I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

1.Ocjena stanja

Sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine, broj 10/97., 107/07., 94/13. i 98/19.), (u daljnjem tekstu: Zakon) te Državnim pedagoškim standardom predškolskog odgoja i naobrazbe („Narodne novine“, broj 63/08. i 90/10.), Programskim usmjerenjem odgoja i obrazovanja predškolske djece („Glasnik Ministarstva kulture i prosvjete Republike Hrvatske“ 7-8/919), Nacionalnim kurikulumom za rani i predškolski odgoj i obrazovanje („Narodne novine“, broj 5/15) te Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi („Narodne novine“, broj 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11, 16/12, 86/12, 126/12, 94/13, 152/14,  7/17, 68/18, 98/19 i 64/20) . Od stupanja na snagu 1997. godine, Zakon je doživio tri novele koje su u manjoj mjeri dodatno uredile sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

U pedagoškoj godini 2019./2020. rani i predškolski odgoj i obrazovanje izvodio se u 831 dječjem vrtiću, odnosno 1.699 objekata te je u njega bilo uključeno 139.682 djece (Državni zavod za statistiku, 2021.). Treba istaknuti da se programi predškolskog odgoja, osobito predškole, provode i u osnovnoškolskim ustanovama, a kraće programe predškolskog odgoja provode i druge pravne osobe (udruge, poduzeća, knjižnice itd.). Iako je u razdoblju od pedagoške godine 2010./2011. do 2019./2020. povećan broj ustanova u kojima se provode programi ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (od 1.494 objekta 2011./2021. na 1.699 objekata 2019./2020.) i broj djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (od 125.166 djece u pedagoškoj godini 2011./2021. do 139.682 djece u pedagoškoj godini 2019./2020.), uključenost djece u ovaj dio sustava još uvijek nije zadovoljavajuća.

Naime, Odbor za obrazovanje Vijeća Europske unije svim zemljama članicama odredio je prioritet posebne skrbi za rani i predškolski odgoj i obrazovanje u razdoblju od 2014. do 2020. godine i njegovo uređivanje u sklopu obrazovnih politika svih zemalja članica EU-a. Barcelonske ciljeve usvojilo je Vijeće ministara 2002. godine u Barceloni (Presidency Conclusion of the Barcelona European Council, 15-16 March 2002). Zalagali su se za to da se do 2010. godine osigura cjelodnevna puna skrb za 33% djece od rođenja do 3. godine života i 90% djece od 3. do 6. godine života. Unutar okvira Europa 2020. nastojalo se postići referentne vrijednosti na europskoj razini do 2020. godine s ciljem da najmanje 95% djece sudjeluje u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju. Stoga se ovim Nacrtom prijedloga  Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju (u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) predlaže propisivanje obveze na temelju koje su jedinice lokalne samouprave, koje na svom području nemaju organizirane programe predškolskog odgoja, dužne sufinancirati pohađanje dječjeg vrtića za djecu sa svog područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave.

Stopa upisa u dječje vrtiće i njezin rast vrlo su nejednako raspoređeni diljem zemlje. Stope upisa u najrazvijenijim jedinicama lokalne samouprave (u daljnjem tekstu: JLS) pet puta su veće od onih u najmanje razvijenima pa tako neke JLS bilježe rast upisa veći od 75%, a drugi jedva dostignu upis od 30%. To predstavlja ozbiljne nepravde u sustavu jer djetetova šansa da iskoristi prednosti koje pruža upis u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uvelike ovisi o tome gdje dijete živi (Unicef i Središnji državni ured za mlade i demografiju, 2020.) te je i dalje potrebno raditi na širenju kapaciteta za smještaj djece u dječje vrtiće. Prvi preduvjet dobrog planiranja stvaranja novih kapaciteta je izrada mreže dječjih vrtića koji provode programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na razini Republike Hrvatske te se stoga Zakon treba dopuniti odredbama koje će se odnositi na izradu nacionalne mreže dječjih vrtića. Zakonom je propisano da predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području te da predstavničko tijelo županije na temelju planova JLS-a usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području. Stoga se Nacrtom prijedloga Zakona predlaže da ministar nadležan za obrazovanje, na temelju mreže koju donosi predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića kako bi se moglo pridonijeti optimalnijem planiranju dostupnosti ranom i predškolskom odgoju u svim dijelovima Republike Hrvatske.

S obzirom da se do 2030. godine predviđa ukupan pad broja djece rane i predškolske dobi za 15%, na otprilike 134.100 djece, to bi trebalo smanjiti izazov dostizanja 100-postotnog upisa. Međutim, najmanje razvijene JLS suočene su s najvećim izazovima u postizanju 100-postotnog upisa, ali najveće potrebe za izgradnjom novih kapaciteta i omogućavanja većeg obuhvata djece i dalje su u najrazvijenijim dijelovima Republike Hrvatske u kojima živi najviše stanovnika pa su tu povoljnije demografske projekcije. Stoga će u tim područjima i dalje biti najviše djece koju treba uključiti u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja kako bi se postigao univerzalni upis (Unicef i Središnji državni ured za mlade i demografiju, 2020.). Iako se u posljednjih godinu dana izgradilo, dogradilo i rekonstruiralo više dječjih vrtića te su povećani ne samo kapaciteti za smještaj, već i obuhvat djece u programima predškolskog odgoja i obrazovanja, izmjenama kriterija za upis djece u dječje vrtiće potrebno je omogućiti upis najranjivijim skupinama djece i roditeljima djece koji imaju najveće potrebe za uključivanjem djece u redoviti sustav ranoga i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Na povećan obuvat djece u sustav predškolskog odgoja utjecala je i obveza pohađanja programa predškole, koja je propisana 2014. godine kada je program predškole uveden kao obvezan za svu djecu u godini prije polaska u osnovnu školu kako bi sva djeca (i ona koja pohađaju dječje vrtiće i ona koja nisu uključena u nijedan program predškolskog odgoja) imala priliku socijalnog uključivanja u institucionalni odgoj i obrazovanje prije upisa u osnovnu školu. Iako je ovaj program omogućio upis djeci koja nisu uključena u redovite programe u dječjim vrtićima, u skladu s Nacionalnom strategijom za prava djece u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2014. do 2020. godine i Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, predložen je potpuni obuhvat djece barem dvije godine prije početka osnovne škole kako bi se smanjila razlika među djecom na početku osnovnog obrazovanja koja je trenutno prisutna. I studija Unicefa i Središnjega državnog ureda za mlade i demografiju potvrđuje da je m anje od jednog djeteta od petero djece iz romskih kućanstava upisano u sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja pa se Nacrtom prijedloga Zakona predlaže mogućnost produženja trajanja predškole koja bi se uredila Pravilnikom o sadržaju i trajanju programa predškole.

Nadalje, iako je propisana obveznost pohađanja predškole, Zakonom nisu propisane posljedice za roditelje koji dijete ne uključe u navedeni pregaram, kao ni dob do koje dijete može pohađati program predškole. Stoga se Nacrtom prijedloga Zakona predlaže jasno definiranje načina postupanja prema roditelju koji dijete ne upiše u obvezni program predškole, kao i dob djeteta do koje može biti uključeno u programe predškole.

S obzirom na to da ministar nadležan za obrazovanje donosi okvirni nacionalni dokument koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja, a Zakon propisuje da se odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje i kurikuluma dječjeg vrtića, Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se dopuniti Zakon odredbama koje će propisivati kako se Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosi sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da Nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom.

Zakonom je propisano kako dječji vrtići uz redovite programe mogu izvoditi i programe učenja stranih jezika, programe umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja te se Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dopuna Zakona odredbama koje će omogućiti izvođenje različitih kraćih programa u dječjim vrtićima, odnosno pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima, kao i odredbama koje će omogućiti da se pri osnovnim školama, osim programa predškole, izvode i drugi programi predškolskog odgoja. S tim u vezi, a s ciljem bržeg i jednostavnijeg postupka radi dobivanja suglasnosti ministarstva nadležnog za obrazovanje za izvođenje određenog programa predškolskog odgoja, Nacrtom prijedloga Zakona predlažu se odredbe koje propisuju kako ministarstvo daje suglasnost na navedene programe/kurikulume uz priloženo pozitivno stručno mišljenje agencije nadležne za odgoj i obrazovanje, koja sukladno ovlastima propisanim Zakonom o Agenciji za odgoj i obrazovanje („Narodne novine“, broj 85/06) daje mišljenja o programima u predškolskom odgoju.

Porast broja djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja uz zadržavanje postojeće kvalitete zahtijeva i osiguravanje kadrovskih preduvjeta za rad s djecom i to ponajprije visokoobrazovanih odgojitelja (prvostupnika i magistara ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja). Zbog dobrobiti djeteta, a s obzirom da istraživanja jasno upućuju na to kako samo visokokvalitetni predškolski programi vode pozitivnim obrazovnim, socijalnim i kognitivnim ishodima u djece, minimalni preduvjet širenja dostupnosti predškolskih programa je zadržavanje zatečene razine omjera broja odgojitelja i djece, Također, većina potreba za povećanjem kadra identificirana je u manje razvijenim županijama I. skupine razvijenosti te JLS II. i III. skupine razvijenosti, gdje je trenutačna obuhvaćenost djece predškolskim programima najniža. Postizanje ovog cilja do 2030. godine tražilo bi zapošljavanje dodatnih odgojitelja u sustavu (Matković, Dobrotić 2018.). Uz Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe i optimalnu popunjenost skupina, ovakvo bi širenje kapaciteta tražilo dodatnih 2 738 odgajatelja kroz tekuće desetljeće, čemu treba pridodati potrebe vezane uz ekspanzije programa jaslica (koje su na temelju recentnog trenda procijenjene na 1 350 odgojitelja) te zamjenu odgojitelja koji će otići u mirovinu tijekom navedenog razdoblja (2 920). Drugim riječima, u ovom bi se desetljeću u tržište rada trebalo uključiti još 7 002 odgojitelja (Matković, 2021. ). Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, početkom 2021. godine bilo je 313 nezaposlenih odgojitelja. Dostatan broj odgojitelja, a time i povećanje obuhvata djece u predškolskim programima, moguće je osigurati izmjenama odredaba koje će omogućiti pripravnicima, kao i osobama bez položenoga stručnog ispita, zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme, uz uvjet da u propisanome roku polože ispit, kao i na način da se zakonski omogući prijelaz zaposlenika iz jednoga dječjeg vrtića u drugi bez raspisivanja natječaja u slučaju potrebe. Isto tako, Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja na radnome mjestu odgojitelja u dječjim vrtićima u situacijama kada ne postoji mogućnost zapošljavanja odgojitelja predškolske djece, ali uz obvezu dodatnog stjecanja kvalifikacije prvostupnika/prvostupnice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja od 60 ECTS bodova na jednom od visokih učilišta na kojem se izvodi studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Učitelj primarnog obrazovanja mogao bi do stjecanja dodatne kvalifikacije izvoditi program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja radeći u odgojno-obrazovnoj skupini s odgojiteljem sa stečenom kvalifikacijom za odgojitelja predškolske djece, a nakon stjecanja odgovarajuće kvalifikacije koju je obvezan steći u roku od dvije godine od zasnivanja radnog odnosa, stekao bi sva prava i obveze za samostalan rad na radnome mjestu odgojitelja u dječjem vrtiću.

Vezano uz upis djece u dječje vrtiće, Zakonom nije propisana obveza provođenja inicijalnog razgovora s roditeljem djeteta niti razgovor s djetetom, odnosno opservacija djeteta koje nije usvojilo govor, kao ni način na koji se provodi razgovor i opservacija. S obzirom na to da se u dječji vrtić upisuju i djeca s teškoćama u razvoju (prema podacima dječjih vrtića u pedagoškoj godini 2020./2021. ukupno je 2 584 djece, od čega je 1 946 integrirano u odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom, a 638 djece u posebne programe za djecu s teškoćama u razvoju), od samog uključenja djeteta u sustav ranog i predškolskog odgoja važno je omogućiti svakom djetetu pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima. Stoga se Nacrtom prijedloga Zakona predlaže dopuniti Zakon odredbama koje će urediti način upisa djece u dječje vrtiće.

Zakonom nije propisana ni mogućnost angažiranja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnog komunikacijskog posrednika u dječjem vrtiću, već je Državnim pedagoškim standardom propisana mogućnost zapošljavanja trećeg odgojitelja. Stoga se Nacrtom prijedloga Zakona predlažu odredbe kojima će se propisati načini uključivanja navedenih radnika u rad s djecom s teškoćama, kao i mogućnost zapošljavanja pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju i stručnog komunikacijskog posrednika, a na temelju procjene stručnog tima.

Zakonom je propisano da se ravnatelj dječjeg vrtića imenuje na mandat od četiri godine te kako za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje pet (5) godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja. Međutim, Zakonom nije propisano moraju li se poslovi ravnatelja dječjeg vrtića obavljati u punome radnom vremenu ili se mogu obavljati i u nepunome radnom vremenu. Nacrtom prijedloga Zakona predlaže se imenovanje ravnatelja dječjeg vrtića na vrijeme od pet (5) godina, razdoblje na koje se imenuju i ravnatelji školskih ustanova, kao i propisivanje uvjeta za ravnatelja dječjih vrtića i vršitelja dužnosti ravnatelja, a ovisno o broju odgojno-obrazovnih skupina u dječjem vrtiću predlaže se omogućavanje obavljanja poslova ravnatelja u punome ili nepunome radnom vremenu.

Zakonom je propisan zajednički elektronički upisnik ustanova predškolskog odgoja koje vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje , Nacrtom prijedloga Zakona predlažu se odredbe kojima se popisuje način vođenja elektroničkoga upisnika predškolskih ustanova pri Ministarstvu, baze podataka koje će se voditi, način unosa podataka te zaštita podataka, kao i pravo pristupa navedenim bazama podataka.

Isto tako, Nacrtom prijedloga Zakona omogućuju se upisi u dječje vrtiće i elektronički, a razlog za to je projekt Ministarstva uprave „Informatizacija procesa i uspostava cjelovite elektroničke usluge upisa u odgojne i obrazovne ustanove (e-Upisi)“. Ovim projektom roditeljima se osigurava mogućnost upisa djece preko sustava e-Građani tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta. Glavni cilj projekta je omogućiti građanima, korisnicima usluga ministarstva nadležnog za obrazovanje, brz i jednostavan upis u željenu ustanovu bez nepotrebnih administrativnih poslova.

2.  Osnovna pitanja koja se uređuju Zakonom

S ciljem povećanja obuhvata djece rane i predškolske dobi dodatno se propisuje obveznost organiziranja predškolskog odgoja i obrazovanja u JLS ili suorganizaciji sa susjednim JLS.

Kako bi se učinkovitije udovoljilo zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima, predlaže se da ministar nadležan za obrazovanje odlukom donosi nacionalnu mrežu dječjih vrtića koja do sada nije postojala.

Predškolski odgoj i obrazovanje dodatno se usklađuju s propisima koji uređuju ostale dijelove odgojno-obrazovnoga sustava i kurikularnim dokumentima propisivanjem da se Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosi sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu, koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da Nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom, a u skladu s Nacionalnim kurikulumom omogućuje se i izvođenje većeg broja kraćih programa koji će djeci omogućiti kvalitetniji odgoj i obrazovanje u skladu sa sposobnostima, mogućnostima, interesima i potrebama.

Nadalje, dopunjuju se kriteriji za ostvarivanje prednosti pri upisu u dječji vrtić na način da prednost pri upisu imaju djeca sa kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama, djeca jednoroditeljskih obitelji, osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik , čime se uz omogućavanje povećanja obuhvata sve djece u ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osigurava pomoć, potpora i lakša zapošljivost njihovih roditelja.

Radi omogućavanja da svako dijete dobije pomoć i potporu u skladu s njegovim razvojnim potrebama, mogućnostima i sposobnostima, propisuje se da pri upisu djeteta u dječji vrtić stručno povjerenstvo provodi razgovor s roditeljem i djetetom  odnosno opservaciju djeteta koje nije usvojilo govor.

Također, s ciljem stvaranja dostatnih kadrovskih uvjeta u predškolskom odgoju i obrazovanju  ovim zakonom daje se mogućnost zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole ne samo u školskim ustanovama, već i dječjim vrtićima uz obvezu stjecanja dodatnih kompetencija kojima će učitelj primarnog obrazovanja steći i akademski naziv prvostupnika predškolskog odgoja i obrazovanja . Isto tako, omogućava se zapošljavanje pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju, kao i stručnih komunikacijskih posrednika u ustanovama koje provode rani i predškolski odgoj i obrazovanje.

Kako bi se smanjile razlike među djecom u prvom razredu osnovne škole, za djecu kojoj je to potrebno omogućava se i duže trajanje predškole.

Zbog lakšeg postupka upisa u dječji vrtić, osigurava se mogućnost upisa djece preko sustava e-Građani tijekom cijele vertikale obrazovanja, od vrtića do fakulteta .

Uređuje se način vođenja zajedničkoga elektroničkog upisnika predškolskih ustanova pri ministarstvu nadležnom za obrazovanje, odnosno način vođenja evidencija, rokovi unosa podataka, kao i potreba zaštite podataka od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka, kao i vođenje podataka za pojedinačnu ustanovu.

3. Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći

Sukladno ovome zakonskom prijedlogu omogućit će se veća dostupnost programa ranoga predškolskog odgoja i obrazovanja. Donošenjem mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini omogućit će se bolje planiranje potrebe izgradnje i dogradnje dječjih vrtića s ciljem smanjenja razlika, ali uz mogućnost većeg obuhvata djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Dodatno će se naglasiti obveza JLS-a da se brinu o potrebama djece i roditelja za smještajem u dječji vrtić te da na svom području osnivaju dječje vrtiće ili programe predškolskog odgoja pri osnovnim školama ili da u dogovoru sa susjednim JLS osiguraju smještaj svoj djeci koja žele pohađati dječji vrtić ili neki od programa predškolskog odgoja.

Širenjem kapaciteta za upise u dječje vrtiće povećat će se obuhvat djece, ali će se povećati i dostupnost radnika u smislu omogućavanja zapošljavanja učitelja primarnog obrazovanja za izvođenje programa predškole i to samostalno za djecu koja nisu redoviti korisnici usluga dječjega vrtića, ali uz odgojitelja i za izvođenje programa predškole za djecu koja su redoviti korisnici usluga dječjeg vrtića. Isto tako, odgojiteljima i stručnim suradnicima u dječjem vrtiću omogućit će se zasnivanje radnog odnosa na neodređeno vrijeme bez obveze prethodnog polaganja stručnog ispita, ali uz obvezu polaganja u propisanome roku, čime će se omogućiti lakše zasnivanje radnoga odnosa i usklađivanje prava odgojitelja i stručnih suradnika u predškolskim ustanovama s drugim odgojno-obrazovnim radnicima u sustavu odgoja i obrazovanja.

Izmjenom kriterija za upis djece u dječje vrtiće omogućit će se pristup svoj djeci u neki od programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Uređenjem odredbi o kurikularnim dokumentima uskladit će se sustav ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja s ostalim dijelovima obrazovnog sustava, odnosno Nacionalni kurikulum za rani i predškolski odgoj i obrazovanje donosit će se sukladno okvirnome nacionalnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente kurikularnoga sustava za sve razine odgoja i obrazovanja te da Nacionalni kurikulum donosi ministar odlukom.

Novim odredbama o uvjetima koje moraju ispunjavati osobe koje se kandidiraju za ravnatelja predškolske ustanove podiže se razina obrazovanja potrebna za radno mjesto ravnatelja dječjeg vrtića te se omogućuje obavljanje poslova ravnatelja u punome ili nepunome radnom vremenu ovisno o veličini dječjeg vrtića.

Djeci s teškoćama u razvoju omogućila bi se odgovarajuća skrb zapošljavanjem pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju ili stručno komunikacijskog posrednika, ovisno o potrebi djeteta i procjeni stručnog tima u dječjem vrtiću.

Dječji vrtići su i do sada morali nadzirati zdravstveno stanje djece prigodom njihova upisa u dječji vrtić, ali sada će biti obvezni provesti i razgovor s roditeljem i djetetom odnosno opservaciju djeteta koje nije usvojilo govor.

R oditeljima se omogućuje postupak upisa u dječji vrtić preko sustava e-Građanin, a  vođenje podataka o predškolskim ustanovama u zajedničkome elektroničkom upisniku ustanova predškolskog odgoja koji vodi ministarstvo nadležno za obrazovanje usklađuje se s propisima koji uređuju zaštitu osobnih podataka.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Za provedbu ovog Zakona nisu potrebna dodatna sredstva iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU

Članak 1.

U Zakonu o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj: 10/97., 107/07., 94/13. i 98/19 .) u članku 2. dodaju se oznaka stavka 1. i stavak 2. koji glasi:

„(2) Ako na području jedinice lokalne samouprave nema organiziranog programa

predškolskog odgoja, ista je dužna sufinancirati pohađanje dječjeg vrtića za djecu sa svog

područja u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave.“

Članak 2.

U članku 14. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Predstavničko tijelo županije, odnosno Grada Zagreba, usklađenu mrežu iz stavka 2. ovoga članka dostavlja ministarstvu nadležnom za obrazovanje te ministar nadležan za obrazovanje donosi odluku o mreži dječjih vrtića Republike Hrvatske.“

Dosadašnji stavci 3. i 4. postaju stavci 4. i 5.

Članak 3.

U članku 15. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Nacionalni kurikulum donosi se sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi.“

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Nacionalni kurikulum i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar nadležan za obrazovanje odlukom.“

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Kurikulum dječjeg vrtića te njegove dopune i izmjene donosi upravno vijeće dječjeg vrtića, a sadrži ciljeve, polazišta, načela, vrijednosti i značajke sukladno nacionalnome kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje.“

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 6.

Članak 4.

U članku 15. a stavku 1. podstavku 1. riječi: „zdravstvene zaštite, prehrane“ zamjenjuju se riječima: „ zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece“.

Podstavak 6. mijenja se i glasi:

„- drugi odgojno-obrazovni programi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje.“

Članak 5.

U članku 18. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i

školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.“

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Program iz stavka 1. ovoga članka obvezno se primjenjuje za svu djecu rane i predškolske dobi uključenu u rani i predškolski odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima ili pri osnovnim školama sukladno članku 23. a ovoga Zakona.“

Članak 6.

U članku 20. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Prednost pri upisu u dječje vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska, imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca jednog ili oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca koja obvezno pohađaju predškolu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.“

Iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Prije upisa u dječji vrtić provodi se inicijalni razgovor s roditeljem i razgovor s djetetom, odnosno opservacija djeteta koje nije usvojilo govor a koju provodi upisno povjerenstvo dječjega vrtića u kojem su minimalno tri člana od kojih je barem jedan stručni suradnik.

(4) Upisi u dječje vrtiće mogu se provoditi elektroničkim putem.“

Članak 7.

U članku 21. stavku 2. riječi: „ 30. rujna“ zamjenjuju se riječima: „31. kolovoza“.

U stavku 3. riječi: „programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane“  zamjenjuju se riječima: „ program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja“.

Članak 8.

U članku 23. stavku 2. podstavku 1. iza riječi: „školama“ dodaju se riječi: „ za djecu predškolske dobi stariju od 36 mjeseci , a iznimno u područjima rijetke naseljenosti i za djecu rane dobi u skladu s propisanim standardima“.

U podstavku 2. riječ: „(igraonice)“ briše se.

Članak 9.

U članku 23. a stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Prije polaska u osnovnu školu sva djeca imaju obvezu pohađati program predškole, a dijete koje je ostvarilo pravo odgode upisa u prvi razred na temelju ostvarenog prava obvezno je pohađati program predškole najdulje još jednu godinu.“

U stavku 2. iza riječi: „dječjeg vrtića“ briše se točka i dodaju se riječi: „koji se izvodi u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu prije polaska u školu, a iznimno, u dječjim vrtićima s manjim brojem djece može se izvoditi i u mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini.“

Iza stavka 3. dodaju se novi stavci 4. i 5. koji glase:

„(4) Roditelj djeteta iz stavka 3. ovoga članka dužan je upisati dijete u program predškole sukladno stavku 3. ovog članka te se brinuti o redovitom pohađanju programa.

(5) Ako roditelj djeteta iz stavka 3. ovoga članka ne upiše dijete u program predškole, dječji vrtić ili škola u kojoj bi dijete trebalo pohađati navedeni program dužni su obavijestiti nadležno upravno tijelo županije, odnosno gradski ured Grada Zagreba i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti dječji vrtić ili osnovnu školu o poduzetim mjerama.“

Dosadašnji stavci 4. i 5. postaju stavci 6. i 7.

Članak 10.

Iza članka 23. a dodaje se članak 23. b koji glasi:

„Članak 23. b

Programi/kurikulumi iz članka 15. a stavka 1. i 2. i članka 23. stavka 2. ovoga Zakona mogu se izvoditi uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za obrazovanje, a uza zahtjev za izdavanjem suglasnosti obvezno se prilaže pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje.“

Članak 11.

Članak 24. mijenja se i glasi:

„(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik : pedagog, psiholog, logoped i edukacijski rehabilitator.

(2) Dječji vrtić mora imati stručnog suradnika pedagoga, a ovisno o potrebi mogu se zaposliti i drugi stručni suradnici.

(3) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti:

a) preddiplomski sveučilišni studij

b) preddiplomski stručni studij

c) studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima

d) diplomski sveučilišni studij

e) specijalistički diplomski stručni studij.

(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 4. ovoga članka poslove odgojitelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne dodatne kompetencije sa 60 ECTS bodova iz studijskog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i kvalifikaciju sveučilišnog prvostupnika/prvostupnice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na jednom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u kojem se izvodi studijski program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

(6) Osoba iz stavka 5. ovoga članka zasniva radni odnos kao nestručna osoba do stjecanja dodatnih kompetencija te može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 4. ovoga članka.

(7) Ako osoba iz stavka 5. ovoga članka ne stekne odgovarajuću kvalifikaciju u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestaje joj radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se ne može više zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja ako ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja.

(8) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 4. ili 5. ovoga članka, poslove odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić može na određeno vrijeme, najdulje do kraja pedagoške godine, obavljati osoba koja je završila učiteljski studij.

(9) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.

(10) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.

(11) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(12) Predmete odnosno kolegije s pripadajućim brojem ECTS bodova kojima se stječu kompetencije iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje odlukom.

(13) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 12.

Iza članka 24. dodaje se članak 24. a koji glasi:

„Članak 24. a

(1) U skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju, u redovitim skupinama uz suglasnost osnivača, a prema procjeni stručnog tima u odgojno-obrazovnoj skupini može raditi pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik koji nije samostalni nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti.

(2) Pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju te stručni komunikacijski posrednik moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a. završeno najmanje četverogodišnje srednjoškolsko obrazovanje

b. završeno osposobljavanje i stečena djelomična kvalifikacija

c. uvjete propisane člankom 25. ovoga Zakona

d. nije roditelj/skrbnik niti drugi član uže obitelji djeteta kojem se pruža potpora.

(3) Načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.“  

Članak 13.

U članku 26. stavku 4. iza podstavka 2. dodaju se podstavci 3. i 4. koji glase:

„ - u slučaju izmjene ugovora o radu radnika u predškolskoj ustanovi sklopljenog na neodređeno nepuno radno vrijeme u ugovor o radu radnika u predškolskoj ustanovi sklopljenog na neodređeno nepuno radno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme,

- u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova.“

Članak 14.

U članku 27. riječi: „Odgojitelji i stručni suradnici“ zamjenjuju se riječima: „Radnici“.

Članak 15.

U članku 28. stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta produžuje se za onoliko vremena koliko je trajala njegova privremena nesposobnost za rad, odnosno korištenje rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta, a u slučaju kada radnik nije mogao pristupiti polaganju ispita zbog izvanrednih okolnosti koje su uzrokovale odgodu propisanog roka za polaganje ispita do prvog roka određenog za polaganje stručnog ispita.“

U stavku 6. riječi: „(volonterski rad)“ zamjenjuju se riječima: „sklapanjem ugovora o stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavci 7. i 8. koji glase:

„(7) Osoba koja se zapošljava na mjestu stručnoga suradnika ili odgojitelja, a koja je položila stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja ili izvan njega, obvezna je položiti razliku stručnog ispita pri čemu nema status pripravnika.

(8) Osoba iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona koja nije položila stručni ispit, dužna je položiti stručni ispit u roku od godinu dana od stjecanja dodatnih kompetencija sukladno odredbama ovoga Zakona, a osoba iz stavka 7. ovoga članka obvezna je položiti razliku stručnog ispita u roku od godinu dana od stjecanja dodatnih kompetencija pri čemu nema status pripravnika.“

Dosadašnji stavak 7. postaje stavak 9.

Članak 16.

Naslov iznad članka 29. mijenja se i glasi:

„Stručno usavršavanje i napredovanje u položajna zvanja odgojitelja, stručnih suradnika i ravnatelja.“

U članku 29. riječi: „Odgojitelji i stručni suradnici“ zamjenjuju se riječima: „Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji“.

Članak 17.

U članku 30. stavku 1. riječi: „Odgojitelji i stručni suradnici“ zamjenjuju se riječima: „Odgojitelji, stručni suradnici i ravnatelji“.

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Razdoblja privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili mirovanja radnog odnosa ne uračunavaju se u rokove za stjecanje prava iz stavka 1. ovoga članka, a koji se utvrđuju u skladu sa stavkom 3. ovoga članka“.

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 3. iza riječi: „propisuje“ dodaje se riječ: „pravilnikom“.

Članak 18.

Naslov iznad članka 31. mijenja se i glasi: „Prestanak radnog odnosa“.

U članku 31. stavku 1., 3. i 5. riječi: „odgojitelj i stručni suradnik“ u određenom padežu zamjenjuju se riječju: „radnik“ u odgovarajućem padežu.

Članak 19.

U članku 37. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ravnatelj dječjeg vrtića mora ispunjavati sljedeće uvjete:

- završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studij ili

b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

c) specijalistički diplomski stručni studij

- položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona;

- uvjete propisane člankom 25. ovoga Zakona;

- najmanje pet godina radnog iskustva u djelatnosti predškolskog odgoja.“

Iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno, osoba koje ne ispunjava uvjete iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka može biti ravnatelj dječjeg vrtića ako u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugome uzastopnome mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97., 107/07., 94/13. i 98/19) u vrijeme imenovanja u prvi mandat.“

Dosadašnji stavci 2. 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. riječi: „četiri godine“ zamjenjuju se riječima: „pet godina“.

Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji glasi:

„(7) S osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića u kojem je ustrojeno pet i više odgojno-obrazovnih skupina sklapa se ugovor o radu u punome radnome vremenu, a s ravnateljem dječjeg vrtića u kojem su ustrojene četiri skupine ili manji broj odgojno-obrazovnih skupina može se sklopiti i ugovor o radu u nepunome radnom vremenu sukladno odredbama statuta, uz suglasnost osnivača.“

Dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8.

Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 9. mijenja se i glasi:

„Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete sljedeće uvjete:

- završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću, a koji može biti:

- a) sveučilišni diplomski studij ili

- b) integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili

- c) specijalistički diplomski stručni studij

- položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika, osim ako nemaju obvezu polagati stručni ispit u skladu s člankom 56. ovoga Zakona;

- uvjete propisane člankom 25. ovoga Zakona;

Dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 10. i 11.

Članak 20.

U članku 44. stavci 5. i 6. mijenjaju se i  glasi:

„(6) Nadzor nad provedbom Programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a posebno u dijelu koji se odnosi na higijenu, pravilnu prehranu i cijepljenje obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo – zdravstvena inspekcija.

(7) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona obavlja sanitarna inspekcija.“

Članak 21.

U članku 50. stavku 3. iza riječi: „propisuje“ dodaje se riječ: „pravilnikom“.  

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Odluku o raspodjeli sredstava iz stavka 3. ovoga članka za svaku pedagošku godinu donosi ministar nadležan za obrazovanje.“

Članak 22.

U članku 52. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Pedagoška dokumentacija vodi se u pisanom ili elektroničkom obliku.“

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6., 7., 8., 9. i 10. koji glase:

„(5) U ministarstvu nadležnom za obrazovanje vodi se zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (u daljnjem tekstu: e-Vrtić) i sadrži sljedeće evidencije:

– Upisnik ustanova

– Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu

– Upisnik djece u ustanovama

– Upisnik radnika ustanova.

(6) Podatke u Upisnik ustanova upisuje ministarstvo nadležno za obrazovanje, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine.

(7) Podaci iz e-Vrtića moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

(8) Voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića je ministarstvo nadležno za obrazovanje, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova.

(9) Ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba, odobrava ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(10) Obrasce pedagoške dokumentacije iz stavka 2. ovoga članka, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrazovanje.“

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 23.

(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na obavljanju poslova odgojitelja, stručnog suradnika i medicinske sestre, a ne ispunjavaju uvjete iz članka 11. ovoga Zakona, mogu nastaviti obavljanje tih poslova, ako su ispunjavale uvjete iz članka 24. odnosno obavljale poslove u skladu sa člankom 55. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj: 10/97., 107/07., 94/13. i 98/19 .).

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu u drugom dječjem vrtiću ili ustanovi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja zasnovati radni odnos i na neodređeno vrijeme, ako se na natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 11. ovoga Zakona.

Članak 24.

(1) Program iz članka 5. ovoga Zakona, ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravilnik iz članka 12. ovoga Zakona, ministar nadležan za obrazovanje donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Pravilnik iz članka 21. ovoga Zakona, ministar nadležan za obrazovanje donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(4) Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja („Narodne novine“, broj 134/97) ostaje na snazi do stupanja na snagu pravilnika iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Pravilnik iz članka 22. ovoga Zakona, ministar nadležan za obrazovanje donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 25.

Dječji vrtići, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja dužne su uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Članak 26.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

OBRAZLOŽENJE

Člankom 1. dopunjuje se članak 2. Zakona stavkom 2. koji propisuje obvezu jedinica lokalne samouprave da u slučaju kada na njezinu području nema organiziranog programa predškolskog odgoja, za djecu sa svog područja sufinancira pohađanje dječjeg vrtića u dogovoru s najbližom susjednom jedinicom lokalne samouprave. Ovom odredbom obvezuju se jedinice lokalne samouprave da se brinu i organiziraju programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja za djecu sa svog područja kako bi se spriječila dosadašnja praksa da su djeca u manjim jedinicama lokalne samouprave uskraćena za pravo na uključivanje u rani i predškolski odgoj i obrazovanje, a njihovim roditeljima je otežan pristup radu.

Člankom 2. dopunjuje se članak 14. Zakona stavkom 3. koji propisuje kako predstavničko tijelo županije i Grada Zagreba usklađenu mrežu dječjih vrtića dostavlja ministarstvu nadležnom za obrazovanje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), a ministar nadležan za  obrazovanje (u daljnjem tekstu: ministar) donosi odluku o mreži dječjih vrtića Republike Hrvatske. Ovom odredbom uvodi se pojam mreže dječjih vrtića na nacionalnoj razini kako bi

se u skladu s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine  („Narodne novine“, broj 13/21.) omogućila pristupačnost ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju.

Člankom 3. dopunjuje se i mijenja članak 15. Zakona. Propisuje se kako se nacionalni kurikulum donosi sukladno okvirnome nacionalnome kurikularnom dokumentu koji na općoj razini određuje elemente odgoja i obrazovanja djece rane i predškolske dobi, kao i da  nacionalni kurikulum i okvirni nacionalni kurikularni dokument donosi ministar odlukom. Kurikulum dječjeg vrtića donosilo je upravno vijeće dječjeg vrtića svake pedagoške godine, ali za tim nema potrebe jer sadrži ciljeve, polazišta i načela sukladno nacionalnom kurikulumu za rani i predškolski odgoj i obrazovanje koji se ne mijenjaju svake godine. Međutim, kurikulum je moguće dopuniti ili mijenjati u skladu s potrebama dječjeg vrtića. Nadalje se usklađuju odredbe nacionalnog kurikuluma za rani i predškolski odgoj i obrazovanje s ostalim kurikularnim dokumentima u sustavu i ostvaruje se povezanost s okvirnim kurikularnim dokumentom koji na općoj razini određuje elemente ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Člankom 4. mijenja se članak 15. a stavak 1. podstavak 1. Zakona radi izričajnog usklađivanja sa nazivom programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj. Podstavak 6. istog članka i stavka Zakona mijenja se tako da se umjesto dosadašnjega taksativnog nabrajanja programa koji se ostvaruju u dječjem vrtiću propisuje da se u dječjem vrtiću ostvaruju drugi odgojno-obrazovni programi uz prethodnu suglasnost Ministarstva, što omogućuje i izvođenje drugih odgojno-obrazovnih programa koji mogu pridonijeti kvalitetnijem predškolskom odgoju i obrazovanju djece u skladu s njihovim potrebama i mogućnostima.

Člankom 5. mijenja se članak 18. stavak 1. Zakona tako da propisuje kako ministar nadležan za zdravstvo utvrđuje Program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj. Članak se dopunjuje novim stavkom 4. koji propisuje da se programi zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima koje donosi ministarstvo nadležno za zdravstvo obvezno primjenjuju za svu djecu rane i predškolske dobi uključenu u odgoj i obrazovanje u dječjim vrtićima ili pri osnovnim školama sukladno članku 23. a Zakona.

Člankom 6. mijenja se i dopunjuje članak 20. Zakona. Izmjenom stavka 1. propisuje se kako prednost pri upisu u dječje vrtiće kojima je osnivač jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave ili Republika Hrvatska imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca s kroničnim bolestima i zdravstvenim teškoćama, djeca jednog ili oba zaposlena roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja, djeca jednoroditeljskih obitelji, djeca osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik, djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca obvezna pohađati predškolu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu. Novim stavcima 3. i 4. propisuje se obveza provođenja inicijalnog razgovora s roditeljem i djetetom odnosno opservacija djeteta koje nije usvojilo govor, koju provodi upisno povjerenstvo dječjega vrtića u kojem su minimalno tri člana od kojih je barem jedan stručni suradnik, a koja do sada nije bila propisana, čime će se omogućiti utvrđivanje je li djetetu potrebna posebna pomoć i potpora ili uključivanje u posebnu odgojno-obrazovnu skupinu s posebnim programima za djecu s teškoćama u razvoju. Također se propisuje mogućnost upisa djece u dječji vrtić elektroničkim putem. Naime, neke jedinice lokalne samouprave već provode elektroničke upise, ali navedena mogućnost nije bila propisana Zakonom. S obzirom na to da je u tijeku izrada sustava koji će omogućiti elektronički upis na nacionalnoj razini, ovom odredbom stvaraju se preduvjeti za jednostavniji upis djece te povezivanje baza podataka na razini sustava odgoja i obrazovanja.

Člankom 7. mijenja se članak 21. stavak 2. Zakona. Kako bi se prema godišnjem planu i programu za pedagošku godinu moglo raditi od početka pedagoške godine koja započinje 1. rujna, mijenja se datum donošenja godišnjeg plana i programa za pedagošku godinu s 30. rujna na 31. kolovoza.

Člankom 8. dopunjuje se članak 23. stavak 2 . podstavak 1. Zakona koji propisuje da se rani i predškolski odgoj i obrazovanje može ostvarivati pri osnovnim školama kako bi se pri osnovnim školama u iznimnim slučajevima omogućilo ne samo izvođenje predškolskih programa za djecu vrtićke dobi (stariju od 36 mjeseci), već i za djecu rane dobi u područjima rijetke naseljenosti. Na taj način jedinice lokalne i regionalne samouprave omogućit će djeci uključivanje u sustav ranog odgoja i za djecu od navršenih šest mjeseci života, ali uz uvjet da su zadovoljeni propisani standardi. U podstavku 2. briše se riječ „igraonice“ jer se kraći programi odgojno-obrazovnoga rada s djecom predškolske dobi koji se ostvaruju u skladu s nacionalnim kurikulumom pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama i udrugama ne ostvaruju u igraonicama.

Člankom 9. mijenja se i dopunjuje članak 23. a Zakona. Stavkom 1 . mijenja se odredba koja je propisivala kako je program predškole obvezan za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu tako da izmijenjena odredba otvara mogućnost da program predškole prema potrebi traje i duže od godine dana kako bi se smanjile razlike među djecom koja su uključena i koja nisu uključena u redovite programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te svakom djetetu omogućila duža uključenost u sustav obveznog odgoja i obrazovanja. Stavkom 2. dopunjuje se odredba koja propisuje kako je program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića tako da propisuje kako se navedeni program izvodi u odgojno-obrazovnoj skupini za djecu prije polaska u školu, a samo se iznimno u dječjim vrtićima s manjim brojem djece može izvoditi i u odgojno-obrazovnoj skupini djece različite životne dobi (mješovitoj odgojno-obrazovnoj skupini). Članak se dopunjuje novim stavcima 4. i 5. koji propisuju obvezu roditelja da upišu dijete u predškolu te se brinu o redovitom pohađanju programa, a ako roditelj ne upiše dijete u predškolu, dječji vrtić ili škola u kojoj bi dijete trebalo pohađati navedeni program dužni su o tome obavijestiti nadležno upravno tijelo županije, odnosno Gradski ured i nadležnu ustanovu socijalne skrbi koji su dužni izvijestiti dječji vrtić ili osnovnu školu o poduzetim mjerama. Radi usklađivanja s navedenim izmjenama propisuje se nova numeracija stavaka u članku.

Člankom 10. dopunjuje se Zakon novim člankom 23. b koji propisuje kako se programi/kurikulumi iz članka 15. a, stavka 1. i 2. Zakona (redoviti programi, programi za djecu s teškoćama u razvoju, programi za darovitu djecu, programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina i drugi odgojno-obrazovni programi) i članka 23. stavka 2 . (programi predškolskog odgoja koji se izvode pri osnovnim školama i kraći programi pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama obrtnicima) ovoga Zakona mogu izvoditi uz prethodnu suglasnost Ministarstva, a uz zahtjev za izdavanjem suglasnosti obvezno se prilaže pozitivno stručno mišljenje Agencije za odgoj i obrazovanje. Na ovaj način izjednačava se postupak vezan uz davanje suglasnosti za izvođenje programa u dječjim vrtićima s postupkom radi izdavanja suglasnosti Ministarstva na programe/kurikulume ranog i/ili predškolskog odgoja i obrazovanja u školskim ili drugim ustanovama i institucijama.

Člankom 11. mijenja se članak 24. Zakona. Stavkom 1. propisuje se da u dječjem vrtiću rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i edukacijski rehabilitator). Stavkom 2. propisuje se da dječji vrtić mora imati barem jednoga stručnog suradnika i to pedagoga, a ovisno o potrebi mogu se zaposliti i drugi stručni suradnici. Stavkom 3. propisuje se kako odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova. Stavak 4. propisuje da poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja, a koji može biti jedan od sljedećih studija: preddiplomski sveučilišni studij, preddiplomski stručni studij, studij kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, diplomski sveučilišni studij i specijalistički diplomski stručni studij. Stavak 5. propisuje da ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja, poslove odgajatelja može obavljati osoba koja je završila učiteljski studij i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, uz uvjet da u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa stekne dodatne kompetencije sa 60 ECTS bodova iz studijskog programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja i kvalifikaciju sveučilišnog prvostupnika/prvostupnice ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja na jednom od visokih učilišta u Republici Hrvatskoj u kojem se izvodi studijski program ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Stavak 6. propisuje da osoba iz stavka 5. ovoga članka do stjecanja dodatnih kompetencija može izvoditi odgojno-obrazovni rad s djecom kao nestručna osoba i to kao jedan od dvaju odgojitelja u odgojno-obrazovnoj skupini i to uz odgojitelja koji ima odgovarajuću kvalifikaciju iz stavka 4. ovoga članka. Stavkom 7. propisuje se da će osobi iz stavka 5. ovoga članka, koja ne stekne odgovarajuću kvalifikaciju u roku od dvije godine od dana zasnivanja radnoga odnosa, prestati radni odnos istekom roka za stjecanje odgovarajuće kvalifikacije za odgojitelja te se više neće moći zaposliti u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja dok ne ispuni uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja. Stavak 8. propisuje da se u slučaju da se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz stavka 4. ili 5.ovoga članka, radni odnos na određeno vrijeme najdulje do kraja pedagoške godine može zasnovati i s osobom koja je završila učiteljski studij, ali na radnome mjestu odgojitelja koji izvodi isključivo program predškole (bez mogućnosti izvođenja drugih programa predškolskog odgoja) pri osnovnim školama za djecu koja ne pohađaju dječji vrtić. Odredbe stavka 9., 10. i 11. sadržajno nisu mijenjane, već je promijenjena njihova numeracija u članku. Stavkom 9 . propisuje se kako poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste. Stavak 10. propisuje da poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva. Stavak 11. propisuje da u dječjim vrtićima osim odgojno-obrazovnih radnika taksativno navedenih u stavku 1. ovoga članka rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove. Stavkom 12. propisuje se da predmete odnosno kolegije s pripadajućim brojem ECTS bodova kojima se stječu kompetencije iz stavka 5. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje odlukom. Temeljem jedinstvenog mišljenja visokih učilišta na kojima se izvodi studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, osoba koja je završila učiteljski studij i to: specijalistički diplomski stručni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski studij ili četverogodišnji diplomski stručni studij primarnog obrazovanja, mogla bi obavljati poslove odgojitelja s djecom rane i predškolske dobi samo uz dodatno stjecanje kompetencija.  Zbog ujednačenog ostvarivanja potrebnih ishoda isto je moguće samo uz jasno propisivanje nastavih predmeta odnosno kolegija  s ukupno 60 ECTS bodova. Kako bi osobe koje su završile učiteljski studij stekle potrebne dodatne kompetencije za rad na radnome mjestu odgojitelja, potrebno je točno propisati nazive predmeta odnosno kolegija s pripadajućim brojem ECTS bodova koje je potrebno ostvariti kako bi se osigurala ujednačenost stjecanja istih na bilo kojem od visokih učilišta na kojima se izvodi studij ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Stavkom 13. propisuje se da odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu ostalih radnika u dječjem vrtiću propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Člankom 12. dopunjuje se Zakon, člankom 24. a stavkom 1. propisuje se da u skladu s potrebama djece s teškoćama u razvoju u redovitim skupinama uz suglasnost osnivača, a prema procjeni stručnog tima, u odgojno-obrazovnoj skupini može raditi pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik koji nije samostalni nositelj odgojno-obrazovne djelatnosti. Stavkom 2. propisuju se uvjeti koje mora pomoćnik za djecu s teškoćama u razvoju ili stručni komunikacijski posrednik. Stavkom 3. propisuje se da načine uključivanja te način i sadržaj osposobljavanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskih posrednika, kao i postupak radi ostvarivanja prava djece s teškoćama u razvoju na potporu pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnih komunikacijskih posrednika, propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Člankom 13. dopunjuje se članak 26. stavak 4. Zakona, podstavcima 3. i 4. koji propisuju da se ugovor o radu bez prethodnog objavljivanja natječaja za zapošljavanje može zasnovati do punoga radnog vremena u slučaju izmjene ugovora o radu radnika u predškolskoj ustanovi sklopljenog na neodređeno nepuno radno vrijeme u ugovor o radu radnika u predškolskoj ustanovi sklopljenog na neodređeno nepuno radno vrijeme u ugovor o radu na neodređeno puno radno vrijeme, kao i u slučaju izmjene ugovora o radu radnika koji u predškolskoj ustanovi ima zasnovan radni odnos na neodređeno vrijeme, a kojim se mijenja naziv posla, odnosno popis ili opis poslova.

Člankom 14. mijenja se članak 27. Zakona tako da se dosadašnja odredba koja je propisivala da odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, u slučaju opravdanih razloga koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, zasnovati radni odnos bez natječaja u drugom dječjem vrtiću te se odredba proširuje na način da se osim na odgojitelje i stručne suradnike može primijeniti i na druge radnike dječjeg vrtića.

Člankom 15. mijenja se članak 28. stavak 5. Zakona kako bi se omogućila odgoda roka za polaganje stručnog ispita u slučaju privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog, roditeljskog ili posvojiteljskog dopusta. U navedenim slučajevima rok za polaganje stručnog ispita produžuje za onoliko vremena koliko je trajala radnikova privremena nesposobnost za rad, a u slučaju kada radnik nije mogao pristupiti polaganju ispita zbog izvanrednih okolnosti koje su uzrokovale odgodu propisanog roka za polaganje, do prvog roka određenog za polaganje stručnog ispita. Stavak 6. mijenja se radi izričajnog usklađivanja s propisima iz područja rada jer je volonterski rad zamijenjen stručnim osposobljavanjem za rad bez zasnivanja radnoga odnosa. Članak se dopunjuje novim stavkom 7. i 8. kojima se propisuje da je osoba koja se zapošljava na mjestu stručnoga suradnika ili odgojitelja, a položila je stručni ispit u sustavu odgoja i obrazovanja ili izvan tog sustava, obvezna položiti razliku stručnog ispita pri čemu nema status pripravnika, a osoba koja nije položila stručni ispit, isti je dužna položiti u skladu s odredbama ovoga Zakona pri čemu nema status pripravnika. Osoba iz članka 24. stavka 5. ovoga Zakona koja nije položila stručni ispit, dužna je položiti stručni ispit u roku od godinu dana od stjecanja dodatnih kompetencija sukladno odredbama ovoga Zakona, a osoba iz stavka 7. ovoga članka obvezna je položiti razliku stručnog ispita u roku od godinu dana od stjecanja dodatnih kompetencija pri čemu nema status pripravnika. Radi nomotehničkog usklađivanja mijenja se dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 9.

Člankom 16. mijenja se naslov iznad članka 29. i članak 29. Zakona. U izmijenjenom naslovu jasno je naznačeno kako se odredbe vezane uz stručno usavršavanje i napredovanje u položajna zvanja osim na odgojitelje i stručne suradnike u dječjim vrtićima odnose i na ravnatelje dječjih vrtića. Članak 29 . Zakona dopunjen je tako da se odredba vezana uz stručno usavršavanje osim na odgojitelje i stručne suradnike u dječjim vrtićima odnosi i na ravnatelje dječjih vrtića.

Člankom 17. mijenja se, odnosno dopunjuje članak 30. Zakona. Stavak 1. dopunjen je tako da se odredba vezana uz napredovanje u položajna zvanja mentora i savjetnika osim na odgojitelje i stručne suradnike u dječjim vrtićima odnosi i na ravnatelje dječjih vrtića. Članak se dopunjuje novim stavkom 2. koji propisuje kako se razdoblja privremene nesposobnosti radnika za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili mirovanja radnog odnosa ne uračunavaju u rokove za stjecanje prava na položajno zvanje mentora i savjetnika. Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3. i dopunjuje se preciziranjem kako ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom propisuje postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja.

Člankom 18. mijenja se naziv naslova iznad članka 31. Zakona tako da za razliku od dosadašnjeg naslova upućuje na prestanak radnog odnosa svih radnika dječjeg vrtića, a ne samo na prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika, kao i članak 31. stavak 1., 3. i 5. Zakona tako da se riječi: „Odgojitelj i stručni suradnik“ u određenom padežu zamjenjuju riječju: „odgojno-obrazovni radnik“ u odgovarajućem padežu, čime se propisuje primjena odredbi o upućivanju na liječnički pregled svih radnika dječjeg vrtića s narušenim psihofizičkim stanjem, a ne samo odgojitelja i stručnih suradnika.

Člankom 19. mijenja se članak 37. stavak 1. Zakona tako da propisuje kako ravnatelj dječjeg vrtića mora imati završen studij odgovarajuće vrste za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika u dječjem vrtiću (koji može biti sveučilišni diplomski studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij i položen stručni ispit za odgojitelja ili stručnog suradnika (osim osoba koje su oslobođene polaganja stručnog ispita), kao i najmanje pet godina radnog iskustva u djelatnosti predškolskog odgoja te ne smije biti osoba kod koje postoje zapreke za rad u dječjem vrtiću propisane člankom 25. Zakona. Članak se dopunjuje novim stavkom 2. koji propisuje da iznimno ravnatelj dječjeg vrtića može biti i osoba koja nije završila studij propisan stavkom 1. istog članka Zakona ako je riječ o osobi koja u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugome uzastopnome mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju („Narodne novine“, broj 10/97., 107/07. i 94/13.) u vrijeme imenovanja u prvi mandat. Nadalje se propisuje kako dosadašnji stavci 2., 3. i 4. postaju stavci 3., 4. i 5., a u dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 6. mijenja se razdoblje na koje se imenuje ravnatelj tako da se za razliku od dosadašnjega četverogodišnjeg mandata sada ravnatelj imenuje na mandat od pet godina. Iza stavka 6. dodaje se novi stavak 7. koji propisuje da se s osobom imenovanom za ravnatelja dječjeg vrtića u kojem je ustrojeno pet i više odgojno-obrazovnih skupina sklapa ugovor o radu u punome radnom vremenu, a s ravnateljem dječjeg vrtića u kojem su ustrojene četiri ili manji broj odgojno-obrazovnih skupina može sklopiti i ugovor o radu u nepunome radnom vremenu u skladu s odredbama statuta dječjeg vrtića, a uz suglasnost osnivača. Propisuje se kako dosadašnji stavak 6. postaje stavak 8. Dosadašnji stavak 7. koji postaje stavak 9. mijenja se i propisuje da za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za rad na radnome mjestu odgojitelja ili stručnog suradnika, na prijedlog upravnog vijeća vrtića uz suglasnost osnivača. Također se propisuje kako dosadašnji stavci 8. i 9. postaju stavci 10. i 11.

Člankom 20. mijenja se članak 44. stavak 5. i 6. Zakona tako da propisuje kako nadzor nad provedbom programa zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj a posebno u dijelu koji se odnosi na higijenu, pravilnu prehranu i cijepljenje obavlja ministarstvo nadležno za zdravstvo, a sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona obavlja sanitarna inspekcija.

Člankom 21. dopunjuje se članak 50. stavak 3 . Zakona tako da propisuje kako način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa javnih potreba odgoja i obrazovanja i to za: djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu, djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu, djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina te program predškole, ministar nadležan za obrazovanje propisuje pravilnikom. Članak se dopunjuje stavkom 4. koji propisuje kako  ministar nadležan za obrazovanje za svaku pedagošku godinu donosi odluku o raspodjeli sredstava. Kako bi se omogućilo jednostavnije raspolaganje sredstvima osiguranim u državnom proračunu, predloženim načinom bi se pravilnikom propisali način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa javnih potreba odgoja i obrazovanja, a na način i u skladu s mjerilima propisanim navedenim pravilnikom, za svaku bi pedagošku godinu, ministar nadležan za obrazovanje donosio odluku o raspodjeli raspoloživih sredstava. Stupanjem na snagu navedenog pravilnika, prestat će važiti Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja („Narodne novine“, broj 134/97.) kojim su između ostalog, taksativno propisani iznosi novčanih sredstava kojim ministarstvo nadležno za obrazovanje sufinancira pojedine programe.

Člankom 22. mijenja se članak 52. i dopunjuje stavcima 5., 6., 7., 8., 9. i 10. Izmjenom stavka 2. Zakona propisuje se kako se pedagoška dokumentacija vodi u pisanom ili elektroničkom obliku. Vezano uz način vođenja elektroničkog upisnika koji do sada nije bio propisan, propisuju se baze podataka koje će se voditi pri Ministarstvu način unosa podataka i pravo pristupa bazama, kao i potreba zaštite podataka. Stavkom 5. propisuje se da se u Ministarstvu vodi zajednički elektronički upisnik predškolskih ustanova u elektroničkom obliku (e-Vrtić) koji sadrži sljedeće evidencije: Upisnik ustanova, Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku pedagošku godinu, Upisnik djece u ustanovama i Upisnik radnika ustanova. Stavkom 6. propisuje se da podatke u Upisnik ustanova upisuje Ministarstvo, a podatke u ostale evidencije upisuju predškolske ustanove najkasnije do 30. rujna tekuće godine. Stavkom 7. propisuje se da podaci iz e-Vrtića moraju biti zaštićeni od zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka. Stavkom 8. se propisuje da je voditelj zbirke podataka i korisnik osobnih podataka sadržanih u evidencijama iz e-Vrtića Ministarstvo, a voditelj zbirke podataka za pojedinačnu ustanovu je predškolska ustanova. Stavkom 9 . se propisuje da ovlaštenja za pristup i razine pristupa podacima iz e-Vrtića dječjim vrtićima, osnivačima i nadležnim upravnim tijelima županija, odnosno Grada Zagreba, odobrava Ministarstvo, a stavkom 10 . se propisuje da obrasce pedagoške dokumentacije, obveze i načine te rokove unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka propisuje ministar pravilnikom.

Člankom 23.   propisuje se da osobe koje su na koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečene na obavljanju poslova odgojitelja, stručnog suradnika i medicinske sestre, a ne ispunjavaju uvjete iz članka 11. ovoga Zakona, mogu nastaviti obavljanje tih poslova, ako su ispunjavale uvjete iz članka 24. Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju odnosno obavljale poslove u skladu sa prijelaznim odredbama članka 55. istoga Zakona. Također se propisuje mogućnost zapošljavanja navedenih osoba u drugom dječjem vrtiću ili ustanovi koja obavlja djelatnost predškolskog odgoja i obrazovanja, ako se na natječaj ne jave osobe koje ispunjavaju uvjete iz članka 11. ovoga Zakona.

Člankom 24. propisuje se da će  Program zdravstvene zaštite i unaprjeđenja zdravlja djece u dječjim vrtićima i školama u kojima se provodi rani i predškolski odgoj, iz članka 5. ovoga Zakona, ministar nadležan za zdravstvo uz suglasnost ministra nadležnog za obrazovanje donijet će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnik o načinu uključivanja i obavljanja poslova pomoćnika za djecu s teškoćama u razvoju te stručnog komunikacijskog posrednika, ministar nadležan za obrazovanje donijeti će u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa javnih potreba odgoja i obrazovanja, ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, a do stupanja na snagu navedenog pravilnika ostaje na snazi Pravilnik o načinu raspolaganja sredstvima državnog proračuna i mjerilima sufinanciranja programa predškolskog odgoja („Narodne novine“, broj 134/97). Pravilnik kojim se propisuju obrasci pedagoške dokumentacije, obveze i načini te rokovi unošenja podataka u e-Vrtić, ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka ministar će donijeti u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona

Člankom 25. propisuje se da su dječji vrtići, ustanove i druge pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja dužne uskladiti svoje statute i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana njegova stupanja na snagu.

Člankom 26 . propisuje se da ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u „Narodnim novinama“.

TEKST ODREDABA ZAKONA O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU KOJE SE MIJENJAJU

Članak 2.

Županije, Grad Zagreb, gradovi i općine (u daljnjem tekstu: jedinice lokalne i područne /regionalne/ samouprave) imaju pravo i obvezu odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem programa predškolskog odgoja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.

Članak 14.

(1) Predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.

(2) Predstavničko tijelo županije na temelju planova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje razvitak mreže dječjih vrtića na svom području.

(3) Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se provode programi.

(4) Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i programa za djecu predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

Članak 15.

(1) Odgoj i obrazovanje djece rane i predškolske dobi ostvaruje se na temelju nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje (u daljnjem tekstu: nacionalni kurikulum) i kurikuluma dječjeg vrtića.

(2) Nacionalni kurikulum utvrđuje vrijednosti, načela, općeobrazovne ciljeve i sadržaje svih aktivnosti i programa, pristupe i načine rada s djecom rane i predškolske dobi, odgojno-obrazovne ciljeve prema područjima razvoja djece i njihovim kompetencijama te vrednovanje.

(3) Nacionalni kurikulum donosi ministar nadležan za obrazovanje.

(4) Kurikulum dječjeg vrtića donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna tekuće pedagoške godine, a njime se utvrđuje: program, namjena programa, nositelji programa, način ostvarivanja programa, vremenik aktivnosti programa i način vrednovanja.

(5) Sadržaj i trajanje programa predškole propisuje ministar nadležan za obrazovanje pravilnikom.

Članak 15. a

(1) U dječjem vrtiću ostvaruju se:

– redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima,
– programi za djecu rane i predškolske dobi s teškoćama u razvoju,
– programi za darovitu djecu rane i predškolske dobi,
– programi na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
– programi predškole,
– programi ranog učenja stranih jezika i drugi programi umjetničkog, kulturnog, vjerskog i sportskog sadržaja.

(2) Ovisno o potrebama djece i zahtjevima roditelja, dječji vrtić može izvoditi programe sukladne odredbama Državnoga pedagoškog standarda predškolskog odgoja i naobrazbe.

(3) Na programe iz stavaka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministarstvo nadležno za obrazovanje.

(4) Ako se tijekom obavljanja djelatnosti za koju je dječji vrtić osnovan proširuje djelatnost izvođenjem novih programa ili dječji vrtić mijenja program, dječji vrtić obvezan je prije početka izvođenja programa podnijeti zahtjev radi davanja suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka.

(5) Ako se zbog proširenja djelatnosti izvođenjem novih programa ili izmjene programa iz stavka 4. ovoga članka mijenja odobreni program rada kao jedan od uvjeta za početak obavljanja djelatnosti, dječji vrtić dužan je prije početka provedbe programa podnijeti zahtjev za izdavanjem rješenja o početku rada u promijenjenim uvjetima.

(6) Nakon pribavljene suglasnosti iz stavka 3. ovoga članka te nakon izvršnosti rješenja iz stavka 5. ovoga članka dječji vrtić može započeti s izvođenjem novih programa, odnosno izmijenjenog programa.

Članak 18.

(1) Programe zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za zdravstvo.

(2) Programe socijalne skrbi u dječjim vrtićima utvrđuje ministar nadležan za socijalnu skrb.

(3) Na programe iz stavka 1. i 2. ovoga članka suglasnost daje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 20.

(1) Prednost pri upisu djece u dječje vrtiće, koji su u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ili u državnom vlasništvu, imaju djeca roditelja žrtava i invalida Domovinskog rata, djeca iz obitelji s troje ili više djece, djeca zaposlenih roditelja, djeca s teškoćama u razvoju, djeca samohranih roditelja i djeca u udomiteljskim obiteljima, djeca u godini prije polaska u osnovnu školu i djeca roditelja koji primaju doplatak za djecu.

(2) Način ostvarivanja prednosti pri upisu djece u dječji vrtić utvrđuje osnivač dječjeg vrtića svojim aktom.

Članak 21.

(1) Dječji vrtić obavlja djelatnost na temelju godišnjeg plana i programa rada koji se donosi za pedagošku godinu koja traje od 1. rujna tekuće do 31. kolovoza sljedeće godine.

(2) Godišnji plan i program rada za pedagošku godinu donosi upravno vijeće dječjeg vrtića do 30. rujna.

(3) Godišnji plan i program rada obuhvaća programe odgojno-obrazovnog rada, programe zdravstvene zaštite djece, higijene i prehrane, programe socijalne skrbi, kao i druge programe koje dječji vrtić ostvaruje u dogovoru s roditeljima djece.

Članak 23.

(1) Rad s djecom predškolske dobi ustrojava se u jasličnim i vrtićnim odgojnim skupinama.

(2) Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati:
- pri osnovnim školama,
- kao kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi (igraonice) pri knjižnicama, zdravstvenim, socijalnim, kulturnim i sportskim ustanovama, udrugama, drugim pravnim osobama i fizičkim osobama-obrtnicima.

(3) Program predškolskog odgoja i rad ustrojstvene jedinice u sastavu pravne osobe iz stavka 2. ovoga članka vodi voditelj sukladno zakonu, aktu o osnivanju i statutu pravne osobe.

(4) Posebne uvjete i mjerila za ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

(5) Ispunjavanje uvjeta za početak rada i ostvarivanje programa iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje rješenjem  nadležno upravno tijelo županije , odnosno gradski ured Grada Zagreba.

Članak 23. a

(1) Program predškole obvezan je za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu.

(2) Program predškole za djecu koja pohađaju vrtić integriran je u redoviti program predškolskog odgoja dječjeg vrtića.

(3) Obveznik predškole koji ne pohađa dječji vrtić upisuje program predškole u dječjem vrtiću ili osnovnoj školi najbližima njegovu mjestu stanovanja koji provode program predškole za djecu koja ne pohađaju vrtić.

(4) U slučaju da na određenom području nema dječjeg vrtića, odnosno osnovne škole koja provodi program predškole, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osigurati provođenje programa predškole za djecu iz stavka 3. ovoga članka, na način da osigura prijevoz djece do najbližega dječjeg vrtića ili osnovne škole koja izvodi program predškole ako udaljenost nije veća od 20 kilometara u odnosu na mjesto stanovanja djeteta.

(5) Ako su najbliži dječji vrtić ili osnovna škola koja izvodi program predškole iz stavka 4. ovog članka udaljeni više od 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave dužna je osnovati dječji vrtić/njegovu podružnicu ili organizirati program predškole pri osnovnoj školi na području u sklopu 20 kilometara od mjesta stanovanja djeteta

Članak 24.

(1) U dječjem vrtiću na poslovima njege, odgoja i obrazovanja, socijalne i zdravstvene zaštite te skrbi o djeci rade sljedeći odgojno-obrazovni radnici: odgojitelj i stručni suradnik (pedagog, psiholog, logoped i rehabilitator) te medicinska sestra kao zdravstvena voditeljica.

(2) Osim odgojno-obrazovnih radnika iz stavka 1. ovoga članka, u dječjim vrtićima rade i druge osobe koje obavljaju administrativno-tehničke i pomoćne poslove (u daljnjem tekstu: ostali radnici).

(3) Odgojno-obrazovni radnici u dječjem vrtiću moraju imati odgovarajuću vrstu i razinu obrazovanja, položen ispit te utvrđenu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Poslove odgojitelja djece od navršenih šest mjeseci života do polaska u osnovnu školu može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij odgovarajuće vrste, odnosno studij odgovarajuće vrste kojim je stečena viša stručna sprema u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij odgovarajuće vrste.

(5) Poslove odgojitelja koji ostvaruju program predškole pri osnovnim školama, uz osobe iz stavka 4. ovoga članka, mogu obavljati i osobe koje ispunjavaju uvjete za obavljanje poslova učitelja razredne nastave u osnovnoj školi u skladu s posebnim propisom.

(6) Poslove stručnog suradnika može obavljati osoba koja je završila diplomski sveučilišni studij ili diplomski specijalistički studij odgovarajuće vrste.

(7) Poslove medicinske sestre može obavljati osoba koja je završila preddiplomski sveučilišni studij ili stručni studij sestrinstva, odnosno studij kojim je stečena viša stručna sprema u djelatnosti sestrinstva u skladu s ranijim propisima, kao i osoba koja je završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički studij sestrinstva.

(8) Odgovarajuću vrstu obrazovanja odgojno-obrazovnih radnika te razinu i vrstu obrazovanja ostalih radnika u dječjem vrtiću pravilnikom propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 26.

(1) Radni odnos u dječjem vrtiću zasniva se ugovorom o radu na temelju natječaja.

(2) Odluku o objavi natječaja donosi upravno vijeće.

(3) Natječaj se objavljuje na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te mrežnim stranicama i oglasnim pločama dječjeg vrtića, a rok za primanje prijava kandidata ne može biti kraći od osam dana.

(4) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, radni odnos može se zasnovati ugovorom o radu i bez natječaja:

– kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnoga odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana,
– kad potreba za obavljanjem poslova ne traje dulje od 60 dana.

(5) Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete iz članka 24. ovoga Zakona, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci, a do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni odnos može se zasnovati s osobom koja ne ispunjava propisane uvjete.

(6) S osobom iz stavka 5. ovoga članka sklapa se ugovor o radu na određeno vrijeme, do popune radnog mjesta na temelju ponovljenog natječaja s osobom koja ispunjava propisane uvjete, ali ne dulje od pet mjeseci.

(7) Odluku o zasnivanju i prestanku radnog odnosa donosi upravno vijeće na prijedlog ravnatelja.

(8) Iznimno od stavka 7. ovoga članka, u slučaju kada je zbog obavljanja poslova koji ne trpe odgodu potrebno zaposliti osobu, o zasnivanju radnog odnosa odlučuje ravnatelj.

(9) Način donošenja odluke o zasnivanju radnog odnosa u dječjem vrtiću kojem je osnivač vjerska zajednica, odnosno druga fizička i pravna osoba iz članka 7. stavka 1. točke 4. ovoga Zakona, uređuje se općim aktom dječjeg vrtića.

Članak 27.

Odgojitelji i stručni suradnici u dječjim vrtićima koji imaju zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme mogu, zbog opravdanih razloga koje utvrđuju upravna vijeća dječjih vrtića, u drugom dječjem vrtiću zasnovati radni odnos bez natječaja.

Članak 28.

(1) Odgojitelj i stručni suradnik koji se prvi put zapošljava kao odgojitelj, odnosno stručni suradnik u dječjem vrtiću, zasniva radni odnos kao pripravnik.

(2) Pripravnički staž traje godinu dana.

(3) Nakon obavljenoga pripravničkog staža pripravnik polaže stručni ispit.

(4) Pripravniku koji ne položi stručni ispit u roku od godine dana od dana kad mu je istekao pripravnički staž, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću.

(5) Rok iz stavka 4. ovoga članka ne teče za vrijeme rodiljnog dopusta, privremene nesposobnosti za rad i vojne službe.

(6) Odgojitelj i stručni suradnik bez radnog iskustva može obaviti pripravnički staž i položiti stručni ispit i bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad).

(7) Način i uvjete polaganja stručnog ispita, kao i program pripravničkog staža, propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

4. Stručno usavršavanje i napredovanje odgojitelja i stručnih suradnika u položajna zvanja

Članak 29.

Odgojitelji i stručni suradnici obvezni su stručno se usavršavati sukladno zakonu i aktu koji donosi ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 30.

(1) Odgojitelji i stručni suradnici mogu, dok su u radnom odnosu, napredovati u struci i stjecati položajna zvanja mentora i savjetnika.

(2) Postupak, način i uvjete za napredovanje u struci i stjecanje položajnih zvanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

  5. Prestanak radnog odnosa odgojitelja i stručnih suradnika

Članak 31.

(1) Odgojitelj i stručni suradnik kojem se tijekom radnog staža u dječjem vrtiću naruši psihofizičko stanje do te mjere da bitno smanjuje njegovu radnu sposobnost upućuje se na liječnički pregled.

(2) Odluku o upućivanju na liječnički pregled donosi upravno vijeće, na prijedlog ravnatelja.

(3) Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije izvršiti odluku iz stavka 2. ovoga članka prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

(4) Ako se stručnim nalazom nadležne zdravstvene ustanove, odnosno ordinacije medicine rada potvrdi da je radna sposobnost odgojitelja ili stručnog suradnika bitno narušena, upravno vijeće donosi odluku kojom se odgojitelj ili stručni suradnik oslobađa rada s djecom te ga, ako postoji mogućnost, raspoređuje na radno mjesto prema preostalim radnim sposobnostima.

(5) Odgojitelju i stručnom suradniku koji odbije raspored sukladno stavku 4. ovoga članka, prestaje radni odnos u dječjem vrtiću izvanrednim otkazom ugovora o radu.

Članak 37.

(1) Za ravnatelja dječjeg vrtića može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za odgojitelja ili stručnog suradnika te ima najmanje pet (5) godina radnog staža u djelatnosti predškolskog odgoja.

(2) Ravnatelj se bira na temelju javnog natječaja koji raspisuje upravno vijeće dječjeg vrtića u skladu sa zakonom i statutom.

(3) Ravnatelja imenuje i razrješava osnivač dječjeg vrtića na prijedlog upravnog vijeća dječjeg vrtića.

(4) Ravnatelja dječjeg vrtića čiji je osnivač Republika Hrvatska imenuje i razrješava ministar nadležan za obrazovanje.

(5) Ravnatelj se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana.

(6) Ako se na raspisani natječaj nitko ne prijavi ili nitko od prijavljenih ne bude izabran, natječaj će se ponoviti. Do imenovanja ravnatelja na temelju ponovljenog natječaja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, ali najdulje na vrijeme do godinu dana.

(7) Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za ravnatelja dječjeg vrtića.

(8) Ako ravnatelj ne ispunjava ovim Zakonom i drugim propisima utvrđene obveze, osnivač dječjeg vrtića, na prijedlog upravnog vijeća ili upravnog tijela koje je utvrdilo nepravilnosti i nezakonitosti u radu ravnatelja, razriješit će ravnatelja i imenovati drugu osobu sukladno ovom Zakonu.

(9) Prije donošenja odluke o razrješenju ravnatelju se mora dati mogućnost da se izjasni o razlozima za razrješenje. U slučaju razrješenja imenovat će se vršitelj dužnosti ravnatelja, a dječji vrtić dužan je raspisati natječaj za ravnatelja u roku od 30 dana od dana imenovanja vršitelja dužnosti.

Članak 44.

(1) Nadzor nad provedbom ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju njega obavlja Ministarstvo prosvjete i športa.

(2) Inspekcijski nadzor provodi prosvjetna inspekcija u skladu s posebnim zakonom.

(3) Stručno-pedagoški nadzor nad radom odgojitelja i stručnih suradnika provode u granicama djelokruga Ministarstva prosvjete i športa stručno-pedagoški nadzornici i druge stručne osobe koje ovlasti ministar prosvjete i športa.

(4) Način obavljanja stručno-pedagoškog nadzora te prava, dužnosti i ovlasti stručno-pedagoških nadzornika i drugih osoba ovlaštenih za stručno-pedagoški nadzor uređuju se posebnim zakonom.

(5) Zdravstveno-inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na zdravstvenu zaštitu i prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva - zdravstvena inspekcija.

(6) Sanitarni inspekcijski nadzor nad primjenom i izvršavanjem ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na prehranu djece, obavlja Ministarstvo zdravstva - sanitarna inspekcija.

(7) Nadzor nad stručnim radom u primjeni ovoga Zakona, u dijelu koji se odnosi na socijalnu skrb djece, organizira i provodi Ministarstvo rada i socijalne skrbi.

Članak 50.

(1) Dio sredstava za programe javnih potreba u području predškolskog odgoja osigurava se u državnom proračunu.

(2) Javnim potrebama sukladno stavku 1. ovoga članka smatraju se programi odgoja i obrazovanja:

- za djecu s teškoćama u razvoju i darovitu djecu
- za djecu predškolske dobi hrvatskih građana u inozemstvu
- za djecu predškolske dobi pripadnika etničkih i nacionalnih zajednica ili manjina
- program predškole.

(3) Način raspolaganja sredstvima iz državnog proračuna i mjerila za sufinanciranje pojedinih programa iz stavka 2. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 52.

(1) Dječji vrtić vodi pedagošku i zdravstvenu dokumentaciju te evidenciju o djeci.

(2) Obrasce pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

(3) Obrasce zdravstvene dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za zdravstvo.

(4) Sredstva za vođenje dokumentacije iz stavka 1. ovoga članka osigurava osnivač dječjeg vrtića.