1.1.

Naziv zakona:

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

1.2.

Broj "Narodnih novina"

121/19

1.4.

Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije

Da /Ne:

Naziv pravne stečevine EU:

NE

2.1.

Provođenje porezne reforme sukladno Programu Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016. – 2020. obuhvatilo je sve segmente poreznog sustava, a posebno se usmjerilo na pojednostavljenje sustava, širenje porezne baze te porezno rasterećenje građana i poduzetnika. Naime, analizom su utvrđeni ciljevi reforme poreznog sustava i to: smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, poticanje konkurentnosti gospodarstva, izgradnja socijalno pravednijeg poreznog sustava, stabilan, održiv i jednostavan porezni sustav, pojednostavljenje i pojeftinjenje porezne administracije kao i pružanje veće pravne sigurnosti poreznim obveznicima.  

Stoga je, a kako bi se nastavilo ispunjenje zadanih ciljeva, proveden i četvrti krug porezne reforme s primjenom od 1. siječnja 2020. kojim su bile obuhvaćene izmjene i dopune Zakona o porezu na dohodak. Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (NN 121/19) propisana su dodatna porezna i administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Porezno je rasterećen rad i poduzetništvo kako bi se povećao raspoloživi dohodak, konkurentnost hrvatskih radnika na međunarodnom tržištu rada i plaće visokokvalificiranih radnika te su u okviru Zakona o porezu na dohodak (NN 115/16 i 106/18) izvršene sljedeće izmjene i dopune koje su u primjeni od 1. siječnja 2020.:

 propisano je umanjenje godišnje porezne obveze mladim osobama do 30 godina života koje ostvaruju dohodak od nesamostalnog rada (plaću), obračunate na dio godišnje porezne osnovice do 360.000,00 kn i to:

1. za 100% mladim osobama do 25 godina života,

2. za 50% mladim osobama od 26 do 30 godina života.

 povećan je mjesečni iznos osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn

 propisano je da se porez na dohodak ne plaća na:

- premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja koje poslodavac uplaćuje u korist svojeg radnika do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije

- naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja do određenog iznosa.

 proširen je obuhvat primitaka koji se ne smatraju dohotkom za pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije

 detaljnije su razrađene odredbe o poreznom tretmanu donacija

 proširen je obuhvat primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove za naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja i nagrade učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja

 uređen je porezni tretman otpisa nenaplaćenih tražbina

 propisana je iznimka odnosno da se pripadnost poreza na dohodak po osnovi ostvarenog dohotka s osnove djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, određuje prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi, a ne prema prebivalištu/uobičajenom boravištu poreznog obveznika

 za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a porez na dohodak po toj osnovi plaćaju u paušalnom iznosu, ukinuto je izdavanje poreznih rješenja

 poslodavcima je omogućen uvid u neoporezive primitke radnika te je istima omogućeno korištenje podataka iz porezne kartice bivšeg radnika pri isplati plaće za posljednji mjesec rada

 pojednostavljeno je  izvještavanje o primljenim inozemnim primicima

 propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija sukladno Općem poreznom zakonu.

Navedenim izmjenama Zakona nastavljaju se zadani ciljevi porezne reforme odnosno omogućava se daljnje porezno i administrativno rasterećenje poreznih obveznika koje je prije svega usmjereno na porezno rasterećenje rada mladih osoba kako bi se stvorili dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Republici Hrvatskoj odnosno kako bi se zaustavio odljev mladih osoba i visokoobrazovanog mladog kadra iz zemlje. Smanjivanjem poreznog opterećenja rada omogućilo se stvaranje poticajnog okruženja za mlade osobe. Naime, umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade osobe do 25 godina života, odnosno za 50% za mlade osobe od 26 do 30 godina života direktno se utjecalo na povećanje raspoloživog dohotka.  Mjera umanjenja obveze poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak osim što je izravni doprinos uvećanju raspoloživog dohotka odnosno povećanju potrošnje građana, ujedno predstavlja i demografsku mjeru. Porezno rasterećenje obuhvatilo je ukupno oko 142 tisuće poreznih obveznika-mladih osoba do 30 godina života koji su u godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2020. godinu s osnove umanjenja porezne obveze ostvarili pravo na povrat više uplaćenog poreza i prireza na dohodak u ukupnom iznosu od 696 mil kn.

U nastavku dajemo i konkretan primjer godišnjeg obračuna na primjeru mlade osobe do 25 godina života i na primjeru mlade osobe od 26 do 30 godina života za 2020. godinu, koje su tijekom 2020. ostvarivale mjesečni iznos dohotka od 10.000,00 kn (godišnji dohodak u iznosu od 120.000,00 kn):

Dakle, mlada osoba do 25 godina života koja je tijekom 2020. godine ostvarila godišnji dohodak u iznosu od 120.000,00 kn nakon umanjenja porezne obveze obračunate na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24% odnosno na osnovicu do 360.000,00 kn u 100% iznosu ostvaruje pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u iznosu 20.390,40 kn, dok mlada osoba od 26 do 30 godina života sa istim godišnjim dohotkom nakon umanjenja porezne obveze obračunate na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24% odnosno na osnovicu do 360.000,00 kn u 50% iznosu ostvaruje pravo na povrat u iznosu od 10.195,20 kn.

U sljedećoj tablici dajemo i konkretan primjer godišnjeg obračuna na primjeru mlade osobe do 25 godina života i na primjeru mlade osobe od 26 do 30 godina života za 2020. godinu, koje su tijekom 2020. ostvarivale mjesečni iznos dohotka od 20.000,00 kn (godišnji dohodak u iznosu od 240.000,00 kn):

Dakle, prema godišnjem obračunu mlada osoba do 25 godina života koja je tijekom 2020. godine ostvarila godišnji dohodak u iznosu od 240.000,00 kn nakon umanjenja porezne obveze obračunate na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24% odnosno na osnovicu do 360.000,00 kn u 100% iznosu ostvaruje pravo na povrat poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak u iznosu 54.374,40 kn dok mlada osoba od 26 do 30 godina života sa istim godišnjim dohotkom nakon umanjenja porezne obveze obračunate na dio porezne osnovice na koju se plaća godišnji porez po stopi od 24% odnosno na osnovicu do 360.000,00 kn u 50% iznosu ostvaruje pravo na povrat u iznosu od 27.187,20 kn.

Povećanjem mjesečnog osnovnog osobnog odbitka s 3.800,00 kn na 4.000,00 kn, smanjila se porezna obveza poreznih obveznika koji ostvaruju dohodak neovisno o tome radi li se o radniku, umirovljeniku ili drugoj osobi koja ostvaruje dohodak čime se dodatno povećala mjesečna neto plaća tj. raspoloživi dohodak poreznih obveznika.

Obzirom na propisano povećanje mjesečnog osobnog odbitka, u nastavku se daje komparativni prikaz godišnjeg obračuna plaće prije i nakon 1. siječnja 2020. na primjerima poreznih obveznika s prebivalištem u Gradu Zagrebu koji ostvaruju mjesečnu bruto plaću u iznosima od 10.000,00 kn i 20.000,00 kn što u godišnjim iznosima iznosi 120.000,00 kn i 240.000,00 kn. (Porezni obveznici ne ostvaruju pravo na uvećani osobni odbitak niti dodatne olakšice.)

Dakle, uzimajući u obzir propisano povećanje mjesečnog osobnog odbitka sa 3.800,00 na 4.000,00 kn odnosno godišnje sa 45.600,00 kn na 48.000,00 kn s danom 1.1.2020., poreznom obvezniku sa mjesečnom bruto plaćom od 10.000,00 kn (godišnje 120.000,00 kn) i poreznom obvezniku koji ostvaruje mjesečnu bruto plaću od 20.000,00 kn (godišnje 240.000,00 kn), a na koju se pri oporezivanju primjenjuje stopa od 24%, godišnji iznos neto-plaće povećan je za 679,68 kn. Stoga je iz navedenog razvidno kako je s povećanjem osobnog odbitka povećan raspoloživi dohodak poreznog obveznika koji je između ostalog od utjecaja na povećanje potrošnje.

Izmjenama koje se odnose na proširenje primitaka na koje se ne plaća porez na dohodak postignuto je dodatno rasterećenje obveznika poreza na dohodak, socijalna pravednost te je stvoreno poticajno okruženje za poduzetništvo i zapošljavanje. Naime, kako bi se dodatno utjecalo na zaštitu zdravlja radnika te na povećanje plaća omogućeno je poslodavcima da kao dodatan način nagrađivanja radnika neoporezivo podmire troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije. U nastavku se daje tabelarni prikaz broja poslodavaca koji su prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave tijekom 2020. godine u korist svojih radnika uplatili premije dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja te broj radnika (stjecatelja) i iznos uplaćenih premija:  

Nadalje, navedenim izmjenama Zakona propisano je da se porez na dohodak ne plaća ni na naknade učenicima za vrijeme dualnog obrazovanja. Propisivanjem poreznog tretmana primitaka osoba iz specifičnog sustava dualnog obrazovanja, odnosno oblika strukovnog obrazovanja na radnom mjestu definiran je porezni položaj osoba uključenih u taj sustav.

Proširenjem obuhvata primitaka koji se ne smatraju dohotkom na pomoći i potpore koje neprofitne organizacije isplaćuju članovima uže obitelji preminulog člana neprofitne organizacije pod istim uvjetima iz sredstava prikupljenih članarinama koja nisu ostvarena obavljanjem djelatnosti koja podliježe obvezi plaćanja poreza na dobit, a temeljem statuta i odluka nadležnih tijela neprofitnih organizacija, uz uvjet da se za isplaćene primitke ne traži niti ne daje protučinidba, omogućeno je pomaganje fizičkim osobama u potrebi.

Radi veće pravne sigurnosti pojašnjen je porezni tretman darovanja i donacija fizičkim osobama, te se tako dohotkom ne smatraju primici koje fizičke osobe ostvaruju po osnovi darovanja (materijalnih i financijskih dobara kao što su troškovi prehrane, smještaja, odjeće i sličnog) od pravnih i fizičkih osoba, prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu.

Propisivanjem izuzeća da se pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove ne uzimaju u obzir primici po osnovi naknada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i nagrada za vrijeme dualnog obrazovanja olakšalo se obiteljima s djecom obzirom da roditelji neovisno o ostvarenim primicima djece po navedenim osnovama mogu i dalje koristiti tu djecu kao uzdržavane članove. Navedeno izuzeće dovelo je do povećanja neto raspoloživog dohotka roditelja koji su djecu koristili kao uzdržavane članove čime je otvoren prostor za povećanje potrošnje. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave u 2020. godini evidentirano je sveukupno 7.677 uzdržavanih članova koji su ostvarili primitke po osnovi naknada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja i nagrada za vrijeme dualnog obrazovanja.

Propisano je oslobođenje od obveze poreza na dohodak po osnovi otpisa nenaplaćenih tražbina od nepovezanih osoba u slučajevima kada su ista potvrđena u skladu s posebnim propisom o stečaju potrošača, kada je trošak postupka naplate potraživanja veći od očekivane naplate te kada je tražbina zastarjela te ne prelazi propisane iznose u pojedinom poreznom razdoblju, čime je, između ostalog, i zjednačen porezni tretman otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit.

Pripadnost poreza na dohodak koji je ostvaren po osnovi obavljanja djelatnosti iznajmljivanja i organiziranja smještaja u turizmu, a koji se utvrđuje u paušalnom iznosu, određena je prema mjestu gdje se nekretnina odnosno smještajna jedinica nalazi, a budući da se pri pružanju usluga koriste resursi jedinica lokalne i područne samouprave, postignuta je pravednija raspodjela prihoda.

Ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postignuto je daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave, po zaprimljenim Izvješćima o paušalnom dohotku od samostalnih djelatnosti i uplaćenom paušalnom porezu na dohodak i prirezu poreza na dohodak (dalje u tekstu: Obrazac PO-SD) za 2019. godinu izdano je 47.581 poreznih rješenja, dok je za 2020. godinu izdano 9.148 poreznih rješenja, a koja se izdaju u slučaju početka obavljanja djelatnosti te u slučaju netočnih/nepotpunih podataka u Obrascu PO-SD.

Kako bi se poslodavcima olakšalo postupanje pri obračunu i isplati javnih davanja te otklonile možebitne pogreške, istima je omogućen uvid u neoporezive primitke radnika u tijeku poreznog razdoblja. Također, istima je omogućeno da pri isplati plaće bivšim radnicima za posljednji mjesec rada koriste podatke iz porezne kartice bivšeg radnika, a najkasnije do isplate plaće ili do dana dospjelosti plaće za posljednji mjesec rada kod tog poslodavca kako bi radnici iskoristili pravo na osobni odbitak u tijeku godine. Navedenom izmjenom postiže se administrativno rasterećenje poduzetnika budući da ne moraju od svojih radnika, koji su u tijeku poreznog razdoblja imali više poslodavaca, prikupljati izjave o primljenim neoporezivim primicima. Prema podacima iz službenih evidencija Porezne uprave broj pristupa poslodavaca novopropisanoj usluzi uvida u neoporezive primitke radnika u 2020. godini bio je 1.618.181 puta, odnosno toliko izjava su poslodavci u 2020. trebali manje prikupiti.

Također, smanjeno je administrativno opterećenje poreznih obveznika na način da porezni obveznici koji su ostvarili dohodak iz inozemstva i dostavili Obrazac INO-DOH do kraja siječnja tekuće za prethodnu kalendarsku godinu i koji nisu priložili potvrdu o plaćenom porezu u inozemstvu, a žele da im se uplaćeni porez u inozemstvu uračuna u tuzemnu obvezu poreza na dohodak, nisu više dužni dostaviti i Obrazac ZPP-DOH do kraja veljače tekuće godine za prethodnu.

U svrhu postizanja veće pravne sigurnosti propisana su obilježja nesamostalnog rada za potrebe oporezivanja određivanjem relevantnih kriterija (kontrola ponašanja, financijska kontrola i odnos stranaka) odnosno, propisano je da se primici proizašli iz korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona propisanih propisom koji je uređen opći porezni postupak smatraju primicima po osnovi radnog odnosa.

3.1.

Analiza gospodarskih učinaka primjene Zakona

Primjenom Zakona omogućen je rast osobne potrošnje te samim time i gospodarski rast. U sustavu poreza na dohodak smanjeno je ukupno porezno opterećenje za obveznike poreza na dohodak i to povećanjem osobnog odbitka, propisivanjem olakšice za mlade, dodatnim propisivanjem oslobođenja od plaćanja poreza na određene primitke te proširenjem obuhvata primitaka koji se ne uzimaju u obzir pri utvrđivanju prava na osobni odbitak za uzdržavane članove.

Tako se primjerice, poreznom obvezniku sa godišnjom bruto plaćom od 120.000,00 kn i godišnjom bruto plaćom od 240.000,00 kn koji nema uzdržavanih članova niti invalidnost godišnja neto-plaća povećala za 679,68 kn  (kao što je to prikazano u primjerima pod točkom 2.1.).

Također, mlade osobe do 30 godina života ostvarile su povrat uplaćenog poreza na dohodak od nesamostalnog rada za 2020. godinu temeljem novopropisane porezne olakšice i to: mlade osobe do 25 godina života ostvarile su povrat poreza na dohodak od nesamostalnog rada u 100% iznosu, dok su mlade osobe od 26 do 30 godina života ostvarile povrat poreza na dohodak od nesamostalnog rada u 50% iznosu, obračunatog na dio porezne osnovice do 360.000,00 kn. Tako su primjerice mlade osobe do 25 godina života koje su tijekom 2020. ostvarivale mjesečni iznos dohotka od 10.000,00 kn (godišnji dohodak u iznosu od 120.000,00 kn) u godišnjem obračunu ostvarile pravo na povrat poreza na dohodak u iznosu od 20.390,40 kn, dok su mlade osobe od 26 do 30 godina života koje su tijekom 2020. ostvarivale mjesečni iznos dohotka od 10.000,00 kn (godišnji dohodak u iznosu od 120.000,00 kn) u godišnjem obračunu ostvarile pravo na povrat poreza na dohodak u iznosu od 10.195,20 kn (kao što je to prikazano u primjerima pod točkom 2.1.) .

Time se potaknula konkurentnost hrvatskih radnika na tržištu rada osobito u sektoru visokih tehnologija, koji u pravilu ostvaruju veće iznose dohotka, a povećanjem neto plaća otvoren je prostor za povećanje potrošnje i gospodarski rast, odnosno, stvoreni su dodatni uvjeti za zadržavanje visokokvalificiranih radnika u Republici Hrvatskoj.

3.2.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu tržišnog natjecanja

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu tržišnog natjecanja.

3.3.

Analiza socijalnih učinaka primjene Zakona

Primjena Zakona predstavlja jednu od mjera koja ima pozitivan utjecaj na olakšavanje položaja obitelji s djecom. Kao što je već ranije spomenuto, određeni primici su izuzeti od cenzusa za uzdržavanog člana i to: naknada za dualno obrazovanje i nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja.

Povećanje mjesečnog iznosa osobnog odbitka rezultiralo je povećanjem mjesečne neto plaće tj. raspoloživog dohotka poreznih obveznika koji ostvaruju godišnji dohodak bez obzira kojoj dobnoj skupini pripadaju. Također, uređenjem poreznog tretmana darovanja i donacija fizičkim osobama prikupljenih u humanitarnim akcijama i javno oglašenim akcijama koje imaju općekorisnu svrhu znatno se olakšalo fizičkim osobama u potrebi.

3.4.

Analiza učinaka primjene Zakona na rad i tržište rada

Rezultati donošenja izmjena i dopuna Zakona o porezu na dohodak očituju se u smanjenju ukupnog poreznog opterećenja za sve porezne obveznike, a posebno za mlade osobe do 30-te godine života. Umanjenjem porezne obveze za mlade osobe do 30-te godine života utjecalo se na povećanje neto plaće čime se potiče konkurentnost visokoobrazovanih hrvatskih radnika na tržištu rada u odnosu na zemlje u okruženju. Dakle, umanjenjem porezne obveze mladim osobama stvara se poticajno okruženje za njihovo zapošljavanje kako bi se zaustavio trend odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo. Također, stvoreni su i povoljniji uvjeti za hrvatska društva budući da im je omogućeno zadržati stručnu radnu snagu u Republici Hrvatskoj, odnosno, poreznim rasterećenjem radnika štiti se i razvija hrvatska izvozna industrija. Tome pridonosi i proširenje neoporezivih primitaka temeljem kojeg poslodavci mogu radnicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa čime se ujedno poslodavcima omogućuje da dodatno motiviraju i nagrade svoje radnike.

3.5.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu okoliša

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu okoliša.

3.6.

Analiza učinaka primjene Zakona na zaštitu ljudskih prava

Primjena ovog Zakona nije rezultirala učincima na zaštitu ljudskih prava.