iz stavka 2. ovoga članka za isto poljoprivredno zemljište u vlasništvu države kupac se utvrđuje javnim nadmetanjem.
(5) Odluku o prodaji izravnom pogodbom donosi Ministarstvo.
(6) Na osnovi odluke iz stavka 5. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i kupac sklapaju ugovor o prodaji u pisanom obliku.
(7) Kupoprodajna cijena plaća se jednokratno i to u roku od 30 dana od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(8) Odredbe članaka 66. – 69. i članka 71. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o prodaji poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države izravnom pogodbom.
(9) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 4. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.
Davanje na korištenje izravnom pogodbom.
Članak 73.
(1) Iznimno, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je obuhvaćeno Programom Ministarstvo može dati na korištenje bez javnog natječaja znanstvenim i znanstveno-nastavnim institucijama iz područja poljoprivrede, kaznionicama, ustanovama koje u obavljanju svoje djelatnosti imaju potrebu za poljoprivrednim zemljištem, a njihov je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave i lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb.
(2) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države može se dati na korištenje za potrebe stručnog i znanstveno-nastavnog rada, rehabilitaciju i socijalizaciju ili druge potrebe poljoprivredne namjene na rok do 25 godina, uz naknadu u visini početnog iznosa zakupnine na području na kojem se poljoprivredno zemljište nalazi.
(3) Ako jedan podnositelj podnese više zahtjeva iz članka 74. stavka 1. ovoga Zakona, površine iz svih zahtjeva se zbrajaju.
(4) Jedan ponuditelj može sukladno stavku 1. ovoga članka na području Republike Hrvatske dobiti na korištenje bez javnog natječaja maksimalno do 100 ha poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države.
Članak 75.
(1) Suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trećih osoba na poljoprivrednom zemljištu razvrgnut će se geometrijskom diobom kada je to moguće.
(2) Površina katastarske čestice nakon diobe iz stavka 1. ovoga članka ne može biti manja od 0,5 ha.
(3) Iznimno, suvlasnička zajednica između Republike Hrvatske i trećih osoba na poljoprivrednom zemljištu može se razvrgnuti isplatom kada je suvlasnički dio Republike Hrvatske manji od 50% ukupne površine čestice koja je predmet razvrgnuća.
Članak 76.
(1) Odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice donosi Ministarstvo.
(2) Prije donošenja odluke iz stavka 1. ovoga članka obavlja se procjena tržišne vrijednosti nekretnine koju utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnom propisu o procjeni nekretnina, a na trošak podnositelja zahtjeva za razvrgnuće suvlasničke zajednice.
(3) Na osnovi odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar u ime Republike Hrvatske i suvlasnik sklapaju ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice u pisanom obliku.
(4) Odredbe članka 66. stavaka 2. i 3. te članaka 67. i 70. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na ugovor o razvrgnuću suvlasničke zajednice isplatom.
(5) Postupak razvrgnuća suvlasnička zajednice između Republike Hrvatske i trećih osoba na zemljištu koje je po uporabnom svojstvu poljoprivredno, a djelomično je unutar granica građevinskog područja, a djelomično izvan, provodi Ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom sukladno posebnom propisu kojim se propisuje upravljanje i raspolaganje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.
Članak 83.
(1) Ministarstvo je dužno zatražiti provedbu parcelacijskih i drugih geodetskih elaborata u katastarskom operatu i u zemljišnoj knjizi te dostaviti nadležnom državnom odvjetništvu prijedlog za uknjižbu prava vlasništva države na nekretninama koje su postale vlasništvo Republike Hrvatske sukladno zakonu kojim se propisuje raspolaganje poljoprivrednim zemljištem.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, Ministarstvo je dužno dostaviti nadležnom općinskom državnom odvjetništvu potrebne podatke i dokumentaciju za uknjižbu prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu države koje su upisane kao društveno vlasništvo.
(3) Ministarstvo izdaje suglasnost na pregledane i potvrđene parcelacijske i geodetske elaborate za poljoprivredno zemljište u vlasništvu države.
(4) Ministarstvo izdaje suglasnost na pregledane i potvrđene geodetske elaborate za promjenu načina uporabe katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, u roku od 30 dana od dana dostave potpune dokumentacije.
(5) Ministarstvo izdaje suglasnost korisnicima poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države za postavljanje jednostavnih građevina u svrhu poljoprivredne proizvodnje, sukladno posebnom propisu kojim se reguliraju jednostavne građevine.
Članak 84.
(1) Poljoprivredno zemljište iz članka 3. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona koje je u vlasništvu države i poljoprivredno zemljište koje Ministarstvo kupi ili zamijeni u ime i za račun Republike Hrvatske čine Zemljišni fond poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Zemljišni fond).
(2) Poljoprivrednim zemljištem koje čini Zemljišni fond iz stavka 1. ovoga članka raspolaže se sukladno odredbama ovoga Zakona.
(3) Na raspolaganje zemljištem iz stavka 1. ovoga članka primjenjuju se odredbe članka 27. ovoga Zakona.
Članak 87.
(1) Poljoprivredni inspektori nadziru provođenje odredbi ovoga Zakona i propisa donesenih temeljem ovoga Zakona, a osobito:
a) obrađuje li se poljoprivredno zemljište, odnosno koristi li se ne umanjujući njegovu vrijednost
b) održava li se zemljište iz članka 4. ovoga Zakona pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju
c) zaštitu zemljišta od onečišćenja štetnim tvarima
d) korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, ako takvo korištenje nije dopušteno
e) kako se provode mjere osiguranja zaštite od požara i naređuju provođenje određenih mjera ako se utvrdi da se fizičke osobe koje su korisnici ili vlasnici poljoprivrednog zemljišta ne pridržavaju propisa, odnosno naređenih mjera za zaštitu od požara
f) održavanje trajnih nasada i višegodišnjih kultura podignutih radi zaštite od erozije
g) provođenje odredaba o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta
h) prisutnost onečišćenja iz članka 5. ovoga Zakona radi održavanja zemljišta pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju
i) korištenje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
j) provođenje Gospodarskog programa koji je sastavni dio ugovora o zakupu i zakupu za ribnjake
k) kontroliraju neovlašteni ulazak u posjed poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države
l) obavljaju i druge radnje potrebne za provedbu inspekcijskog nadzora.
(2) Poljoprivredni inspektori dostavit će zapisnik o povredama odredbi iz stavka 1. točaka i), j) i k) ovoga članka Ministarstvu.
(3) Poljoprivredni inspektori poduzimaju i druge mjere za koje su drugim zakonima i propisima ovlašteni.
(4) Za potrebe inspekcijskog postupka radi utvrđivanja onečišćenja poljoprivredni inspektori mogu uzimati uzorke, koji se šalju u službene laboratorije akreditirane u skladu s hrvatskim normama sukladno članku 8. stavku 3. ovoga Zakona.
Članak 89.
(1) Ako utvrdi da je povrijeđen ovaj Zakon ili propis donesen na osnovi njega, poljoprivredni inspektor će u zapisniku utvrditi nepravilnosti i nedostatke i donijeti rješenje kojim će odrediti rok za njihovo otklanjanje odnosno odrediti propisanu upravnu mjeru.
(2) U postupku donošenja rješenja, ako je povreda ovoga Zakona utvrđena bez nazočnosti vlasnika ili posjednika zemljišta, poljoprivredni inspektor dužan je zatražiti očitovanje vlasnika ili posjednika zemljišta, koji ga je dužan dostaviti u roku od osam dana od dana dostave zahtjeva.
(3) Ako vlasnik ili posjednik zemljišta ne dostavi očitovanje iz stavka 2. ovoga članka, smatrat će se da poljoprivredno zemljište ne obrađuje bez opravdanog razloga.
(4) Protiv rješenja poljoprivrednog inspektora donesenog na temelju stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
Članak 91.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ne održava poljoprivredno zemljište pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju i ne obrađuje ga sukladno agrotehničkim mjerama umanjujući njegovu vrijednost (članak 4. stavci 1., 2. i 6. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 500,00 do 15.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 93.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja ošteti poljoprivredno zemljište štetnim tvarima tako da je poljoprivredna proizvodnja na tom zemljištu umanjena (članak 9. stavak 1. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 95.
(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 500.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja obavi promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta protivno dokumentima prostornog uređenja (članak 18. stavak 1. ovoga Zakona) i bez dokaza o oslobađanju od plaćanja naknade (članak 26. stavak 4. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 5000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 96.
(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba:
a) koja ne održava katastarske čestice zemljišta unutar granice građevinskog područja površine veće od 500 m2 i katastarske čestice zemljišta izvan granice građevinskog područja planirane dokumentima prostornog uređenja za izgradnju, koje su u evidencijama Državne geodetske uprave evidentirane kao poljoprivredno zemljište, a koje nisu privedene namjeni, pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju (članak 4. stavak 5. ovoga Zakona)
b) koja ima biljne ostatke od uzgoja kultiviranih biljaka ako su ostavljeni na poljoprivrednoj površini dulje od jedne godine ili ne provodi zaštitu poljoprivrednog zemljišta od onečišćavanja i oštećenja (članak 5. stavci 2. i 3. ovoga Zakona).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 2000,00 do 30.000,00 kuna i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
(3) Novčanom kaznom od 2000,00 do 30.000,00 kuna kaznit će se fizička osoba za prekršaj iz stavka 1. točaka a) i b) ovoga članka.
Članak 98.
(1) Postupci prodaje, davanja u zakup, zakup za ribnjake, zakup zajedničkih pašnjaka, zamjene, davanje na korištenje bez javnog poziva, razvrgnuće suvlasničke zajednice, osnivanje prava građenja i osnivanje prava služnosti koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama toga Zakona.
(2) Postupci za sklapanje ugovora o privremenom korištenju koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) obustavljaju se, osim zahtjeva koji su podneseni sukladno članku 48. stavku 1. točki a) Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i zahtjeva koji su podneseni sukladno Naputku za postupanje u primjeni odredbe članka 51. stavka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 53/17.) koji će se dovršiti prema odredbama toga Zakona.
(3) Nedovršeni postupci davanja u dugogodišnji zakup i dugogodišnji zakup za ribnjake koji su započeti prema odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) obustavljaju se stupanjem na snagu ovoga Zakona.
(4) Izmjene ugovora o zakupu, ugovora o prodaji s obročnom otplatom kupoprodajne cijene, ugovora o koncesiji i prioritetnoj koncesiji za poljoprivredno zemljište, ugovora o dugogodišnjem zakupu poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, kao i ugovora koji su sklopljeni u postupcima iz stavka 1. ovoga članka provodi Ministarstvo sukladno ovom Zakonu.
(5) Ako kupac poljoprivrednog zemljišta temeljem Ugovora o prodaji sklopljenih na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.) i Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) plaća kupoprodajnu cijenu obročno i platio je do 50% kupoprodajne cijene, preostali iznos može platiti u cijelosti uz 15% popusta.
(6) Republika Hrvatska ima pravo prvokupa poljoprivrednog zemljišta prodanog izravnom pogodbom ili na javnom natječaju za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), prema odredbama ovoga Zakona.
(7) Pravo nazadkupnje iz ugovora o prodaji koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) može se brisati na zahtjev kupca po isteku roka od deset godina od dana sklapanja ugovora o prodaji.
(8) Postupci za pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (»Narodne novine«, br. 92/96., 39/99., 42/99., 92/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02. i 81/02.) u slučajevima kada ovlaštenicima naknade za oduzeto poljoprivredno zemljište nije moguće vratiti u vlasništvo poljoprivredno zemljište koje im je oduzeto, dovršit će se sukladno Programu iz članka 30. ovoga Zakona.
(9) Fizičke ili pravne osobe dužne su sukladno odredbama članka 7. ovoga Zakona pratiti stanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje koriste na temelju ugovora o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovora o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenih na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.) koji su sklopljeni do stupanja na snagu ovoga Zakona.
(10) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države nakon prestanka ugovora o koncesiji, prioritetnoj koncesiji, zakupu, dugogodišnjem zakupu i dugogodišnjem zakupu za ribnjake koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovora o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljenih na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.) čini Zemljišni fond iz članka 84. ovoga Zakona.
(11) Zahtjevi za raskid ugovora sklopljenih po svim oblicima raspolaganja, a koji su podneseni po odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama tog Zakona.
(12) Na ugovore o zakupu ribnjaka i na ugovore o ostvarivanju prava na korištenje kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture sklopljene temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) primjenjuju se odredbe članka 54. stavaka 3., 4., 5. i 7. ovoga Zakona. Zakupnina iz ugovora o zakupu ribnjaka umanjit će se za iznos naknade za korištenje voda.
(13) Do uspostave sustava eNekretnine u svrhu dobivanja podataka iz članka 25. stavka 1. i članka 59. stavka 3. ovoga Zakona, podatak o kretanjima vrijednosti građevinskog i poljoprivrednog zemljišta s približno istog područja u približno isto vrijeme daje Ministarstvo financija, nadležna ispostava Porezne uprave.
(14) Podatak o kretanjima vrijednosti iz stavka 13. ovoga članka temelji se na evidentiranim prometima nekretnina u Evidenciji prometa nekretnina, do podnesenog zahtjeva nadležnog upravnog tijela i jedinica lokalne samouprave.
(15) Inspekcijski i prekršajni postupci započeti po Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) dovršit će se prema odredbama tih zakona.
Članak 100.
(1) Ugovori o zakupu, dugogodišnjem zakupu, dugogodišnjem zakupu za ribnjake, koncesiji i prioritetnoj koncesiji koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) i ugovori o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljeni na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12., 68/12., 148/13. i 94/14.) ostaju na snazi do isteka roka na koji su sklopljeni.
(2) Ugovore o privremenom korištenju koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.), a istječu nakon stupanja na snagu ovoga Zakona jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb mogu produljiti na rok od dvije godine, odnosno do raspisivanja javnog natječaja sukladno odredbama ovoga Zakona.
Članak 104.
Na ugovore o zakupu za pašarenje i služnosti radi podizanja trajnih nasada na zemljištu koje je bilo šumsko i postalo je poljoprivredno zemljište sklopljene na temelju Zakona o šumama (»Narodne novine«, br. 140/05., 82/06., 129/08., 80/10., 124/10., 25/12. i 68/12.), ugovore o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba sklopljene sukladno odredbama Zakona o vodama (»Narodne novine«, br. 153/09., 63/11. i 130/11.) i na sve ugovore po svim oblicima raspolaganja koji su sklopljeni na temelju Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 66/01., 87/02., 48/05. i 90/05.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 152/08., 25/09., 153/09., 21/10., 39/11. – Odluka ustavnog suda Republike Hrvatske i 63/11.), Zakona o poljoprivrednom zemljištu (»Narodne novine«, br. 39/13. i 48/15.) odnose se odredbe članaka 41. i 43. te članka 48. stavaka 5. i 6. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo poljoprivrede