I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odvjetništvu nalazi se u odredbama članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst  i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) uređuje se ustrojstvo i djelovanje odvjetništva kao neovisne i samostalne službe koja osigurava pružanje pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i pravnih interesa.

Izradi ovoga Zakona pristupilo se radi usklađivanja s pravnom stečevinom Europske unije odnosno Direktivom 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija, Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu, Direktivom 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013, Direktivom (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU, Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ, Direktivom Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske te 77/249/EEZ: Direktivom Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga. Navedeno usklađivanje provodi se sukladno obrazloženom mišljenju Europske komisije upućenom Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od 2. srpnja 2020. (Povreda br. 2017/4067).

Ujedno se ovim Zakonom provode mjere Prvog akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, prihvaćenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 31. listopada 2019. godine te Akcijskog plana za liberalizaciju tržišta usluga, usvojenog zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 29. travnja 2021.

Trenutno važeći Zakon o odvjetništvu potrebno je izmijeniti radi omogućavanja lakšeg obavljanja odvjetništva hrvatskim odvjetnicima u Republici Hrvatskoj i u državama članicama Europske unije te omogućiti odvjetnicima iz država članica Europske unije lakše obavljanje odvjetništva u Republici Hrvatskoj. Izmjenama i dopunama ovoga Zakona olakšat će se učinkovito ostvarivanje slobode pružanja odvjetničkih usluga odvjetnicima iz zemalja država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj, kao i odvjetnicima iz Republike Hrvatske.

Iz navedenih se razloga ovim Zakonom propisuje mogućnost da podružnice odvjetničkih društava iz država članica Europske unije u Republici Hrvatskoj pružaju pravne usluge koje uključuju i usluge savjetovanja o pravu Republike Hrvatske, ukida se ograničenje mogućnosti osnivanja samo jednog ureda i nemogućnost da odvjetničko društvo bude osnivač drugog odvjetničkog društva, uvodi se mogućnost zasnivanja radnog odnosa odvjetnika s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost kao poslodavcem te zajedničkim odvjetničkim uredom, ukidaju se prekomjerni zahtjevi prilikom upisa u Imenik stranih odvjetnika te kod poduzimanja pojedinih radnji (sloboda pružanja usluga) u okviru obavljanja odvjetničke službe, a ukidaju se i osnova prestanka obavljanja odvjetništva za odvjetnike koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavljaju odvjetničku službu te osnova prema kojoj hrvatskim odvjetnicima s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije prestaje pravo na obavljanje odvjetničke službe u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda. Također, Zakonom se uređuje način provjere znanja o hrvatskom pravu za odvjetnike iz država članica Europske unije te im se omogućuje osnivanje odvjetničkih društava i zajedničkih odvjetničkih ureda s odvjetnicima iz Republike Hrvatske.  

Radi usklađenja s važećim kaznenim zakonodavstvom ovim se Zakonom mijenjaju odredbe o zastari disciplinskog progona odvjetnika te odredbe o nagradi za rad odvjetnika na teret proračunskih sredstava i u zastupanju djece žrtava kaznenih djela. Kako bi se osigurala odgovarajuća sudska zaštita prava odvjetnika u disciplinskim postupcima, propisuje se pravo izjavljivanja priziva protiv svih osuđujućih odluka, a odredbe o osnovama mirovanja odvjetničke službe dopunjuju se za slučaj više sile i drugih izvanrednih događaja, koja je potreba utvrđena s obzirom na faktičnu nemogućnost obavljanja odvjetničke službe nakon izvanrednih okolnosti tijekom ožujka 2020. i nastalih oštećenja odvjetničkih ureda. Nadalje, kao osnova prestanka prava na obavljanje odvjetništva dodana je i smrt odvjetnika.

Zakonom se propisuje i uporaba kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi sudjelovanja u elektroničkoj komunikaciji, a sukladno procesnim propisima te se u tekstu cijelog Zakona o odvjetništvu provodi terminološko usklađivanje s izričajem članka 27. Ustava Republike Hrvatske, koji definira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu. Posebno se ističe dužnost odvjetnika na kontinuirano stručno usavršavanje, prema programu i načinu provedbe koje utvrđuje Komora.

Konačno, zbog stupanja na snagu Zakona o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, broj 85/20) bilo je potrebno propisati terminološko usklađenje teksta važećeg Zakona o odvjetništvu u odnosu na nadležno ministarstvo odnosno nadležnog ministra.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Provedba ovoga Zakona neće zahtijevati osiguranje dodatnih sredstava u državnom proračunu Republike Hrvatske.

IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU

U skladu s člankom 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne novine, br. 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 i 53/20) predlaže se donošenje ovoga Zakona po hitnom postupku radi što bržeg usklađivanja Zakona o odvjetništvu s pravnom stečevinom Europske unije, prvenstveno sa zaprimljenim Obrazloženim mišljenjem Europske komisije upućenim Republici Hrvatskoj u skladu s člankom 258. Ugovora o funkcioniranju Europske unije od 2. srpnja 2020. u predmetu povrede br. 2017/4067, a kojim je utvrđeno neispunjenje obveza koje proizlaze iz članaka 10. i 11. Direktive 98/5/EZ, članka 4. stavka 1. Direktive 77/249/EEZ, članaka 5. i 14. Direktive 2005/36/EZ kako je izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ, članka 5. stavka 3., članka 14. stavaka 2. i 3., članka 15. stavaka 2. točaka (b), (e) i (g), članka 16. te članka 24. stavka 1. Direktive 2006/123/EZ o uslugama te članaka 49. i 56. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, sukladno kojem je Republika Hrvatska pozvana žurno poduzeti potrebne mjere za usklađenje.

KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODVJETNIŠTVU

Članak 1.

U Zakonu o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) iza članka 1. dodaje se članak 1.a koji glasi:

„Članak 1.a

Ovim Zakonom se za ustrojstvo i djelovanje odvjetništva osigurava provedba sljedećih propisa Europske unije:

- Direktiva 98/5/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 1998. o olakšavanju stalnog obavljanja odvjetničke djelatnosti u državi članici različitoj od one u kojoj je stečena kvalifikacija (SL L 77, 14.3.1998.)

- Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27.12.2006.)

- Direktiva 2005/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o priznavanju stručnih kvalifikacija izmijenjena Direktivom 2013/55/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 20. studenoga 2013. (SL L 255,30.9.2005.)

- Direktiva (EU) 2018/843 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2018. o izmjeni Direktive (EU) 2015/849 o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma i o izmjeni direktiva 2009/138/EZ i 2013/36/EU (SL L 156,19.6.2018.)

- Direktiva (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2015. o sprečavanju korištenja financijskog sustava u svrhu pranja novca ili financiranja terorizma, o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Direktive 2005/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća i Direktive Komisije 2006/70/EZ (SL L 141, 5.6.2015.)

- Direktiva Vijeća 2013/25/EU od 13. svibnja 2013. o prilagođavanju određenih direktiva u području prava poslovnog nastana i slobode pružanja usluga zbog pristupanja Republike Hrvatske (SL L 158,10.6.2013.)

- 77/249/EEZ: Direktiva Vijeća od 22. ožujka 1977. o olakšavanju učinkovitog ostvarivanja slobode pružanja odvjetničkih usluga (SL L 78, 26.3.1977.).“.

Članak 2.

Članak 4. mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnik odvjetničku službu može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik može istodobno obavljati odvjetničku službu samo u jednom od organizacijskih oblika obavljanja odvjetništva iz stavka 1. ovoga članka.

(3) Odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu.

(4) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.“.

Članak 3.

Članak 12. mijenja se i glasi:

”(1) Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda odnosno potpisati ih kvalificiranim elektroničkim potpisom.

(2) Odvjetnik koji odvjetničku službu obavlja u odvjetničkom društvu, zajedničkom odvjetničkom uredu ili koji ima zasnovan radni odnos s odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku službu , uz pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos, mora staviti i svoj pečat, osim ako pečat odvjetničkog društva, zajedničkog odvjetničkog ureda ili odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu i s kojim ima zasnovan radni odnos sadrži i njegovo ime.”.

Članak 4.

Iza članka 15. dodaju se naslov iznad članka i članak 15.a koji glase:

„Obveza stalnog stručnog usavršavanja

Članak 15.a

(1) Odvjetnici su se dužni stalno stručno usavršavati.

(2) Program i način provedbe stručnog usavršavanja odvjetnika pravilima propisuje Komora.“.

Članak 5.

U članku 18. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Visinu nagrade za rad odvjetnika kod obrana po službenoj dužnosti te obrana na teret proračunskih sredstava i odvjetnika kao opunomoćenika djeteta žrtve kaznenog djela pravilnikom utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 6.

Članak 22. mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnici, zajednički uredi i odvjetnička društva imaju urede, a mogu imati i pisarnice.

(2) Sjedište odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio u izjavi kao sjedište ureda prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika.

(3) Sjedište pisarnice odvjetničkog ureda je mjesto koje je odvjetnik naznačio prilikom podnošenja prijave Komori za upis u Imenik odvjetnika odnosno namjere osnivanja pisarnice.“.  

Članak 7.

U članku 23. stavku 1. iza riječi: „ureda“ dodaju se riječi: „odnosno pisarnice“.

U stavku 2. riječ: „i“ zamjenjuje se riječju: „odnosno“.

Članak 8.

Naslov iznad članka 24. i članak 24. mijenjaju se i glase:

„Nesamostalan rad odvjetnika

Članak 24.

Na radni odnos odvjetnika kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu primjenjuju se opći propisi o radu te odredbe ovoga Zakona i drugih općih akata Komore.“.

Članak 9.

U članku 27. stavak 4. briše se.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 10.

Članak 27.a mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnička društva iz države članice Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, zakonu kojim se uređuju  rgovačka društva i ovom Zakonu.

(2) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske.

(3) Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.“.

Članak 11.

Članak 31. stavak 1. mijenja se i glasi:

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva i upis promjene u registru trgovačkih društava, osnivači  su dužni pribaviti potvrdu Komore da su upisani u odgovarajući imenik te da su osnivački akt odnosno promjene sukladni ovom Zakonu te Statutu, Kodeksu odvjetničke etike i drugim općim aktima Komore, bez koje se potvrde Komore društvo odnosno promjene ne mogu upisati u registar trgovačkih društava.“.

Članak 12.

Članak 36.a mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom „odvjetnik“, sa svim pravima i dužnostima u obavljanju odvjetničke službe, ako ispunjava uvjete iz članka 48. stavka 1. točki 2., 3., 8., 10., 11., 12. i 13. ovoga Zakona i ako položi ispit iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

(2) Program, postupak i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje Komora, uzimajući u obzir sve vještine i kompetencije koje je odvjetnik iz druge države članice Europske unije stekao u toj ili drugoj državi članici Europske unije ili trećoj državi.

(3) Odvjetnik iz države članice Europske unije oslobođen je obveze polaganja ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrdi da ne postoji znatna razlika između stečenih vještina i kompetencija te vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika.

(4) Ako se u postupku iz stavka 2. ovoga članka utvrde znatne razlike između stečenih vještina i kompetencija te vještina i kompetencija potrebnih za upis u Imenik odvjetnika, odvjetnik iz države članice Europske unije polaže ispit samo iz područja za koje su takve razlike utvrđene.

(5) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetnik prilaže, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o pravu na obavljanje odvjetničke službe u svojoj matičnoj državi kao i druge dokaze o ispunjavanju uvjeta iz stavka 1. ovoga članka.

(6) Uvjet iz članka 48. stavka 1. točke 10. ovoga Zakona dokazuje se potvrdom izdanom sukladno propisima matične države odvjetnika.

(7) Odvjetnici iz ovoga članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.

(8) Pravila o utvrđivanju programa, postupka i načina provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske donosi Komora.“.

Članak 13.

Članak 36.b mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije upisuje se u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države ako priloži dokaz o upisu u odvjetničke udruge u matičnoj ili nekoj drugoj državi odnosno pri nadležnom tijelu matične države.

(2) Zahtjevu za upis u Imenik iz stavka 1. ovoga članka prilaže se, u prijevodu na hrvatski jezik, dokaz o državljanstvu, dokaz o osiguranju od profesionalne odgovornosti te dokaz o članstvu u odvjetničkim udrugama u matičnoj ili nekoj drugoj državi.

(3) Odvjetnik koji je upisan u Imenik stranih odvjetnika iz stavka 1. ovoga članka oslobađa se u cijelosti ili djelomice osiguranja iz članka 44. ovoga Zakona ako je u matičnoj državi u cijelosti ili djelomično istovrijedno osiguran glede uvjeta i opsega pokrića osiguranja.

(4) O upisu u Imenik iz stavka 1. ovoga članka Komora će izvijestiti nadležno tijelo matične države odvjetnika.

(5) Odvjetnik koji je upisan u Imenik iz stavka 1. ovoga članka odvjetničku službu obavlja koristeći pri tome naziv iz svoje matične države izražen na službenom jeziku ili na jednom od službenih jezika svoje matične države, uz naznaku tijela pri kojem je upisan u svojoj matičnoj državi.

(6) Odvjetnik iz stavka 1. ovoga članka koji odvjetničku službu obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a koji najmanje tri godine redovito i uspješno obavlja odvjetničku službu u Republici Hrvatskoj može se upisati u Imenik odvjetnika Komore i obavljati odvjetničku službu pod nazivom „odvjetnik“.

(7) Odvjetnik iz države članice Europske unije može odvjetničku službu obavljati kao odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, a može koristiti naziv odvjetničkog društva ili zajedničkog odvjetničkog ureda kojega je član. Odvjetnik koji želi obavljati službu pod nazivom korištenim u matičnoj državi obavijestit će Komoru o činjenici da je član odvjetničkog društva ili zajedničkoga odvjetničkog ureda u matičnoj državi i o tome dostaviti sve potrebne podatke.

(8) Odvjetnik iz države članice Europske unije koji svoju djelatnost obavlja pod nazivom zanimanja iz svoje matične države može osnovati odvjetničko društvo ili zajednički odvjetnički ured te zajedno s odvjetnicima iz Republike Hrvatske zajednički obavljati odvjetničku djelatnost sukladno odredbama ovoga Zakona i drugim propisima.

(9) Odvjetnici iz ovoga članka mogu zastupati stranke pred sudovima i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj uz uvjete utvrđene ovim Zakonom.“.

Članak 14.

Članak 36.e mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetnik iz države članice Europske unije koji nije upisan u Imenik stranih odvjetnika na temelju članka 36.a, 36.b ili 36.d ovoga Zakona smije obavljati pojedine radnje (sloboda pružanja usluga) u okviru obavljanja odvjetničke službe u skladu s odredbama članka 36.c stavka 1. i 2. ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik koji namjerava obavljati radnje zastupanja pred sudovima u Republici Hrvatskoj dužan je o tome pisanim putem obavijestiti Komoru te priložiti dokaze o osposobljenosti za obavljanje odvjetničke službe i dokaze o osiguranju od profesionalne odgovornosti u matičnoj državi. Odvjetnik koji zastupa stranke pred sudovima u Republici Hrvatskoj može od Komore zahtijevati izdavanje odgovarajuće potvrde radi lakšeg predstavljanja sudu, u kojem mu je slučaju Komora dužna izdati takvu potvrdu.

(3) Odvjetnik iz stavka 2. ovoga članka koji zastupa stranke pred sudovima u Republici Hrvatskoj djeluje zajedno s odvjetnikom koji u Republici Hrvatskoj ima pravo obavljati odvjetničku službu pod nazivom „odvjetnik“.

(4) Odvjetnik iz države članice Europske unije kojem je ranije u Republici Hrvatskoj odbijen upis u odgovarajući imenik odvjetnika radi neispunjavanja uvjeta iz članka 48. točke 10. ovoga Zakona, ne može u Republici Hrvatskoj obavljati radnje sukladno stavku 1. ovoga članka.“.

Članak 15.

U članku 48. stavku 1. točka 5. mijenja se i glasi:

„5. da je završila sveučilišni studij prava na pravnom fakultetu u Republici Hrvatskoj ili kojoj je aktom Komore priznata inozemna stručna kvalifikacija,“.

Članak 16.

U članku 54. iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Obavljanje odvjetničke službe može mirovati i u drugim slučajevima, u kojima odvjetnik zbog više sile, izvanrednih događaja ili drugih opravdanih razloga dulje vrijeme ne može obavljati odvjetničku službu.“.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 4. mijenja se i glasi:

„U slučajevima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka tijelo Komore određeno Statutom rješenjem o mirovanju obavljanja odvjetničke službe odvjetniku postavlja privremenog zastupnika ili rješenjem o mirovanju obavljanja odvjetničke službe utvrđuje da je odvjetnik dogovorio zamjenu s drugim odvjetnikom i o tome obavijestio Komoru.“.

Članak 17.

Članak 56. mijenja se i glasi:

„(1) Odvjetniku prestaje pravo na obavljanje odvjetništva:

1. smrću

2. ako izgubi hrvatsko državljanstvo

3. ako izgubi poslovnu sposobnost

4. ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje odvjetništva

5. ako mu je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja odvjetništva

6. ako je disciplinskom kaznom izrečena trajna zabrana obavljanja odvjetništva

7. ako se sam odrekne obavljanja odvjetništva

8. ako stupi u radni odnos, osim u odvjetničkom uredu

9. ako je osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci.

(2) Iznimno od stavka 1. točke 8. ovoga članka odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima te države članice Europske unije dozvoljeno.“.

Članak 18.

U članku 58. stavku 1. točki 3. riječi: „odnosno ako nije obavljao odvjetništvo bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci,“ brišu se.

Članak 19.

Članak 63. mijenja se i glasi:

„(1) Komora, odvjetnici i odvjetnička društva u čijim uredima vježbenici rade dužni su brinuti se za stručnu i praktičnu poduku vježbenika kao i za usvajanje pravila Kodeksa odvjetničke etike.

(2) Odvjetnički vježbenici nakon 18 mjeseci vježbeničke prakse u odvjetničkom uredu imaju pravo pristupiti polaganju pravosudnog ispita, sukladno zakonu koji je propisano polaganje pravosudnog ispita.“.

Članak 20.

U članku 78. stavak 1. mijenja se i glasi:

”(1) Protiv drugostupanjske osuđujuće odluke disciplinskih tijela Komore dopušten je priziv Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana dostave drugostupanjske odluke.”.

Članak 21.

Članak 79. mijenja se i glasi:

”(1) Disciplinski progon zastarijeva nakon osam godina za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva odnosno nakon četiri godine za lakše povrede dužnosti i ugleda odvjetništva.

(2) Zastara disciplinskog progona počinje teći danom kad je teža odnosno lakša povreda dužnosti i ugleda odvjetništva počinjena. Ako posljedica koja je obilježje teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva nastupi kasnije, zastara počinje teći od tog trenutka.

(3) Ako teža povreda dužnosti i ugleda odvjetništva proizlazi iz pravomoćne presude kojom je odvjetnik osuđen za kazneno djelo koje dovodi u pitanje njegovu dostojnost za daljnje obavljanje odvjetništva, zastara počinje teći od dana pravomoćnosti osuđujuće presude donesene u kaznenom postupku.

(4) Zastara disciplinskog progona ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu disciplinski progon ne može poduzeti ili se ne može nastaviti.

(5) Ako je prije proteka roka iz stavka 1. ovoga članka donesena prvostupanjska presuda, zastara vođenja disciplinskog postupka produljuje se za dvije godine kod postupka za teže povrede dužnosti i ugleda odvjetništva odnosno za jednu godinu kod postupka za lakšu povredu dužnosti i ugleda odvjetništva.

(6) Zastara izvršenja disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka nastupa u roku od deset godina od dana pravomoćnosti presude odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.

(7) Zastara izvršenja disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka ne teče za vrijeme za koje se prema zakonu izvršenje disciplinske mjere ne može započeti ili nastaviti.

(8) Ako se prije nastupa zastare disciplinskog progona ili zastare izvršenja presude disciplinske mjere i troškova disciplinskog postupka promijeni rok zastare, primijenit će se zastarni rokovi novog zakona.”.

Članak 22.

(1) Pravilnik iz članka 5. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravila iz članka 4. stavka 2. i članka 11. stavka 8. ovoga Zakona Komora će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 23.

(1) U cijelom tekstu Zakona o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) riječi: „odvjetnički posao“, „odvjetnička djelatnost“, „odvjetnički poziv“, „odvjetničko zanimanje“, „odvjetničko zvanje“ i „odvjetnička dužnost“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: „odvjetnička služba“ u odgovarajućem broju i padežu.

(2) U cijelom tekstu Zakona o odvjetništvu (Narodne novine, br. 9/94, 117/08, 50/09, 75/09 i 18/11) riječi: „ministar pravosuđa“ i riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove pravosuđa“ i riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.

Članak 24.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

OBRAZLOŽENJE

Uz članak 1.  

Ovim člankom dodaje se novi članak 1.a u kojem se navode nazivi propisa Europske unije čija se provedba osigurava Zakonom o odvjetništvu za ustroj i djelovanje odvjetništva.

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 4. Zakona o odvjetništvu o načinima obavljanja odvjetničke službe, na način da se izričito navodi da se služba može istodobno obavljati samo u jednom od propisanih organizacijskih oblika te propisivanjem mogućnosti da odvjetnik može zasnovati radni odnos kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu, u odvjetničkom društvu i kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu.

Uz članak 3.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 12. Zakona o odvjetništvu i propisuje mogućnost uporabe kvalificiranog elektroničkog potpisa u poslovanju odvjetnika radi usklađivanja s postupovnim propisima, a ujedno se precizira način potpisivanja podnesaka od strane odvjetnika koji rade u zajedničkom odvjetničkom uredu odnosno odvjetnika koji imaju zasnovan radni odnos s drugim odvjetnikom koji samostalno obavlja odvjetničku djelatnost.

Uz članak 4.

Ovim člankom se u Zakonu o odvjetništvu posebno propisuje obveza odvjetnika na stalno stručno usavršavanje, prema pravilima i programu koje utvrđuje Komora.

Uz članak 5.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 18. Zakona o odvjetništvu i ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje ovlast pravilnikom propisati visinu nagrada za rad odvjetnika za obrane po službenoj dužnosti, obrane na teret proračunskih sredstava i obrane djeteta žrtve kaznenog djela.

Uz članak 6.

Ovim člankom dopunjuje se članak 22. Zakona o odvjetništvu, kojim se propisuje da odvjetnici, zajednički ured i odvjetnička društva odvjetničku službu obavljaju u uredima, a mogu osnovati i pisarnice. Također se definira sjedište odvjetničkog ureda odnosno sjedište pisarnice.

Uz članak 7.

Ovim člankom nomotehnički se dorađuje izričaj članka 23. Zakona o odvjetništvu.

Uz članak 8.

Ovim člankom mijenja se članak 24. Zakona o odvjetništvu te se propisuje da se na radni odnos odvjetnika kod odvjetnika koji samostalno obavlja odvjetničku službu , u odvjetničkom društvu ili kod odvjetnika koji odvjetničku službu obavlja u zajedničkom odvjetničkom uredu primjenjuju opći propisi o radu, ovaj Zakon i drugi opći akti Komore.

Uz članak 9.

Ovim člankom se iz članka 27. Zakona o odvjetništvu izostavlja ograničenje prema kojem odvjetničko društvo ne može biti osnivač drugog odvjetničkog društva.

Uz članak 10.

Ovim člankom mijenja se članak 27.a Zakona o odvjetništvu, na način da se izričito propisuje da podružnice iz odvjetničkih društava iz države članice Europske unije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije, međunarodnom pravu i pravu Republike Hrvatske. Podružnice odvjetničkih društava iz države članice Svjetske trgovinske organizacije mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

Uz članak 11.

Ovim člankom mijenja se članak 31. stavak 1. Zakona o odvjetništvu na način da se propisuje da je i prilikom upisa promjene u registru trgovačkih društava potrebno ishoditi potvrdu Komore o sukladnosti promjena sa Zakonom o odvjetništvu, Statutom, Kodeksom odvjetničke etike i drugim općim aktima Komore.

Uz članak 12.

Ovim člankom mijenja se članak 36.a Zakona o odvjetništvu kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom „odvjetnik“. Propisuje se da postupak, program i način provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske utvrđuje Komora za svakog podnositelja zahtjeva za upis u Imenik stranih odvjetnika, uzimajući u obzir razlike u osposobljavanju odvjetnika iz država članica Europske unije u odnosu na odvjetnike iz Republike Hrvatske te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis. Komora se ovlašćuje donijeti pravila o utvrđivanju programa, postupka i načina provedbe ispita iz poznavanja pravnog poretka Republike Hrvatske.

Uz članak 13.

Ovim člankom mijenja se članak 36.b Zakona o odvjetništvu kojim se propisuju upis i dokazi potrebni za upis odvjetnika iz države članice Europske unije u Imenik stranih odvjetnika koji u Republici Hrvatskoj mogu obavljati odvjetničku službu pod nazivom zanimanja iz svoje matične države, način obavljanja njihove odvjetničke službe u Republici Hrvatskoj te se smanjuju prekomjerni zahtjevi za upis.

Uz članak 14.

Ovim člankom mijenja se članak 36.e Zakona o odvjetništvu kojim se propisuje način obavljanja odvjetničke službe za odvjetnike iz država članica Europske unije koji nisu upisani u Imenik stranih odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore, i to na način da se ukidaju prekomjerni zahtjevi i omogućava slobodno pružanje usluga bez prethodnog odobrenja Hrvatske odvjetničke komore.

Uz članak 15.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 48. stavka 1. točke 5. Zakona o odvjetništvu radi usklađenja ovoga Zakona s propisima koji reguliraju priznanje stručnih kvalifikacija stečenih izvan Republike Hrvatske.

Uz članak 16.

Ovim člankom dopunjuje se članak 54. Zakona o odvjetništvu, na način da se propisuje nova osnova mirovanja obavljanja odvjetničke službe uslijed više sile i izvanrednih događaja.

Uz članak 17.

Ovim člankom mijenja se članak 56. kojim se propisuju razlozi prestanka prava na obavljanje odvjetništva. Ukida se ograničenje prestanka prava na obavljanje odvjetništva odvjetniku koji više od šest mjeseci bez opravdanog razloga ne obavlja odvjetničku djelatnost, a dodaje  prestanak prava na obavljanje odvjetništva uslijed smrti. Propisuje se i da odvjetniku iz Republike Hrvatske s poslovnim nastanom u drugoj državi članici Europske unije ne prestaje pravo na obavljanje odvjetništva u slučaju stupanja u radni odnos izvan odvjetničkog ureda ako je to prema propisima te države članice dozvoljeno.

Uz članak 18.

Ovim člankom mijenja se članak 58. stavak 1. točka 3. u dijelu u kojem se odnosi na neobavljanje odvjetništva bez opravdanog razloga dulje od šest mjeseci, a koji je tekst potrebno brisati sukladno izvršenim izmjenama članka 56. Zakona o odvjetništvu.

Uz članak 19.

Ovim člankom se mijenja članak 63. Zakona o odvjetništvu radi usklađenja sa Zakonom o vježbenicima u pravosudnim tijelima i pravosudnom ispitu (Narodne novine, broj 14/19).

Uz članak 20.

Ovim člankom se mijenja članak 78. Zakona o odvjetništvu na način da se propisuje pravo odvjetnika na izjavljivanje priziva Vrhovnom sudu Republike Hrvatske protiv svih drugostupanjskih osuđujućih odluka disciplinskih tijela Hrvatske odvjetničke komore, a kako bi se osigurala puna sudska zaštita odvjetnika.

Uz članak 21.

Ovim člankom se članak 79. Zakona o odvjetništvu po pitanju zastare disciplinskog progona i izvršenja disciplinskih mjera usklađuje s mjerodavnim kaznenim zakonodavstvom, a s obzirom na odgovarajuću primjenu kaznenog materijalnog i postupovnog zakonodavstva u disciplinskim postupcima protiv odvjetnika, sukladno članku 76. Zakona o odvjetništvu.

Uz članak 22.

Ovim člankom propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 4. te pravila iz članka 4. stavka 2. i 11. stavka 8. ovoga Zakona.

Uz članak 23.

Ovim člankom propisuje se terminološko usklađenje teksta Zakona o odvjetništvu s člankom 27. Ustava Republike Hrvatske koji definira odvjetništvo kao samostalnu i neovisnu službu te se vrši terminološko usklađivanje Zakona o odvjetništvu sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, broj 85/20).

Uz članak 24.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU ODNOSNO DOPUNJUJU

Obavljanje odvjetništva

Članak 4.

(1) Odvjetnik odvjetničku djelatnost može obavljati samostalno, u zajedničkom uredu ili u odvjetničkom društvu u skladu s odredbama ovoga Zakona.

(2) Odvjetnik ne smije obavljati djelatnosti koje su nespojive s ugledom i neovisnošću odvjetnika.

Obilježavanje podnesaka i isprava

Članak 12.

Svaki podnesak i ispravu koje sastavi odvjetnik mora potpisati i na njih staviti pečat svog odvjetničkog ureda, a ako odvjetništvo obavlja u odvjetničkom društvu, uz pečat odvjetničkog društva mora staviti i svoj pečat.

Odvjetnička tarifa

Članak 18.

(1) Odvjetnici imaju pravo na nagradu za svoj rad te na naknadu troškova u svezi s obavljenim radom sukladno tarifi koju utvrđuje i donosi Komora uz suglasnost ministra pravosuđa. Ministar pravosuđa kod davanja suglasnosti vodit će računa o zaštiti socijalnih i gospodarskih interesa te jednakosti u položaju primatelja i davatelja usluga s obzirom na njihovu nejednakost u stručnom znanju kojim raspolažu.

(2) Za obrane po službenoj dužnosti, visinu nagrade za rad odvjetnika utvrđuje Ministarstvo pravosuđa.

(3) Tarifa se objavljuje u "Narodnim novinama".

(4) Odvjetnik je dužan stranci izdati račun nakon izvršene usluge. U slučaju otkaza ili opoziva punomoći odvjetnik je dužan izdati račun u roku od 30 dana od dana otkaza ili opoziva punomoći.

Uredi i pisarnice

Članak 22.

(1) Odvjetnik može imati samo jedan ured.

(2) Zajednički uredi i odvjetnička društva mogu imati više pisarnica, uz uvjet da u svakoj pisarnici stalno radi barem jedan odvjetnik.

(3) Sjedište odvjetničkog ureda je u mjestu na području kojega se nalazi pisarnica koja je u prijavi Komori označena kao sjedište ureda.

Promjena sjedišta ureda i pisarnice

Članak 23.

(1) Odvjetnik slobodno bira i mijenja sjedište svoga ureda na teritoriju Republike Hrvatske.

(2) Svaka namjeravana promjena sjedišta ureda i pisarnice mora se prijaviti Komori.

(3) Do promjene sjedišta ureda, odnosno pisarnice dolazi upisom promjene u odgovarajući upisnik Komore.

(4) Upis iz stavka 3. ovoga članka Komora je dužna obaviti u roku od 15 dana od dana namjeravane promjene.

Dostava pismena

Članak 24.

Dostava pismena odvjetniku u sudbenim, upravnim i drugim postupcima obavlja se preko pisarnice u kojoj radi opunomoćeni odvjetnik, na način određen postupovnim zakonima.

Odvjetnička društva

Članak 27.

(1) Dva ili više odvjetnika upisanih u imenik odvjetnika Komore mogu osnovati odvjetnički ured sa svojstvom pravne osobe (odvjetničko društvo).

(2) Odvjetničko društvo osniva se kao javno trgovačko društvo ili kao društvo s ograničenom odgovornošću.

(3) Na odvjetničko društvo se na odgovarajući način primjenjuje Zakon o trgovačkim društvima, osim ako ovim Zakonom nije što drugačije uređeno.

(4) Odvjetničko društvo ne može osnovati drugo odvjetničko društvo.

(5) Odvjetničko društvo s ograničenom odgovornošću mogu osnovati dva ili više odvjetnika, a najniži iznos temeljnog kapitala iznosi 350.000,00 kuna.

Članak 27.a

(1) Odvjetnička društva iz države koja je članica Europske unije i iz države članice Svjetske trgovinske organizacije, u Republici Hrvatskoj mogu osnivati svoje podružnice, sukladno obvezama Republike Hrvatske prema međunarodnim ugovorima, Zakonu o trgovačkim društvima i ovom Zakonu.

(2) Podružnice iz stavka 1. ovoga članka mogu u Republici Hrvatskoj pružati pravne usluge koje uključuju usluge savjetovanja o pravu svoje matične države, o pravu Europske unije i međunarodnom pravu.

Članak 31.

(1) Za osnivanje odvjetničkog društva, odvjetnici-osnivači dužni su pribaviti potvrdu Komore da su upisani u Imenik odvjetnika i da je ugovor o osnivanju sukladan ovom Zakonu, Statutu i drugim općim aktima Komore i Kodeksu odvjetničke etike. Bez te potvrde Komore, društvo se ne može upisati u registar trgovačkih društava.

(2) Odvjetničko društvo je dužno obavijestiti Komoru o izvršenom upisu u registar trgovačkih društava, najkasnije u roku od 3 dana od primitka rješenja nadležnog suda.

(3) Komora je dužna novoosnovano odvjetničko društvo upisati u upisnik odvjetničkih društava najkasnije u roku od 3 dana od dana primitka obavijesti o upisu u registar trgovačkih društava.

(4) Odvjetničko društvo niti njegovi pojedini članovi odvjetnici ne mogu pružati pravnu pomoć prije nego što bude izvršen upis u upisnik odvjetničkih društava.

III.A OBAVLJANJE ODVJETNIČKOG ZANIMANJA STRANIH ODVJETNIKA U REPUBLICI HRVATSKOJ