1.

OPĆE INFORMACIJE

1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

1.2.

Broj "Narodnih novina"

Narodne novine, br. 121/19

1.3.

Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:

Da /Ne:

Naziv akta:

Program Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020.

Opis mjere:

7.2. Porezni sustav

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

1. Direktiva Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama

2. Direktiva Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ

2.1.

Provođenje porezne reforme sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. obuhvatilo je sve segmente poreznog sustava, a posebno se usmjerilo na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze te porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Naime, analizom su utvrđeni ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima. 

Analizom poreznog sustava na području PDV-a i naknadnom procjenom učinaka Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (Narodne novine, broj 106/18) utvrđeno je da će se porezna reforma provoditi i u narednom razdoblju kako bi se omogućilo daljnje rasterećenje poduzetnika na području oporezivanja PDV-om te pojednostavila i poboljšala postojeća normativna rješenja.

Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (Narodne novine, broj 121/19) od 1. siječnja 2020. propisano zadržavanje opće stope PDV-a od 25% čime su osigurana financijska sredstva za povećanje plaća i porezno rasterećenje plaća kroz porez na dohodak te osigurana sredstva za kompenzaciju jedinicama lokalne samouprave kako se ne bi ugrozila realizacija već započetih višegodišnjih projekata. Također propisano je sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu, čime je rasterećeno poslovanje te omogućeno poreznim obveznicima da samostalno odluče na koji će način usmjeriti razliku nastalu zbog sniženja stope PDV-a.  

Osim toga u okviru provedenih izmjena brisan je uvjet za primjenu oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa kada iste obavljaju ostale osobe na koje nisu prenijete javne ovlasti čime je izjednačena primjena oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa neovisno o tome tko obavlja takvu isporuku, odnosno neovisno o tome teži li porezni obveznik koji obavlja oslobođenu isporuku ostvarivanju dobiti te raspodjeljuju li ostvarenu dobit ili ne.

Nadalje, prag za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama povećan je s 3.000.000,00 kuna na 7.500.000,00 kuna čime je olakšano poslovanja poreznim obveznicima. Time je ujedno omogućeno da d odatnih 10.002 poreznih obveznika odluči želi li primjenjivati postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, što znači da ukupno 136.704 poreznih obveznika može samostalno odlučiti žele li primjenjivati posebni postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Temeljem podatka kojima raspolaže Porezna uprava od 1. siječnja 2020. godine 4.441 porezni obveznik odlučio se za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama. Prema podacima na dan 27. srpnja 2021. godine u Republici Hrvatskoj je ukupno 154.639 poreznih obveznika upisano u registar obveznika PDV-a, a od njih 60.614, odnosno 39,2% primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama.

Propisivanjem mogućnosti ispravka obveze PDV-a kod promjene porezne osnovice u slučaju kada porezni obveznik kojemu su isporučena dobra ili obavljene usluge nema sjedište, prebivalište ili uobičajeno boravište i nije registriran za potrebe PDV-a u tuzemstvu, omogućeno je da isporučitelj u svim slučajevima može ispraviti poreznu osnovicu, a samim time i poreznu obvezu PDV-a.

Radi usklađenja s Direktivom Vijeća (EU) 2018/1910 od 4. prosinca 2018. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ u pogledu usklađivanja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama s učinkom od 1. siječnja 2020. godine, propisana su pojednostavnjenja u odnosu na ulogu PDV identifikacijskog broja u kontekstu oslobođenja za isporuke unutar Europske unije, aranžmane za premještanja dobara, isporuke u nizu i dokaza o prijevozu za potrebe oslobođenja transakcija unutar Europske unije. Pojednostavnjenje se ogleda u sljedećem:

- kod premještanja dobara na način da prodavatelj prenosi dobra u skladište koje je na raspolaganju stjecatelju u drugoj državi članici i taj stjecatelj postaje vlasnik dobara nakon što ih povuče iz skladišta, ako je riječ o transakciji između dva porezna obveznika, premještanje se smatra jednom isporukom u državi članici otpreme i stjecanjem unutar Europske unije u državi članici u kojoj su dobra smještena, čime se izbjegava potreba za registriranjem isporučitelja u svakoj državi članici u koju je obavio premještanje dobara

- propisivanju jedinstvenih kriterija i odgovarajućih zakonodavnih poboljšanja za veću pravnu sigurnost i usklađenu primjenu pravila o PDV-u pri određivanju obračuna PDV-a za isporuke u nizu, uključujući trostrane poslove.

- propisivanju da je PDV identifikacijski broj materijalni uvjet za primjenu oslobođenja za isporuke dobara unutar Europske unije.

Navedene promjene poboljšale su funkcioniranje i pojednostavile pravila sustava PDV-a za oporezivanje trgovine među državama članicama.

Nadalje provedeno je i usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2019/475 od 18. veljače 2019. o izmjeni direktiva 2006/112/EZ i 2008/118/EZ u pogledu uključivanja talijanske općine Campione dʼItalia i talijanskih voda Luganskog jezera u carinsko područje Unije i teritorijalno područje primjene Direktive 2008/118/EZ.

Donošenjem odredbi Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje su stupile na snagu 1. siječnja 2020. procjenjen je neto učinak na prihode državnog proračuna Republike Hrvatske u iznosu od oko 900 milijuna kuna koji nastaje kao razlika zbog zadržavanja opće stope PDV-a od 25% i sniženja stope PDV-a na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu. Vezano uz povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna procijenjeno je da će samo nastati određeni pomak u trenutku obveze plaćanja PDV-a u odnosu na trenutak prava na odbitak pretporeza, što bi moglo rezultirati određenim odstupanjima koja bi mogla imati trenutni pozitivan ili negativan učinak, u konačnici učinak bi trebao biti neutralan.

U odnosu na procijenjeni učinak na prihode državnog proračuna koji nastaje kao razlika zbog zadržavanja opće stope PDV-a od 25% i sniženja stope PDV-a na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu zbog epidemije koranavirusa COVID -19 koja je počela 2020. godine učinak na državni proračun nije realiziran u skladu s procjenama. Naime, epidemija koranavirusa COVID -19 utjecala je na gospodarsku aktivnost u Republici Hrvatskoj te u pojedinim sektorima nije ostvarena gospodarska aktivnost u punom obujmu. Radi navedenog kao odgovor na epidemiju iz državnog proračuna dani su poticaji za zadržavanje radnih mjesta te rješavanje problema likvidnosti gospodarskih subjekata čija je poslovna aktivnost uslijed epidemije bila onemogućena ili smanjena zbog čega učinak na državni proračun nije realiziran na procijenjenoj razini.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Neminovno je da je primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost dovela do rasterećenja poreznih obveznika u odnosu na pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu . Naime, poreznim obveznicima koji obavljaju pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu porezna obveza s osnove PDV-a je smanjena, čime je došlo do rasterećenja tih poreznih obveznika, a ujedno je došlo i do smanjenja regresivnog utjecaja na građane.

Također, povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama na 7.500.000,00 kuna poreznim obveznicima koji su se odlučili za primjenu tog postupka olakšalo je i pojednostavilo poslovanje jer im za obavljene isporuke obveza PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala socijalnim učincima.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na rad i tržište rada.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.

4.

SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE

5.

PREPORUKA O DALJNJEM POSTUPANJU

6.

PRILOZI

7.

POTPIS ČELNIKA TIJELA

Potpis: dr. sc. Zdravko Marić

Datum: 9. kolovoza 2021.