Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest smanjiti daljnje širenje IAS-a provođenjem preventivnih mjera (informiranje o vrstama, praćenje stanja, brza detekcija, sustavna i redovita kontrola populacije IAS-a i njegovog širenja, edukacija, analiza mogućih budućih prijetnji itd.). Prevencija se odnosi na sprječavanje širenja novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske iz susjednih zemalja, kao i na sprječavanje daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske. Općim ciljem opisano je željeno stanje koje se namjerava postići provođenjem ovog akcijskog plana, koji se zatim razrađuje kroz teme, a onda se za svaku temu (sektor, područje djelovanja), ovisno o njihovim specifičnostima, detaljnije razrađuju specifični ciljevi, aktivnosti i pokazatelji.
OPĆI CILJ: Spontano širenje invazivnih stranih vrsta je smanjeno i gdje je moguće zaustavljeno. Uspostavljena je kontrola daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a kroz međusektorsku suradnju, informiranje i edukaciju javnosti. Broj vrsta na crvenom popisu RH koje IAS-i ugrožavaju je smanjen za 50%.
Osnovne mjere za postizanje specifičnih ciljeva:
1.Zakonodavne
Potrebno je donijeti pravilnike propisane člankom 9. stavkom 6. Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
2.Institucionalna i međunarodna suradnja
Ovaj korak odnosi se prije svega na međusektorsku suradnju koja se često spominje kao nedostajući faktor u upravljanju IAS-ima. Primarno, govorimo o dijeljenju znanstveno-stručnih informacija prisutnih u akademskom sektoru, informiranju o pravnim propisima kojima je nositelj resorno ministarstvo te najbitnije, horizontalnom povezivanju različitih sektora i dionika koji su u kontaktu s IAS-ima na terenu. Potrebno je unaprijediti razmjenu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama iz postojećih baza podatka (npr. Bioportal, ARKOD, Registar vodnih tijela) te olakšati pristup podacima o IAS-u različitim sektorskim korisnicima. Osim povezanosti nacionalnih institucija, potrebno je unaprijediti razmjenu podataka sa susjednim državama koje nisu članice EU-a o potencijalnim i zabilježenim IAS-ima. Razmjenu informacija s državama članicama EU-a potrebno je i dalje provoditi službenim putem kroz EASIN bazu (Europska informativna mreža o stranim vrstama) u kojoj se nalaze podaci o invazivnim stranim vrstama svih država članica EU-a i kroz NOTSYS (Notification System ), kroz koji se dojavljuju prvi nalazi IAS-a s Unijina popisa. Aktivnosti vezane za ovaj dio akcijskog plana odnose se primarno na suradnju među institucijama (za razliku od sljedeće mjere kojom se potiče informiranje i edukacija svih relevantnih dionika).
3.Informiranje i edukacija javnosti i specifičnih dionika
Informiranje i edukacija dionika izuzetno je važna jer o njima ovisi pravovremeno uočavanje novih IAS-a i sprječavanje njihovog daljnjeg širenja. One su važne zbog integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti. Stoga su dobra informiranost i educiranost temelj za ostvarivanje specifičnih ciljeva. Veliki dio aktivnosti informiranja i edukacije treba se provesti kroz pojedine sektore jer se njima jačaju kapaciteti pravovremenog dojavljivanja i djelovanja. Potrebno je provesti obuke i treninge stručnog osoblja pojedinih sektora koji će sadržavati sljedeće:
-pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantnih za sektor)
-mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
-taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
-metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
4.Praćenje stanja IAS-a prisutnih u Hrvatskoj te onih za koje je procijenjeno da se mogu spontano proširiti
Praćenje stanja prisutnih i potencijalnih IAS-a i učinkovita razmjena podataka kritični su za ostvarivanje ciljeva jer pružaju temeljne informacije o stanju na terenu i predstavljaju polazišnu točku informiranog djelovanja. Dobro poznavanje stanja na terenu omogućava brzo djelovanje koje je u slučaju spontanog širenja izuzetno važno. Također, omogućava ciljano informiranje i edukaciju. Učinkovito praćenje stanja IAS-a bit će omogućeno aktivnijim pristupom u informiranju građana i medija o štetnosti IAS-a, njegovim posljedicama i mjerama za sprječavanje spontanog širenja. U kontekstu ovog akcijskog plana relevantni sektori su: šumarstvo, lovstvo, hortikultura i komunalne djelatnosti, poljoprivreda, cestovni i željeznički promet, vodno gospodarstvo, ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura, a važno je i uključivanje opće javnosti.
5.Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a
U slučaju spontanog širenja IAS-a prevencija je prepoznata kao prva linija obrane, odnosno sprječavanje neke invazivne strane vrste da uopće uspostavi populaciju. Utoliko se mjere upravljanja trebaju usmjeriti na sprječavanje razmnožavanja i rasprostranjivanja. Istovremeno, sprječavanje spontanog širenja mora uključiti sustavno praćenje prisutnosti i populacija pojedinih IAS-a i prekograničnu suradnju (zbog svoje invazivne prirode vrste ne poznaju državne i administrativne granice), rano uočavanje i brzo iskorjenjivanje ili kontrolu populacije, informiranje i edukaciju relevantnih dionika te koordinaciju i suradnju različitih organizacija i službi. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a potrebno je razviti u suradnji s pojedinim sektorima. S obzirom na veliki broj IAS-a koji obitavaju u različitim ekosustavima i imaju sposobnost spontanog širenja na najrazličitije načine, akcijski plan teško može obuhvatiti sve potencijalne mogućnosti unosa i širenja spontanim putem. Iz ovog razloga stavljen je fokus na IAS-e koje izazivaju zabrinutost u Uniji.
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Razrada aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelji se na glavnoj osobini spontanog širenja IAS-a, a to je da do njega dolazi bez i neovisno o aktivnostima ljudi. To ujedno znači da se aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelje na proaktivnom pristupu koji treba omogućiti da se širenje IAS-a smanji na najmanju moguću mjeru.
Vremenska dinamika provođenja aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Akcijski plan se donosi na razdoblje od 12 godina tj. od 2021. do 2033., uz reviziju nakon šest godina. Upravljački dio akcijskog plana je podijeljen na glavne cjeline. Uz izuzetak zaštite prirode i opće javnosti, sve druge cjeline odnose se na pojedine sektore, kako bi svaki od sektora jasno prepoznao koje se aktivnosti na njega odnose i kako da ih provode, uz pripadajuću procjenu troškova. U okviru svake cjeline definirani su specifični ciljevi i aktivnosti koje će biti potrebno provesti kako bi se doprinijelo njihovom ostvarivanju.
Aktivnosti su grupirane prema važnosti provođenja, odnosno definirane su tri razine prioriteta:
Razina I – aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II – aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III – aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica - Popis kratica naziva nadležnih institucija i provoditelja aktivnosti:
ZZOP- Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠ – Hrvatske šume
UZP – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠI –Hrvatski šumarski institut
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HV – Hrvatske vode
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
HLS - Hrvatski lovački savez
MP – Ministarstvo poljoprivrede
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
JU – Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
VS – Vanjski stručnjaci
HC – Hrvatske ceste
DP -Državni proračun
HAC – Hrvatske autoceste
TEMA A: Zaštita prirode
Europska unija je prepoznala invazivne strane vrste kao jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti i donijela je zakonodavstvo kako bi se spriječilo da IAS narušavaju osjetljivu europsku prirodu. Stoga sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje širenja IAS. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) jesredišnje upravno i stručno tijelo nadležno za problematiku stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj. MINGOR (Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode) je nadležan za organizaciju baze podataka, ali i za definiranje potrebnih mjera za brzo iskorjenjivanje i kontrolu IAS-a.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanju mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprijeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS-a. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a U RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu,a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS-a. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog – spontanog širenja IAS-a. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
-pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantih za sektor)
-mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
-taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
-metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
Kako bi se spriječilo spontano širenje IAS-a i omogućilo njegovo brzo iskorjenjivanje, osim međusektorske suradnje i horizontalnog povezivanja različitih sektora i drugih relevantnih dionika koji su u kontaktu s IAS-om na terenu, bitno je razmjenjivati podatke o njihovoj rasprostranjenosti sa susjednim zemljama te tako pokušati spriječiti širenje novih IAS-a u Hrvatskoj. EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima uvođenja unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbi (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama. U razmjeni podataka sa zemljama članicama EU-a koristi se NOTSYS, dok se za razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) podaci razmjenjuju (ili mogu razmjenjivati) putem druga dva sustava (baze podataka) Global Biodiversity Information Facility (GBIF) i East and South European Network for Invasive Alien Species (ESENIAS). Uz sve navedene postoji i baza podataka Global Register of Introduced and Invasive Species (GRIIS). GBIF je inicijativa 62 zemlje za unapređivanju slobodnog i otvorenog pristupa podacima o biološkoj raznolikosti te ova baza podataka objedinjuje i podatke o IAS-ima. Premda su u bazi prisutni podaci iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ove države nisu službeno članice ove inicijative. ESENIAS je istočno i južnoeuropska mreža za invazivne strane vrste koju su potaknule države iz regije uz podršku Europske agencije za okoliš. U sklopu ove mreže je razvijen sustav razmjene podataka o vrstama na koje treba obratiti pažnju (engl. Species Alert), međutim zadnji upisi u ovaj sustav bili su 2016. godine pa ova baza podataka ne zadovoljava potrebe za razmjenom podataka za susjednim zemljama koje nisu članice EU-a. GRIIS je globalni registar invazivnih vrsta koji je razvijen kao koncept i prototip IUCN SCC Grupe stručnjaka za invazivne vrste (ISSG) 2006. godine.
Tablica - Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj A0: Unapređenje pravnog uređenja kontrole spontanog širenja IAS-a
A0-1 Donijeti pravilnike propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
UZP
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
Specifični cilj A1: Baza podataka omogućuje djelotvorno prikupljanje podataka o IAS-u iz svih sektora
A1-1 Istražiti razinu informiranosti sektora o postajanju web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste metodom fokus-grupa
ZZOP, VS
I
DP
Rezultati istraživanja i analiza rezultata s preporukama.
40.000
A1-2 Popularizirati postojanje web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste
ZZOP, VS
I
DP
Izrađen informativni letak u obliku infografike (digitalni) o bazi podataka IAS-a s uputama za korištenje.
Isporučen informativni letak svim sektorima.
Dizajniran i produciran animirani banner za internetske stranicu MINGOR-a i sektorskih poduzeća te društvene mreže.
60.000
A1-3 Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom praćenja stanja
ZZOP, UZP, svi sektori, VS
I
DP
Izrađeno izvješće o mogućnosti razmjene podataka.
Izrađen protokol o razmjeni podataka među sektorima (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Analizirana mogućnost razvoja programa za razmjenu podataka u obliku informatičke podrške.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A1-4 Provoditi istraživanje/analizirati funkcionalnost (način i učestalost korištenja) baze podataka kako bi se osigurao dovoljno dinamičan sustav nadzora
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno izvješće o istraživanju/analizi jednom godišnje.
240.000
A1-5 Održavati bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama i mobilnu aplikaciju
ZZOP, VS
I
DP
Baza podataka i mobilna aplikacija su funkcionalne i dostupne javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe plana.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
Specifični cilj A2: Povećani kapaciteti JU za provedbu programa kontrole spontanog širenja i brzog iskorjenjivanja IAS-a
A2-1 Definirati Program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u kojem će se prioritizirati IAS-i za svako zaštićeno područje/područje ekološke mreže za koje je potrebno uspostaviti akcije kontrole spontanog širenja
ZZOP, JU, VS
I
DP, EU fondovi
Definiran program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
750.000
A2-2 Provesti program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
JU, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Po potrebi provedena minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom zaštićenom području (za koje je primjenjivo).
Minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom području ekološke mreže (za koje je primjenjivo).
14.400.000
A2-3 Educirati zaposelnike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu) o mjerama kontrole IAS-a s Unijinog popisa i crne liste, kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koji nisu prisutni na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP , JU, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno tri edukacijska događaja (fizičkih i/ili online) za čuvare prirode (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizički i/ili online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A2-4 Educirati JU za upravljanje zaštićenim područjima za provođenje programa informiranja i edukacije lokalnog stanovništva, korisnika prostora i posjetitelja zaštićenih područja i područja ekološke mreže o važnosti sprječavanja spontanog širenja IAS-a
JU,ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno dva edukacijska događaja (fizički i/ilionline) za zaposlenike kojima je u opisu posla informiranje i edukacija posjetitelja (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno minimalno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskih događaja sadržajem i kvalitetom provedene edukacije (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
240.000
Specifični cilj A3: Tijekom provedbe plana kontinuirano se jačaju kapaciteti Zavoda te je uspostavljen učinkoviti sustav brzog djelovanja za IAS
A3-1 Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A3-2 Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
200.000
A3-3 Revidirati sektorske protokole za brzo iskorjenjivanje i kontrolu spontanog širenja IAS-a u okviru Plana brzog iskorjenjivanja
ZZOP, VS
II
DP
Svake tri godine je provedena revizija protokola za 50% IAS-a koji nisu prisutne u Hrvatskoj, a prisutne su na Unijinom popisu.
Svake tri godine je provedena revizija protokola za sve IAS na Unijinom popisu koje su široko rasprostranjene u RH.
200.000
A3-4 Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A3-5 Identificirati vrste s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju
ZZOP, VS
I
DP
Izrađena je analiza vrsta s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju.
Analiza se kontinuirano ažurira u skladu s revizijom crvenog popisa RH.
50.000
Specifični cilj A4: Do 2027. uspostavljeni su mehanizmi za upravljanje široko rasprostranjenim IAS-ima s Unijinog popisa i crne liste IAS-a Hrvatske
A4-1 Analizirati potrebu uvrštavanja novih IAS-a na crnu listu RH i razmotriti potrebu predlaganja novih IAS-a za Unijin popis
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno šest analiza (jedna analiza svake dvije godine) s procjenom potrebe za nadopunu crne liste i uvrštenja novih IAS-a na Unijin popis.
120.000
A4-2 Izraditi planove upravljanja za široko rasprostranjene IAS-e s Unijina popisa i crne liste Hrvatske (za one za koje postoje iskustva iz prakse o njihovoj izrazitoj invazivnosti)
ZZOP, UZP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen minimalno jedan plan upravljanja godišnje za široko rasprostranjene IAS-e ili vrste sa crne liste.
Do kraja provedbe AP provodi se minimalno 12 planova upravljanja IAS-ima.
18.000.000
A4-3 Izraditi specifične sektorske protokole za kontrolu spontanog širenja za široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i crne liste RH
ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni protokoli za kontrolu spontanog širenja za sve široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i prioritetne vrste s crne liste.
1.500.000
TEMA B: Informiranje i edukacija javnosti
Invazivne strane vrste se šire zbog namjernog i nenamjernog djelovanja čovjeka zbog čega su informiranje i edukacija prepoznati kao jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Čak i kad govorimo o spontanom širenju IAS-a bez pomoći ljudi, informiranje i edukacija su ključne jer se njima gradi svijest i razumijevanje njegovog štetnog utjecaja. Informirani pojedinci mogu pravovremeno prepoznati i dojaviti pronalazak IAS-a, sudjelovati u njegovom učinkovitom brzom iskorjenjivanju i mjerama za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja. S obzirom na razinu svakodnevne izloženosti pojedinaca različitim informacijskim sadržajima i jačanju trenda prezasićenosti informacijama, informiranje je zahtjevan proces koji se mora odvijati u kontinutetu i mora biti fokusiran (što se postiže odgovarajućom kombinacijom različitih kanala i intenziteta aktivnosti) kako bi se postigla željena razina informiranosti i potaknula spremnost na djelovanje. Mediji s druge strane zbog sve veće brzine i dinamike u izvještavanju i nedovoljnih kapaciteta za kvalitetno praćenje pojedinih specifičnih sadržaja isto tako zahtijevaju prilagođeni pristup. U kontekstu ovog AP-a javnost obuhvaća građane i medije koji svojim aktivnostima doprinose informiranju i mobiliziranju javnosti u širem smislu te riječi. Sve aktivnosti bit će usmjerene na ove dvije skupine.
Tablica - Edukacija javnosti i medija
Aktivnosti
Nadležna
institucija /
Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj B1: Razvijeni kapaciteti građana za prepoznavanje štetnog utjecaja IAS-a na biološku raznolikost, zdravlje i gospodarstvo i mogućnostima djelovanja
B1-1 Izraditi Plan informiranja javnosti s izborom najboljih alata informiranja, terminskim planom i pokazateljima učinkovitosti provedbe
UZP, VS
I
DP, EU fondovi
U roku od godine dana izrađen Plan koji uključuje:
Aktivnosti vezane za istraživanje o početnom i konačnom stanju informiranosti na reprezentativnom uzorku građana.
Aktivnosti vezano za populariziranje web stranice invazivnevrste.hr i mobilnu aplikaciju Invazivne vrste.
Aktivnosti vezane za informiranje građana putem tradicionalnih medija i društvenih mreža i zakup medija.
Aktivnosti vezane za informiranje građana u okviru događanja (minimalno jedan događaj godine).
Kampanje se provode jednom godišnje u trajanju od tri mjeseca.
Pokazatelje učinkovitosti provedbe.
60.000
B1-2 Provesti Plan informiranja javnosti o postojanju IAS-a, načinima njihovog raspoznavanja i prijave te mogućim načinima sprječavanja spontanog širenja široko rasprostranjenih vrsta
Specifični cilj B2: Mediji su prepoznali važnost izvještavanja o štetnosti spontanog širenja IAS-a
B2-1 Provesti analizu i identificirati relevantne medije na lokalnoj i nacionalnoj razini
UZP, ZZOP, VS
I
DP
Identificirani mediji relevatni za izvještavanje o štetnosti spontanog širenja IAS-a na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija o IAS-u općenito i pojedinim IAS-ima specifično.
Analizirani najbolji pristupi izvještavanju s obzirom na specifičnosti pojedinih medija.
Definirani načini komunikacije s medijima ovisno o specifičnosti medija, učestalosti i sadržaja pisanja medija.
120.000
B2-2 Pripremiti i predstaviti smjernice za medije za izvještavanje o spontanom širenju IAS-a i njihovoj štetnosti
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Oblikovane smjernice za izvještavanje u obliku infografike (pdf format) i predstavljene relevatnim medijima.
50.000
B2-3 Provoditi i evaluirati redovito informiranje relevantnih medija i sadržaja pisanja medija
ZZOP, UZP, VS
II
DP
Osmišljena i provedena najmanje jedna tematska akcija informiranja medija godišnje vezano za štetnost spontanog širenje IAS-a i njihov utjecaj na druge vrste i zdravlje ljudi.
Broj odgovora na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Broj izjava na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija jednom godišnje s preporukama za unapređenje.
2.800.000
TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumoposjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina.
U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Zakonom o šumama (NN 68/18, 115/18, 98/19, 32/20, 145/20) gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Djelatnici u šumarstvu su upoznati s tematikom IAS-a, ponajprije zato što pojedini invazivni organizmi uzrokuju velike štete u šumarstvu, tzv. “šumski štetnici”. Zbog toga je sustav prepoznavanja i praćenja šumskih štetnika razvijen i dio je redovne prakse. Razvijen je i sustav za brzo iskorjenjivanje šumskih štetnika. Bazu podataka šumskih štetnika vodi Hrvatski šumarski institut (HŠI). Organizirani sustav upravljanja šumama predstavlja potencijal za informiranje i edukacije djelatnika u ovom sektoru.
Šumskogospodarske osnove i Programi zaštite, njege i obnove šuma izrađuju se u 10-godišnjim ciklusima. U sklopu izrade ovih dokumenata provode se i intenzivna terenska istraživanja s definiranim opsegom i metodama koje ne predviđaju bilježenje pojavnosti IAS-a zeljastih biljaka, zbog čega bi trebalo izmijeniti pojedine podzakonske akte (prvenstveno one koji definiraju sadržaj šumskogospodarskih osnova). S druge strane, prisustvo djelatnika u šumarstvu na terenu predstavlja potencijal u razvoju sustava dojave novih IAS-a na području Hrvatske. Bez mijenjanja propisa moguće je pokrenuti sustav praćenja IAS-a kroz uvjete zaštite prirode.
Hrvatski šumarski institut u sklopu Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu prikuplja podatke o štetnim kukcima i štetnim gljivama, a u okviru Programa posebnog nadzora prate karantenske štetnike (kukci, gljive i nematode) te u slučaju da se isti prepoznaju kao IAS, moguće je uspostaviti razmjenu podataka.
Tablica - Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj C1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C1-1 Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama
UZP, ZZOP, MP, HŠ, VS
I
DP, MP
U uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a u šumama
250.000
C1-2 Educirati i uključiti djelatnike HŠ-a u sustav praćenja stanja za njih relevantnih IAS-a
HŠ, UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ilionline) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Minimalno 50% šumarija sudjeluje u dojavi IAS-a.
550.000
C1-3 Educirati i uključiti Sektor za privatne šume u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
Sektor za privatne šume (MP), UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ili online) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
500.000
Specifični cilj C2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C2-1 Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
ZZOP, UZP, HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu.
600.000
TEMA D: Lovstvo
Na nacionalnom nivou u sektoru lovstva ne postoji praćenje stanja pojedinih vrsta, već se praćenje stanja odvija na nivou pojedinih lovišta. U članku 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18,32/19, 32/20) naveden je popis vrsta koje predstavljaju divljač u smislu tog Zakona. Lov na invazivne strane vrste koje nisu divljač omogućen je člankom 63(3) Zakona o lovstvu prema kojem Ministarstvo poljoprivrede (Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije) rješenjem utvrđuje mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu za koju je rješenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode određeno provođenje mjere uklanjanja ili sprječavanja širenja.
U kontekstu ovog akcijskog plana Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije bi mogla postati nadležna za definiranje uvjeta i način lova za 16 vrsta s Unijinog popisa. Od toga 10 vrsta još nije zabilježeno na području Hrvatske, a tri su rijetke. Za te vrste je potrebno između Uprave za zaštitu prirode i Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju unaprijed dogovoriti „metode, mjere i sredstva uklanjanja“, odnosno odrediti je li potrebno/moguće koristiti lovačko oružje i naboj ili druge selektivne metode lova, kako bi se u slučaju da se vrstu zabilježi na području Hrvatske, pravovremeno moglo provesti brzo iskorjenjivanje.
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, ae na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta, prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija invazivne vrste za bilježenje invazivnih stranih vrsta dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati praćenje stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Zbog svoje prisutnosti na terenu (u prirodi), lovci mogu doprinijeti monitoringu invazivnih stranih vrsta te njihovoj direktnoj kontroli (iskorjenjivanju). Tako se za mungosa izrađuje Plan upravljanja u kojem će biti definirane mjere za smanjivanje njegove brojnosti i sprječavanje daljnjeg širenja, a na radionicama za izradu Plana sudjelovali su i lovci, kao ključni dionici.
Tablica - Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj D1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u lovištima
D1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) u lovištima kroz mjere propisane uvjetima zaštite prirode
UZP, ZZOP, UŠ, VS
I
DP
U uvjete zaštite prirode propisane su mjere praćenja stanja postojećih populacija relevantnih životinjskih IAS-a.
250.000
D1-2 Uključiti lovce u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HLS
I
DP
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
30.000
Specifični cilj D2: Do 2033. godine uspostavljeni su kapaciteti za kontrolu široko rasprostranjenih IAS ptica i sisavaca i brzo iskorjenjivanja
D2-1 Definirati prihvatljive mjere, uvjete i sredstva za uklanjanje IAS ptica i sisavaca u suradnji s Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije
UZP, ZZOP, UŠ, VS
II
DP, EU fondovi
Definirani uvjeti, mjere i sredstva za 16 IAS-a s Unijinog popisa.
Definiran zajednički protokol u slučaju potrebe brzog iskorjenjivanja IAS ptica i sisavaca.
250.000
D2-2 Educirati lovce o biljnim vrstama IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja preko Lovačkog vjesnika ili časopisa Dobra kob
ZZOP, HŠ, HLS, lovoovlaštenici, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni materijali o biljnim vrstama IAS-a za objavljivanje u Lovačkom vjesniku i časopisu Dobra kob (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za čitatelje).
Jednom godišnje objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima i o mobilnoj aplikaciji Invazivnevrste.
240.000
TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih puteva unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Komunalne djelatnosti su usko povezane s hortikulturom, budući da se dio ovih djelatnosti odnosi na sadnju biljaka koje se nabavljaju iz komercijalnih rasadnika te održavanje nasada i javnih zelenih površina (sukladno čl.22.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu - NN 68/18, 110/18, 32/20). Komunalnim djelatnicima veliki problem predstavljaju invazivne vrste biljaka, koje se nekontrolirano šire i teško suzbijaju pa povećavaju troškove i napor potreban za održavanje ovih površina. S druge strane, komunalne službe u svojem radu mogu znatno doprinijeti kontroli širenja invazivnih biljaka, budući da redovito provode njihovo uklanjanje s javnih površina.
Tablica - Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2033. godine unaprijeđeni su kapaciteti vrtnih centara i komunalnih službi za smanjenje spontanog širenja IAS-a
E1-1 Provesti edukaciju komunalnih službi i subjekata koji obavljaju te poslove te vrtnih centara, uključujući i njihove kooperante, o prepoznavanju IAS-a i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja te kodeksima dobre prakse
ZZOP, VS, komunalne službe
I
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a za komunalne službe i subjekte koji obavljaju te poslove te vrtnih centara.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedeno minimalno deset edukacijskih aktivnosti o primjeni priručnika u praksi svakih šest godina.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
370.000
E1-2 Uključiti komunalne službe u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP
I
/
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim komunalnim službama putem e-pošte.
Nije primjenjivo
TEMA F: Poljoprivreda
Veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog su porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli. Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
U Programu ruralnog razvoja (PRR) Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja uključuje sustav potpora za uklanjanje IAS-a s poljoprivrednih površina. U sklopu ovog tipa operacija uklanjaju se sljedeće vrste:amorfa - Amorfa fruticosa L., dvornici - Reynoutria spp. (Reynoutria japonica, R. sachalinesis i Reynoutria x bohemica); pajasen - Ailanthus altissima (Mill.), bagrem - Robinia pseudoacacia L.. Iznos potpore za uklanjanje IAS-a iz ove mjere ovisi o razini zaraslosti površine pa je natječajem propisana obveza utvrđivanja prisutnosti IAS-a i razine zaraslosti. Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivredena nakon vizualnog pregleda na terenu utvrđuju: neto zaraslu površinu, način rasta (habitus) – grm ili drvo, vrstu IAS te razinu zaraslosti (niska, srednja, visoka). Navedene podatke bi se moglo uključiti i u informacijski sustav o IAS-u i tako dobiti bolji uvid u način širenja određenih vrsta.
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije (Ambrosia artemisiifolia L.) (NN 72/2007) donesena je u cilju suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja ovog korova. Osim ambrozije (Ambrosia artemisiifolia), jedna od najčešćih vrsta koja zarastapoljoprivredne površine (naročito travnjake)jevelikocvjetna zlatnica (Solidago gigantea). K tome, u posljednjih nekoliko godina izrazito se proširila vrsta divlji sirak (Sorghum halapense). Navedene vrste bi bilo dobro uključiti u sustav mjera za Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša u sljedećem programskom razdoblju Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske. Natječaji koji se organiziraju u okviru ovog financijskog instrumenta omogućuju i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode da ostvare potporu za kontrolu pojedinih IAS-a koji se spontano šire.
Tablica - Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2027. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
F1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađene karte zaraštenosti poljoprivrednih površina IAS-om na nacionalnoj razini (Amorpha fruticosa, Reynoutria sp., Robinia pseudoacacia, Solidago gigantea, Sorghum halepense) i dostavljene MINGOR-u.
Analizirana mogućnost nadogradnje ARKOD baze podataka klasom „površine pod IAS-om“.
Osigurana je razmjena podataka o stanju postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama između MP i MINGOR-a.
5.000.000
F1-2 Pratiti stanje zaraslih poljoprivrednih površina obraslih IAS-om
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen izvještaj o stanju zaraslih poljoprivrednih površina u periodu 2021. do 2027.
Definirana priroritetna područja sa zaraslim poljoprivrednim površinama za uklanjanje IAS-a.
MINGOR-u se redovno dostavljaju rezultati praćenja stanja postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama.
4.000.000
F1-3 Pratiti učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a te predložiti njihovo unaprjeđenje i uključivanje dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1 u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
ZZOP, MP, VS
I
DP, EU fondovi
Provedene četiri analize učinkovitosti mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a do 2033. godine.
Izrađene preporuke vezano za učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a i potrebu uključivanja dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1. u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
400.000
F1-4 Educirati i uključiti vlasnike/korisnike poljoprivrednih površina u sustav praćenja stanja IAS-a kroz edukacije koje provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi
ZZOP, MP, VS
III
DP
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno 30% vlasnika/korisnika zemljišta upisanih u Upisnik poljoprivrednika sudjeluje u dojavi IAS.
100.000
Specifični cilj F2: Do 2033. godine za 30 % smanjene su poljoprivredne površine obrasle IAS-om u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
F2-1 Poticati uklanjanje široko rasprostranjenih IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površinaa u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže kroz Program ruralnog razvoja RH
MP, UPPRR, UZP, JU, VS
I
DP
Proveden natječaj i osigurane potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
Broj JU koje su ostvarile potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
250.000
F2-2 U narednom financijskom razdoblju fondova EU-a osigurati sredstva za kontrolu spontanog širenja IAS-a tj. njihovo uklanjanje sa zarslog poljoprivrednog zemljišta (trenutno tip operacije 4.4.1)
MP, UPPRR, UZP, ZZOP
I
DP, EU fondovi
Osigurana sredstva za provođenje podmjere u obimu koji je potreban za sva poljoprivredna zemljišta zarasla IAS-om.
Akcijski plan o putovima unosa invazivnih stranih vrsta spontanim širenjem
SVRHA AKCIJSKOG PLANA
Svrha ovog akcijskog plana jest smanjiti daljnje širenje IAS-a provođenjem preventivnih mjera (informiranje o vrstama, praćenje stanja, brza detekcija, sustavna i redovita kontrola populacije IAS-a i njegovog širenja, edukacija, analiza mogućih budućih prijetnji itd.). Prevencija se odnosi na sprječavanje širenja novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske iz susjednih zemalja, kao i na sprječavanje daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a na nova područja unutar Republike Hrvatske. Općim ciljem opisano je željeno stanje koje se namjerava postići provođenjem ovog akcijskog plana, koji se zatim razrađuje kroz teme, a onda se za svaku temu (sektor, područje djelovanja), ovisno o njihovim specifičnostima, detaljnije razrađuju specifični ciljevi, aktivnosti i pokazatelji.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
OPĆI CILJ: Spontano širenje invazivnih stranih vrsta je smanjeno i gdje je moguće zaustavljeno. Uspostavljena je kontrola daljnjeg širenja već prisutnih IAS-a kroz međusektorsku suradnju, informiranje i edukaciju javnosti. Broj vrsta na crvenom popisu RH koje IAS-i ugrožavaju je smanjen za 50% .
Osnovne mjere za postizanje specifičnih ciljeva:
1. Zakonodavne
Potrebno je donijeti pravilnike propisane člankom 9. stavkom 6. Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH, bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
2. Institucionalna i međunarodna suradnja
Ovaj korak odnosi se prije svega na međusektorsku suradnju koja se često spominje kao nedostajući faktor u upravljanju IAS-ima. Primarno, govorimo o dijeljenju znanstveno-stručnih informacija prisutnih u akademskom sektoru, informiranju o pravnim propisima kojima je nositelj resorno ministarstvo te najbitnije, horizontalnom povezivanju različitih sektora i dionika koji su u kontaktu s IAS-ima na terenu. Potrebno je unaprijediti razmjenu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama iz postojećih baza podatka (npr. Bioportal, ARKOD, Registar vodnih tijela) te olakšati pristup podacima o IAS-u različitim sektorskim korisnicima. Osim povezanosti nacionalnih institucija, potrebno je unaprijediti razmjenu podataka sa susjednim državama koje nisu članice EU-a o potencijalnim i zabilježenim IAS-ima. Razmjenu informacija s državama članicama EU-a potrebno je i dalje provoditi službenim putem kroz EASIN bazu (Europska informativna mreža o stranim vrstama) u kojoj se nalaze podaci o invazivnim stranim vrstama svih država članica EU-a i kroz NOTSYS (Notification System ), kroz koji se dojavljuju prvi nalazi IAS-a s Unijina popisa. Aktivnosti vezane za ovaj dio akcijskog plana odnose se primarno na suradnju među institucijama (za razliku od sljedeće mjere kojom se potiče informiranje i edukacija svih relevantnih dionika).
3. Informiranje i edukacija javnosti i specifičnih dionika
Informiranje i edukacija dionika izuzetno je važna jer o njima ovisi pravovremeno uočavanje novih IAS-a i sprječavanje njihovog daljnjeg širenja. One su važne zbog integriranosti IAS tema u svakodnevni život i gospodarske aktivnosti. Stoga su dobra informiranost i educiranost temelj za ostvarivanje specifičnih ciljeva. Veliki dio aktivnosti informiranja i edukacije treba se provesti kroz pojedine sektore jer se njima jačaju kapaciteti pravovremenog dojavljivanja i djelovanja. Potrebno je provesti obuke i treninge stručnog osoblja pojedinih sektora koji će sadržavati sljedeće:
- pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantnih za sektor)
- mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
- taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
- metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
4. Praćenje stanja IAS-a prisutnih u Hrvatskoj te onih za koje je procijenjeno da se mogu spontano proširiti
Praćenje stanja prisutnih i potencijalnih IAS-a i učinkovita razmjena podataka kritični su za ostvarivanje ciljeva jer pružaju temeljne informacije o stanju na terenu i predstavljaju polazišnu točku informiranog djelovanja. Dobro poznavanje stanja na terenu omogućava brzo djelovanje koje je u slučaju spontanog širenja izuzetno važno. Također, omogućava ciljano informiranje i edukaciju. Učinkovito praćenje stanja IAS-a bit će omogućeno aktivnijim pristupom u informiranju građana i medija o štetnosti IAS-a, njegovim posljedicama i mjerama za sprječavanje spontanog širenja. U kontekstu ovog akcijskog plana relevantni sektori su: šumarstvo, lovstvo, hortikultura i komunalne djelatnosti, poljoprivreda, cestovni i željeznički promet, vodno gospodarstvo, ribolov, rekreacijski ribolov i akvakultura, a važno je i uključivanje opće javnosti.
5. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a
U slučaju spontanog širenja IAS-a prevencija je prepoznata kao prva linija obrane, odnosno sprječavanje neke invazivne strane vrste da uopće uspostavi populaciju. Utoliko se mjere upravljanja trebaju usmjeriti na sprječavanje razmnožavanja i rasprostranjivanja. Istovremeno, sprječavanje spontanog širenja mora uključiti sustavno praćenje prisutnosti i populacija pojedinih IAS-a i prekograničnu suradnju (zbog svoje invazivne prirode vrste ne poznaju državne i administrativne granice), rano uočavanje i brzo iskorjenjivanje ili kontrolu populacije, informiranje i edukaciju relevantnih dionika te koordinaciju i suradnju različitih organizacija i službi. Mjere kontrole i sprječavanja širenja IAS-a potrebno je razviti u suradnji s pojedinim sektorima. S obzirom na veliki broj IAS-a koji obitavaju u različitim ekosustavima i imaju sposobnost spontanog širenja na najrazličitije načine, akcijski plan teško može obuhvatiti sve potencijalne mogućnosti unosa i širenja spontanim putem. Iz ovog razloga stavljen je fokus na IAS-e koje izazivaju zabrinutost u Uniji.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Razrada aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelji se na glavnoj osobini spontanog širenja IAS-a, a to je da do njega dolazi bez i neovisno o aktivnostima ljudi. To ujedno znači da se aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva temelje na proaktivnom pristupu koji treba omogućiti da se širenje IAS-a smanji na najmanju moguću mjeru.
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
Vremenska dinamika provođenja aktivnosti za postizanje specifičnih ciljeva
Akcijski plan se donosi na razdoblje od 12 godina tj. od 2021. do 2033., uz reviziju nakon šest godina. Upravljački dio akcijskog plana je podijeljen na glavne cjeline. Uz izuzetak zaštite prirode i opće javnosti, sve druge cjeline odnose se na pojedine sektore, kako bi svaki od sektora jasno prepoznao koje se aktivnosti na njega odnose i kako da ih provode, uz pripadajuću procjenu troškova. U okviru svake cjeline definirani su specifični ciljevi i aktivnosti koje će biti potrebno provesti kako bi se doprinijelo njihovom ostvarivanju.
Aktivnosti su grupirane prema važnosti provođenja, odnosno definirane su tri razine prioriteta:
Razina I – aktivnosti koje se moraju provesti za vrijeme trajanja plana. Neispunjavanje ovih aktivnosti direktno dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana.
Razina II – aktivnosti koje se trebaju provesti. Njihovo neispunjavanje ne dovodi u pitanje provedbu cijelog Plana, ali njihova provedba pridonosi smanjenju negativnih utjecaja IAS-a.
Razina III – aktivnosti koje se mogu provesti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni.
Tablica - Popis kratica naziva nadležnih institucija i provoditelja aktivnosti:
ZZOP - Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠ – Hrvatske šume
UZP – Uprava za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
HŠI – Hrvatski šumarski institut
UŠ – Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije Ministarstva poljoprivrede
HV – Hrvatske vode
UPPRR – Uprava za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju Ministarstva poljoprivrede
HEP – Hrvatska elektroprivreda
UR – Uprava ribarstva Ministarstva poljoprivrede
HLS - Hrvatski lovački savez
MP – Ministarstvo poljoprivrede
ŠRD – športsko-ribolovna društva i Hrvatski športsko-ribolovni savez
JU – Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode
VS – Vanjski stručnjaci
HC – Hrvatske ceste
DP - Državni proračun
HAC – Hrvatske autoceste
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA A: Zaštita prirode
Europska unija je prepoznala invazivne strane vrste kao jedan od šest glavnih problema u zaštiti bioraznolikosti i donijela je zakonodavstvo kako bi se spriječilo da IAS narušavaju osjetljivu europsku prirodu. Stoga sustav zaštite prirode treba biti glavni pokretač provođenja mjera za suzbijanje širenja IAS. U sustavu zaštite prirode rade specijalisti koji već raspolažu znanjem o prirodi, bioraznolikosti i zavičajnim vrstama, te o važnosti njihove zaštite.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR) je središnje upravno i stručno tijelo nadležno za problematiku stranih i invazivnih stranih vrsta u Republici Hrvatskoj. MINGOR (Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode) je nadležan za organizaciju baze podataka, ali i za definiranje potrebnih mjera za brzo iskorjenjivanje i kontrolu IAS-a.
Na samom terenu, javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže predstavljaju važnu mrežu institucija koje mogu kvalitetno sudjelovati u praćenju stanja IAS-a, prioritizirati IAS-e s ciljem bolje kontrole i uspostavljanju mehanizama za sprječavanje spontanog širenja IAS-a te njihovom iskorjenjivanju. Planovima upravljanja zaštićenim područjima prepoznati su problemi širenja IAS-a te su propisane određene mjere i aktivnosti kako bi se te vrste identificirale, pratila njihova pojava te spriječilo širenje, ali je potrebno i dalje unaprijeđivati i jačati operativne kapacitete javnih ustanova. Javne ustanove imaju i veliki potencijal za informiranje i edukaciju lokalne zajednice i posjetitelja. Trenutno u Republici Hrvatskoj djeluje 19 javnih ustanova na državnoj, 21 na županijskoj te 6 na lokalnoj razini (Uredba o ekološkoj mreži i nadležnostima javnih ustanova za upravljanje područjima ekološke mreže, NN 80/19). Javne ustanove sa svojim stručnim službama i službama čuvara prirode predstavljaju bitan dio mreže za praćenje stanja IAS, ali također mogu biti bitne i u brzom iskorjenjivanju novih IAS-a. Zbog toga je potrebno provoditi sustavnu edukaciju djelatnika JU, ali i uspostaviti sustav za brzo iskorjenjivanje u kojeg će biti uključene JU.
EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u, a u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbe (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama.
EASIN-ov katalog koji trenutno obuhvaća više od 14 000 stranih vrsta zabilježenih u EU njegov je najvažniji dio, čime se dobivaju informacije o prostornoj distribuciji tih vrsta u Europi. U EASIN su integrirani i podaci dobiveni kroz uključivanje zainteresirane javnosti u praćenje IAS-a (engl. Citizen Science Project ) putem mobilne aplikacije. Njime se učinkovito povezuju postojeće baze podataka s prostornim bazama podataka.
Razvijena je i mobilna aplikacija Invazivne vrste u Hrvatskoj (trenutno aplikacija sadrži 42 vrste) namijenjena javnosti s ciljem razvijanja mreže istraživača amatera na terenu koji će dojavljivati i dijeliti nalaze invazivnih stranih vrsta u Hrvatskoj (tzv. citizen science ) i tako pridonijeti kartiranju IAS-a U RH i njihovom ranom otkrivanju. Mobilna aplikacija je povezana s Informacijskim sustavom o IAS-u. Osim ove aplikacije postoji i web stranica www.invazivnevrste.hr na kojoj su informacije o tome što su invazivne strane vrste, pregled propisa o IAS i stranim vrstama, preporuke za odgovorno ponašanje i prevenciju unošenja stranih vrsta u prirodu,a dostupan je i obrazac za dojavu nalaza IAS-a. Namjena ove stranice je prvenstveno informacijsko-edukativna, a ona između ostalog omogućuje prijavu opažanja i praćenje invazivnih stranih vrsta. U odnosu na ulogu ovog akcijskog plana, kao referentna polazišna točka uzeta je web stranica invazivnevrste.hr u izgradnji cjelovitog nacionalnog informacijskog sustava o IAS koji treba podržati provedbu Uredbe (EU) br. 1143/2014. Sprječavanje unosa i širenja invazivnih stranih vrsta potrebno je provoditi kroz sektor zaštite prirode, ali i kroz aktivnosti drugih prepoznatih dionika/sektora. Svaki sektor/dionik ima svoje specifične izazove u uspostavljanju sustava sprječavanja, praćenja stanja i kontrole nenamjernog – spontanog širenja IAS-a. Za efikasnu provedbu potrebna je čim jasnija komunikacija prema pojedinim dionicima (sektorima) pa je zbog toga ključno razviti set informacijskih i edukativnih aktivnosti koji im je prilagođen. U tu svrhu sektor zaštite prirode treba provesti edukacije (obuke i treninge) stručnjaka, ali i drugih suradnika u pojedinim sektorima, a koji će sadržavati sljedeće:
- pregled rizika povezanih s djelovanjem pojedinog sektora u pogledu širenja IAS-a (relevantih za sektor)
- mjere upravljanja pojedinom IAS u cilju prevencije, kontrole i iskorjenjivanja
- taksonomska pitanja i identifikaciju pojedinih IAS (relevantnih za sektor)
- metode i protokole praćenja pojedinih IAS (relevantnih za sektor).
Kako bi se spriječilo spontano širenje IAS-a i omogućilo njegovo brzo iskorjenjivanje, osim međusektorske suradnje i horizontalnog povezivanja različitih sektora i drugih relevantnih dionika koji su u kontaktu s IAS-om na terenu, bitno je razmjenjivati podatke o njihovoj rasprostranjenosti sa susjednim zemljama te tako pokušati spriječiti širenje novih IAS-a u Hrvatskoj. EASIN (Europska informativna mreža o stranim vrstama) je informacijski sustav koji je osmišljen kao podrška politici EU-a o biološkoj raznolikosti i IAS-u u okviru kojeg se prikupljaju i usklađuju podaci o pojavi, biologiji, podrijetlu i putevima uvođenja unošenja IAS-a iz nekoliko izvora širom svijeta. Podrška je provedbi Uredbi (EU) br. 1143/2014 o invazivnim stranim vrstama. U razmjeni podataka sa zemljama članicama EU-a koristi se NOTSYS, dok se za razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina) podaci razmjenjuju (ili mogu razmjenjivati) putem druga dva sustava (baze podataka) Global Biodiversity Information Facility (GBIF) i East and South European Network for Invasive Alien Species (ESENIAS). Uz sve navedene postoji i baza podataka Global Register of Introduced and Invasive Species (GRIIS) . GBIF je inicijativa 62 zemlje za unapređivanju slobodnog i otvorenog pristupa podacima o biološkoj raznolikosti te ova baza podataka objedinjuje i podatke o IAS-ima. Premda su u bazi prisutni podaci iz Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, ove države nisu službeno članice ove inicijative. ESENIAS je istočno i južnoeuropska mreža za invazivne strane vrste koju su potaknule države iz regije uz podršku Europske agencije za okoliš. U sklopu ove mreže je razvijen sustav razmjene podataka o vrstama na koje treba obratiti pažnju (engl. Species Alert ), međutim zadnji upisi u ovaj sustav bili su 2016. godine pa ova baza podataka ne zadovoljava potrebe za razmjenom podataka za susjednim zemljama koje nisu članice EU-a. GRIIS je globalni registar invazivnih vrsta koji je razvijen kao koncept i prototip IUCN SCC Grupe stručnjaka za invazivne vrste (ISSG) 2006. godine.
Tablica - Zaštita prirode
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financiranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj A0: Unapređenje pravnog uređenja kontrole spontanog širenja IAS-a
A0-1 Donijeti pravilnike propisan člankom 9(6) Zakona o IAS-u kojima se propisuje crna lista RH , bijela lista te popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju
UZP
I
DP
Donesena crna lista RH i bijela lista te po potrebi popis invazivnih stranih vrsta koje zahtijevaju pojačanu regionalnu suradnju.
Nije primjenjivo
Specifični cilj A1: Baza podataka omogućuje djelotvorno prikupljanje podataka o IAS-u iz svih sektora
A1-1 Istražiti razinu informiranosti sektora o postajanju web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste metodom fokus-grupa
ZZOP, VS
I
DP
Rezultati istraživanja i analiza rezultata s preporukama.
40.000
A1-2 Popularizirati postojanje web stranice invazivnevrste.hr i mobilne aplikacije Invazivne vrste
ZZOP, VS
I
DP
Izrađen informativni letak u obliku infografike (digitalni) o bazi podataka IAS-a s uputama za korištenje.
Isporučen informativni letak svim sektorima.
Dizajniran i produciran animirani banner za internetske stranicu MINGOR-a i sektorskih poduzeća te društvene mreže.
60.000
A1-3 Uspostaviti učinkovitu razmjenu podataka između svih sektora o rasprostranjenosti IAS-a prikupljenih tijekom praćenja stanja
ZZOP, UZP, svi sektori, VS
I
DP
Izrađeno izvješće o mogućnosti razmjene podataka.
Izrađen protokol o razmjeni podataka među sektorima (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Analizirana mogućnost razvoja programa za razmjenu podataka u obliku informatičke podrške.
Određene jedinstvene kontaktne točke u nadležnim ministarstvima i ostalim relevantnim dionicima za izravnu razmjenu informacija.
Uspostavljena je razmjena podataka minimalno jednom godišnje.
600.000
A1-4 Provoditi istraživanje/analizirati funkcionalnost (način i učestalost korištenja) baze podataka kako bi se osigurao dovoljno dinamičan sustav nadzora
ZZOP, VS
II
DP
Izrađeno izvješće o istraživanju/analizi jednom godišnje.
240.000
A1-5 Održavati bazu podataka o stranim i invazivnim stranim vrstama i mobilnu aplikaciju
ZZOP, VS
I
DP
Baza podataka i mobilna aplikacija su funkcionalne i dostupne javnosti te je osiguran prijenos podataka u EASIN i GBIF.
Minimalno 500 korisnika baze podataka na kraju razdoblja provedbe plana.
Minimalno 2000 zapisa IAS-a potvrđenih od strane stručnjaka.
1.800.000
Specifični cilj A2: Povećani kapaciteti JU za provedbu programa kontrole spontanog širenja i brzog iskorjenjivanja IAS-a
A2-1 Definirati Program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Republike Hrvatske u kojem će se prioritizirati IAS-i za svako zaštićeno područje/područje ekološke mreže za koje je potrebno uspostaviti akcije kontrole spontanog širenja
ZZOP, JU, VS
I
DP, EU fondovi
Definiran program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže.
750.000
A2-2 Provesti program sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
JU, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Po potrebi provedena minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom zaštićenom području (za koje je primjenjivo) .
Minimalno jedna akcija godišnje sprječavanja i kontrole spontanog širenja IAS-a u pojedinom području ekološke mreže (za koje je primjenjivo).
14.400.000
A2-3 Educirati zaposelnike javnih ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode i područjima ekološke mreže (čuvare prirode i stručnu službu) o mjerama kontrole IAS-a s Unijinog popisa i crne liste, kodeksima dobre prakse te o prepoznavanju i brzom iskorjenjivanju IAS-a koji nisu prisutni na području Hrvatske te promovirati korištenje mobilne aplikacije za dojavu
ZZOP , JU, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen modularni program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno tri edukacijska događaja (fizičkih i/ili online) za čuvare prirode (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 12).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Održana dva edukacijska događaja (fizički i/ili online) za stručnu službu JU (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
650.000
A2-4 Educirati JU za upravljanje zaštićenim područjima za provođenje programa informiranja i edukacije lokalnog stanovništva, korisnika prostora i posjetitelja zaštićenih područja i područja ekološke mreže o važnosti sprječavanja spontanog širenja IAS-a
JU, ZZOP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije i materijali za sudionike.
Održano minimalno dva edukacijska događaja (fizički i/ilionline) za zaposlenike kojima je u opisu posla informiranje i edukacija posjetitelja (tečajevi, predavanja, radionice i sl.) svake tri godine (ukupno minimalno 8).
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskih događaja sadržajem i kvalitetom provedene edukacije (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
240.000
Specifični cilj A3: Tijekom provedbe plana kontinuirano se jačaju kapaciteti Zavoda te je uspostavljen učinkoviti sustav brzog djelovanja za IAS
A3-1 Ojačati kapacitete Zavoda za zaštitu okoliša i prirode u odnosu na poslove sa stranim vrstama i osigurati stalnu podršku (dionicima) vezanu za kontrolu i brzo iskorjenjivanje IAS-a
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Osigurati minimalno dva zaposlena stručnjaka u Zavodu angažirana prvenstveno na poslovima IAS-a vezano za pitanja kontrole i brzog iskorjenjivanja.
Obavljeno minimalno 12 terenskih obilazaka godišnje za utvrđivanje stanja i načina provedbe kontrole IAS-a i brzog iskorjenjivanja.
Odjel za strane vrste kontinuirano i ažurno savjetuje i educira dionike.
Aktivnosti brzog iskorjenjivanja su implementirane u planiranim rokovima.
Nije primjenjivo
A3-2 Razviti protokole s metodama brzog iskorjenjivanja IAS-a koje izazivaju zabrinutost u Uniji ili u Republici Hrvatskoj, a do 2020. nisu zabilježene u Hrvatskoj
ZZOP, VS
I
DP
U prve 4 godine provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
U drugom dijelu razdoblja provedbe plana izrađeni su protokoli za brzo iskorjenjivanje 50 % vrsta koje nisu prisutne u RH, a navedene su na Unijinom popisu ili crnoj listi RH, za koje postoji veliki rizik od unosa spontanim širenjem.
200.000
A3-3 Revidirati sektorske protokole za brzo iskorjenjivanje i kontrolu spontanog širenja IAS-a u okviru Plana brzog iskorjenjivanja
ZZOP, VS
II
DP
Svake tri godine je provedena revizija protokola za 50% IAS-a koji nisu prisutne u Hrvatskoj, a prisutne su na Unijinom popisu.
Svake tri godine je provedena revizija protokola za sve IAS na Unijinom popisu koje su široko rasprostranjene u RH.
200.000
A3-4 Unaprijediti brzu razmjenu podataka sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a
UZP, ZZOP
I
DP
Izrađena analiza mogućnosti za unapređenje trenutne učinkovitosti razmjene podataka.
Broj dojava o novim IAS-ima u susjednim zemljama koje nisu članice EU-a (Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora).
Broj sastanka i inicijativa sa susjednim zemljama.
150.000
A3-5 Identificirati vrste s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju
ZZOP , VS
I
DP
Izrađena je analiza vrsta s crvenog popisa RH koje IAS ugrožavaju.
Analiza se kontinuirano ažurira u skladu s revizijom crvenog popisa RH.
50.000
Specifični cilj A4: Do 2027. uspostavljeni su mehanizmi za upravljanje široko rasprostranjenim IAS-ima s Unijinog popisa i crne liste IAS-a Hrvatske
A4-1 Analizirati potrebu uvrštavanja novih IAS-a na crnu listu RH i razmotriti potrebu predlaganja novih IAS-a za Unijin popis
ZZOP , VS
II
DP
Izrađeno šest analiza (jedna analiza svake dvije godine) s procjenom potrebe za nadopunu crne liste i uvrštenja novih IAS-a na Unijin popis.
120.000
A4-2 Izraditi planove upravljanja za široko rasprostranjene IAS-e s Unijina popisa i crne liste Hrvatske (za one za koje postoje iskustva iz prakse o njihovoj izrazitoj invazivnosti)
ZZOP , UZP, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađen minimalno jedan plan upravljanja godišnje za široko rasprostranjene IAS-e ili vrste sa crne liste.
Do kraja provedbe AP provodi se minimalno 12 planova upravljanja IAS-ima.
18.000.000
A4-3 Izraditi specifične sektorske protokole za kontrolu spontanog širenja za široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i crne liste RH
ZZOP , VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni protokoli za kontrolu spontanog širenja za sve široko rasprostranjene vrste u RH s Unijinog popisa i prioritetne vrste s crne liste.
1.500.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA B: Informiranje i edukacija javnosti
Invazivne strane vrste se šire zbog namjernog i nenamjernog djelovanja čovjeka zbog čega su informiranje i edukacija prepoznati kao jedan od najvažnijih i najučinkovitijih alata u sprječavanju njihovog daljnjeg unosa i širenja. Čak i kad govorimo o spontanom širenju IAS-a bez pomoći ljudi, informiranje i edukacija su ključne jer se njima gradi svijest i razumijevanje njegovog štetnog utjecaja. Informirani pojedinci mogu pravovremeno prepoznati i dojaviti pronalazak IAS-a, sudjelovati u njegovom učinkovitom brzom iskorjenjivanju i mjerama za sprječavanje njegovog daljnjeg širenja. S obzirom na razinu svakodnevne izloženosti pojedinaca različitim informacijskim sadržajima i jačanju trenda prezasićenosti informacijama, informiranje je zahtjevan proces koji se mora odvijati u kontinutetu i mora biti fokusiran (što se postiže odgovarajućom kombinacijom različitih kanala i intenziteta aktivnosti) kako bi se postigla željena razina informiranosti i potaknula spremnost na djelovanje. Mediji s druge strane zbog sve veće brzine i dinamike u izvještavanju i nedovoljnih kapaciteta za kvalitetno praćenje pojedinih specifičnih sadržaja isto tako zahtijevaju prilagođeni pristup. U kontekstu ovog AP-a javnost obuhvaća građane i medije koji svojim aktivnostima doprinose informiranju i mobiliziranju javnosti u širem smislu te riječi. Sve aktivnosti bit će usmjerene na ove dvije skupine.
Tablica - Edukacija javnosti i medija
Aktivnosti
Nadležna
institucija /
Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj B1: Razvijeni kapaciteti građana za prepoznavanje štetnog utjecaja IAS-a na biološku raznolikost, zdravlje i gospodarstvo i mogućnostima djelovanja
B1-1 Izraditi Plan informiranja javnosti s izborom najboljih alata informiranja, terminskim planom i pokazateljima učinkovitosti provedbe
UZP, VS
I
DP, EU fondovi
U roku od godine dana izrađen Plan koji uključuje:
Aktivnosti vezane za istraživanje o početnom i konačnom stanju informiranosti na reprezentativnom uzorku građana.
Aktivnosti vezano za populariziranje web stranice invazivnevrste.hr i mobilnu aplikaciju Invazivne vrste.
Aktivnosti vezane za informiranje građana putem tradicionalnih medija i društvenih mreža i zakup medija.
Aktivnosti vezane za informiranje građana u okviru događanja (minimalno jedan događaj godine).
Kampanje se provode jednom godišnje u trajanju od tri mjeseca.
Pokazatelje učinkovitosti provedbe.
60.000
B1-2 Provesti Plan informiranja javnosti o postojanju IAS-a, načinima njihovog raspoznavanja i prijave te mogućim načinima sprječavanja spontanog širenja široko rasprostranjenih vrsta
UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Ispunjeni pokazatelji učinkovitosti provedbe definirani Planom informiranja.
7.200.000
Specifični cilj B2: Mediji su prepoznali važnost izvještavanja o štetnosti spontanog širenja IAS-a
B2-1 Provesti analizu i identificirati relevantne medije na lokalnoj i nacionalnoj razini
UZP , ZZOP, VS
I
DP
Identificirani mediji relevatni za izvještavanje o štetnosti spontanog širenja IAS-a na lokalnoj i nacionalnoj razini.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija o IAS-u općenito i pojedinim IAS-ima specifično.
Analizirani najbolji pristupi izvještavanju s obzirom na specifičnosti pojedinih medija.
Definirani načini komunikacije s medijima ovisno o specifičnosti medija, učestalosti i sadržaja pisanja medija.
120.000
B2-2 Pripremiti i predstaviti smjernice za medije za izvještavanje o spontanom širenju IAS-a i njihovoj štetnosti
ZZOP, UZP, VS
I
DP
Oblikovane smjernice za izvještavanje u obliku infografike (pdf format) i predstavljene relevatnim medijima.
50.000
B2-3 Provoditi i evaluirati redovito informiranje relevantnih medija i sadržaja pisanja medija
ZZOP, UZP, VS
II
DP
Osmišljena i provedena najmanje jedna tematska akcija informiranja medija godišnje vezano za štetnost spontanog širenje IAS-a i njihov utjecaj na druge vrste i zdravlje ljudi.
Broj odgovora na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Broj izjava na upite medija vezano za spontano širenje IAS-a.
Provedena analiza učestalosti i sadržaja pisanja medija jednom godišnje s preporukama za unapređenje.
2.800.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA C: Šumarstvo
Šume i šumska zemljišta zauzimaju oko 2,76 milijuna hektara, što je 49,3 % ukupne kopnene površine Republike Hrvatske. Od toga, različitim oblicima šumske vegetacije obraslo je 90 % površine, dok šumsko zemljište, odnosno neobraslo proizvodno zemljište zauzima oko 7 %, neobraslo neproizvodno zemljište oko 1 % i neplodno zemljište oko 2 % površine. Šume i šumska zemljišta većinski su u državnom vlasništvu (76 %), dok ostatkom gospodare privatni šumoposjednici, uz stručnu, administrativnu i savjetodavnu pomoć Uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije (Ministarstvo poljoprivrede).
Šumama i šumskim zemljištem u RH gospodari se na temelju Šumskogospodarskih osnova područja (Osnova područja), koje se donose na razdoblje od 10 godina.
U Hrvatskoj postoji 684 šumsko-gospodarskih jedinica za gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u vlasništvu Republike Hrvatske (od čega Hrvatske šume d.o.o. gospodare sa 649 gospodarskih jedinica, dok se s 35 gospodarskih jedinica koriste ili njima gospodare tijela državne uprave i pravne osobe kojih je osnivač Republika Hrvatska). Šumama i šumskim zemljištem šumoposjednika (privatnim šumama) gospodari se kroz 414 gospodarskih jedinica. Zakonom o šumama (NN 68/18 , 115/18 , 98/19 , 32/20 , 145/20) gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu i korištenje šuma i šumskih zemljišta te izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, sukladno sveeuropskim kriterijima za održivo gospodarenje šumama. Hrvatske šume d.o.o. imaju 17 podružnica koje su organizirane u 169 šumarija - temeljnih organizacijskih jedinica za gospodarenje i upravljanje šumama.
Djelatnici u šumarstvu su upoznati s tematikom IAS-a, ponajprije zato što pojedini invazivni organizmi uzrokuju velike štete u šumarstvu, tzv. “šumski štetnici”. Zbog toga je sustav prepoznavanja i praćenja šumskih štetnika razvijen i dio je redovne prakse. Razvijen je i sustav za brzo iskorjenjivanje šumskih štetnika. Bazu podataka šumskih štetnika vodi Hrvatski šumarski institut (HŠI). Organizirani sustav upravljanja šumama predstavlja potencijal za informiranje i edukacije djelatnika u ovom sektoru.
Šumskogospodarske osnove i Programi zaštite, njege i obnove šuma izrađuju se u 10-godišnjim ciklusima. U sklopu izrade ovih dokumenata provode se i intenzivna terenska istraživanja s definiranim opsegom i metodama koje ne predviđaju bilježenje pojavnosti IAS-a zeljastih biljaka, zbog čega bi trebalo izmijeniti pojedine podzakonske akte (prvenstveno one koji definiraju sadržaj šumskogospodarskih osnova). S druge strane, prisustvo djelatnika u šumarstvu na terenu predstavlja potencijal u razvoju sustava dojave novih IAS-a na području Hrvatske. Bez mijenjanja propisa moguće je pokrenuti sustav praćenja IAS-a kroz uvjete zaštite prirode.
Hrvatski šumarski institut u sklopu Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu prikuplja podatke o štetnim kukcima i štetnim gljivama, a u okviru Programa posebnog nadzora prate karantenske štetnike (kukci, gljive i nematode) te u slučaju da se isti prepoznaju kao IAS, moguće je uspostaviti razmjenu podataka.
Tablica - Šumarstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj C1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C1-1 Kroz mjere zaštite prirode uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija relevantnih IAS-a u šumama
UZP, ZZOP , MP, HŠ, VS
I
DP, MP
U uvjetima zaštite prirode propisane mjere praćenja stanja populacija relevantnih IAS-a u šumama
250.000
C1-2 Educirati i uključiti djelatnike HŠ-a u sustav praćenja stanja za njih relevantnih IAS-a
HŠ , UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen plan edukacije i materijali za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ilionline) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
Minimalno 50% šumarija sudjeluje u dojavi IAS-a.
550.000
C1-3 Educirati i uključiti Sektor za privatne šume u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
Sektor za privatne šume (MP), UZP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Minimalno pet održanih edukacija (fizičkih i/ili online) svake tri godine.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
500.000
Specifični cilj C2: Do 2033. godine povećana je učinkovitost prikupljanja podataka o širenju postojećih IAS-a u šumama i na šumskom zemljištu
C2-1 Surađivati s HŠI u razmjeni podataka o IAS-ima te razmotriti uključivanje poglavlja o relevantnim IAS-ima za sektor šumarstva i sektor zaštite prirode u Program izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu
ZZOP, UZP, HŠI, HŠ, VS
I
DP
Definiran protokol razmjene podataka u roku od dvije godine (protokol treba sadržavati minimalno sljedeće elemente: opis tipa podataka koji se razmjenjuju i/ili popis vrsta za koje će se razmijeniti podaci, učestalost/dio godine kada se razmjenjuju podaci, opis kompatibilnosti podataka između različitih izvora (baza)).
Podaci se razmjenjuju jednom godišnje.
Izvješće o zabilježenim/potencijalnim relevantnim IAS-ima u sklopu provedbe Programa izvještajno-prognoznih poslova u šumarstvu.
600.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA D: Lovstvo
Na nacionalnom nivou u sektoru lovstva ne postoji praćenje stanja pojedinih vrsta, već se praćenje stanja odvija na nivou pojedinih lovišta. U članku 9. Zakona o lovstvu (NN 99/18,32/19, 32/20) naveden je popis vrsta koje predstavljaju divljač u smislu tog Zakona. Lov na invazivne strane vrste koje nisu divljač omogućen je člankom 63(3) Zakona o lovstvu prema kojem Ministarstvo poljoprivrede (Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije) rješenjem utvrđuje mjere i uvjete za uporabu lovačkog oružja i naboja te uvjete i način lova na invazivnu stranu vrstu za koju je rješenjem ministarstva nadležnog za zaštitu okoliša i prirode određeno provođenje mjere uklanjanja ili sprječavanja širenja.
U kontekstu ovog akcijskog plana Uprava šumarstva, lovstva i drvne industrije bi mogla postati nadležna za definiranje uvjeta i način lova za 16 vrsta s Unijinog popisa. Od toga 10 vrsta još nije zabilježeno na području Hrvatske, a tri su rijetke. Za te vrste je potrebno između Uprave za zaštitu prirode i Uprave za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju unaprijed dogovoriti „metode, mjere i sredstva uklanjanja“, odnosno odrediti je li potrebno/moguće koristiti lovačko oružje i naboj ili druge selektivne metode lova, kako bi se u slučaju da se vrstu zabilježi na području Hrvatske, pravovremeno moglo provesti brzo iskorjenjivanje.
U sklopu lovišta organiziraju se remize i hranilišta, ae na njima je moguća pojava invazivnih stranih vrsta, prvenstveno biljaka. Prema postojećem sustavu bilježenja podataka vezanog za lovstvo, ne postoji uspostavljeni protok informacija u kojem bi se potencijalno prikupljeni podaci o IAS-u mogli razmjenjivati sa sektorom zaštite prirode. Postojeća web stranica invazivnevrste.hr i mobilna aplikacija invazivne vrste za bilježenje invazivnih stranih vrsta dobro je polazište za uključivanje lovaca u sustav prikupljanja podataka te ju je potrebno promovirati među lovcima.
U uvjetima zaštite prirode koji se propisuju za Programe zaštite divljači i Planove gospodarenja divljači često se definira mjera prema kojoj se pronalazak uginule ili ozlijeđene strogo zaštićene vrste mora prijaviti Zavodu za zaštitu okoliša i prirode te jednom godišnje evidentirati opažanja i nalaze strogo zaštićenih vrsta. Na sličan način MINGOR može uvjetima zaštite prirode propisati praćenje stanja IAS-a relevantnih za lovstvo.
Zbog svoje prisutnosti na terenu (u prirodi), lovci mogu doprinijeti monitoringu invazivnih stranih vrsta te njihovoj direktnoj kontroli (iskorjenjivanju). Tako se za mungosa izrađuje Plan upravljanja u kojem će biti definirane mjere za smanjivanje njegove brojnosti i sprječavanje daljnjeg širenja, a na radionicama za izradu Plana sudjelovali su i lovci, kao ključni dionici.
Tablica - Lovstvo
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj D1: Do 2033. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a u lovištima
D1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) u lovištima kroz mjere propisane uvjetima zaštite prirode
UZP, ZZOP , UŠ, VS
I
DP
U uvjete zaštite prirode propisane su mjere praćenja stanja postojećih populacija relevantnih životinjskih IAS-a.
250.000
D1-2 Uključiti lovce u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP, HLS
I
DP
Minimalno jedan tematski članak o IAS-ima, web stranici invazivnevrste.hr i mobilnoj aplikaciji Invazivne vrste objavljen u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi svake dvije godine.
30.000
Specifični cilj D2: Do 2033. godine uspostavljeni su kapaciteti za kontrolu široko rasprostranjenih IAS ptica i sisavaca i brzo iskorjenjivanja
D2-1 Definirati prihvatljive mjere, uvjete i sredstva za uklanjanje IAS ptica i sisavaca u suradnji s Upravom šumarstva, lovstva i drvne industrije
UZP, ZZOP, UŠ , VS
II
DP, EU fondovi
Definirani uvjeti, mjere i sredstva za 16 IAS-a s Unijinog popisa.
Definiran zajednički protokol u slučaju potrebe brzog iskorjenjivanja IAS ptica i sisavaca.
250.000
D2-2 Educirati lovce o biljnim vrstama IAS-a (vrste relevantne za ovaj sektor) i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja preko Lovačkog vjesnika ili časopisa Dobra kob
ZZOP, HŠ, HLS, lovoovlaštenici, VS
II
DP, EU fondovi
Izrađeni materijali o biljnim vrstama IAS-a za objavljivanje u Lovačkom vjesniku i časopisu Dobra kob (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za čitatelje).
Jednom godišnje objaviti članak u Lovačkom vjesniku i Dobroj kobi o IAS-ima i o mobilnoj aplikaciji Invazivnevrste.
240.000
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA E: Hortikultura i komunalne djelatnosti
Hortikultura predstavlja jedan od najčešćih puteva unosa invazivnih biljaka, kada govorimo o namjernom unosu. Komunalne djelatnosti su usko povezane s hortikulturom, budući da se dio ovih djelatnosti odnosi na sadnju biljaka koje se nabavljaju iz komercijalnih rasadnika te održavanje nasada i javnih zelenih površina (sukladno čl.22.st.1. Zakona o komunalnom gospodarstvu - NN 68/18, 110/18, 32/20). Komunalnim djelatnicima veliki problem predstavljaju invazivne vrste biljaka, koje se nekontrolirano šire i teško suzbijaju pa povećavaju troškove i napor potreban za održavanje ovih površina. S druge strane, komunalne službe u svojem radu mogu znatno doprinijeti kontroli širenja invazivnih biljaka, budući da redovito provode njihovo uklanjanje s javnih površina.
Tablica - Hortikultura i komunalne djelatnosti
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procije-njeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2033. godine unaprijeđeni su kapaciteti vrtnih centara i komunalnih službi za smanjenje spontanog širenja IAS-a
E1-1 Provesti edukaciju komunalnih službi i subjekata koji obavljaju te poslove te vrtnih centara, uključujući i njihove kooperante, o prepoznavanju IAS-a i mogućim metodama kontrole njihovog spontanog širenja te kodeksima dobre prakse
ZZOP , VS, komunalne službe
I
DP, EU fondovi
Izrađen priručnik o prepoznavanju i kontroli spontanog širenja IAS-a za komunalne službe i subjekte koji obavljaju te poslove te vrtnih centara.
Isporučeno 2000 primjeraka priručnika komunalnim poduzećima i ostalim subjektima (elektronički i/ili tiskano).
Provedeno minimalno deset edukacijskih aktivnosti o primjeni priručnika u praksi svakih šest godina.
Provedena anketa o zadovoljstvu sudionika edukacijskim sadržajem (kriteriji: primjenjivost i interaktivnost izvedbe) i interpretirani rezultati.
370.000
E1-2 Uključiti komunalne službe u sustav praćenja stanja IAS-a slijedom provedene aktivnosti A1-3
ZZOP
I
/
Obavijest o postojanju aplikacije je distribuirana svim komunalnim službama putem e-pošte.
Nije primjenjivo
Komentirate u ime: Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja
TEMA F: Poljoprivreda
Veliki broj korovnih vrsta u poljoprivredi stranog su porijekla, a neke od njih su i invazivne pa postoji zajednički interes u njihovom nadzoru i kontroli. Poljoprivredna proizvodnja organizirana je kroz mrežu od 20 područnih jedinica „poljoprivredno - savjetodavnih službi“ (danas: Uprava za stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivrede). Ove područne jedinice su tijela koja provjeravaju stanje na terenu, ali i sudjeluju u informiranju i savjetovanju poljoprivrednika. Ova mreža savjetodavnih institucija predstavlja potencijal za širenje informacija o novim i postojećim IAS-ima te njihovom brzom uočavanju i kontroli daljnjeg širenja.
U Programu ruralnog razvoja (PRR) Republike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. predviđena je provedba tipa operacije 4.4.1. „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“ koja uključuje sustav potpora za uklanjanje IAS-a s poljoprivrednih površina. U sklopu ovog tipa operacija uklanjaju se sljedeće vrste: amorfa - Amorfa fruticosa L., dvornici - Reynoutria spp. (Reynoutria japonica, R. sachalinesis i Reynoutria x bohemica); pajasen - Ailanthus altissima (Mill.), bagrem - Robinia pseudoacacia L.. Iznos potpore za uklanjanje IAS-a iz ove mjere ovisi o razini zaraslosti površine pa je natječajem propisana obveza utvrđivanja prisutnosti IAS-a i razine zaraslosti. Službenici Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Ministarstva poljoprivredena nakon vizualnog pregleda na terenu utvrđuju: neto zaraslu površinu, način rasta (habitus) – grm ili drvo, vrstu IAS te razinu zaraslosti (niska, srednja, visoka). Navedene podatke bi se moglo uključiti i u informacijski sustav o IAS-u i tako dobiti bolji uvid u način širenja određenih vrsta.
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije ( Ambrosia artemisiifolia L .) (NN 72/2007) donesena je u cilju suzbijanja i sprječavanja daljnjeg širenja ovog korova. Osim ambrozije ( Ambrosia artemisiifolia), jedna od najčešćih vrsta koja zarasta poljoprivredne površine (naročito travnjake ) je velikocvjetna zlatnica ( Solidago gigantea ) . K tome, u posljednjih nekoliko godina izrazito se proširila vrsta divlji sirak ( Sorghum halapense ) . Navedene vrste bi bilo dobro uključiti u sustav mjera za Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša u sljedećem programskom razdoblju Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske . Natječaji koji se organiziraju u okviru ovog financijskog instrumenta omogućuju i javnim ustanovama za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode da ostvare potporu za kontrolu pojedinih IAS-a koji se spontano šire.
Tablica - Poljoprivreda
Aktivnosti
Nadležna institucija / Provoditelji
Prioritet
Izvor financi-ranja
Pokazatelj provedbe (indikator)
Procijenjeni
trošak
(kn)
2024.
2027.
2030.
2033.
Specifični cilj 1: Do 2027. godine uspostavljeno je praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
F1-1 Uspostaviti praćenje stanja postojećih populacija IAS-a na zaraslim poljoprivrednim površinama
MP, ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađene karte zaraštenosti poljoprivrednih površina IAS-om na nacionalnoj razini ( Amorpha fruticosa, Reynoutria sp., Robinia pseudoacacia, Solidago gigantea, Sorghum halepense ) i dostavljene MINGOR-u .
Analizirana mogućnost nadogradnje ARKOD baze podataka klasom „površine pod IAS-om“.
Osigurana je razmjena podataka o stanju postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama između MP i MINGOR-a.
5.000.000
F1-2 Pratiti stanje zaraslih poljoprivrednih površina obraslih IAS-om
MP , ZZOP, VS
I
DP, EU fondovi
Izrađen izvještaj o stanju zaraslih poljoprivrednih površina u periodu 2021. do 2027.
Definirana priroritetna područja sa zaraslim poljoprivrednim površinama za uklanjanje IAS-a.
MINGOR-u se redovno dostavljaju rezultati praćenja stanja postojećih populacija IAS na zaraslim poljoprivrednim površinama.
4.000.000
F1-3 Pratiti učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a te predložiti njihovo unaprjeđenje i uključivanje dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1 u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
ZZOP , MP, VS
I
DP, EU fondovi
Provedene četiri analize učinkovitosti mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a do 2033. godine.
Izrađene preporuke vezano za učinkovitost mjera i metoda za kontrolu širenja IAS-a i potrebu uključivanja dodatnih IAS-a u tip operacije 4.4.1. u okviru mjere M4 i podmjere 4.1. PRR-a
400.000
F1-4 Educirati i uključiti vlasnike/korisnike poljoprivrednih površina u sustav praćenja stanja IAS-a kroz edukacije koje provodi Agencija za plaćanje u poljoprivredi
ZZOP , MP, VS
III
DP
Izrađen program edukacije s materijalima za sudionike (prateći materijal mora biti relevantan i instruktivan za sudionike).
Mi nimalno 30% vlasnika/korisnika zemljišta upisanih u Upisnik poljoprivrednika sudjeluje u dojavi IAS.
100.000
Specifični cilj F2: Do 2033. godine za 30 % smanjene su poljoprivredne površine obrasle IAS-om u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže
F2-1 Poticati uklanjanje široko rasprostranjenih IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površinaa u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže kroz Program ruralnog razvoja RH
MP, UPPRR, UZP , JU, VS
I
DP
Proveden natječaj i osigurane potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina.
Broj JU koje su ostvarile potpore iz PRR-a za uklanjanje IAS-a sa zaraslih poljoprivrednih površina .
250.000
F2-2 U narednom financijskom razdoblju fondova EU-a osigurati sredstva za kontrolu spontanog širenja IAS-a tj. njihovo uklanjanje sa zarslog poljoprivrednog zemljišta (trenutno tip operacije 4.4.1)
MP, UPPRR, UZP, ZZOP
I
DP, EU fondovi
Osigurana sredstva za provođenje podmjere u obimu koji je potreban za sva poljoprivredna zemljišta zarasla IAS-om.
7.000.000