Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa
Opis mjere:
MJERA 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 159, 28. 5. 2014.)
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada. Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika.
Na tržištu rada dolazi do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada što donosi povredu tržišnog natjecanja neravnopravnih poslodavaca kao gospodarskih subjekata. Iako je gotovo uvriježeno pravilo protiv neprijavljenog rada poduzimati represivne mjere, prije svega prema poslodavcima koji koriste takav rad, problemu se dosada nije pristupalo s druge strane, tj. poticanje zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz podmirenje svih obveza poslovnih subjekata.
Poseban oblik neprijavljenog rada odnosi se na obavljanje neprijavljenog rada uz istodobnu mogućnost korištenja socijalnih naknada, koja sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna. Takav pojavni oblik zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove.
Nadalje, postoje informacije o radnicima u Hrvatskoj kojima nije isplaćena plaća, odnosno dio plaće, u okolnostima kada je poslodavac izravni podugovaratelj posla temeljem sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji. Opisani problem riješen je važećim zakonodavstvom koje se odnosi na radnike u djelatnosti graditeljstva, na koje se primjenjuju pravila o privremenom i povremenom prekograničnom pružanju usluga u Republici Hrvatskoj, međutim, isto pravo nije osigurano radnicima tuzemnih poslodavaca koji su u istovrsnom pravnom odnosu podugovaranja u nacionalnim okvirima.
Uzevši u obzir sve navedeno, problemu treba pristupiti sveobuhvatno i sustavno donošenjem posebnog propisa koji će prepoznati sve pojavne oblike neprijavljenoga rada i urediti mjere za njegovo suzbijanje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Suzbijanje neprijavljenoga rada zahtjeva usredotočenost na sveobuhvatan i širok spektar djelovanja tijela uključenih u suzbijanje neprijavljenog rada.
Dosadašnji pristup je bio fragmentaran i obuhvaćen različitim propisima. Kako bi borba protiv neprijavljenog rada bila učinkovita, potrebno je na jednom mjestu objediniti relevantnu materiju vezanu uz sve pojavne oblike neprijavljenog rada, jasno utvrditi mehanizme za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni rad te osigurati adekvatan nadzor.
Navedeno će doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Aktom strateškog planiranja, Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog programa, Vlada Republike Hrvatske se obvezala donijeti poseban zakon koji će objediniti mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada kao društveno neprihvatljive pojave koja zahtijeva adekvatan odgovor javne vlasti. Mjera 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera iz spomenutog strateškog dokumenta provest će se donošenjem ovoga zakona.
Također, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Nacionalni plana oporavka i otpornosti 2021.-2026., u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, prihvaćen je od strane Europske komisije, temeljem čega se omogućuje Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize. Naime, sukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost (Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornostSL L 57, 18.2.2021.), Europska komisija 8. srpnja 2021. usvojila je Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a, 26. srpnja 2021., te službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021.
Jedna od potrebnih reformi, utvrđenih navedenim planskim dokumentom, je i reforma u komponenti C4.1.R4Unaprjeđenje radnog zakonodavstva, čime je nesporno, pojačan reformski značaj vođenja zakonodavnih aktivnosti navedenih u ovoj Prethodnoj procjeni.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Jasan i učinkovit zakonodavni okvir za borbu protiv neprijavljenoga rada i minimiziranje rizika od pojave istog.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se osnažiti inspekcijski nadzor i uspostaviti jasne mehanizme postupanja u slučajevima neprijavljenog rada, uspostaviti odgovornost za isplatu plaće u lancu podugovaranja, djelovati preventivno na poslodavce koji izbjegavaju ispunjavanje obveza prema radnicima i radnike koji svojevoljno prakticiraju takvu vrstu rada, osigurati prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad te osigurati prava iz radnog odnosa neprijavljenim radnicima. Istodobno, namjera je omogućiti poslodavcima koji uredno ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima da svoju dobru praksu učine vidljivijom javnosti.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu Zakona.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis.
Obrazloženje:
Ne postoji propis koji sustavno uređuje materiju koja predstavlja mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada već je rješavanje ovog važnog pitanja nepotpuno i fragmentarno raspoređeno kroz propise koji se tiču pojedinih područja djelovanja (porezni propisi, radno-pravni propisi, propisi iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja itd.).
U skladu s navedenim, potrebno je donijeti novi propis koji bi na općoj razini uredio relevantna pitanja iz područja suzbijanja neprijavljenog rada.
Za predlaganje drugog normativnog rješenja ne nalazi se nikakvo stručno opravdanje niti svrha.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje adekvatna niti cjelovita nenormativna rješenja.
Obrazloženje:
Nenormativne aktivnosti mogu tek djelomično, u ograničenom opsegu doprinijeti postizanju ishoda.
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa predviđa, osim normativnog postupka, niz nenormativnih mjera i aktivnosti (kampanje, edukacije, osnaživanja suradnje i slično).
Međutim, navedene nenormativne aktivnosti ne mogu učinkovito samostalno djelovati bez čvrstog pravnog okvira kao podloge za njihovo provođenje.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Da
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Da
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Neprijavljeni rad ne predstavlja samo izostanak prijave radnika u sustave obveznih osiguranja i uplate javnih davanja, već nerijetko dolazi i do neisplate plaće uslijed nepostojanja odgovarajućeg pravnog temelja kroz ugovor o radu, odnosno dolazi do nepotpune isplate plaće ili čak isplate dijela plaće „na ruke“, dakle isplate dijela primanja bez uplate dužnih javnopravnih davanja. Ne postoji niti učinkovita mogućnost kontrole nad takvim neisplatama/djelomičnim isplatama. Stoga bi donošenje novog propisa u određenom opsegu moglo dovesti do promjena u potrošnji građana. S druge strane, usklađivanjem poslovanja određenih poslodavaca sa zakonom, radi izbjegavanja rizika od visokih novčanih kazni zbog neprijavljivanja rada te moguće obveze retroaktivne prijave i isplate davanja, minimiziraju se rizici od pojave nelojalne konkurencije na tržištu. Također, uspostava prijave radnika, radi zakonitog reguliranja radnog odnosa, znači i zakonito određivanje visine troška rada budući je, osim neto plaće koja pripada radniku, poslodavac dužan platiti doprinose i poreze sukladno posebnim propisima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Najveći učinak novoga zakona očekuje se u odnosu na radnike koji dotada nisu imali zakonito uređen radni odnos i odgovarajuće prijave u sustave obveznih osiguranja, a kojim radnicima će biti omogućeno puno ostvarivanje njihovih radnih prava. Prema dostupnim podacima neprijavljeni rad najrasprostranjeniji je u području uslužnih djelatnosti slijedom čega će upravo taj sektor najviše osjetiti učinke novog uređenja.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Poslodavci koji koriste rad za koji radniku ne isplaćuju ugovorenu plaću niti uplaćuju javno pravna davanja u suštini imaju neopravdanopovoljniji položaj na tržištu. Navedeno proizlazi iz činjenice da je takvim poslodavcima cijena rada niža, slijedom čega nude i nižu cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, a time predstavljaju nelojalnu konkurenciju na tržištu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Najveći učinak očekuje se u odnosu na mikro i male proizvođače te OPG-ove koji, u namjeri postizanja povoljnijeg položaja na tržištu, nerijetko posežu za korištenjem neprijavljenoga rada, uslijed čega dolazi do nelojalne konkurencije na tržištu.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Da
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Da
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Da
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Osigurana isplata plaće primjerene za obavljeni rad, uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pravo na godišnji odmor i slično, samo su neka od prava koja pripadaju radnicima, a koja osobe u neprijavljenom radu nemaju. Takva prava utječu na mogućnost dostojanstvenog života na određenom prostoru, a posebno utječu na odluku o zasnivanju obitelji. Također, uslijed uspostave sustava prelaska iz neprijavljenog rada u prijavljeni očekuje se određeni utjecaj na održivost mirovinskog sustava kao i sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Učinak novoga zakona osjetiti će oni koji rade, ali nisu prijavljeni kao radnici u usporedivom radnom odnosu. Zakonom se planira propisati pretpostavke uspostave prijave na mirovinsko osiguranje i pravo na isplatu plaće te pripadajućih doprinosa (mirovinski staž).
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Da
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Da
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Da
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Da
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Da
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Cilj pristupanja novoj zakonskoj regulativi je pružanje odgovarajuće sigurnosti radnog odnosa osobama koje su prethodno obavljale rad koji nije prijavljen na zakonit način. Promjene će stoga imati veliki učinak budući se radi o prelasku iz sfere potpune ili djelomične nesigurnosti u sustav zakonom zajamčenih prava iz radnog odnosa. Također, uspostavom radnog odnosa pruža se mogućnost sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja te time mogućnost da sudjeluju u formiranju svojih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da većina poslodavac u Republici Hrvatskoj ipak zakonito prijavljuje javnopravnim tijelima svoje radnike, najveći utjecaj zakona očekuje se na manji dio njih tj. na one koji svjesno krše propise iz područja rada, neovisno o kategorizaciji njihove veličine. Promjene će se posebno odraziti na radnike u neprijavljenom radu te posredno na njihove obitelji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Osoba koja obavlja neprijavljeni rad stavljena je u nejednaki položaj prema radniku koji taj isti posao radi temeljem zakonito zasnovanog radnog odnosa, budući da ne ostvaruje prava iz i u svezi s radnim odnosom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Broj radnika koji rade neprijavljeno nije poznat, ali se procjenjuje da se radi o udjelu od oko 10% službenog broja zaposlenih, što nije zanemariv broj. Navedeno proizlazi iz Ankete o radnoj snazi za 2018. godinu koju redovno provodi Državni zavod za statistiku, a prema kojoj postoji razlika između broja zaposlenih prema Anketi i službenog broja zaposlenih.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Ne predviđaju se dodatni administrativni troškovi, naknade niti davanja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Nema učinaka koji bi bili prepreka slobodi tržišne konkurencije.
.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ne uvode se naknade i davanja.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Nisu predviđeni posebni učinci na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Da
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Da
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Da
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Da
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Josip Aladrović, ministar
Datum: 27. kolovoza 2021.
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Nacrt prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1. OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga zakona o suzbijanju neprijavljenoga rada
1.3.
Datum:
27. kolovoza 2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za rad i zaštitu na radu
Sektor za radne odnose
Služba za razvoj i unaprjeđenje radnog zakonodavstva
01/6106-672
anita.zirdum@mrosp.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa
Opis mjere:
MJERA 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Da
Naziv pravne stečevine EU:
Direktiva 2014/67/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o provedbi Direktive 96/71/EZ o upućivanju radnika u okviru pružanja usluga i izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 o administrativnoj suradnji putem Informacijskog sustava unutarnjeg tržišta (»Uredba IMI«) (Tekst značajan za EGP) (SL L 159, 28. 5. 2014.)
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.
ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Neprijavljeni rad radnika pojava je prisutna u različitim djelatnostima i u različitim pojavnim oblicima, od potpuno neevidentiranog rada, koji uključuje i pojavu tzv. lažne samozaposlenosti, do, također, više varijanti djelomično neprijavljenoga rada. Kolokvijalno poznat kao tzv. rad na crno, neprijavljeni rad negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva budući uskraćuje državu za pripadajuća javna davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava. Neprijavljeni rad nerijetko podrazumijeva i nezadovoljavajuće uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika.
Na tržištu rada dolazi do miješanja prijavljenoga i neprijavljenoga rada što donosi povredu tržišnog natjecanja neravnopravnih poslodavaca kao gospodarskih subjekata. Iako je gotovo uvriježeno pravilo protiv neprijavljenog rada poduzimati represivne mjere, prije svega prema poslodavcima koji koriste takav rad, problemu se dosada nije pristupalo s druge strane, tj. poticanje zakonitog prijelaza iz neprijavljenih oblika rada u formalne i zakonite oblike, uz podmirenje svih obveza poslovnih subjekata.
Poseban oblik neprijavljenog rada odnosi se na obavljanje neprijavljenog rada uz istodobnu mogućnost korištenja socijalnih naknada, koja sredstva se osiguravaju iz državnog proračuna. Takav pojavni oblik zadire ne više samo u prekršajnu odgovornost već u prijevarno stjecanje (imovinske) koristi bez osnove.
Nadalje, postoje informacije o radnicima u Hrvatskoj kojima nije isplaćena plaća, odnosno dio plaće, u okolnostima kada je poslodavac izravni podugovaratelj posla temeljem sklopljenog ugovora o poslovnoj suradnji. Opisani problem riješen je važećim zakonodavstvom koje se odnosi na radnike u djelatnosti graditeljstva, na koje se primjenjuju pravila o privremenom i povremenom prekograničnom pružanju usluga u Republici Hrvatskoj, međutim, isto pravo nije osigurano radnicima tuzemnih poslodavaca koji su u istovrsnom pravnom odnosu podugovaranja u nacionalnim okvirima.
Uzevši u obzir sve navedeno, problemu treba pristupiti sveobuhvatno i sustavno donošenjem posebnog propisa koji će prepoznati sve pojavne oblike neprijavljenoga rada i urediti mjere za njegovo suzbijanje.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Suzbijanje neprijavljenoga rada zahtjeva usredotočenost na sveobuhvatan i širok spektar djelovanja tijela uključenih u suzbijanje neprijavljenog rada.
Dosadašnji pristup je bio fragmentaran i obuhvaćen različitim propisima. Kako bi borba protiv neprijavljenog rada bila učinkovita, potrebno je na jednom mjestu objediniti relevantnu materiju vezanu uz sve pojavne oblike neprijavljenog rada, jasno utvrditi mehanizme za transformaciju neprijavljenog rada u prijavljeni rad te osigurati adekvatan nadzor.
Navedeno će doprinijeti sigurnosti radnih mjesta u Republici Hrvatskoj, rastu stope zaposlenosti te povećanju mirovinskog staža i rastu mirovina u starosti, a ujedno i suzbijanju nelojalne konkurencije poslodavaca iz sfere sive ekonomije.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
Aktom strateškog planiranja, Nacionalnim programom za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijskim planom za provedbu Nacionalnog programa , Vlada Republike Hrvatske se obvezala donijeti poseban zakon koji će objediniti mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada kao društveno neprihvatljive pojave koja zahtijeva adekvatan odgovor javne vlasti. Mjera 2.1. Poboljšati zakonodavni okvir uvođenjem definicije neprijavljenoga rada i uskladiti sustav upravnih i prekršajnih mjera iz spomenutog strateškog dokumenta provest će se donošenjem ovoga zakona.
Također, Vlada Republike Hrvatske je usvojila i Nacionalni plana oporavka i otpornosti 2021.-2026. , u sklopu planskih instrumenata kojima je Europska unija odgovorila na ekonomsku i društvenu krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19. Prijedlog Vlade Republike Hrvatske, sa reformskim mjerama, prihvaćen je od strane Europske komisije, temeljem čega se omogućuje Republici Hrvatskoj iskoristi više od 47 milijardi kuna bespovratnih sredstava za strukturne reforme i ulaganja radi gospodarskog oporavka i stjecanja otpornosti države i gospodarstva u razdoblju krize. Naime, s ukladno odredbama Uredbe (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost ( Uredba (EU) 2021/241 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. veljače 2021. o uspostavi Mehanizma za oporavak i otpornost SL L 57, 18.2.2021.) , Europska komisija 8. srpnja 2021. usvojila je Prijedlog provedbene odluke Vijeća Europske unije o odobrenju ocjene Plana oporavka i otpornosti Republike Hrvatske kojeg je Vijeće Europske unije potvrdilo na neformalnoj videokonferenciji ministara gospodarstva i financija EU-a, 26. srpnja 2021., te službeno usvojilo putem pisane procedure 28. srpnja 2021.
Jedna od potrebnih reformi, utvrđenih navedenim planskim dokumentom, je i reforma u komponenti C4.1.R4 Unaprjeđenje radnog zakonodavstva , čime je nesporno, pojačan reformski značaj vođenja zakonodavnih aktivnosti navedenih u ovoj Prethodnoj procjeni.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.
UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Jasan i učinkovit zakonodavni okvir za borbu protiv neprijavljenoga rada i minimiziranje rizika od pojave istog.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Očekuje se osnažiti inspekcijski nadzor i uspostaviti jasne mehanizme postupanja u slučajevima neprijavljenog rada, uspostaviti odgovornost za isplatu plaće u lancu podugovaranja, djelovati preventivno na poslodavce koji izbjegavaju ispunjavanje obveza prema radnicima i radnike koji svojevoljno prakticiraju takvu vrstu rada, osigurati prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad te osigurati prava iz radnog odnosa neprijavljenim radnicima. Istodobno, namjera je omogućiti poslodavcima koji uredno ispunjavaju svoje obaveze prema radnicima da svoju dobru praksu učine vidljivijom javnosti.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.
UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Novi propis.
Obrazloženje:
Ne postoji propis koji sustavno uređuje materiju koja predstavlja mjere za suzbijanje neprijavljenoga rada već je rješavanje ovog važnog pitanja nepotpuno i fragmentarno raspoređeno kroz propise koji se tiču pojedinih područja djelovanja (porezni propisi, radno-pravni propisi, propisi iz područja mirovinskog i zdravstvenog osiguranja itd.).
U skladu s navedenim, potrebno je donijeti novi propis koji bi na općoj razini uredio relevantna pitanja iz područja suzbijanja neprijavljenog rada.
Za predlaganje drugog normativnog rješenja ne nalazi se nikakvo stručno opravdanje niti svrha.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Ne postoje adekvatna niti cjelovita nenormativna rješenja.
Obrazloženje:
Nenormativne aktivnosti mogu tek djelomično, u ograničenom opsegu doprinijeti postizanju ishoda.
Nacionalni program za suzbijanje neprijavljenog rada u Republici Hrvatskoj 2021.-2024. i Akcijski plan za provedbu Nacionalnog programa predviđa, osim normativnog postupka, niz nenormativnih mjera i aktivnosti (kampanje, edukacije, osnaživanja suradnje i slično).
Međutim, navedene nenormativne aktivnosti ne mogu učinkovito samostalno djelovati bez čvrstog pravnog okvira kao podloge za njihovo provođenje.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.
UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
Da
Ne
Ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
Ne
Ne
Ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
Ne
Ne
Da
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
Ne
Ne
Ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
Ne
Da
Ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
Ne
Ne
Ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
Ne
Ne
Ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Neprijavljeni rad ne predstavlja samo izostanak prijave radnika u sustave obveznih osiguranja i uplate javnih davanja, već nerijetko dolazi i do neisplate plaće uslijed nepostojanja odgovarajućeg pravnog temelja kroz ugovor o radu, odnosno dolazi do nepotpune isplate plaće ili čak isplate dijela plaće „na ruke“, dakle isplate dijela primanja bez uplate dužnih javnopravnih davanja. Ne postoji niti učinkovita mogućnost kontrole nad takvim neisplatama/djelomičnim isplatama. Stoga bi donošenje novog propisa u određenom opsegu moglo dovesti do promjena u potrošnji građana. S druge strane, usklađivanjem poslovanja određenih poslodavaca sa zakonom, radi izbjegavanja rizika od visokih novčanih kazni zbog neprijavljivanja rada te moguće obveze retroaktivne prijave i isplate davanja, minimiziraju se rizici od pojave nelojalne konkurencije na tržištu. Također, uspostava prijave radnika, radi zakonitog reguliranja radnog odnosa, znači i zakonito određivanje visine troška rada budući je, osim neto plaće koja pripada radniku, poslodavac dužan platiti doprinose i poreze sukladno posebnim propisima.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Da
5.1.21.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Najveći učinak novoga zakona očekuje se u odnosu na radnike koji dotada nisu imali zakonito uređen radni odnos i odgovarajuće prijave u sustave obveznih osiguranja, a kojim radnicima će biti omogućeno puno ostvarivanje njihovih radnih prava. Prema dostupnim podacima neprijavljeni rad najrasprostranjeniji je u području uslužnih djelatnosti slijedom čega će upravo taj sektor najviše osjetiti učinke novog uređenja.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
Ne
Ne
Ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
Ne
Ne
Ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
Ne
Ne
Ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
Da
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Poslodavci koji koriste rad za koji radniku ne isplaćuju ugovorenu plaću niti uplaćuju javno pravna davanja u suštini imaju neopravdano povoljniji položaj na tržištu. Navedeno proizlazi iz činjenice da je takvim poslodavcima cijena rada niža, slijedom čega nude i nižu cijenu krajnjeg proizvoda ili usluge, a time predstavljaju nelojalnu konkurenciju na tržištu.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Da
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Najveći učinak očekuje se u odnosu na mikro i male proizvođače te OPG-ove koji, u namjeri postizanja povoljnijeg položaja na tržištu, nerijetko posežu za korištenjem neprijavljenoga rada, uslijed čega dolazi do nelojalne konkurencije na tržištu.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
Ne
Ne
Da
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
Ne
Ne
Da
5.3.3.
Socijalna uključenost
Ne
Ne
Ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
Da
Ne
Ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
Ne
Da
Ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Osigurana isplata plaće primjerene za obavljeni rad, uplata doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, pravo na godišnji odmor i slično, samo su neka od prava koja pripadaju radnicima, a koja osobe u neprijavljenom radu nemaju. Takva prava utječu na mogućnost dostojanstvenog života na određenom prostoru, a posebno utječu na odluku o zasnivanju obitelji. Također, uslijed uspostave sustava prelaska iz neprijavljenog rada u prijavljeni očekuje se određeni utjecaj na održivost mirovinskog sustava kao i sustava socijalne skrbi i zdravstvene zaštite.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Da
Ne
Ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
Da
Ne
Ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Da
Ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Učinak novoga zakona osjetiti će oni koji rade, ali nisu prijavljeni kao radnici u usporedivom radnom odnosu. Zakonom se planira propisati pretpostavke uspostave prijave na mirovinsko osiguranje i pravo na isplatu plaće te pripadajućih doprinosa (mirovinski staž).
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
Ne
Ne
Da
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
Ne
Da
Ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
Ne
Ne
Ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
Ne
Ne
Ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
Ne
Ne
Da
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
Ne
Ne
Da
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
Ne
Ne
Ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
Ne
Da
Ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
Ne
Ne
Da
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
Ne
Ne
Da
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
Ne
Ne
Da
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Cilj pristupanja novoj zakonskoj regulativi je pružanje odgovarajuće sigurnosti radnog odnosa osobama koje su prethodno obavljale rad koji nije prijavljen na zakonit način. Promjene će stoga imati veliki učinak budući se radi o prelasku iz sfere potpune ili djelomične nesigurnosti u sustav zakonom zajamčenih prava iz radnog odnosa. Također, uspostavom radnog odnosa pruža se mogućnost sindikalnog organiziranja i kolektivnog pregovaranja te time mogućnost da sudjeluju u formiranju svojih prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Da
Ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Da
Ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Da
Ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Obzirom da većina poslodavac u Republici Hrvatskoj ipak zakonito prijavljuje javnopravnim tijelima svoje radnike, najveći utjecaj zakona očekuje se na manji dio njih tj. na one koji svjesno krše propise iz područja rada, neovisno o kategorizaciji njihove veličine. Promjene će se posebno odraziti na radnike u neprijavljenom radu te posredno na njihove obitelji.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
Da
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
Ne
Ne
Ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
Ne
Ne
Ne
5.5.3.
Korištenje energije
Ne
Ne
Ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
Ne
Ne
Ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
Ne
Ne
Ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
Ne
Ne
Ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
Ne
Ne
Ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
Ne
Ne
Ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Nema izravnih učinaka.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Nema izravnih učinaka.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
Ne
Ne
Ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
Ne
Ne
Da
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
Ne
Ne
Ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
Ne
Ne
Ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
Ne
Ne
Ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
Ne
Ne
Ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
Ne
Ne
Ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
Ne
Ne
Ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Osoba koja obavlja neprijavljeni rad stavljena je u nejednaki položaj prema radniku koji taj isti posao radi temeljem zakonito zasnovanog radnog odnosa, budući da ne ostvaruje prava iz i u svezi s radnim odnosom.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
Ne
Ne
Ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
Ne
Ne
Ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
Ne
Ne
Da
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
Ne
Ne
Da
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
Ne
Ne
Ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
Ne
Ne
Ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
Ne
Ne
Ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
Ne
Ne
Ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
Ne
Ne
Ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
Ne
Ne
Ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Broj radnika koji rade neprijavljeno nije poznat, ali se procjenjuje da se radi o udjelu od oko 10% službenog broja zaposlenih, što nije zanemariv broj. Navedeno proizlazi iz Ankete o radnoj snazi za 2018. godinu koju redovno provodi Državni zavod za statistiku, a prema kojoj postoji razlika između broja zaposlenih prema Anketi i službenog broja zaposlenih.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Da
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
6. Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
6.
Prethodni test malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
Ne
Obrazloženje:
Ne predviđaju se dodatni administrativni troškovi, naknade niti davanja.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
Ne
Obrazloženje:
Nema učinaka koji bi bili prepreka slobodi tržišne konkurencije.
.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
Ne
Obrazloženje:
Ne uvode se naknade i davanja.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
Ne
Obrazloženje:
Nisu predviđeni posebni učinci na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje:
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
7. Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
7.
Utvrđivanje potrebe za provođenjem SCM metodologije
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
8.
SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
Da
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
Da
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
Da
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
Da
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
Ne
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
Da
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
Ne
8.9.
Provođenje SCM metodologije
Ne
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
9. PRILOZI
9.
PRILOZI
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Josip Aladrović, ministar
Datum: 27. kolovoza 2021.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
Uputa:
Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja.
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike