Sadržaj

1 Uvod

1.1 Ciljevi Strategije

1.2 Mjere

2 Postojeće stanje i mogući utjecaji na okoliš

2.1 Tlo i poljoprivreda

2.2 Geologija, hidrogeologija i seizmika

2.3 Šume i šumarstvo

2.4 Divljač i lovstvo

2.5 Klima i klimatske promjene

2.6 Vode

2.7 Bioraznolikost i zaštićena područja prirode

2.8 Krajobraz

2.9 Kulturno-povijesna baština

2.10 Infrastruktura

2.11 Gospodarenje otpadom

2.12 Stanovništvo i zdravlje ljudi

2.12.1 Stanovništvo

2.12.2 Kvaliteta zraka

2.12.3 Buka

2.13 Ekološke nesreće

3 Zaključak Glavne ocjene prihvatljivosti Strategije na ekološku mrežu

3.1 Prijedlog mjera ublažavanja negativnih utjecaja provedbe strategije na ekološku mrežu

4 Prekogranični utjecaji

5 Prijedlozi mjera / smjernica za ublažavanje utjecaja na okoliš

5.1 Mjere za provedbu kroz Strategiju

5.2 Program praćenja stanja okoliša

5.3 Kratki prikaz razmatranih razumnih alternativi Strategije

6 Zaključak provedene procjene

1 Uvod

Strategija razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina je temelj budućeg prometnog razvoja riječnog prometa. Strategija je temeljni strateški dokument kojim se definiraju ciljevi i mjere kako bi se osigurali glavni prioriteti prometa unutarnje plovidbe a koji su usredotočeni na:

• uspostavljanje i održavanje uvjeta za siguran i pouzdan promet unutarnjim vodnim putovima, naročito za održavanje međunarodnih plovnih putova u skladu s potrebnim međunarodnim plovidbenim standardima,

• razvoj i modernizaciju međunarodnih luka na unutarnjim vodnim putovima u skladu s međunarodnim standardima kako bi se ispunila postojeća i očekivana potražnja prometnih usluga,

• povećanje održivosti sustava reorganizacijom sektora, unapređenjem učinkovitosti održavanja, smanjenjem utjecaja na okoliš i uvođenjem mjera za povećanje sigurnosti i interoperabilnosti sustava te,

• unapređenje pristupa lukama i njihovo povezivanje s drugim vidovima prometa s ciljem razvoja intermodalnosti.

Glavni ciljevi koji bi trebali proizaći iz definiranih mjera i aktivnosti Strategije su:

1.Izgradnja infrastrukture prometnog sustava unutarnje plovidbe u skladu s potrebama i važećim strateškim dokumentima Republike Hrvatske te načelima europske prometne politike

2.Postizanje veće razine kvalitete i konkurentnosti postojeće mreže unutarnjih vodnih putova (kroz tehnološku modernizaciju, uklanjanje uskih grla na vodnim putovima i sl.)

Paralelno s izradom Nacrta Strategije, provodi se i postupak strateške procjene utjecaja na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina. Postupak je pokrenut donošenjem Odluke o provođenju postupka strateške procjene utjecaja Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018. - 2028 (KLASA: 345-01/17-03/68, URBROJ: 530-05-2-1-20-54 od 14.1.2020.) (u daljnjem tekstu: SPUO). Nadležno tijelo za postupak SPUO je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Uprava unutarnje plovidbe.

Područje obuhvata strateške studije, a time i strateške procjene utjecaja na okoliš istovjetno je obuhvatu Strategije koji obuhvaća područje cijele Republiku Hrvatsku. Glavni ciljevi Strategije pri tom su usmjereni na unutarnje vodne putove (rijeke Dunav, Drava, Sava, Kupa i Una) koji se nalaze u kontinentalnom dijelu Republike Hrvatske, a prostorno gledano ovo područje se svojim najvećim dijelom nalazi na administrativnom području sljedećih županija: Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija. Strateška studija također je obuhvatila područje cijele Republike Hrvatske, ali je pri tom naglasak stavila upravo na ovo područje kontinentalne Hrvatske na koje su usmjereni glavni strateški ciljevi Strategije pa tako i pretpostavljeno očekivani najznačajniji utjecaji. Područje Jadranske Hrvatske na čijem se području nalaze ostali neklasificirani državni vodni putovi na koje se odnose ciljevi i mjere od manjeg strateškog značenja, nije posebno istaknuto kroz stratešku studiju. Međutim, s obzirom na generalni karakter ciljeva i mjera Strategije, mjere zaštite okoliša propisane kroz ovu Stratešku studiju odnose se na cijelo područje Republike Hrvatske. Postupak SPUO provodi se prema odredbama Zakona o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18) i Uredbe o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš (NN 3/17).

U svrhu određivanja sadržaja Strateške studije Nadležno tijelo je od tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima pribavilo mišljenje o sadržaju i razini obuhvata podataka koji se moraju obraditi u Strateškoj studiji. U svrhu usuglašavanja mišljenja o sadržaju Strateške studije i utvrđivanja konačnog sadržaja, Nadležno tijelo je s tijelima koja su dostavila mišljenja o sadržaju Strateške studije provelo konzultacije o postupku određivanja sadržaja Strateške studije. Nakon pribavljenih mišljenja tijela i/ili osoba određenih posebnim propisima, Nadležno tijelo je 16.3.2020. godine donijelo i Odluku o sadržaju Strateške studije o utjecaju na okoliš Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018. - 2028. (KLASA: 345-01/17-03/68, URBROJ: 530-05-2-1-20-102).

Strateška studija o utjecaju na okoliš izrađuje se kao stručna podloga za provedbu postupka SPUO. Strateškom studijom se određuju, opisuju i procjenjuju vjerojatno značajni utjecaji na okoliš koji mogu nastati provedbom Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina te predlažu mjere zaštite okoliša i program praćenja ovisno o prepoznatim utjecajima. Ovlaštenik za izradu Strateške studije o utjecaju Strategije razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje od deset godina na okoliš je tvrtka OIKON d.o.o. – Institut za primijenjenu ekologiju iz Zagreba koja posjeduje Rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike o suglasnosti za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša i prirode, uključujući izradu strateških studija (Prilozi).

Proveden je i postupak prethodne ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu te je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike izdalo Rješenje, KLASA: UP/I 612-07/17-71/296, URBROJ: 517-07-2-2-17-5 od 20. listopada 2017. godine da je za Strategiju razvitka riječnog prometa u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2018. - 2028. obvezna provedba glavna ocjene prihvatljivosti za ekološku mrežu.

1.1 Ciljevi Strategije

1. Organizacija i ljudski potencijali

C - 1.1 - Jačanje kapaciteta u sektoru unutarnje plovidbe

Kroz ovaj cilj želi se ojačati i unaprijediti ljudske resurse u sektoru unutarnje plovidbe i to pri svim ključnim dionicima (luke, lučke uprave, lučke kapetanije, institucije u unutarnjoj plovidbi, brodari), a kako bi se osigurao dostatan broj adekvatno obučenog kadra. Time će se omogućiti praćenje aktualnih trendova u sektoru unutarnje plovidbe, ali i povećanje konkurentnosti hrvatskog sektora unutarnje plovidbe. Kroz ovaj cilj posebnu se pozornost želi obratiti i na znanja i vještine u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, digitalizacije i multimodalnosti.

C - 1.2 -Optimizacija sustava

Kroz ovaj cilj želi se optimizirati sustav unutarnje plovidbe kako u pogledu procedura i komunikacije među relevantnim dionicima, tako i u pogledu tehnološkog unaprjeđenja i modernizacije. Funkcioniranje sustava unutarnje plovidbe želi se učiniti efikasnim, bez proceduralnih uskih grla koja usporavaju investicije. Osim povećanja efikasnosti sustava, očekuje se postići i veća konkurentnost te opći razvoj sustava unutarnje plovidbe po načelu ekonomske održivosti.

C - 1.3 – Digitalizacija sustava

Kroz ovaj cilj prvenstveno se želi unaprijediti prikupljanje i razmjena informacija u sustavu unutarnje plovidbe, a u tim procesima trebaju sudjelovati svi ključni dionici. Sustav unutarnje plovidbe želi se tehnološki i komunikacijski modernizirati, pri čemu svi ključni dionici trebaju dobiti pristup zajedničkim komunikacijskim kanalima. Navedenim se također doprinosi većoj učinkovitosti sustava te unaprjeđenju suradnje i sigurnosti.

2. Suradnja

C - 2.1 -Jačanje suradnje na nacionalnoj i međunarodnoj razini

Kroz ovaj cilj žele se unaprijediti dinamika i oblici suradnje među ključnim dionicima sektora unutarnje plovidbe, ali i nesektorskih dionika, i na nacionalnoj i na međunarodnoj razini. Jačanjem suradnje na nacionalnoj razini te otvaranjem prostora većem broju dionika za sudjelovanje u formiranju politika i strateškog usmjerenja postići će se viša razina zajedničke odgovornosti za postizanje ciljeva razvoja unutarnje plovidbe u Hrvatskoj. Sektoru unutarnje plovidbe Republike Hrvatske time će se ojačati vidljivost, a Republika Hrvatska moći će se u međunarodnom okruženju nametnuti kao ravnopravni akter i partner u sveobuhvatnom razvoju sektora unutarnje plovidbe.

3. Tržište

C - 3.1 - Jačanje konkurentnosti unutarnje plovidbe

Kroz ovaj cilj želi se ojačati pozicija sektora unutarnje plovidbe u odnosu na ostale modove prijevoza te potaknuti promjenu u podjeli prometa u prilog unutarnje plovidbe kao ekonomski i ekološki najisplativijeg moda prijevoza. Osnaživanje pozicije sektora unutarnje plovidbe ogleda se u jačanju suradnje između raznih gospodarskih i poduzetničkih subjekata i luka, ponudi specijaliziranih lučkih usluga od strane lučkih uprava, većoj promociji sektora unutarnje plovidbe te prilagodbe regulatornih okvira.

C - 3.2 - Poboljšanja promidžbe i vidljivosti

Kroz ovaj cilj želi se unaprijediti opća informiranost te promicati važnost i pozitivna slika o sektoru unutarnje plovidbe u javnosti. Time se očekuje postizanje većeg interesa za ulaganja u sektor unutarnje plovidbe, ali i privlačenje većeg broja korisnika ovog moda prometa.

4. Brodarstvo

C - 4.1 - Jačanje brodarstva unutarnje plovidbe

Kroz ovaj cilj žele se stvoriti uvjeti kojima će se brodare poticati na modernizaciju flote kao i primjenu niskougljičnih izvora energije i pogonskih sustava. Ciljem se planira uspostava instrumenata i poticaja te podizanje razine energetske učinkovitosti što će rezultirati podizanjem konkurentnosti domaćeg brodarstva i integraciju u europsko transportno tržište

5. Turizam

C - 5.1 - Veća iskorištenost turističkog potencijala

Kroz ovaj cilj želi se stvoriti preduvjete za iskorištavanje turističkog potencijala unutarnjih plovnih putova u Republici Hrvatskoj te u tom smislu omogućiti integraciju sektora prometa i sektora turizma. Od navedenog se očekuje pozitivan učinak na razvoj brojnih povezanih usluga i jačanje gospodarsko-ekonomskih aktivnosti.

6. Zaštita okoliša

C - 6.1 - Poticanje ekološke održivosti

Kroz ovaj cilj želi se osigurati potpuna usklađenost i primjena ekoloških standarda te maksimizirati energetsku učinkovitost u sektoru unutarnje plovidbe.  Potrebno je staviti težište na razvoj sektora unutarnje plovidbe s nultom stopom emisije štetnih plinova i dekarbonizaciju, u skladu s europskim načelima održivog prometa.

7. Strateško usklađivanje

C - 7.1 - Prilagodba strateškog i zakonodavnog okvira

Kroz ovaj cilj želi se osigurati horizontalno i vertikalno usklađivanje strateškog i zakonodavnog okvira na nacionalnoj razini te između nacionalne i europske razine. Time se želi osigurati jedinstveno i svima jasno strateško usmjerenje ne samo u sektoru unutarnje plovidbe, nego uvažavajući i trendove u drugim sektorima. Ovime se ujedno želi doprinijeti definiranju jasnih prioriteta za ulaganja. Potrebno je osigurati usklađenost dokumenata nižeg ranga s dokumentima višeg ranga, ali i uključivanje europskih ciljeva i standarda u nacionalni okvir s obzirom da Republika Hrvatska, kao zemlja članica Europske Unije, treba zajedno s ostalim zemljama članicama doprinositi ostvarenju zajedničkih ciljeva te poštivati zajednička pravila.

8. Infrastruktura

C -8.1 - Održavanje postojeće infrastrukture

Kroz ovaj cilj želi se maksimalno očuvati i produžiti životni vijek postojeće infrastrukture u sustavu unutarnje plovidbe te osigurati redovitost održavanja iste. Navedenim se prvenstveno osigurava nužna razina sigurnosti plovidbe, ali i kapacitet prometnog sustava koji može adekvatno odgovoriti na prometnu potražnju. Sigurna infrastruktura koja može zadovoljiti potrebe tržišta doprinijet će i jačanju konkurentnosti hrvatske unutarnje plovidbe.

C - 8.2 - Izgradnja kapaciteta luka

Kroz ovaj cilj žele se unaprijediti kapaciteti luka na način da se osigura dostatnost kapaciteta u odnosu na prometnu potražnju i trendove, ali i poveća sigurnost, učinkovitost i održivost lučke infrastrukture i cjelokupnog lučkog područja. Adekvatni kapaciteti luka doprinijet će privlačnosti unutarnje plovidbe kao moda prometa, a mogu imati i spill over učinak na gospodarstvo, posebice u neposrednom okruženju luka.

C - 8.3 - Povećanje intermodalnosti

Kroz ovaj cilj želi se potaknuti korištenje intermodalnog transporta u putničkom i teretnom prometu čime se ostvaruje visoka učinkovitost prijevoznog sustava, smanjuje vrijeme presjedanja (kod prijevoza putnika) i vrijeme pretovara (kod prijevoza tereta). Intermodalni transport podrazumijeva korištenje više modova prijevoza i korištenje intermodalnih terminala kao lokacija na kojima dolazi do pretovara robe ili prelaska putnika s jednog prijevoznog moda na drugi.

C - 8.4 - Unaprjeđenje plovnosti i održavanje plovnih putova

Kroz ovaj cilj žele se postići razine plovnosti sukladno međunarodnoj klasifikaciji plovnih putova te otkloniti uska grla u hrvatskom sustavu unutarnje plovidbe, a navedeno svakako doprinosi i sigurnosti, učinkovitosti, pristupačnosti i konkurentnosti sektora unutarnje plovidbe.

Sigurnost

C - 9.1 - Unaprjeđenje sigurnosti

Kroz ovaj cilj želi se osigurati visoka razina sigurnosti na unutarnjim plovnim putovima te modernizirati sustave za nadzor sigurnosti i prijenos informacija o stanju na unutarnjim plovnim putovima u realnom vremenu. Time se također želi omogućiti pravovremeno uočavanje sigurnosnih rizika te pravovremene reakcije i poduzimanje mitigacijskih mjera. Navedenim će se ostvariti pouzdanost i stabilnost u sektoru unutarnje plovidbe, a samim time će isti biti konkurentniji i privlačniji korisnicima.

1.2 Mjere

U sljedećoj tablici prikazane su mjere za realizaciju pojedinih ciljeva:

2 Postojeće stanje i mogući utjecaji na okoliš

Područje obuhvata strateške studije, a time i strateške procjene utjecaja na okoliš istovjetno je obuhvatu Strategije koji obuhvaća područje cijele Republike Hrvatske. Uže gledano, Strategija je usmjerena na razvoj unutarnjih vodnih putova koji su u osnovi ograničeni na kontinentalni dio Hrvatske tj. najvećim dijelom prolaze kroz administrativno područje sljedećih županija: Sisačko-moslavačka županija, Brodsko-posavska županija, Vukovarsko-srijemska županija, Osječko-baranjska županija, Virovitičko-podravska i Koprivničko-križevačka županija.