Javno savjetovanje predviđeno je u skraćenom trajanju od 15 dana, radi pravodobnog stupanja na snagu zakonskog akta te izbjegavanja potencijalnog postupka povrede prava Europske unije, obzirom da države članice najkasnije do 10. listopada 2021. moraju izvijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala o imenovanju nadležnih tijela u skladu sa odredbom Direktive (EU) 2021/557.
MINISTARSTVO FINANCIJA
REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, kolovoz 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna ocjena za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi s člankom 49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju („Narodne novine“, broj 63/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) sadrži odredbe kojima se:
- utvrđuju tijela nadležna za provođenje nadzora sukladno odredbama Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 ( SL L 347, 28.12.2017. ) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402), njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti te suradnja između nadležnih tijela
- određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi (EU) 2017/2402 i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba (EU) 2017/2402 primjenjuje te odredbe vezane za transparentnost kod privatnih sekuritizacija.
Uredba (EU) 2017/2402 objavljena je u Službenom listu Europske unije 28. srpnja 2017. godine, a stupila je na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te se primjenjuje se od 1. siječnja 2019. godine. Uredba (EU) 2017/2402 donesena je između ostaloga kako bi se pokrenulo održivo tržište sekuritizacije za poboljšanje financiranja gospodarstva Europske unije, a istodobno osigurala financijska stabilnost i zaštita ulagača. Nakon financijske krize, Europska unija težila je ojačati zakonodavni okvir u cilju rješavanja rizika svojstvenih iznimno složenim, netransparentnim i rizičnim sekuritizacijama. Stoga je bilo nužno osigurati donošenje pravila kojima će se jednostavni, transparentni i standardizirani proizvodi bolje diferencirati od složenih, netransparentnih i rizičnih instrumenata te primijeniti bonitetni okvir osjetljiviji na rizik.
Uredbom (EU) 2017/2402 utvrđen je opći okvir za sekuritizaciju, definirana je sekuritizacija te su utvrđeni zahtjevi za dubinsku analizu, zadržavanje rizika i transparentnost za stranke uključene u sekuritizacije, kriteriji za odobravanje kredita, zahtjevi za prodaju sekuritizacija malim ulagateljima, zabrana resekuritizacije, zahtjev za sekuritizacijski subjekt posebne namjene („SSPN“) kao i uvjeti i postupci za sekuritizacijske repozitorije. Utvrđen je i okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu („STS”) sekuritizaciju. Uredbom (EU) 2017/2402 uvedena je i zabrana resekuritizacije kojom bi se mogla omesti razina transparentnosti koja se pokušava uspostaviti tom Uredbom. Stoga bi resekuritizacija trebala biti dopuštena samo u posebnim slučajevima. Također, Uredbom (EU) 2017/2402 se propisuje obveza primjerene dubinske analize koju provode ulagatelji u pogledu STS sekuritizacija. Ulagatelji mogu prikupiti informacije koje objavljuju stranke sekuritizacije, osobito STS obavijest i povezane informacije objavljene u tom kontekstu. Na taj način dobivaju relevantne informacije o načinu ispunjavanja STS kriterija. Prema odredbama Uredbe (EU) 2017/2402, sposobnost ulagatelja i potencijalnih ulagatelja u svezi provođenja dubinske analize i temeljem nje donošenja utemeljene procjene kreditne sposobnosti određenog sekuritizacijskog instrumenta ovisi o njihovu pristupu informacijama o tim instrumentima. Time se uspostavlja sveobuhvatan sustav u okviru kojega će ulagatelji i potencijalni ulagatelji imati pristup svim relevantnim informacijama tijekom cijelog razdoblja trajanja transakcija, kako bi se smanjile obveze izvješćivanja inicijatora, sponzora i SSPN-a te omogućio trajan, jednostavan i slobodan pristup ulagatelja pouzdanim informacijama o sekuritizacijama. U svrhu postizanja bolje tržišne transparentnosti odredbama Uredbe (EU) 2017/2402 uspostavlja se okvir za repozitorij podataka o sekuritizaciji kako bi se prikupljala odgovarajuća izvješća prije svega o odnosnim izloženostima u sekuritizacijama. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (u daljnjem tekstu: ESMA), osnovano Uredbom (EU) 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, odobrava i nadzire takve registre podataka o sekuritizaciji.
Nadalje, kriza koja je uzrokovana pandemijom COVID-19 ima velike posljedice na ljude, poduzeća i gospodarstva država članica u cjelini, stoga je Europska komisija još u svojoj komunikaciji od 27. svibnja 2020. „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju“ naglasila da će pristup financiranju i likvidnost i dalje biti izazov u narednom periodu te je od iznimnog značaja poduprijeti oporavak od ozbiljnog gospodarskog šoka. Na razini Europske unije poduzete su brojne mjere potpore kućanstvima i poduzećima kako bi se što prije prebrodilo usporavanje gospodarske aktivnosti te posljedično i manjak likvidnosti. Osim postojećih regulatornih pravila Europske unije, izmjenama Uredbe (EU) 2017/2402 osigurava se da se dopunom europskog okvira za sekuritizaciju pruži dodatni alat gospodarskog oporavka nakon krize uzrokovanje bolešću COVID-19.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 mogla bi izazvati povećanje broja neprihodujućih izloženosti kao i intenzivirati aktivnosti institucija da upravljaju svojim neprihodujućim izloženostima. Jedan od načina jest putem trgovanja neprihodujućim izloženostima na tržištu poput sekuritizacije. Tu je ključno da se rizici uklone iz sistemski važnih dijelova financijskog sustava i da se ojačaju kapitalne pozicije zajmodavcima. Jedan od načina kako bi se to moglo postići jest sintetska sekuritizacija kao i prikupljanje novih vlastitih sredstava.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) istaknulo je u svojem mišljenju o regulatornom tretmanu sekuritizacije neprihodujućih izloženosti da su rizici povezani s imovinom kojom se osiguravaju sekuritizacije neprihodujuće izloženosti ekonomski različiti od rizika sekuritizacija prihodujuće imovine.
Prije financijske krize 2008. neke sekuritizacijske aktivnosti slijedile su model „iniciraj i distribuiraj“ gdje je imovina lošije kvalitete odabrana za sekuritizaciju na štetu ulagatelja koji su na kraju preuzeli više rizika nego su to namjeravali. Kako bi se spriječile takve prakse u budućnosti uvedeni su zahtjevi za provjeru standarda za odobravanje kredita koji se primjenjuje pri stvaranju sekuritizirane imovine. Međutim u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, standardi koji se primjenjuju pri iniciranju sekuritizirane imovine od manje su važnosti zbog posebnih okolnosti koje uključuju kupnju te neprihodujuće imovine i vrstu sekuritizacije. Stoga je ovdje važniji čimbenik primjene pouzdanih standarda u odabiru i određivanju cijena izloženosti. U tom je slučaju bitno da za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti nadležna tijela preispitaju primjenu standarda za odabir i određivanje cijene.
Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o provedbi uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) osiguravaju se pretpostavke za provedbu izmjena i dopuna Uredbe (EU) 2017/2402, koje su stupile na snagu početkom travnja 2021.
Naime, Uredba (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116 6.4.2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/557) ima za cilj proširenje okvira STS sekuritizacije na sintetske sekuritizacije i uklanjanje regulatornih prepreka sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti radi dodatnog povećanja kapaciteta za kreditiranje bez snižavanja bonitetnih standarda za bankovno kreditiranje te razvoj održivog sekuritizacijskog okvira.
Sintetska sekuritizacija uključuje prijenos kreditnog rizika skupa zajmova, obično velikih poduzeća ili zajmova za mala i srednja poduzeća, putem ugovora o kreditnoj zaštiti kada nalogodavac kupuje kreditnu zaštitu od investitora. Kreditna se zaštita postiže uporabom financijskih jamstava ili kreditnih derivata, dok vlasništvo nad imovinom ostaje kod nalogodavca i ne prenosi se na sekuritizacijski subjekt posebne namjene, kao što je to slučaj u tradicionalnim sekuritizacijama.
Kako bi se proširio okvir sekuritizacije STS-a na sintetetsku sekuritizaciju, nove odredbe osigurale su posebne zahtjeve za STS bilančne sekuritizacije. Zahtjevi za STS bilančne sekuritizacije trebali bi biti u velikoj mjeri u skladu sa STS kriterijima za tradicionalne sekuritizacije, kako se ne bi davali regulatorni poticaji za inicijatore koji preferiraju sintetetsku sekuritizaciju u odnosu na tradicionalnu sekuritizaciju. Međutim, postoje određeni zahtjevi za tradicionalne STS sekuritizacije koji nisu prikladni za STS sintetske bilančne sekuritizacije zbog razlika između te dvije vrste sekuritizacije, posebno zbog činjenice da se u sintetetskim sekuritizacijama prijenos rizika postiže sporazumom o kreditnoj zaštiti umjesto prodajom temeljne imovine.
U tom smislu Uredba (EU) 2021/557 uvodi odredbe koje se odnose na zahtjeve za jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekurizitacije koji predviđaju režim i skup novih zahtjeva primjerice jednostavnost (novi članak 26.b Uredbe (EU) 2017/2402), standardizaciju (novi članak 26.c Uredbe (EU) 2017/2402) i transparentnost (novi članak 26.d Uredbe (EU) 2017/2402) specifične samo za bilančne sintetske sekuritizacije, koji će osigurati, između ostalog, da je ugovor o kreditnoj zaštiti strukturiran tako da na odgovarajući način štiti položaj i inicijatora i investitora. Tim novim skupom zahtjeva trebalo bi se riješiti pitanje kreditnog rizika druge ugovorne strana i za inicijatora i za ulagatelja.
Sukladno Uredbi (EU) 2021/557 države članice moraju imenovati nadležna tijela odgovorna za nadzor zahtjeva koje bilančna sintetska sekuritizacija mora ispuniti kako bi dobila oznaku STS. S obzirom da nadležno tijelo može biti isto ono koje je imenovano za nadzor usklađenosti inicijatora, sponzora i sekuritizacijskih subjekata posebne namjene sa zahtjevima koje tradicionalne sekuritizacije moraju ispuniti kako bi dobile oznaku STS, u Republici Hrvatskoj su to Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka, sukladno njihovim područjima nadležnosti. Stoga je ovim Prijedlogom zakona, dodana nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke nad člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402 u pogledu zahtjeva za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju te u pogledu zahtjeva u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona kao i pripadajuće prekršajne odredbe.
Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Prijedloga zakona ispuniti obveze propisane Uredbom (EU) 2017/2402 i Uredbom (EU) 2021/557. Također, njegovim će donošenjem uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te na taj način ispuniti dio preuzetih obveza.
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/13., 53/20. 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), a s obzirom da se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/557.
S obzirom da države članice najkasnije do 10. listopada 2021. moraju izvijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala o imenovanju nadležnih tijela te u cilju izbjegavanja situacije, odnosno vremenskog perioda u Republici Hrvatskoj, u kojem zbog donošenja zakona u dva čitanja, zakon ne bi pravovremeno stupio na snagu, odnosno odredbe u kojima se određuju nadležna tijela kao i pripadajuće prekršajne odredbe, predlaže se donošenja ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU
Članak 1.
U Zakonu o provedbi uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju („Narodne novine“, broj 63/20.), članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6.4.2021) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402.)“.
Članak 2.
U članku 7. točka 3., podtočka e) mijenja se i glasi:
e) zahtjeva vezanih za upotrebu oznake jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije zatim jednostavne, transparentne i standardizirane ABCP sekuritizacije te jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekuritizacije sukladno odredbama članaka 18. do 24., članka 26., članaka 26.a do 26.e i članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402 kada su inicijator, izvorni zajmodavac ili SSPN-ovi iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 15. ovoga Zakona“.
Članak 3.
U članku 8., točka 3. mijenja se i glasi:
3. nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova koje osnivaju kreditne institucije u vezi s člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2017/2402 i kod primjene STS kriterija i zahtjeva iz članaka 18. do 24., članaka 26., 26.a do 26.e i članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402“.
Članak 4.
U članku 21. stavku 1. točka 10. mijenja se i glasi:
„10. kao inicijator ili sponzor, nije ispunila zahtjeve u vezi sa STS obavijesti sukladno članku 27. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kao inicijator ili sponzor nije odmah obavijestila ESMA-u i informirala svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka od 19. do 22., članaka od 23. do 26. ili članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402“.
Iza točke 12. briše se točka na kraju rečenice i dodaje se točka 13. koja glasi
„13. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sekuritizaciju sukladno člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.“.
Završna odredba
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se članak 1. važećeg Zakona, na način da se ažurira primjena Uredbe Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017.) s obzirom da je došlo do njezine izmjene, a radi čega se i predlaže ovaj Zakon, odnosno kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6.4.2021).
Uz članak 2.
Ovim člankom proširuje se nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na nadzor usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim u člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402 te s time u vezi zahtjeva iz članka 27. Uredbe 2017/2402.
Uz članak 3.
Ovim člankom, proširuje se nadležnost Hrvatske narodne banke na nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova (sekuritizacijski subjekt posebne namjene (SSPN) kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 5. važećeg Zakona) koje osnivaju kreditne institucije u pogledu članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.
Uz članak 4.
Ovim člankom, proširuje se prekršajna odgovornost inicijatora, sponzora i SSPN-a ukoliko kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nisu ispunjeni zahtjevi za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju sukladno člancima 26.a do 26.e Uredbe 2017/2402.
Isto tako, proširuje se prekršajna odgovornost inicijatora i sponzora kada nisu ispunili zahtjeve u vezi sa STS obavijesti, odnosno ukoliko inicijator ili sponzor nije obavijestio ESMA-u i informirao svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju nadležna tijela, postupanje nadležnih tijela, suradnja između nadležnih tijela, prekršajne odredbe te odredbe vezane za transparentnost kod privatnih sekuritizacija.
Nadležnosti i područje rada Agencije
Članak 7.
U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 Agencija je nadležna za:
1. provođenje nadzora u smislu pridržavanja zahtjeva u vezi s dubinskom analizom institucionalnih ulagatelja prema odredbama članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 13. ovoga Zakona
2. provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u smislu pridržavanja:
b) zahtjeva za transparentnost sukladno odredbama članka 7. Uredbe (EU) 2017/2402
c) zabrane resekuritizacije sukladno odredbama članka 8. Uredbe (EU) 2017/2402
d) kriterija za odobravanje kredita sukladno odredbama članka 9. Uredbe (EU) 2017/2402 kada je sponzor subjekt nadzora iz članka 6. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
3. provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u smislu pridržavanja:
e) zahtjeva vezanih za upotrebu oznake jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije i jednostavne, transparentne i standardizirane ABCP sekuritizacije sukladno odredbama članaka 18. do 24. i članka 26. Uredbe (EU) 2017/2402 kada su inicijator, izvorni zajmodavac ili SSPN-ovi iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 15. ovoga Zakona
4. izdavanje i ukidanje odobrenja te provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona sukladno člancima 27. i 28. Uredbe (EU) 2017/2402
5. provođenje nadzora nad serviserom kada je serviser subjekt iz članka 3. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona
6. izricanje nadzornih mjera subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
7. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 i od strane subjekata nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
8. razmjenu informacija i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom, ESMA-om, EBA-om i EIOPA-om sukladno odredbama članaka 30. do 34. i članka 36. Uredbe (EU) 2017/2402
9. objavu na svojim mrežnim stranicama odluka o izrečenim upravnim mjerama i pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka sukladno odredbama članka 37. Uredbe (EU) 2017/2402
10. obavješćivanje ESMA-e o odobrenju upotrebe sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2402 te o svim izrečenim administrativnim sankcijama sukladno odredbi članka 37. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/2402 za subjekte nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
11. preispitivanje angažmana, postupaka i mehanizama koje su inicijatori, sponzori, SSPN-ovi i izvorni zajmodavci koji su subjekti nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona primijenili u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2017/2402
12. obavješćivanje Europskog odbora za sistemske rizike, Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama poduzetim kao odgovor na preporuke vezane za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije sukladno odredbama članka 31. Uredbe (EU) 2017/2402.
Nadležnosti i područje rada Hrvatske narodne banke
Članak 8.
U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 Hrvatska narodna banka nadležna je za:
1. nadzor nad primjenom članka 5. Uredbe (EU) 017/2402 kod kreditnih institucija kao ulagatelja u sekuritizacijske pozicije
2. nadzor nad obvezama kreditne institucije kao sponzora programa ABCP u vezi s člankom 25. Uredbe (EU) 2017/2402
3. nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova koje osnivaju kreditne institucije u vezi s člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2017/2402 i kod primjene STS kriterija iz članaka 18. do 24. i članaka 26. i 27. Uredbe (EU) 2017/2402
4. izricanje nadzornih mjera subjektima nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
5. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 i od strane subjekata nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
6. razmjenu informacija i suradnju s Agencijom, ESMA-om, EBA-om i EIOPA-om sukladno odredbama članaka 30. do 34. i članka 36. Uredbe (EU) 2017/2402
7. objavu na svojim mrežnim stranicama odluka o izrečenim pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih i upravnih postupaka sukladno odredbama članka 37. Uredbe (EU) 2017/2402
8. obavješćivanje ESMA-e o odobrenju upotrebe sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2402 te o svim izrečenim pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih i upravnih postupaka sukladno odredbi članka 37. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/2402 za subjekte nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
9. preispitivanje aranžmana, postupaka i mehanizama koje su inicijatori, sponzori i izvorni zajmodavci koji su subjekti nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona primijenili u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2017/2402
10. obavješćivanje Europskog odbora za sistemske rizike, Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama poduzetim kao odgovor na preporuke vezane za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije sukladno odredbama članka 31. Uredbe (EU) 2017/2402.
Teži prekršaji
Članak 21.
(1) Novčanom kaznom u iznosu koji ne može biti manji od 375.000,00 kuna ni veći od 10 % ukupnog netoprihoda ostvarenog i utvrđenog u godišnjim financijskim izvještajima za tu poslovnu godinu kaznit će se pravna osoba ako:
1. kao inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac, nije ispunila zahtjeve o zadržavanju rizika sukladno uvjetima propisanim člankom 6. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kontinuirano ne zadržava znatan neto ekonomski udjel u sekuritizaciji od najmanje 5 % sukladno kriterijima iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2402
2. kao inicijator, sponzor ili SSPN, nije ispunila zahtjeve za transparentnost za inicijatore, sponzore i SSPN-ove propisane člankom 7. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402
3. kao inicijator, sponzor, izvorni zajmodavac ili SSPN, provede resekuritizaciju bez odobrenja nadležnog tijela sukladno članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/2402
4. kao inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac, nije na izloženosti koje se sekuritiziraju primijenila kriterije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2017/2402
5. kao inicijator, sponzor ili SSPN, nije ispunila zahtjeve za upotrebu oznake »jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija (STS)« u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2017/2402
6. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve povezane s jednostavnošću, standardizacijom i transparentnošću u skladu s člancima 19. do 22. Uredbe (EU) 2017/2402
7. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve na razini transakcije, sponzora programa i zahtjeve na razini programa za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu ABCP sekuritizaciju sukladno člancima od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402
8. kao sponzor programa ABCP, nadležnom tijelu ne dokaže ispunjavanje zahtjeva iz članka 25. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU) 2017/2402
9. kao inicijator ili sponzor, izda STS obavijest koja nije u skladu sa zahtjevima iz članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402
10. kao inicijator ili sponzor, nije ispunila zahtjeve u vezi sa STS obavijesti sukladno članku 27. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kao inicijator ili sponzor nije odmah obavijestila ESMA-u i informirala svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka od 19. do 22. ili članaka od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402
11. kao treća strana koja provjerava STS usklađenost prema člancima 27. i 28. Uredbe (EU) 2017/2402, nije obavijestila nadležno tijelo o značajnim promjenama informacija koje su dostavljene u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402 ili bilo kojim drugim promjenama za koje bi se moglo razumno smatrati da utječu na procjenu nadležnog tijela
12. ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama nadležnog tijela izrečenim sukladno odredbama članaka 11., 12. i 14. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi moguće je utvrditi, pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 37.200.000,00 kuna.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je počinitelj prekršaja fizička osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom u iznosu koji ne može biti manji od 50.000,00 kuna ni veći od 37.200.000,00 kuna.
Javno savjetovanje predviđeno je u skraćenom trajanju od 15 dana, radi pravodobnog stupanja na snagu zakonskog akta te izbjegavanja potencijalnog postupka povrede prava Europske unije, obzirom da države članice najkasnije do 10. listopada 2021. moraju izvijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržište kapitala o imenovanju nadležnih tijela u skladu sa odredbom Direktive (EU) 2021/557.
MINISTARSTVO FINANCIJA
REPUBLIKE HRVATSKE
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU, S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Zagreb, kolovoz 2021.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna ocjena za donošenje ovoga Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1., a u vezi s člankom 49. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, br. 85/10. – pročišćeni tekst i 5/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Zakon o provedbi Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju („Narodne novine“, broj 63/20, u daljnjem tekstu: važeći Zakon) sadrži odredbe kojima se:
- utvrđuju tijela nadležna za provođenje nadzora sukladno odredbama Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 ( SL L 347, 28.12.2017. ) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402), njihova podjela nadležnosti, djelokrug rada i ovlasti te suradnja između nadležnih tijela
- određuju se prekršaji za postupanje protivno Uredbi (EU) 2017/2402 i visina novčane kazne za pojedine prekršaje pravnih i fizičkih osoba na koje se Uredba (EU) 2017/2402 primjenjuje te odredbe vezane za transparentnost kod privatnih sekuritizacija.
Uredba (EU) 2017/2402 objavljena je u Službenom listu Europske unije 28. srpnja 2017. godine, a stupila je na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije te se primjenjuje se od 1. siječnja 2019. godine. Uredba (EU) 2017/2402 donesena je između ostaloga kako bi se pokrenulo održivo tržište sekuritizacije za poboljšanje financiranja gospodarstva Europske unije, a istodobno osigurala financijska stabilnost i zaštita ulagača. Nakon financijske krize, Europska unija težila je ojačati zakonodavni okvir u cilju rješavanja rizika svojstvenih iznimno složenim, netransparentnim i rizičnim sekuritizacijama. Stoga je bilo nužno osigurati donošenje pravila kojima će se jednostavni, transparentni i standardizirani proizvodi bolje diferencirati od složenih, netransparentnih i rizičnih instrumenata te primijeniti bonitetni okvir osjetljiviji na rizik.
Uredbom (EU) 2017/2402 utvrđen je opći okvir za sekuritizaciju, definirana je sekuritizacija te su utvrđeni zahtjevi za dubinsku analizu, zadržavanje rizika i transparentnost za stranke uključene u sekuritizacije, kriteriji za odobravanje kredita, zahtjevi za prodaju sekuritizacija malim ulagateljima, zabrana resekuritizacije, zahtjev za sekuritizacijski subjekt posebne namjene („SSPN“) kao i uvjeti i postupci za sekuritizacijske repozitorije. Utvrđen je i okvir za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu („STS”) sekuritizaciju. Uredbom (EU) 2017/2402 uvedena je i zabrana resekuritizacije kojom bi se mogla omesti razina transparentnosti koja se pokušava uspostaviti tom Uredbom. Stoga bi resekuritizacija trebala biti dopuštena samo u posebnim slučajevima. Također, Uredbom (EU) 2017/2402 se propisuje obveza primjerene dubinske analize koju provode ulagatelji u pogledu STS sekuritizacija. Ulagatelji mogu prikupiti informacije koje objavljuju stranke sekuritizacije, osobito STS obavijest i povezane informacije objavljene u tom kontekstu. Na taj način dobivaju relevantne informacije o načinu ispunjavanja STS kriterija. Prema odredbama Uredbe (EU) 2017/2402, sposobnost ulagatelja i potencijalnih ulagatelja u svezi provođenja dubinske analize i temeljem nje donošenja utemeljene procjene kreditne sposobnosti određenog sekuritizacijskog instrumenta ovisi o njihovu pristupu informacijama o tim instrumentima. Time se uspostavlja sveobuhvatan sustav u okviru kojega će ulagatelji i potencijalni ulagatelji imati pristup svim relevantnim informacijama tijekom cijelog razdoblja trajanja transakcija, kako bi se smanjile obveze izvješćivanja inicijatora, sponzora i SSPN-a te omogućio trajan, jednostavan i slobodan pristup ulagatelja pouzdanim informacijama o sekuritizacijama. U svrhu postizanja bolje tržišne transparentnosti odredbama Uredbe (EU) 2017/2402 uspostavlja se okvir za repozitorij podataka o sekuritizaciji kako bi se prikupljala odgovarajuća izvješća prije svega o odnosnim izloženostima u sekuritizacijama. Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala (u daljnjem tekstu: ESMA), osnovano Uredbom (EU) 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća, odobrava i nadzire takve registre podataka o sekuritizaciji.
Nadalje, kriza koja je uzrokovana pandemijom COVID-19 ima velike posljedice na ljude, poduzeća i gospodarstva država članica u cjelini, stoga je Europska komisija još u svojoj komunikaciji od 27. svibnja 2020. „Europa na djelu: oporavak i priprema za sljedeću generaciju“ naglasila da će pristup financiranju i likvidnost i dalje biti izazov u narednom periodu te je od iznimnog značaja poduprijeti oporavak od ozbiljnog gospodarskog šoka. Na razini Europske unije poduzete su brojne mjere potpore kućanstvima i poduzećima kako bi se što prije prebrodilo usporavanje gospodarske aktivnosti te posljedično i manjak likvidnosti. Osim postojećih regulatornih pravila Europske unije, izmjenama Uredbe (EU) 2017/2402 osigurava se da se dopunom europskog okvira za sekuritizaciju pruži dodatni alat gospodarskog oporavka nakon krize uzrokovanje bolešću COVID-19.
Kriza uzrokovana bolešću COVID-19 mogla bi izazvati povećanje broja neprihodujućih izloženosti kao i intenzivirati aktivnosti institucija da upravljaju svojim neprihodujućim izloženostima. Jedan od načina jest putem trgovanja neprihodujućim izloženostima na tržištu poput sekuritizacije. Tu je ključno da se rizici uklone iz sistemski važnih dijelova financijskog sustava i da se ojačaju kapitalne pozicije zajmodavcima. Jedan od načina kako bi se to moglo postići jest sintetska sekuritizacija kao i prikupljanje novih vlastitih sredstava.
Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo (EBA) istaknulo je u svojem mišljenju o regulatornom tretmanu sekuritizacije neprihodujućih izloženosti da su rizici povezani s imovinom kojom se osiguravaju sekuritizacije neprihodujuće izloženosti ekonomski različiti od rizika sekuritizacija prihodujuće imovine.
Prije financijske krize 2008. neke sekuritizacijske aktivnosti slijedile su model „iniciraj i distribuiraj“ gdje je imovina lošije kvalitete odabrana za sekuritizaciju na štetu ulagatelja koji su na kraju preuzeli više rizika nego su to namjeravali. Kako bi se spriječile takve prakse u budućnosti uvedeni su zahtjevi za provjeru standarda za odobravanje kredita koji se primjenjuje pri stvaranju sekuritizirane imovine. Međutim u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, standardi koji se primjenjuju pri iniciranju sekuritizirane imovine od manje su važnosti zbog posebnih okolnosti koje uključuju kupnju te neprihodujuće imovine i vrstu sekuritizacije. Stoga je ovdje važniji čimbenik primjene pouzdanih standarda u odabiru i određivanju cijena izloženosti. U tom je slučaju bitno da za sekuritizaciju neprihodujućih izloženosti nadležna tijela preispitaju primjenu standarda za odabir i određivanje cijene.
Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama zakona o provedbi uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) osiguravaju se pretpostavke za provedbu izmjena i dopuna Uredbe (EU) 2017/2402, koje su stupile na snagu početkom travnja 2021.
Naime, Uredba (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116 6.4.2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/557) ima za cilj proširenje okvira STS sekuritizacije na sintetske sekuritizacije i uklanjanje regulatornih prepreka sekuritizaciji neprihodujućih izloženosti radi dodatnog povećanja kapaciteta za kreditiranje bez snižavanja bonitetnih standarda za bankovno kreditiranje te razvoj održivog sekuritizacijskog okvira.
Sintetska sekuritizacija uključuje prijenos kreditnog rizika skupa zajmova, obično velikih poduzeća ili zajmova za mala i srednja poduzeća, putem ugovora o kreditnoj zaštiti kada nalogodavac kupuje kreditnu zaštitu od investitora. Kreditna se zaštita postiže uporabom financijskih jamstava ili kreditnih derivata, dok vlasništvo nad imovinom ostaje kod nalogodavca i ne prenosi se na sekuritizacijski subjekt posebne namjene, kao što je to slučaj u tradicionalnim sekuritizacijama.
Kako bi se proširio okvir sekuritizacije STS-a na sintetetsku sekuritizaciju, nove odredbe osigurale su posebne zahtjeve za STS bilančne sekuritizacije. Zahtjevi za STS bilančne sekuritizacije trebali bi biti u velikoj mjeri u skladu sa STS kriterijima za tradicionalne sekuritizacije, kako se ne bi davali regulatorni poticaji za inicijatore koji preferiraju sintetetsku sekuritizaciju u odnosu na tradicionalnu sekuritizaciju. Međutim, postoje određeni zahtjevi za tradicionalne STS sekuritizacije koji nisu prikladni za STS sintetske bilančne sekuritizacije zbog razlika između te dvije vrste sekuritizacije, posebno zbog činjenice da se u sintetetskim sekuritizacijama prijenos rizika postiže sporazumom o kreditnoj zaštiti umjesto prodajom temeljne imovine.
U tom smislu Uredba (EU) 2021/557 uvodi odredbe koje se odnose na zahtjeve za jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekurizitacije koji predviđaju režim i skup novih zahtjeva primjerice jednostavnost (novi članak 26.b Uredbe (EU) 2017/2402), standardizaciju (novi članak 26.c Uredbe (EU) 2017/2402) i transparentnost (novi članak 26.d Uredbe (EU) 2017/2402) specifične samo za bilančne sintetske sekuritizacije, koji će osigurati, između ostalog, da je ugovor o kreditnoj zaštiti strukturiran tako da na odgovarajući način štiti položaj i inicijatora i investitora. Tim novim skupom zahtjeva trebalo bi se riješiti pitanje kreditnog rizika druge ugovorne strana i za inicijatora i za ulagatelja.
Sukladno Uredbi (EU) 2021/557 države članice moraju imenovati nadležna tijela odgovorna za nadzor zahtjeva koje bilančna sintetska sekuritizacija mora ispuniti kako bi dobila oznaku STS. S obzirom da nadležno tijelo može biti isto ono koje je imenovano za nadzor usklađenosti inicijatora, sponzora i sekuritizacijskih subjekata posebne namjene sa zahtjevima koje tradicionalne sekuritizacije moraju ispuniti kako bi dobile oznaku STS, u Republici Hrvatskoj su to Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska narodna banka, sukladno njihovim područjima nadležnosti. Stoga je ovim Prijedlogom zakona, dodana nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske narodne banke nad člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402 u pogledu zahtjeva za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sintetsku sekuritizaciju te u pogledu zahtjeva u vezi s ugovorom o kreditnoj zaštiti, agentom treće strane za provjeru i sintetskim viškom raspona kao i pripadajuće prekršajne odredbe.
Republika Hrvatska će donošenjem ovoga Prijedloga zakona ispuniti obveze propisane Uredbom (EU) 2017/2402 i Uredbom (EU) 2021/557. Također, njegovim će donošenjem uskladiti svoje zakonodavstvo s pravnom stečevinom Europske unije te na taj način ispuniti dio preuzetih obveza.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
III. OCJENA I IZVORI POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Za provedbu ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
IV. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku u skladu s člankom 206. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine“, br. 81/13., 113/16., 69/17., 29/13., 53/20. 119/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20.), a s obzirom da se Zakonom osiguravaju pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2021/557.
S obzirom da države članice najkasnije do 10. listopada 2021. moraju izvijestiti Europsku komisiju i Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala o imenovanju nadležnih tijela te u cilju izbjegavanja situacije, odnosno vremenskog perioda u Republici Hrvatskoj, u kojem zbog donošenja zakona u dva čitanja, zakon ne bi pravovremeno stupio na snagu, odnosno odredbe u kojima se određuju nadležna tijela kao i pripadajuće prekršajne odredbe, predlaže se donošenja ovoga Zakona po hitnom postupku.
KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PROVEDBI UREDBE (EU) 2017/2402 O UTVRĐIVANJU OPĆEG OKVIRA ZA SEKURITIZACIJU I O USPOSTAVI SPECIFIČNOG OKVIRA ZA JEDNOSTAVNU, TRANSPARENTNU I STANDARDIZIRANU SEKURITIZACIJU
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 1.
U Zakonu o provedbi uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju („Narodne novine“, broj 63/20.), članak 2. mijenja se i glasi:
„Ovim se Zakonom osigurava provedba Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017.), kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6.4.2021) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2017/2402.)“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 2.
U članku 7. točka 3., podtočka e) mijenja se i glasi:
e) zahtjeva vezanih za upotrebu oznake jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije zatim jednostavne, transparentne i standardizirane ABCP sekuritizacije te jednostavne, transparentne i standardizirane bilančne sekuritizacije sukladno odredbama članaka 18. do 24., članka 26., članaka 26.a do 26.e i članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402 kada su inicijator, izvorni zajmodavac ili SSPN-ovi iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 15. ovoga Zakona“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 3.
U članku 8., točka 3. mijenja se i glasi:
3. nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova koje osnivaju kreditne institucije u vezi s člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2017/2402 i kod primjene STS kriterija i zahtjeva iz članaka 18. do 24., članaka 26., 26.a do 26.e i članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402“.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 4.
U članku 21. stavku 1. točka 10. mijenja se i glasi:
„10. kao inicijator ili sponzor, nije ispunila zahtjeve u vezi sa STS obavijesti sukladno članku 27. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kao inicijator ili sponzor nije odmah obavijestila ESMA-u i informirala svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka od 19. do 22., članaka od 23. do 26. ili članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402“.
Iza točke 12. briše se točka na kraju rečenice i dodaje se točka 13. koja glasi
„13. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu bilančnu sekuritizaciju sukladno člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.“.
Završna odredba
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
Članak 5.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
O B R A Z L O Ž E N J E
Uz članak 1.
Ovim člankom mijenja se članak 1. važećeg Zakona, na način da se ažurira primjena Uredbe Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju te o izmjeni direktiva 2009/65/EZ, 2009/138/EZ i 2011/61/EU te uredaba (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 648/2012 (SL L 347, 28.12.2017.) s obzirom da je došlo do njezine izmjene, a radi čega se i predlaže ovaj Zakon, odnosno kako je posljednji put izmijenjena Uredbom (EU) 2021/557 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2021. o izmjeni Uredbe (EU) 2017/2402 o utvrđivanju općeg okvira za sekuritizaciju i o uspostavi specifičnog okvira za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju radi potpore oporavku od krize uzrokovane bolešću COVID-19 (SL L 116, 6.4.2021).
Uz članak 2.
Ovim člankom proširuje se nadležnost Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga na nadzor usklađenosti sa zahtjevima utvrđenim u člancima 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402 te s time u vezi zahtjeva iz članka 27. Uredbe 2017/2402.
Uz članak 3.
Ovim člankom, proširuje se nadležnost Hrvatske narodne banke na nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova (sekuritizacijski subjekt posebne namjene (SSPN) kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 5. važećeg Zakona) koje osnivaju kreditne institucije u pogledu članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.
Uz članak 4.
Ovim člankom, proširuje se prekršajna odgovornost inicijatora, sponzora i SSPN-a ukoliko kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nisu ispunjeni zahtjevi za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu sekuritizaciju sukladno člancima 26.a do 26.e Uredbe 2017/2402.
Isto tako, proširuje se prekršajna odgovornost inicijatora i sponzora kada nisu ispunili zahtjeve u vezi sa STS obavijesti, odnosno ukoliko inicijator ili sponzor nije obavijestio ESMA-u i informirao svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka 26.a do 26.e Uredbe (EU) 2017/2402.
Uz članak 5.
Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija
ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU, ODNOSNO DOPUNJUJU
Članak 1.
Ovim se Zakonom utvrđuju nadležna tijela, postupanje nadležnih tijela, suradnja između nadležnih tijela, prekršajne odredbe te odredbe vezane za transparentnost kod privatnih sekuritizacija.
Nadležnosti i područje rada Agencije
Članak 7.
U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 Agencija je nadležna za:
1. provođenje nadzora u smislu pridržavanja zahtjeva u vezi s dubinskom analizom institucionalnih ulagatelja prema odredbama članka 5. Uredbe (EU) 2017/2402 nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 13. ovoga Zakona
2. provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u smislu pridržavanja:
a) obveza zadržavanja rizika sukladno odredbama članka 6. Uredbe (EU) 2017/2402
b) zahtjeva za transparentnost sukladno odredbama članka 7. Uredbe (EU) 2017/2402
c) zabrane resekuritizacije sukladno odredbama članka 8. Uredbe (EU) 2017/2402
d) kriterija za odobravanje kredita sukladno odredbama članka 9. Uredbe (EU) 2017/2402 kada je sponzor subjekt nadzora iz članka 6. stavka 1. točke 6. ovoga Zakona
3. provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona u smislu pridržavanja:
a) obveza zadržavanja rizika sukladno odredbama članka 6. Uredbe (EU) 2017/2402
b) zahtjeva za transparentnost sukladno odredbama članka 7. Uredbe (EU) 2017/2402
c) zabrane resekuritizacije sukladno odredbama članka 8. Uredbe (EU) 2017/2402
d) kriterija za odobravanje kredita sukladno odredbama članka 9. Uredbe (EU) 2017/2402
e) zahtjeva vezanih za upotrebu oznake jednostavne, transparentne i standardizirane sekuritizacije i jednostavne, transparentne i standardizirane ABCP sekuritizacije sukladno odredbama članaka 18. do 24. i članka 26. Uredbe (EU) 2017/2402 kada su inicijator, izvorni zajmodavac ili SSPN-ovi iz članka 6. stavka 1. točaka 1. do 15. ovoga Zakona
4. izdavanje i ukidanje odobrenja te provođenje nadzora nad subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. točke 16. ovoga Zakona sukladno člancima 27. i 28. Uredbe (EU) 2017/2402
5. provođenje nadzora nad serviserom kada je serviser subjekt iz članka 3. stavka 1. točke 7. ovoga Zakona
6. izricanje nadzornih mjera subjektima nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
7. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 i od strane subjekata nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
8. razmjenu informacija i suradnju s Hrvatskom narodnom bankom, ESMA-om, EBA-om i EIOPA-om sukladno odredbama članaka 30. do 34. i članka 36. Uredbe (EU) 2017/2402
9. objavu na svojim mrežnim stranicama odluka o izrečenim upravnim mjerama i pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih postupaka sukladno odredbama članka 37. Uredbe (EU) 2017/2402
10. obavješćivanje ESMA-e o odobrenju upotrebe sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2402 te o svim izrečenim administrativnim sankcijama sukladno odredbi članka 37. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/2402 za subjekte nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona
11. preispitivanje angažmana, postupaka i mehanizama koje su inicijatori, sponzori, SSPN-ovi i izvorni zajmodavci koji su subjekti nadzora iz članka 6. stavka 1. ovoga Zakona primijenili u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2017/2402
12. obavješćivanje Europskog odbora za sistemske rizike, Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama poduzetim kao odgovor na preporuke vezane za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije sukladno odredbama članka 31. Uredbe (EU) 2017/2402.
Nadležnosti i područje rada Hrvatske narodne banke
Članak 8.
U smislu ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 Hrvatska narodna banka nadležna je za:
1. nadzor nad primjenom članka 5. Uredbe (EU) 017/2402 kod kreditnih institucija kao ulagatelja u sekuritizacijske pozicije
2. nadzor nad obvezama kreditne institucije kao sponzora programa ABCP u vezi s člankom 25. Uredbe (EU) 2017/2402
3. nadzor nad obvezama inicijatora, izvornog zajmodavca, SSPN-ova i sponzora koji su kreditne institucije ili SSPN-ova koje osnivaju kreditne institucije u vezi s člancima 6. do 9. Uredbe (EU) 2017/2402 i kod primjene STS kriterija iz članaka 18. do 24. i članaka 26. i 27. Uredbe (EU) 2017/2402
4. izricanje nadzornih mjera subjektima nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
5. podnošenje optužnih prijedloga kod utvrđenih povreda odredbi ovoga Zakona i Uredbe (EU) 2017/2402 i od strane subjekata nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
6. razmjenu informacija i suradnju s Agencijom, ESMA-om, EBA-om i EIOPA-om sukladno odredbama članaka 30. do 34. i članka 36. Uredbe (EU) 2017/2402
7. objavu na svojim mrežnim stranicama odluka o izrečenim pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih i upravnih postupaka sukladno odredbama članka 37. Uredbe (EU) 2017/2402
8. obavješćivanje ESMA-e o odobrenju upotrebe sekuritizacijskih pozicija kao odnosnih izloženosti u sekuritizaciji sukladno odredbi članka 8. stavka 2. Uredbe (EU) 2017/2402 te o svim izrečenim pravomoćnim kaznama sudova i drugih tijela nadležnih za vođenje prekršajnih i upravnih postupaka sukladno odredbi članka 37. stavka 6. Uredbe (EU) 2017/2402 za subjekte nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona
9. preispitivanje aranžmana, postupaka i mehanizama koje su inicijatori, sponzori i izvorni zajmodavci koji su subjekti nadzora iz članka 6. stavka 2. ovoga Zakona primijenili u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) 2017/2402
10. obavješćivanje Europskog odbora za sistemske rizike, Europskog parlamenta i Vijeća o mjerama poduzetim kao odgovor na preporuke vezane za makrobonitetni nadzor tržišta sekuritizacije sukladno odredbama članka 31. Uredbe (EU) 2017/2402.
Teži prekršaji
Članak 21.
(1) Novčanom kaznom u iznosu koji ne može biti manji od 375.000,00 kuna ni veći od 10 % ukupnog netoprihoda ostvarenog i utvrđenog u godišnjim financijskim izvještajima za tu poslovnu godinu kaznit će se pravna osoba ako:
1. kao inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac, nije ispunila zahtjeve o zadržavanju rizika sukladno uvjetima propisanim člankom 6. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kontinuirano ne zadržava znatan neto ekonomski udjel u sekuritizaciji od najmanje 5 % sukladno kriterijima iz članka 6. stavka 3. Uredbe (EU) 2017/2402
2. kao inicijator, sponzor ili SSPN, nije ispunila zahtjeve za transparentnost za inicijatore, sponzore i SSPN-ove propisane člankom 7. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402
3. kao inicijator, sponzor, izvorni zajmodavac ili SSPN, provede resekuritizaciju bez odobrenja nadležnog tijela sukladno članku 8. stavku 2. Uredbe (EU) 2017/2402
4. kao inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac, nije na izloženosti koje se sekuritiziraju primijenila kriterije u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2017/2402
5. kao inicijator, sponzor ili SSPN, nije ispunila zahtjeve za upotrebu oznake »jednostavna, transparentna i standardizirana sekuritizacija (STS)« u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2017/2402
6. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve povezane s jednostavnošću, standardizacijom i transparentnošću u skladu s člancima 19. do 22. Uredbe (EU) 2017/2402
7. kao inicijator, sponzor ili SSPN, kod sekuritizacije koja ima oznaku STS nije ispunila zahtjeve na razini transakcije, sponzora programa i zahtjeve na razini programa za jednostavnu, transparentnu i standardiziranu ABCP sekuritizaciju sukladno člancima od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402
8. kao sponzor programa ABCP, nadležnom tijelu ne dokaže ispunjavanje zahtjeva iz članka 25. stavaka 2. i 3. Uredbe (EU) 2017/2402
9. kao inicijator ili sponzor, izda STS obavijest koja nije u skladu sa zahtjevima iz članka 27. Uredbe (EU) 2017/2402
10. kao inicijator ili sponzor, nije ispunila zahtjeve u vezi sa STS obavijesti sukladno članku 27. stavku 4. Uredbe (EU) 2017/2402 odnosno kao inicijator ili sponzor nije odmah obavijestila ESMA-u i informirala svoje nadležno tijelo da sekuritizacija više ne ispunjava zahtjeve iz članaka od 19. do 22. ili članaka od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402
11. kao treća strana koja provjerava STS usklađenost prema člancima 27. i 28. Uredbe (EU) 2017/2402, nije obavijestila nadležno tijelo o značajnim promjenama informacija koje su dostavljene u skladu s člankom 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2017/2402 ili bilo kojim drugim promjenama za koje bi se moglo razumno smatrati da utječu na procjenu nadležnog tijela
12. ne postupi u skladu s rješenjem o nadzornim mjerama nadležnog tijela izrečenim sukladno odredbama članaka 11., 12. i 14. ovoga Zakona.
(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju da je prekršajem iz stavka 1. ovoga članka ostvarena korist, a iznos tako ostvarene koristi moguće je utvrditi, pravna osoba kaznit će se novčanom kaznom u iznosu dvostruko utvrđenog iznosa tako ostvarene koristi, ako je taj iznos veći od propisanog najvećeg iznosa novčane kazne iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba pravne osobe novčanom kaznom u iznosu od 50.000,00 kuna do 37.200.000,00 kuna.
(4) Za prekršaje iz stavka 1. ovoga članka, ako je počinitelj prekršaja fizička osoba, kaznit će se počinitelj prekršaja novčanom kaznom u iznosu koji ne može biti manji od 50.000,00 kuna ni veći od 37.200.000,00 kuna.
Komentirate u ime: Ministarstvo financija