PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Članak 1.

U Zakonu o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine“, br. 20/18, 115/18 i 98/19) u članku 3. stavku 2. riječi: „ uz troškove koji su manji od tržišne vrijednosti ili ukupnog iznosa zakupnine kroz cijelo vrijeme trajanja zakupa toga zemljišta “ brišu se.

U stavku 4. iza riječi: „Zagreb“ briše se točka i dodaju riječi „ili zainteresirana fizička ili pravna osoba.“

Članak 2.

U članku 5. iza stavka stavku 2. točki d) iza riječi „hidroakumulacija“ dodaju se riječi: „osim akumulacije za navodnjavanje“.

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

„(4) Zabranjuje se deponiranje, razbacivanje ili bilo koji način primjene na poljoprivrednom zemljištu proizvoda dobivenih iz bioplinskih postrojenja u  kojima se koristi u cijelosti ili djelomično otpad iz industrije, komunalni otpad ili otpad iz pročistača otpadnih ili industrijskih voda.“

Dosadašnji stavak 4. postaje stavak 5.

Članak 3.

U članku 6. stavku 2. iza riječi „hranu“ dodaju se riječi: „(u daljnjem tekstu: HAPIH).

Članak 4.

U članku 7. stavku 1. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Minimalnu površinu za praćenje stanja poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka objavljuje HAPIH jednom godišnje na svojim mrežnim stranicama sukladno pravilniku iz stavka 9. ovoga članka.“.

Dosadašnji stavak 8. postaje stavak 9.

Članak 5.

U članku 8. stavku 1. riječi: „Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo“ zamjenjuju se riječju: „HAPIH“ a iza riječi: „laboratorij“ brišu se riječi: „koji ovlašćuje ministar.“.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„ (2)  Podatke iz članka 5. ovoga Zakona i rezultate laboratorijskih analiza tla iz članka 7. ovoga Zakona ovlašteni laboratoriji i institucije moraju dostavljati HAPIH-u i na propisan način unositi u jedinstvene baze podataka do uspostave informacijskog sustava za zaštitu poljoprivrednog zemljišta.“

Članak 6.

U članku 10. stavku 2. iza riječi: „podnose“ riječi: „Ministarstvu i“ brišu se.

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Izvješće iz stavka 2. ovoga članka, podnosi se u elektroničkom obliku na obrascu koji je objavljen na mrežnim stranicama Ministarstva i HAPIH-a.“.

Članak 7.

U članku 11. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Mjere zaštite poljoprivrednog zemljišta u svrhu zaštite od erozije vodom i vjetrom, su: zabrana skidanja humusnog, odnosno oraničnog sloja površine poljoprivrednog zemljišta, održavanje rudina, podizanje vjetrozaštitnih pojaseva, zatravnjivanje i sadnja višegodišnjeg bilja.“.

Članak 8.

U članku 12. stavak 2. mijenja se i glasi:

„ (2) Jedinice lokalne samouprave i Grad Zagreb podnose HAPIH-u godišnje izvješće o primjeni propisanih mjera iz stavka 1. ovoga članka do 31. ožujka svake tekuće godine za prethodnu godinu na obrascu iz članka 10. stavak 3. ovoga Zakona.

Članak 9.

U članku 13. stavku 1. riječ: „nekretnina“ zamjenjuje se riječima: „poljoprivrednog zemljišta“.

U stavku 3. iza riječi: „zemljišta“ riječi: „s vlasnikom ili zakonskim zastupnikom“ brišu se.

Članak 10.

Iza članka 14. dodaje se novi članak 14.a koji glasi:

„14.a

Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužna je radi zaštite tla, okoliša ili zdravlja ljudi održavati poljoprivredno zemljište u privatnom vlasništvu čiji vlasnici su poznati, a za koje je u skladu s člankom 87. ovoga Zakona nadležno tijelo rješenjem utvrdilo da se ne održava pogodnim za poljoprivrednu proizvodnju u skladu s člankom 5. ovoga Zakona.

Održavanje iz stavka 1. ovoga članka provodi se na trošak vlasnika.

Trošak iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje se u skladu sa službenim cjenikom pravne osobe isporučitelja komunalnih usluga čiji je osnivač jedinica lokalne samouprave.“

Članak 11.

Iza članka 15. dodaje se članak 15.a koji glasi:

„15.a

(1) Pravo na naknadu troškova iz članka 14. ovoga Zakona upisuje se u zemljišne knjige na teret održavanog zemljišta na temelju rješenja nadležnog tijela iz članka 87. ovoga Zakona u korist jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(2) Jedinice lokalne samouprave izdaju brisovno očitovanje radi brisanja tereta iz stavka 1. ovoga članka. “.

Članak 12.

U članku 17. stavku 3. riječi: „36. i članka“ brišu se.

Članak 13.

U članku 24. stavku 1. iza riječi: „vrijednosti“ riječ: „tog“ briše se.

Članak 14.

U članku 26. stavku 1. točki g) iza riječi: „građevine“ dodaju se riječi: „kojom se rješava stambeno pitanje“.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Investitor se oslobađa plaćanja naknade kada je za izgradnju objekata Odlukom Vlade Republike Hrvatske utvrđen strateški interes Republike Hrvatske u skladu sa zakonom kojim se propisuju strateški investicijski projekti Republike Hrvatske.“.                

Stavak 5. briše se.

Članak 15.

Članak 29. mijenja se i glasi:

„(1) Poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države raspolaže se na temelju Programa raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države (u daljnjem tekstu: Program).

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka Ministarstvo raspolaže poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države u skladu odredbama članaka 17., 58., 72., 73., 75., 77. i 80. ovoga Zakona.

(3) Iznimno od stavka 1. ovog članka poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države na kojem je nezakonito izgrađena zgrada ozakonjena u postupku propisanom posebnim zakonom kojim je uređeno ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, raspolaže ministarstvo nadležno za upravljanje državnom imovinom u skladu sa zakonom kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom.

(4) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb i Ministarstvo ovlašteni su bez naknade pristupiti podacima i koristiti podatke o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države iz evidencije sudova, tijela državne uprave, zavoda i pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska, kao i drugih javnih evidencija.

(5) Prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom izlaže se na javni uvid u trajanju od 15 dana u sjedištu jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koji donosi Program.

(6) Obavijest o početku javnog uvida u prijedlog Programa objavit će se u javnom glasilu i na oglasnoj ploči i mrežnoj stranici jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba.

(7) Zainteresirane osobe mogu dati primjedbe na prijedlog Programa najkasnije do isteka roka iz stavka 5. ovoga članka.

(8) Nakon odlučivanja o primjedbama jedinice lokalne samouprave, prijedlog Programa s popratnom dokumentacijom dostavljaju na suglasnost Ministarstvu odnosno Grad Zagreb na suglasnost Ministarstvu.

(9) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavka 8. ovoga članka u roku 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.

(10) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Program donosi općinsko ili gradsko vijeće za svoje područje na prijedlog načelnika odnosno gradonačelnika odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba za svoje područje

(11) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb ne mogu raspolagati poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države prije donošenja Programa.

(12) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu potrebno je ishoditi mišljenja nadležnog tijela za zaštitu okoliša o potrebi provedbe strateške procjene utjecaja na okoliš.

(13) Za prijedlog Programa iz stavka 5. ovog članka te za njegovu izmjenu i/ili dopunu koji može imati značajan negativni utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže obvezna je provedba postupka ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu prema posebnom propisu iz područja zaštite prirode.

(14) Programi se mogu mijenjati i dopunjavati na način koji je propisan za donošenje Programa.

(15) Dokumentaciju potrebnu za donošenje Programa propisuje ministar pravilnikom.“

Članak 16.

U članku 30. stavci 2. i 3. brišu se.

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3. i 4.

Članak 17.

Članak 31. mijenja se i glasi :

„ (1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje se u zakup putem javnog natječaja  na rok od:

- 25 godina za višegodišnje nasade s mogućnošću produljenja za isto razdoblje

- 15 godina za ostale vrste proizvodnje s mogućnošću produljenja za isto

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, poljoprivredno zemljište u vlasništvu države koje je u Programu predviđeno za povrat i ostale namjene daje se u zakup javnim natječajem na rok do pet godina, s mogućnošću produljenja, odnosno do pravomoćnosti rješenja o povratu sukladno posebnom propisu ili do privođenja toga zemljišta namjeni utvrđenoj prostornim planom.

(3) Zemljište iz stavka 2. ovoga članka ne može se koristiti za:

a) podizanje višegodišnjih nasada

b) izgradnju građevina.

(4) Zahtjev za produljenje zakupa iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može podnijeti dosadašnji zakupnik u zadnjoj godini zakupa pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora o zakupu i podmirio i sve obveze s osnove javnih davanja.

(5) Javni natječaj za zakup raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup.

(6) Prijedlog Odluke iz stavka 5. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.

(7) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 5. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.

(8) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb može u natječaju odrediti maksimalnu površinu koja se može dati u zakup pojedinoj fizičkoj ili pravnoj osobi i s njom povezanim fizičkim i pravnim osobama.

(7) Maksimalna površina iz stavka 6. ovoga članka ne može biti manja od površine najveće katastarske čestice koja je predmet natječaja i veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja koja je predmet natječaja.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, ako je površina katastarske čestice koja je predmet natječaja veća od 50% ukupne površine svih čestica koje su predmet natječaja, maksimalna površina može se odrediti u površine te katastarske  čestice.

(9) Ako je jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb u natječaju odredila maksimalnu površinu iz stavka 8. ovoga članka u maksimalnu površinu uračunavaju se sve površine državnoga poljoprivrednog zemljišta koje je pojedina fizička ili pravna osoba dobila u zakup po natječajima provedenim od stupanja na snagu Zakona o poljoprivrednom zemljištu (NN 20/18, 115/18 i 98/19).

(10) Predmet natječaja mogu biti pojedinačne čestice i/ili proizvodno-tehnološke cjeline.

(11) Proizvodno-tehnološka cjelina iz stavka 10. ovoga članka označava jednu katastarsku česticu, ili skup katastarskih čestica poljoprivrednog zemljišta povezanih u jednu cjelinu radi racionalnije proizvodnje. Iznimno proizvodno-tehnološka cjelina može biti i dio katastarske čestice poljoprivrednog zemljišta ukoliko se odnosi na površinu koju je koristio dosadašnji posjednik ili ukoliko je dio čestice izdvojen iz šumskogospodarske osnove.

(12) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka određuje se vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup s obzirom na postojeće ili planirane sustave navodnjavanja i postojeće višegodišnje nasade na tome području.

(13) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru sa stvarnim stanjem.

(14) Poljoprivredno zemljište koje je u suvlasništvu sa Republikom Hrvatskom ne može biti predmet natječaja za zakup.

(15) U javnom natječaju iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se odrediti vrsta poljoprivredne proizvodnje za koju se poljoprivredno zemljište u vlasništvu države daje u zakup, na temelju sustava nacionalnog agroekološkog zoniranja.

(16) Natječaj za zakup mora sadržavati i mjere ublažavanja negativnih utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže ako su one propisane aktom u provedenom postupku ocjene prihvatljivosti programa za ekološku mrežu i/ili uvjete zaštite prirode.

(17) Iznimno, natječaj za zakup može se raspisati za katastarsku česticu na kojoj je izgrađena poljoprivredna građevina u vlasništvu države.

(19) Prijedlog Odluke o izboru najpovoljnije ponude za zakup koju utvrđuje Povjerenstvo iz stavka 21. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.

(20) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 19. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.

(21) Povjerenstvo za zakup imenuje predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba, a čini ga pet članova: po jedan predstavnik pravne, geodetske i agronomske struke te jedan predstavnik općinskog ili gradskog vijeća kao i jedan predstavnik upravnog tijela jedinice regionalne (područne) samouprave u čijem djelokrugu su poslovi poljoprivrede odnosno dva predstavnika Gradske skupštine Grada Zagreba, na čijem se području zemljište nalazi.

(22) Članovi Povjerenstva iz stavka 21. ovoga članka, članovi njihovih poljoprivrednih gospodarstava kao i pravne osobe čiji su članovi/osnivači članovi Povjerenstva ne mogu biti sudionici javnih natječaja za zakup koji su u nadležnosti rada tog Povjerenstva.

(23) Ministarstvo je dužno dati suglasnost iz stavaka 6. i 19. ovoga članka u roku od 30 dana od dana primitka potpune dokumentacije, odnosno u istom roku odbiti davanje suglasnosti s obrazloženjem.“.

Članak 18.

U članku 32. stavku 1. iza riječi: „zakup dodaju se riječi: „ i Odluku o izboru najpovoljnije ponude na temelju provedenog javnog natječaja zakup“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

„ (2) Na javni natječaj za zakup poljoprivrednog zemljišta iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 31. ovoga Zakona.“

Članak 19.

U članku 35. stavak 4. briše se.

Stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 4., 5. i 6.

Stavak 6. koji je postao stavak 5. mijenja se i glasi:

„(6) Gospodarski program je plan korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države i sadrži: podatke o podnositelju ponude, opis gospodarstva, vrstu poljoprivredne proizvodnje odnosno akvakulture kojom se namjerava baviti na zemljištu koje je predmet zakupa, podatke o planiranim investicijama, podatke o novom zapošljavanju, tablični prikaz planiranih prihoda i rashoda za pravne osobe, odnosno tablični prikaz planiranih primitaka i izdataka za fizičke osobe.“

Članak 20. 

Članak 36. mijenja se i glasi:

„ (1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za zakup imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju i ostvarile najveći zbroj bodova od ukupno mogućih 100 bodova:

a) dosadašnji je posjednik koji je:

- u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu - 20 bodova

- u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju bez provedenog javnog natječaja, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze iz ugovora - 10 bodova

b) vrsta proizvodnje kojom se bavi:

- mliječnim govedarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 30 bodova

-  stočarstvom i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke i poljoprivrednih površina od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu - 20 bodova

-  na najmanje 20 % površina koje koristi i koje su upisane u ARKOD sustav bavi se voćarskom i/ili vinogradarskom i/ili povrtlarskom proizvodnjom i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom ili se bavi sjemenarskom ili rasadničarskom proizvodnjom na najmanje 5% površina - 20 bodova

c) ima prebivalište, sjedište ili proizvodni objekt u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba za koju se raspisuje javni natječaj ili na području jedinica lokalne samouprave koje neposredno graniče sa jedinicom lokalne samouprave odnosno Gradom Zagrebom za koju se raspisuje javni natječaj najmanje 1 godinu do raspisivanja natječaja - 10 bodova

d) u trenutku podnošenja ponude nije napunio 41 godinu života - 10 bodova

e) Poljoprivreda mu je primarna djelatnost i nositelj je obiteljskoga poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta - 5 bodova

f) posjeduje objekt za preradu evidentiran u registru objekata odobrenih u poslovanju s hranom te od njega ima najmanje 30% ukupnih godišnjih prihoda - 5 bodova

g) ima obrazovanje iz područja poljoprivrede, veterinarstva i prehrambene tehnologije, a najmanje srednju stručnu spremu, a nositelj je obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta  - 5 bodova

h) članstvo u proizvođačkoj organizaciji priznatoj od strane Ministarstva - 3 boda

i) Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, ili je dijete smrtno stradalog ili nestalog hrvatskog branitelja - 3 boda

j) upisan je u Registar poreznih obveznika - 3 boda

k) udio izravnih plaćanja za poljoprivredu nije veći od 30% ukupnih prihoda ili primitaka iz poljoprivrede za tri godine koje prethode godini objave natječaja - 3 boda

l) bavi se ekološkom proizvodnjom i/ili proizvođač čiji proizvodi nose oznaku porijekla-zaštićena oznaka izvornosti i/ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijedla na najmanje 50% površina upisanih u ARKOD  - 3 bodova

(2) Fizička ili pravna osoba može ostvariti bodove samo po jednoj alineji iz stavka 1. točke b) ovoga članka.

(3) Ponuditelj  ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na  proizvodnim cjelinama za koju se natječe a koje su do 10 % veća od trenutačnih potreba prema izračunu broja uvjetnih grla po hektaru. Ponuditelj se u gospodarskom programu mora obvezati na izjednačavanje potrebnog broja uvjetnih grla u roku od dvije godine od sklapanja ugovora o zakupu.

(4) Ponuditelj  ne ostvaruje bodove iz stavka 1. točke b) alineja 1. i 2. po ovom kriteriju na javnom natječaju za zakup u kojem je određena vrsta poljoprivredne proizvodnje sukladno članku 31. ovoga Zakona.

(5) Ako je u natječaju određenja vrsta proizvodnje razmatraju se samo ponude onih ponuditelja koji su priložili gospodarski program za tu vrstu proizvodnje.

(6) Ponuditeljima iz stavka 1. točke b) računaju se podaci za godinu koja prethodi objavi javnog natječaja.

(7) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji je za to zemljište ponudio najvišu zakupninu.

(8) Ako je više ponuditelja ostvarilo isti broj bodova i ponudilo istu zakupninu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najveću zakupninu.

(9) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 8. ovoga članka pravilnikom propisuje ministar.

Članak 21. 

U članku  37. stavku 3. mijenja se i glasi:

„ (3) Iznimno, početna zakupnina za poljoprivredno zemljište na kojem su izgrađeni objekti ili su podignuti trajni nasadi, uvećava se za iznos zakupnine za te objekte odnosno trajne nasade, a iznos zakupnine za objekte i trajne nasade utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu nekretnina ili stalni sudski procjenitelj sukladno posebnim propisima o procjeni nekretnina.“

Članak 22.

U članku 38. u stavku 8. iza riječi: “godinu“ briše se točka i dodaju se riječi: „ na obrascu koji je propisan pravilnikom iz članka 35. ovoga Zakona.“

Iza stavka 9. dodaje se novi stavak 10. koji glasi:

„(10) Ministarstvo može sklopiti aneks ugovora iz stavka 1. ovoga članka u slučaju potrebe uvjetovane promjenom stanja u katastru ili zemljišnim knjigama, kao i slučaju utvrđivanja novih činjenica u vezi s katastarskim česticama koje čine proizvodno-tehnološku cjelinu.“

Dosadašnji stavak 10. postaje stavak 11.

U dosadašnjem stavku 10. koji je postao stavak 11. riječi : „ Jedinica lokalne samouprave dužna je“ zamjenjuju se riječima: „Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb dužni su“.

Članak 23.

Članak 41. mijenja se i glasi:

„Članak 41.

(1) Poljoprivredno zemljište u vlasništvu države dano u zakup ne može se dati u podzakup, odnosno zakupnik ne može zakupljeno poljoprivredno zemljište dati u zakup trećoj osobi.

(2) Zakupnik ne može prenijeti svoja prava i obveze iz ugovora o zakupu na  reću osobu.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na treću  osobu u sljedećim slučajevima:

a) ostvarivanjem prava na mirovinu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na novog nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva kao zakupnika, a u slučaju smrti nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva na nasljednika koji je postao nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, do isteka roka na koji je ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.

b) ostvarivanjem prava na mirovnu, nastupanjem trajne nesposobnosti za rad ili nemogućnosti obavljanja poljoprivredne djelatnosti fizičke osobe koja ima registriran obrt za obavljanje poljoprivredne djelatnosti  prava i obveze iz ugovora o zakupu mogu se prenijeti na njegove nasljednike ili pravne slijednike sukladno posebnom propisu o obrtu i to do isteka roka na koji je taj ugovor sklopljen, uz suglasnost Ministarstva.

c) u slučaju smrti zakupnika ugovori se nastavljaju s njegovim nasljednicima za slučaj prihvaćanja nasljedstva pod uvjetom da se nastave baviti poljoprivrednom proizvodnjom, uz suglasnost Ministarstva.

(4) Ugovor o prijenosu prava i obveza iz stavka 3. ovoga članka sklapaju jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb s novim zakupcem, a na ugovor se odgovarajuće primjenjuju odredbe članka 38. ovoga Zakona.“

Članak 24. 

U članku 43. stavku 3. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“

U stavku 4. riječi „ raskida se“ zamjenjuje se riječima „ smatra se raskinutim“

U stavku 4. točka c) mijenja se i glasi:

„c) ne ostvari ciljeve Gospodarskog programa koji čini sastavni dio ugovora o zakupu tri godine od dana uvođenja u posjed, osim u slučaju više sile“.

U stavku 4. iza točke h) dodaje se točka i) koja glasi:

„i) ne koristi i ne održava postojeću funkcionalnost sustava javnog navodnjavanja.“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji  glasi:

(7) Ako jedinica lokalne samouprave ne postupi u skladu s odredbom stavka 6. ovoga članka ugovor o zakupu će u ime zakupodavca raskinuti Ministarstvo.

Dosadašnji stavci 7.8.i 9. postaju stavci 8.9. i 10.

Stavak 9. koji je postao stavak 10. mijenja se i glasi:

„(9) Jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području poljoprivredno zemljište nalazi odnosno Ministarstvo dužna je o prestanku i raskidu ugovora o zakupu u roku od 30 dana od dana prestanka odnosno raskida ugovora o bavijestiti tijela iz članka 38. stavka 10. ovoga Zakona i Agenciju za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.“

Članak 25.

U članku 48. stavci 6., 7. i 8. brišu se.

Dosadašnji stavci 9.,10.,11.,12.,13. i 14. postaju stavci 6., 7., 8., 9., 10. i 11.

U dosadašnjem stavku 10. koji postaje stavak 7. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“, broj „11.“ zamjenjuje se brojem „8.“, a iza riječi „garanciju“ dodaju se riječi „upisanu u korist Republike Hrvatske“.

U dosadašnjem stavku 12. koji postaje stavak 9. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.

U dosadašnjem stavku 13. koji postaje stavak 10. broj „9.“ zamjenjuje se brojem „6.“.

U dosadašnjem stavku 14. koji postaje stavak 11. riječi: „ i 9.“ brišu se.

Članak 26. 

U članku 49. stavak 2. briše se.

Stavci 3., 4., 5. i 6. postaju stavci 2., 3., 4. i 5.

Članak 27. 

Članak 50. mijenja se i glasi:

„(1) Ugovorom o zakupu ugovorit će se revalorizacija visine zakupnine za vrijeme trajanja ugovora radi očuvanja vrijednosti zakupnine.

(2) Jedinice lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb provest će revalorizaciju visine zakupnine ako prosječni godišnji indeks potrošačkih cijena (ukupno) bude jednak ili veći od 103,00 u odnosu na prethodnu godinu i to za indeks tog uvećanja, o čemu su dužne dostaviti obavijest zakupniku i elektroničkim putem Ministarstvu.

(3) Evidenciju ugovora i naplate po svim ugovorima sklopljenim sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu vodi jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb na čijem se području zemljište nalazi.

(4) Ministarstvo vodi registar evidencije ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Podaci iz evidencija ugovora i naplate iz stavka 3. ovoga članka i podaci iz registra evidencija ugovora i naplate iz stavka 4. ovoga članka nisu javni.

(6) Način vođenja registra iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“

Članak 28. 

Članak 51. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) U smislu ovoga Zakona ribnjak je proizvodno-tehnološka cjelina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, kojom su obuhvaćeni i putovi i dvorišta, te kanali i nasipi, ukoliko nisu zaštitne vodne građevine sukladno posebnom propisu o vodama, a namijenjena je obavljanju djelatnosti akvakulture.“

Stavak 2. mijenja se i glasi:

(2) Iznimno na ribnjaku je uz obavljanje osnovne djelatnosti iz stavka 1. ovoga članka dozvoljeno obavljanje poljoprivrednih te ostalih komplementarnih djelatnosti koje nisu u suprotnosti s posebnim propisima, te njegovo korištenje kao akumulacije poplavnih voda u obrani od poplave.

Članak 29. 

U članku 52. u stavku 6. iza riječi: „područja ekološke mreže“ dodaju se riječi „i/ili uvjete zaštite prirode“.

Članak 30. 

U članku 53. stavku 2. točka b) briše se.

Dosadašnja točka c) postaje točka b).

U stavku 5. riječi: „predstavničko tijelo jedinica lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba“ zamjenjuju se riječju: „Ministarstvo“.

U stavku 7. iza riječi: „cjelinu“ dodaju se riječi: „i u slučaju opravdane potrebe za izmjenom Gospodarskog programa uvjetovane podizanjem profitabilnosti.“.

Članak 31. 

Članak 54. mijenja se i glasi:

„(1) Na temelju ugovora o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture za svo vrijeme trajanja zakupa.

(2) Za ribnjake čija se tehnološka cjelina sastoji od dijela u državnom vlasništvu i dijela u privatnom vlasništvu fizičke ili pravne osobe, ugovorom o zakupu ribnjaka zakupnik stječe pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture i za privatni dio ribnjaka, odnosno za cjelokupnu tehnološku cjelinu ribnjaka za ukupno vrijeme trajanja zakupa.

(3) Sastavni dio ugovora iz stavaka 1. i 2. ovoga članka su vodopravni uvjeti koje u postupku raspisivanja javnog natječaja za zakup ribnjaka na zahtjev Ministarstva izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama i uvjeti zaštite prirode u skladu sa propisom iz područja zaštite prirode.

(4) Za ribnjake i druga uzgajališta vodenih organizama koji su u cijelosti u vlasništvu ili posjedu fizičkih ili pravnih osoba, pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture stječe se na temelju vodopravnih uvjeta koje na zahtjev fizičke ili pravne osobe izdaju Hrvatske vode u skladu s propisom o vodama.

(5) Za stečeno pravo korištenja kopnenih voda radi obavljanja djelatnosti akvakulture plaća se naknada za korištenje voda, koja se obračunava i naplaćuje u skladu s pravilnikom iz članka 37. stavka 2. Zakona, a prihod je Hrvatskih voda.

(6) Za ribnjake u zakupu naknada za korištenje voda je sastavni dio zakupnine te se prihod od zakupnine umanjuje za naknadu za korištenje voda.

(7) Odredbe članaka 34. do 42. i članaka 44. do 50. ovoga Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na zakup ribnjaka.

(8) Sadržaj zahtjeva i dokumentaciju za stjecanje prava iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar pravilnikom.“.

Članak 32. 

U članku 56. stavku 3. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Odluke o raspisivanju javnog natječaja za zakup zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće, na čijem se području zemljište nalazi.

U stavku 7. točki a) podtočki 2. iza riječi: „Upisnik poljoprivrednika“ dodaju se riječi: „ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava“.

Stavak 8. mijenja se i glasi:

„(8) Odluku o zakupu zajedničkog pašnjaka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi na prijedlog Povjerenstava za zakup.

Stavak 9. mijenja se i glasi:

„(9) Prijedlog odluke iz stavka 5. i 8. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.

U stavku 10. brojevi: „5. i 8. “ zamjenjuju se brojem: „9“.

U stavku 13. iza riječi: „ područje ekološke mreže“ dodaju se riječi: „i/ili uvjete zaštite prirode“.

U stavku 17. riječi: „Sadržaj zahtjeva i potrebnu dokumentaciju za raspisivanje“ zamjenjuju se riječima: „ dokumentaciju i postupak za provođenje“.

Članak 33. 

U članku 57. stavku 1. iza riječi: „mogu“ dodaje se riječ: „jednokratno“.

U stavku 4. iza riječi: „zemljišta,“ dodaju se riječi: „zakupu ribnjaka“.

U stavku 7.  riječi: „ i članka 51.“ brišu se.

Iza stavka 7. dodaje se novi stavak 8. koji glasi:

„(8) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučajevima iz članka 60. stavka.4. ovoga Zakona ugovor o privremenom korištenju može se sklopiti i više puta do prestanka okolnosti  iz članka 60. stavka 4. ovoga Zakona uz suglasnost Ministarstva.“

Članak 34.

U članku 58. stavak 11. mijenja se i glasi:

„ (11) Vrijednost zemljišta iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se iz podataka eNekretnine informacijskog sustava prostornog uređenja o prosječnoj vrijednosti poljoprivrednog zemljišta.“

Iza stavka 11. dodaje se stavak 12. koji glasi:

“(12) Ako se na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nalazi trajni nasad, vrijednost nasada utvrđuje stalni sudski vještak za procjenu poljoprivrednog zemljišta ili stalni sudski procjenitelj u skladu s propisom o procjeni nekretnina na trošak predlagatelja zamjene.“.  

Članak 35.

U članku 59. iza stavka 3. dodaju se stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Početna vrijednost poljoprivrednog zemljišta za javni natječaj iz stavka 1. ovoga članka uvećava se za 20 % ako su na zemljištu podignuti trajni nasadi.

(5) Prije raspisivanja natječaja, jedinica lokalne samouprave odnosno Grad Zagreb, dužna je za poljoprivredno zemljište koje je predmet natječaja uskladiti kulturu u katastru i zemljišnoj knjizi sa stvarnim stanjem.“

Članak 36.

U članku 60. stavci 5., 6., 7. i 8. brišu se.

Članak 37. 

Članak 61. mijenja se i glasi:

„(1) Javni natječaj za prodaju raspisuje se na temelju Odluke o raspisivanju javnog natječaja za prodaju.

(2) Prijedlog Odluke iz stavka 1. ovoga članka s popratnom dokumentacijom dostavlja se na suglasnost Ministarstvu.

(3) Nakon dobivanja suglasnosti Ministarstva, Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi općinsko ili gradsko vijeće odnosno za Grad Zagreb Gradska skupština Grada Zagreba na čijem se području zemljište nalazi.“

Članak 38. 

U članku 63. stavci 3., 5., 6. i 7. brišu se.

Članak 39. 

Članak 64. mijenja se i glasi:

(1) Pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju imaju fizičke i pravne osobe koje su sudjelovale u natječaju sljedećim redoslijedom:

a) dosadašnji je posjednik koji je u mirnom posjedu zemljišta na temelju isteklog ugovora o zakupu sklopljenog po ranijem provedenom natječaju za koji je podnio zahtjev za produljenje u roku od najviše 30 dana od isteka ugovora ili u mirnom posjedu zemljišta na temelju ugovora o privremenom korištenju koji su sklopljeni nakon isteklih ugovora sklopljenih po ranije provedenim javnim natječajima, pod uvjetom da je izvršavao sve obveze po isteklom ugovoru i gospodarskom programu

b) vlasnik poljoprivrednog zemljišta koje graniči sa državnim poljoprivrednim zemljištem pri čemu je površina čestice vlasnika poljoprivrednog zemljišta jednaka ili veća od površine državnog poljoprivrednog zemljišta te se postupkom prodaje okrupnjava zemljište vlasnika.

(2) Fizička ili pravna osoba ima pravo prvenstva na javnom natječaju za prodaju prema utvrđenom redoslijedu iz stavka 1. ovoga članka uz uvjet da prihvati najvišu cijenu koju je za to zemljište ponudio bilo koji od ponuđača koji ispunjava natječajne uvjete.

(3) Ako nema ponuditelja iz stavka 1. ovoga članka najpovoljniji ponuditelj   je onaj ponuditelj koji ispunjava uvjete za sudjelovanje u natječaja a ponudio je najvišu kupoprodajnu cijenu.

(4) Ako je više ponuditelja iz stavka 3. ovoga članka ponudilo istu kupoprodajnu cijenu, provodi se javno nadmetanje, a najpovoljniji ponuditelj je onaj ponuditelj koji ponudi najvišu kupoprodajnu cijenu.

(5) Postupak javnog nadmetanja iz stavka 4. ovoga članka ministar propisuje pravilnikom iz članka 20. stavak. 3 ovoga Zakona.