NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., te članku 58. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
1.Ocjena stanja
Za razliku od 17 europskih zemalja koje su zakonski regulirale psihoterapiju, u Hrvatskoj se Zakon o djelatnosti psihoterapije „donosi“ već dugi niz godina. Posljedica nepostojanja propisa koji bi regulirao djelatnosti psihoterapije je kaos na tržištu, pa usluge psihoterapije nude i neke nekvalificirane osobe kroz različite usluge, poduzeća ili individualno, bez odgovarajuće edukacije.
Otpor donošenju propisa koji bi regulirao djelatnost psihoterapije je najvjerojatnije potreba educiranosti psihoterapeuta prema visokim profesionalnim standardima koje propisuje Europsko udruženje za psihoterapiju. Naime, nakon završenog fakultetskog obrazovanja potrebna je višegodišnja teorijska i praktična edukacija za psihoterapeuta koja podrazumijeva rad na sebi u grupnom okruženju u trajanju od više stotina sati, te barem sto sati individualne psihoterapije kod nekog od starijih, licenciranih kolega.
Psihoterapija je u ovom trenutku regulirana samo Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN broj 100/11, 133/11, 54/12, 49/13 i 139/14) kao subspecijalizacija iz psihijatrije i trenutno ne postoji poseban propis koji bi određivao uvjete i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, uvjete i vrstu stručnjaka koji se mogu baviti psihoterapijom te odgovornost osoba koje se bave psihoterapijom.
Međutim, u Republici Hrvatskoj je sve veći broj stručnjaka educiran za pružanje psihoterapijskog tretmana, a položaj psihoterapeutske profesije još uvijek nije uređen zakonskim okvirima.
Prema podacima SPUH-a danas postoji više od 200 registriranih psihoterapeuta od kojih više od 80 certificiranih psihoterapeuta prema propisima EAP (Europsko udruženje psihoterapeuta) i koji posjeduju ECP (Europski certifikat iz psihoterapije) te još nekoliko desetaka osoba koje posjeduju ECP pojedine škole, a ne Krovne udruge Europe.
Najveći problem je pitanje tko je kvalificiran za pristup edukaciji iz psihoterapije, tko ispunjava uvjeta koje propisuje Europa i EAP (Europsko udruženje psihoterapeuta).
2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Predloženim Zakonom uredili bi se poslovi psihoterapije kao samostalne djelatnosti na način da ove poslove mogu obavljati i nezdravstveni radnici pod propisanim uvjetima, a za koju je potrebno osnivanje Hrvatske psihoterapeutske komore. Osim navedenog propisat će se sadržaj, područje primjene, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, izdavanje dopusnica za rad (licenciranje) i relicenciranje, organiziranje trajne edukacije, rješavanje etičkih i deontoloških pitanja, dužnosti, stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije.
3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenje novog Zakona o djelatnosti psihoterapije koji će biti usklađen s europskim standardima, jamčit će kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti.
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo socijalne politike i mladih.
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s odredbom članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine, broj 81/13) predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku iz osobito opravdanih razloga, s obzirom da se predloženim Zakonom reguliraju prava vrlo osjetljivih korisničkih skupina, kojima je donošenje ovog Zakona od životne važnosti.
Naime, Zakon je potrebno donijeti po hitnom postupku kako bi se dosadašnjim i budućim korisnicima osigurala kvalitetna i stručno pružena usluga. Zakonsko reguliranje ove djelatnosti i stvaranje temelja provođenje jedne regulirane djelatnosti pridonijet će usklađivanju djelatnosti psihoterapije s europskim standardima, a posebice je značajno što će jamčiti kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti.
Do donošenja ovog Zakona, građani kod kojih postoji potreba liječenja i/ili tretmana problema emocionalne prirode psihološkim putem, odnosno potreba za stručnim postupcima u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja osobnosti, nemaju garanciju da im takvu uslugu pruža kvalificirana osoba.
Ovim Zakonom osiguralo bi se da ova vrlo ranjiva skupna građana ima garanciju da joj uslugu koja joj je nužna za redovno funkcioniranje u društvu i obitelji pruža stručna osoba.
Slijedom navedenog, predlaže se stupanje Zakona na snagu u hitnom postupku.
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
ZAKON O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sadržaj, područje primjene, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
II. DEFINICIJE I POJMOVI
Članak 2.
(1) Psihoterapija je liječenje i/ili tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalan terapijski odnos i koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja osobnosti.
(2) Djelatnost psihoterapije je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihoterapeutske znanosti i prakse. Djelatnost psihoterapije može obavljati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik.
(3) Psihoterapeut je stručnjak koji provodi psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 1. ovoga Zakona.
(4) Savjetodavni terapeut je stručnjak koji provodi savjetovanje, suportivnu terapiju te savjetodavni individualni ili grupni rad po principima psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona.
(5) Psihoterapijski vježbenik je osoba koja se osposobljava za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 3. ovoga Zakona.
III. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 3.
(1 ) Psihoterapeut može biti osoba koja:
-ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u području zdravstva, društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi,
- ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje 4 godine, u nekom od priznatih europskih psihoterapijskih pravaca u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi, a koji su odobreni od krovne međunarodne udruge za psihoterapiju,
- ima radno iskustvo na poslovima psihoterapije čiji sadržaj i trajanje propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora
- ima državljanstvo Republike Hrvatske,
- ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
- je upisana u Imenik Hrvatske psihoterapeutske komore,
- ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).
(2 ) Savjetodavni terapeut može biti osoba koja:
- prvostupnik koji ima završen preddiplomski stručni ili sveučilišni studij u području zdravstva, društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi,
- ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje 3 godine u Republici Hrvatskoj, ili nekoj drugoj državi, a koji je odobren od krovne međunarodne udruge za psihoterapiju
- ima radno iskustvo na poslovima psihoterapije čiji sadržaj i trajanje propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora
- ima državljanstvo Republike Hrvatske,
- ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
- je upisana u Imenik Hrvatske psihoterapeutske komore,
- ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).
(3) Psihoterapijski vježbenik može biti osoba koja ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 1. podstavka 1. i članka 3. stavka 2. podstavka 1. i osposobljava se za psihoterapeuta ili savjetodavnog erapeuta, a sadržaj i trajanje vježbeničkog staža općim aktima propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 5. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost psihoterapije u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
(5) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Hrvatska psihoterapeutska komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.
(6) Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge psihoterapije.
Članak 4.
(1) Psihoterapeut može obavljati djelatnost psihoterapije u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s drugim pravnim osobama.
(2) Djelatnost psihoterapije u privatnoj praksi može zajednički obavljati više psihoterapeuta (grupna privatna psihoterapeutska praksa).
Članak 5.
(1) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu imati samo jednu privatnu psihoterapijsku praksu.
(2) Adresa sjedišta prakse obvezno se prijavljuje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori radi upisa u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika. Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su obavijestiti Hrvatsku psihoterapeutsku komoru o svakoj promjeni sjedišta u roku od osam dana.
(3) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu svoju djelatnost obavljati i izvan svoje prakse, na odgovarajućem radilištu ili pri kućnoj posjeti osobi kojoj se pruža psihoterapijska pomoć.
Članak 6.
Više privatnih psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu psihoterapijsku praksu. U tom slučaju međusobna prava i obveze psihoterapeuti su dužni urediti u pisanom obliku.
Članak 7.
(1) Za obavljanje psihoterapijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo. Prilikom osnivanja trgovačkog društva za obavljanje psihoterapijske djelatnosti, osnivači su dužni obavijestiti Hrvatsku psihoterapeutsku komoru radi upisa u poseban upisnik.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora vodi poseban upisnik trgovačkih društava za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.
Članak 8.
(1) Psihoterapeut može obavljati privatnu psihoterapeutsku praksu pod sljedećim uvjetima:
- da ima odgovarajuću licencu/dopusnicu,
- da raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,
- da ima poslovnu sposobnost,
- da je radno sposoban za obavljanje privatne psihoterapeutske prakse.
(2) Zahtjev za obavljanje privatne psihoterapeutske prakse podnosi se Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 9.
(1) Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje psihoterapijske djelatnosti ovlaštena je iza svog imena i naziva osnovne struke navesti naziv psihoterapeut ili savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca.
(2) Psihoterapijske pravce koji nisu utemeljeni na programima priznatih psihoterapijskih pravaca iz Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije odnosno trećih država, odobrava Hrvatska psihoterapeutska komora na temelju posebnih uvjeta koje propisuje.
IV. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 10.
(1) Djelatnost psihoterapije obavlja se na temelju dopusnice koju na zahtjev izdaje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje dopusnice propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 11.
(1) Dopusnica se može steći na temelju završenoga osposobljavanja u ustanovi koja provodi izobrazbu iz psihoterapije odobrenu od Hrvatske psihoterapeutske komore.
(2) Dopusnica se izdaje se na vrijeme od šest godina i obnavlja na zahtjev psihoterapeuta uz predočenje dokaza o stručnom usavršavanju tijekom proteklog razdoblja.
Članak 12.
Hrvatska psihoterapeutska komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu oduzeti dopusnicu ako:
- u propisanom roku ne obnovi dopusnicu,
- povrijedi odredbe ovoga Zakona i odredbe Kodeksa psihoterapeutske etike,
- obavlja djelatnost psihoterapije nestručno uslijed neznanja i nehaja,
- u obavljanju djelatnosti psihoterapije počini kazneno djelo za koje mu je pravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora.
Članak 13.
(1) Rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka psiholog može podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
(3) Žalba odgađa izvršenje rješenja.
(4) Protiv rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.
V. HRVATSKA PSIHOTERAPEUTSKA KOMORA
Članak 14.
(1) Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti, državljani Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije i trećih država, a koji psihoterapijsku djelatnost žele obavljati na području Republike Hrvatske, obvezni su učlaniti se u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru.
(2) Psihoterapijski vježbenici obvezni su upisati se u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru. Psihoterapijskim vježbenicima izdaje se odobrenje za vježbenički rad pod uvjetima koje općim aktom propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(3) Uvjete za obavljanje djelatnosti psihoterapije, koje moraju ispunjavati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik, propisat će Hrvatska psihoterapeutska komora općim aktima.
Članak 15.
(1) Hrvatska psihoterapeutska komora je samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora čuva ugled i prava psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, provodi nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te pruža svojim članovima stručnu pomoć i zaštitu.
(3) Hrvatska psihoterapeutska komora ima svoj grb, znak, pečat i žig.
(4) Sjedište Hrvatske psihoterapeutske komore je u Zagrebu.
(5) Hrvatska psihoterapeutska komora se upisuje u sudski registar.
Članak 16.
Hrvatska psihoterapeutska komora ima sljedeće javne ovlasti:
- vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
- izdaje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad (dopusnicu),
- izdaje i oduzima odobrenje za vježbenički rad,
- obavlja stručni nadzor nad radom psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
- određuje najnižu cijenu rada psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu.
- vodi popis psihoterapijskih pravaca i programa izobrazbe,
- propisuje uvjete i izdaje odobrenja za edukacijske programe iz psihoterapije te uvrštava iste na popis psihoterapijskih pravaca.
Članak 17.
Osim javnih ovlasti iz članka 16. ovoga Zakona, Hrvatska psihoterapeutska komora obavlja i slijedeće poslove:
- vodi Imenik supervizora za psihoterapeute i savjetodavne terapeute te Imenik mentora/supervizora za psihoterapijske vježbenike na temelju dostavljenih odobrenja za edukacijske programe iz psihoterapije,
- donosi Kodeks psihoterapijske etike,
- organizira, nadzire i vrednuje stručno usavršavanje psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta,
- propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja,
- daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj psihoterapijske djelatnosti,
- prati, proučava i stručno nadzire obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- utvrđuje standarde i normative za psihoterapijsku djelatnost,
- propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse,
- surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu,
- utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti,
- provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede,
- pruža pravnu pomoć svojim članovima u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske,
zastupa članove Hrvatske psihoterapeutske komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
- surađuje s nadležnim inspekcijama,
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Članak 18.
(1) Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Hrvatska psihoterapeutska komora stječe sredstva od upisnine, članarine i iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Hrvatske psihoterapeutske komore.
(3) Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 16. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona koje Hrvatska psihoterapeutska komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Članak 19.
(1) Tijela Hrvatske psihoterapeutske komore jesu Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, Predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Hrvatske psihoterapeutske komore.
(2) Ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Hrvatske psihoterapeutske komore uređuju se Statutom Hrvatske psihoterapeutske komore i drugim općim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
VI. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 20.
(1) Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti u slijedećim slučajevima:
- ako izgube poslovnu sposobnost,
- ako postanu trajno zdravstveno nesposobni za obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- ako im je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti,
- ako im je odlukom nadležnog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore izrečena disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (dopusnice),
- ako se odreknu prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- ako su odlukom disciplinskog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore proglašeni nedostojnim za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.
(2) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost od dana dostavljanja konačne odluke nadležnog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore o prestanku prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Članak 21.
Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost:
- u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti,
- u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, od dana pravomoćnosti odluke kojom je mjera izrečena,
- u slučaju izricanja disciplinske mjere oduzimanja odobrenja za samostalan rad (dopusnice), od dana konačnosti odluke nadležnog disciplinskog tijela,
- u ostalim slučajevima predviđenim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
VII. STRUČNI NADZOR
Članak 22.
(1) Stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta provodi Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih usluga.
(3) Hrvatska psihoterapeutska komora je dužna obaviti stručni nadzor po službenoj dužnosti kao i na prijedlog fizičke ili pravne osobe, kad za to postoje opravdani razlozi.
(4) Način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora općim aktom.
VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 23.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihoterapijsku djelatnost ako ne ispunjava uvjete propisane člankom 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja za obavljanje psihoterapijske djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 3. ovoga Zakona.
Članak 24.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj psihoterapeut i savjetodavni terapeut:
- koji ne poštuje obvezu čuvanja psihoterapijske tajne,
- koji ne vodi i ne čuva psihoterapijsku dokumentaciju u skladu s odredbama Kodeksa psihoterapijske etike i posebnim propisima.
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 25.
(1) Ministarstvo socijalne politike i mladih i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske osnovat će Hrvatsku psihoterapeutsku komoru u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.
(3) Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Hrvatska psihoterapeutska komora će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 26.
(1) Osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost dužne su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnijeti zahtjev za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(2) Osobama iz stavka 1. ovog članka izdat će se dopusnica sukladno uvjetima koji su propisani člankom 3. ovoga Zakona.
Članak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Člankom 1. definirana su područja koja uređuje Zakon o djelatnosti psihoterapije te se ujedno definira rodna ravnopravnost.
Članak 2.
Ovim člankom definirani su pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu.
Članak 3.
Predmetnim člankom propisano je pod kojim uvjetima psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik mogu obavljati djelatnost psihoterapije.
Članak 4., 5. 6. i 7.
Ovim člancima propisuje se način obavljanja djelatnosti psihoterapije.
Članak 8.
Člankom 8. propisano je pod kojim uvjetima psihoterapeut može obavljati privatnu psihoterapeutsku praksu te tko izdaje odobrenje za rad.
Članak 9.
Ovim člankom propisani su uvjeti za upotrebu naziva psihoterapeut ili savjetodavni terapeut.
Članak 10.
Člankom 10. propisano je na temelju kojeg dokumenta se obavlja djelatnost psihoterapije te tko ga izdaje. Stavkom 2. ovoga članka Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori dano je ovlaštenje da propiše uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje dopusnice.
Članak 11.
Predmetnim člankom propisana je vrsta obrazovanja na temelju kojeg se izdaje dopusnica te rok na koji se dopusnica izdaje i način obnavljanja dopusnice.
Članak 12.
Predmetnim člankom propisano je u kojim slučajevima Hrvatska psihoterapeutska komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu oduzeti dopusnicu.
Članak 13.
Člankom 13. propisano je da rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Hrvatska psihoterapeutska komora te odredbe o pravnom lijeku.
Članak 14.
Stavkom 1. ovog članka propisano je obveza psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta obveza učlanjivanja u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru.
Stavkom 2. ovog članka dano je ovlaštenje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori da općim aktima propiše uvjete za obavljanje djelatnosti psihoterapije koje moraju ispunjavati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik.
Članak 15.
Člankom 15. propisano je što je Hrvatska psihoterapeutska komora, način rada Hrvatske psihoterapeutske komore, sjedište te obveza upisivanja u sudski registar.
Članak 16.
Ovim člankom propisane su javne ovlasti koje ima Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 17.
Člankom 17. propisano je koje poslove, osim javnih ovlasti iz članka 16. ovoga Zakona, obavlja Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 18.
Ovim člankom propisano je financiranje rada Hrvatske psihoterapeutske komore.
Članak 19.
Ovim člankom propisana su tijela Hrvatske psihoterapeutske komore te njena obveza da ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Hrvatske psihoterapeutske komore uredi Statutom i drugim općim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Članak 20.
Predmetnim člankom propisuje se kada psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti te rok od kada psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost
Članak 21.
Predmetnim člankom propisano je kada psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost.
Članak 22.
Stavkom 1. ovoga članka propisano je tko provodi stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta te što obuhvaća stručni nadzor. Stavkom 2. istog članka dano je ovlaštenje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori da način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propiše općim aktom.
Članak 23. i 24.
Ovim člancima propisane su prekršajne odredbe.
Članak 25.
Člankom 25. propisuje se tko će osnovati Hrvatsku komoru psihoterapeuta i u kojem roku te obveza Hrvatske psihoterapeutske komore da donese statut i opće akte.
Članak 26.
Člankom 26. propisana je obveza usklađivanja s odredbama ovog Zakona osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost te obveza podnošenja zahtjeva za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
Članak 27.
Ovim člankom propisano je kada ovaj Zakon stupa na snagu.
NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1., te članku 58. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, broj 85/2010 - pročišćeni tekst i 5/2014 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
1.Ocjena stanja
Za razliku od 17 europskih zemalja koje su zakonski regulirale psihoterapiju, u Hrvatskoj se Zakon o djelatnosti psihoterapije „donosi“ već dugi niz godina. Posljedica nepostojanja propisa koji bi regulirao djelatnosti psihoterapije je kaos na tržištu, pa usluge psihoterapije nude i neke nekvalificirane osobe kroz različite usluge, poduzeća ili individualno, bez odgovarajuće edukacije.
Otpor donošenju propisa koji bi regulirao djelatnost psihoterapije je najvjerojatnije potreba educiranosti psihoterapeuta prema visokim profesionalnim standardima koje propisuje Europsko udruženje za psihoterapiju. Naime, nakon završenog fakultetskog obrazovanja potrebna je višegodišnja teorijska i praktična edukacija za psihoterapeuta koja podrazumijeva rad na sebi u grupnom okruženju u trajanju od više stotina sati, te barem sto sati individualne psihoterapije kod nekog od starijih, licenciranih kolega.
Psihoterapija je u ovom trenutku regulirana samo Pravilnikom o specijalističkom usavršavanju doktora medicine (NN broj 100/11, 133/11, 54/12, 49/13 i 139/14) kao subspecijalizacija iz psihijatrije i trenutno ne postoji poseban propis koji bi određivao uvjete i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, uvjete i vrstu stručnjaka koji se mogu baviti psihoterapijom te odgovornost osoba koje se bave psihoterapijom.
Međutim, u Republici Hrvatskoj je sve veći broj stručnjaka educiran za pružanje psihoterapijskog tretmana, a položaj psihoterapeutske profesije još uvijek nije uređen zakonskim okvirima.
Prema podacima SPUH-a danas postoji više od 200 registriranih psihoterapeuta od kojih više od 80 certificiranih psihoterapeuta prema propisima EAP (Europsko udruženje psihoterapeuta) i koji posjeduju ECP (Europski certifikat iz psihoterapije) te još nekoliko desetaka osoba koje posjeduju ECP pojedine škole, a ne Krovne udruge Europe.
Najveći problem je pitanje tko je kvalificiran za pristup edukaciji iz psihoterapije, tko ispunjava uvjeta koje propisuje Europa i EAP (Europsko udruženje psihoterapeuta).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
2.Osnovna pitanja koja se uređuju predloženim zakonom
Predloženim Zakonom uredili bi se poslovi psihoterapije kao samostalne djelatnosti na način da ove poslove mogu obavljati i nezdravstveni radnici pod propisanim uvjetima, a za koju je potrebno osnivanje Hrvatske psihoterapeutske komore. Osim navedenog propisat će se sadržaj, područje primjene, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, izdavanje dopusnica za rad (licenciranje) i relicenciranje, organiziranje trajne edukacije, rješavanje etičkih i deontoloških pitanja, dužnosti, stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
3.Posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenje novog Zakona o djelatnosti psihoterapije koji će biti usklađen s europskim standardima, jamčit će kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III.OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga zakona osigurana su u državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 102 - Ministarstvo socijalne politike i mladih.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
IV.PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
U skladu s odredbom članka 204. Poslovnika Hrvatskog sabora („Narodne novine, broj 81/13) predlaže se donošenje Zakona po hitnom postupku iz osobito opravdanih razloga, s obzirom da se predloženim Zakonom reguliraju prava vrlo osjetljivih korisničkih skupina, kojima je donošenje ovog Zakona od životne važnosti.
Naime, Zakon je potrebno donijeti po hitnom postupku kako bi se dosadašnjim i budućim korisnicima osigurala kvalitetna i stručno pružena usluga. Zakonsko reguliranje ove djelatnosti i stvaranje temelja provođenje jedne regulirane djelatnosti pridonijet će usklađivanju djelatnosti psihoterapije s europskim standardima, a posebice je značajno što će jamčiti kvalitetnu razinu usluge ove profesije kojoj je glavni cilj pružiti pomoć ljudima da unaprijede kvalitetu življenja poticanjem pozitivnog razvoja osobnosti.
Do donošenja ovog Zakona, građani kod kojih postoji potreba liječenja i/ili tretmana problema emocionalne prirode psihološkim putem, odnosno potreba za stručnim postupcima u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja osobnosti, nemaju garanciju da im takvu uslugu pruža kvalificirana osoba.
Ovim Zakonom osiguralo bi se da ova vrlo ranjiva skupna građana ima garanciju da joj uslugu koja joj je nužna za redovno funkcioniranje u društvu i obitelji pruža stručna osoba.
Slijedom navedenog, predlaže se stupanje Zakona na snagu u hitnom postupku.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
V. TEKST KONAČNOG PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
ZAKON O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
I. OPĆE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje sadržaj, područje primjene, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta te nad provođenjem djelatnosti psihoterapije.
(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu i propisima koji se donose na temelju njega, a koji imaju rodno značenje, bez obzira na to jesu li korišteni u muškom ili ženskom rodu, obuhvaćaju na jednak način muški i ženski rod.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
II. DEFINICIJE I POJMOVI
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 2.
(1) Psihoterapija je liječenje i/ili tretman problema emocionalne prirode psihološkim putem u kojem educirana osoba namjerno uspostavlja profesionalan terapijski odnos i koristi stručne postupke u svrhu uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihičkih simptoma/poteškoća, u svrhu promjene poremećenih shema ponašanja i poticanje pozitivnog razvoja osobnosti.
(2) Djelatnost psihoterapije je sustav pojedinačno ili skupno usmjerenih stručnih postupaka, mjera i sredstava utemeljen na načelima i spoznajama psihoterapeutske znanosti i prakse. Djelatnost psihoterapije može obavljati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik.
(3) Psihoterapeut je stručnjak koji provodi psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 1. ovoga Zakona.
(4) Savjetodavni terapeut je stručnjak koji provodi savjetovanje, suportivnu terapiju te savjetodavni individualni ili grupni rad po principima psihoterapije i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 2. ovoga Zakona.
(5) Psihoterapijski vježbenik je osoba koja se osposobljava za psihoterapeuta ili savjetodavnog terapeuta i udovoljava uvjetima propisanim člankom 3. stavkom 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
III. UVJETI ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 3.
(1 ) Psihoterapeut može biti osoba koja:
-ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij u području zdravstva, društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi,
- ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje 4 godine, u nekom od priznatih europskih psihoterapijskih pravaca u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi, a koji su odobreni od krovne međunarodne udruge za psihoterapiju,
- ima radno iskustvo na poslovima psihoterapije čiji sadržaj i trajanje propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora
- ima državljanstvo Republike Hrvatske,
- ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
- je upisana u Imenik Hrvatske psihoterapeutske komore,
- ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).
(2 ) Savjetodavni terapeut može biti osoba koja:
- prvostupnik koji ima završen preddiplomski stručni ili sveučilišni studij u području zdravstva, društvenih i humanističkih znanosti u Republici Hrvatskoj ili nekoj drugoj državi članici Europske unije odnosno u nekoj trećoj državi,
- ima završen stručni dio izobrazbe iz psihoterapije u trajanju od najmanje 3 godine u Republici Hrvatskoj, ili nekoj drugoj državi, a koji je odobren od krovne međunarodne udruge za psihoterapiju
- ima radno iskustvo na poslovima psihoterapije čiji sadržaj i trajanje propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora
- ima državljanstvo Republike Hrvatske,
- ima znanje hrvatskog jezika u govoru i pismu,
- je upisana u Imenik Hrvatske psihoterapeutske komore,
- ima odobrenje za samostalan rad (dopusnica).
(3) Psihoterapijski vježbenik može biti osoba koja ispunjava uvjete iz članka 3. stavka 1. podstavka 1. i članka 3. stavka 2. podstavka 1. i osposobljava se za psihoterapeuta ili savjetodavnog erapeuta, a sadržaj i trajanje vježbeničkog staža općim aktima propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. podstavka 5. ovoga članka, stranci mogu obavljati djelatnost psihoterapije u Republici Hrvatskoj prema propisima koji uređuju rad stranaca u Republici Hrvatskoj.
(5) Ispunjavanje uvjeta iz stavka 2. ovoga članka utvrđuje Hrvatska psihoterapeutska komora u postupku davanja odobrenja za samostalan rad.
(6) Državljani država članica Europske unije i stranci moraju poznavati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom usluge psihoterapije.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 4.
(1) Psihoterapeut može obavljati djelatnost psihoterapije u privatnoj praksi ili po osnovi ugovora s drugim pravnim osobama.
(2) Djelatnost psihoterapije u privatnoj praksi može zajednički obavljati više psihoterapeuta (grupna privatna psihoterapeutska praksa).
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 5.
(1) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu imati samo jednu privatnu psihoterapijsku praksu.
(2) Adresa sjedišta prakse obvezno se prijavljuje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori radi upisa u Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika. Psihoterapeut i savjetodavni terapeut dužni su obavijestiti Hrvatsku psihoterapeutsku komoru o svakoj promjeni sjedišta u roku od osam dana.
(3) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut mogu svoju djelatnost obavljati i izvan svoje prakse, na odgovarajućem radilištu ili pri kućnoj posjeti osobi kojoj se pruža psihoterapijska pomoć.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 6.
Više privatnih psihoterapeuta ili savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu osobno, mogu se udružiti u grupnu psihoterapijsku praksu. U tom slučaju međusobna prava i obveze psihoterapeuti su dužni urediti u pisanom obliku.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 7.
(1) Za obavljanje psihoterapijske djelatnosti može se osnovati trgovačko društvo. Prilikom osnivanja trgovačkog društva za obavljanje psihoterapijske djelatnosti, osnivači su dužni obavijestiti Hrvatsku psihoterapeutsku komoru radi upisa u poseban upisnik.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora vodi poseban upisnik trgovačkih društava za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 8.
(1) Psihoterapeut može obavljati privatnu psihoterapeutsku praksu pod sljedećim uvjetima:
- da ima odgovarajuću licencu/dopusnicu,
- da raspolaže odgovarajućim prostorom i opremom,
- da ima poslovnu sposobnost,
- da je radno sposoban za obavljanje privatne psihoterapeutske prakse.
(2) Zahtjev za obavljanje privatne psihoterapeutske prakse podnosi se Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori koja rješenjem izdaje odobrenje za rad nakon što utvrdi da su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 9.
(1) Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje psihoterapijske djelatnosti ovlaštena je iza svog imena i naziva osnovne struke navesti naziv psihoterapeut ili savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca.
(2) Psihoterapijske pravce koji nisu utemeljeni na programima priznatih psihoterapijskih pravaca iz Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije odnosno trećih država, odobrava Hrvatska psihoterapeutska komora na temelju posebnih uvjeta koje propisuje.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
IV. ODOBRENJE ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 10.
(1) Djelatnost psihoterapije obavlja se na temelju dopusnice koju na zahtjev izdaje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje dopusnice propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 11.
(1) Dopusnica se može steći na temelju završenoga osposobljavanja u ustanovi koja provodi izobrazbu iz psihoterapije odobrenu od Hrvatske psihoterapeutske komore.
(2) Dopusnica se izdaje se na vrijeme od šest godina i obnavlja na zahtjev psihoterapeuta uz predočenje dokaza o stručnom usavršavanju tijekom proteklog razdoblja.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 12.
Hrvatska psihoterapeutska komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu oduzeti dopusnicu ako:
- u propisanom roku ne obnovi dopusnicu,
- povrijedi odredbe ovoga Zakona i odredbe Kodeksa psihoterapeutske etike,
- obavlja djelatnost psihoterapije nestručno uslijed neznanja i nehaja,
- u obavljanju djelatnosti psihoterapije počini kazneno djelo za koje mu je pravomoćnom presudom izrečena kazna zatvora.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 13.
(1) Rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka psiholog može podnijeti žalbu ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi.
(3) Žalba odgađa izvršenje rješenja.
(4) Protiv rješenja o žalbi može se pokrenuti upravni spor.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
V. HRVATSKA PSIHOTERAPEUTSKA KOMORA
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 14.
(1) Psihoterapeuti i savjetodavni terapeuti, državljani Republike Hrvatske, drugih država članica Europske unije i trećih država, a koji psihoterapijsku djelatnost žele obavljati na području Republike Hrvatske, obvezni su učlaniti se u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru.
(2) Psihoterapijski vježbenici obvezni su upisati se u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru. Psihoterapijskim vježbenicima izdaje se odobrenje za vježbenički rad pod uvjetima koje općim aktom propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora.
(3) Uvjete za obavljanje djelatnosti psihoterapije, koje moraju ispunjavati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik, propisat će Hrvatska psihoterapeutska komora općim aktima.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 15.
(1) Hrvatska psihoterapeutska komora je samostalna strukovna organizacija sa svojstvom pravne osobe s javnim ovlastima.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora čuva ugled i prava psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, provodi nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta, promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta pred državnim i drugim tijelima u Republici Hrvatskoj i inozemstvu te pruža svojim članovima stručnu pomoć i zaštitu.
(3) Hrvatska psihoterapeutska komora ima svoj grb, znak, pečat i žig.
(4) Sjedište Hrvatske psihoterapeutske komore je u Zagrebu.
(5) Hrvatska psihoterapeutska komora se upisuje u sudski registar.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 16.
Hrvatska psihoterapeutska komora ima sljedeće javne ovlasti:
- vodi Imenik psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
- izdaje, obnavlja i oduzima odobrenje za samostalan rad (dopusnicu),
- izdaje i oduzima odobrenje za vježbenički rad,
- obavlja stručni nadzor nad radom psihoterapeuta, savjetodavnih terapeuta i psihoterapijskih vježbenika,
- određuje najnižu cijenu rada psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju privatnu praksu.
- vodi popis psihoterapijskih pravaca i programa izobrazbe,
- propisuje uvjete i izdaje odobrenja za edukacijske programe iz psihoterapije te uvrštava iste na popis psihoterapijskih pravaca.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 17.
Osim javnih ovlasti iz članka 16. ovoga Zakona, Hrvatska psihoterapeutska komora obavlja i slijedeće poslove:
- vodi Imenik supervizora za psihoterapeute i savjetodavne terapeute te Imenik mentora/supervizora za psihoterapijske vježbenike na temelju dostavljenih odobrenja za edukacijske programe iz psihoterapije,
- donosi Kodeks psihoterapijske etike,
- organizira, nadzire i vrednuje stručno usavršavanje psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta,
- propisuje sadržaj, rokove i postupak trajnog stručnog usavršavanja,
- daje prijedloge i stručna mišljenja kod pripreme propisa koji imaju utjecaj na razvoj psihoterapijske djelatnosti,
- prati, proučava i stručno nadzire obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- utvrđuje standarde i normative za psihoterapijsku djelatnost,
- propisuje način oglašavanja i način isticanja naziva privatne prakse,
- surađuje s drugim strukovnim udrugama, stručnim i znanstvenim institucijama u Republici Hrvatskoj i inozemstvu,
- utvrđuje disciplinske mjere za lakše i teže povrede radnih dužnosti,
- provodi disciplinski postupak i izriče mjere za disciplinske povrede,
- pruža pravnu pomoć svojim članovima u skladu s pozitivnim propisima Republike Hrvatske,
zastupa članove Hrvatske psihoterapeutske komore u zaštiti njihovih profesionalnih interesa,
- surađuje s nadležnim inspekcijama,
- obavlja i druge poslove utvrđene ovim Zakonom, Statutom i drugim propisima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 18.
(1) Za ostvarivanje svojih ciljeva i izvršavanje zadaća Hrvatska psihoterapeutska komora stječe sredstva od upisnine, članarine i iz drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Hrvatske psihoterapeutske komore.
(3) Iz državnog proračuna Republike Hrvatske osiguravaju se sredstva za izvršavanje poslova iz članka 16. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona koje Hrvatska psihoterapeutska komora obavlja na temelju javnih ovlasti.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 19.
(1) Tijela Hrvatske psihoterapeutske komore jesu Skupština, Upravni odbor, Izvršni odbor, Predsjednik i druga tijela utvrđena Statutom Hrvatske psihoterapeutske komore.
(2) Ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Hrvatske psihoterapeutske komore uređuju se Statutom Hrvatske psihoterapeutske komore i drugim općim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
VI. PRESTANAK PRAVA ZA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 20.
(1) Psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti u slijedećim slučajevima:
- ako izgube poslovnu sposobnost,
- ako postanu trajno zdravstveno nesposobni za obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- ako im je izrečena mjera sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti,
- ako im je odlukom nadležnog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore izrečena disciplinska mjera privremenog ili trajnog oduzimanja odobrenja za samostalan rad (dopusnice),
- ako se odreknu prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti,
- ako su odlukom disciplinskog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore proglašeni nedostojnim za obavljanje psihoterapijske djelatnosti.
(2) Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost od dana dostavljanja konačne odluke nadležnog tijela Hrvatske psihoterapeutske komore o prestanku prava na obavljanje psihoterapijske djelatnosti zbog razloga navedenih u stavku 1. ovoga članka.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 21.
Psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost:
- u slučaju lišenja poslovne sposobnosti, od dana pravomoćnosti odluke o lišenju poslovne sposobnosti,
- u slučaju izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja zvanja, djelatnosti ili dužnosti, od dana pravomoćnosti odluke kojom je mjera izrečena,
- u slučaju izricanja disciplinske mjere oduzimanja odobrenja za samostalan rad (dopusnice), od dana konačnosti odluke nadležnog disciplinskog tijela,
- u ostalim slučajevima predviđenim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
VII. STRUČNI NADZOR
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 22.
(1) Stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta provodi Hrvatska psihoterapeutska komora.
(2) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja psihoterapijske djelatnosti te kakvoće i opsega izvršenih usluga.
(3) Hrvatska psihoterapeutska komora je dužna obaviti stručni nadzor po službenoj dužnosti kao i na prijedlog fizičke ili pravne osobe, kad za to postoje opravdani razlozi.
(4) Način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propisuje Hrvatska psihoterapeutska komora općim aktom.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
VIII. PREKRŠAJNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 23.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja psihoterapijsku djelatnost ako ne ispunjava uvjete propisane člankom 3. ovoga Zakona.
(2) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj pravna osoba koja za obavljanje psihoterapijske djelatnosti zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom koja ne ispunjava uvjete propisane člankom 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 24.
Novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj psihoterapeut i savjetodavni terapeut:
- koji ne poštuje obvezu čuvanja psihoterapijske tajne,
- koji ne vodi i ne čuva psihoterapijsku dokumentaciju u skladu s odredbama Kodeksa psihoterapijske etike i posebnim propisima.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 25.
(1) Ministarstvo socijalne politike i mladih i Savez psihoterapijskih udruga Hrvatske osnovat će Hrvatsku psihoterapeutsku komoru u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
(2) Hrvatska psihoterapeutska komora je obvezna u roku od šest mjeseci od dana osnivanja donijeti Statut.
(3) Opće akte za čije je donošenje ovlaštena ovim Zakonom Hrvatska psihoterapeutska komora će donijeti u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 26.
(1) Osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost dužne su u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona podnijeti zahtjev za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(2) Osobama iz stavka 1. ovog članka izdat će se dopusnica sukladno uvjetima koji su propisani člankom 3. ovoga Zakona.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
Članak 27.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku
OBRAZLOŽENJE
Članak 1.
Člankom 1. definirana su područja koja uređuje Zakon o djelatnosti psihoterapije te se ujedno definira rodna ravnopravnost.
Članak 2.
Ovim člankom definirani su pojedini izrazi koji se koriste u ovom Zakonu.
Članak 3.
Predmetnim člankom propisano je pod kojim uvjetima psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik mogu obavljati djelatnost psihoterapije.
Članak 4., 5. 6. i 7.
Ovim člancima propisuje se način obavljanja djelatnosti psihoterapije.
Članak 8.
Člankom 8. propisano je pod kojim uvjetima psihoterapeut može obavljati privatnu psihoterapeutsku praksu te tko izdaje odobrenje za rad.
Članak 9.
Ovim člankom propisani su uvjeti za upotrebu naziva psihoterapeut ili savjetodavni terapeut.
Članak 10.
Člankom 10. propisano je na temelju kojeg dokumenta se obavlja djelatnost psihoterapije te tko ga izdaje. Stavkom 2. ovoga članka Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori dano je ovlaštenje da propiše uvjete i kriterije za stjecanje i obnavljanje dopusnice.
Članak 11.
Predmetnim člankom propisana je vrsta obrazovanja na temelju kojeg se izdaje dopusnica te rok na koji se dopusnica izdaje i način obnavljanja dopusnice.
Članak 12.
Predmetnim člankom propisano je u kojim slučajevima Hrvatska psihoterapeutska komora može psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu oduzeti dopusnicu.
Članak 13.
Člankom 13. propisano je da rješenje o izdavanju, obnavljanju i oduzimanju dopusnice donosi Hrvatska psihoterapeutska komora te odredbe o pravnom lijeku.
Članak 14.
Stavkom 1. ovog članka propisano je obveza psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta obveza učlanjivanja u Hrvatsku psihoterapeutsku komoru.
Stavkom 2. ovog članka dano je ovlaštenje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori da općim aktima propiše uvjete za obavljanje djelatnosti psihoterapije koje moraju ispunjavati psihoterapeut, savjetodavni terapeut i psihoterapijski vježbenik.
Članak 15.
Člankom 15. propisano je što je Hrvatska psihoterapeutska komora, način rada Hrvatske psihoterapeutske komore, sjedište te obveza upisivanja u sudski registar.
Članak 16.
Ovim člankom propisane su javne ovlasti koje ima Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 17.
Člankom 17. propisano je koje poslove, osim javnih ovlasti iz članka 16. ovoga Zakona, obavlja Hrvatska psihoterapeutska komora.
Članak 18.
Ovim člankom propisano je financiranje rada Hrvatske psihoterapeutske komore.
Članak 19.
Ovim člankom propisana su tijela Hrvatske psihoterapeutske komore te njena obveza da ustroj, nadležnost, sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Hrvatske psihoterapeutske komore uredi Statutom i drugim općim aktima Hrvatske psihoterapeutske komore.
Članak 20.
Predmetnim člankom propisuje se kada psihoterapeutu i savjetodavnom terapeutu prestaje pravo na obavljanje psihoterapijske djelatnosti te rok od kada psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost
Članak 21.
Predmetnim člankom propisano je kada psihoterapeut i savjetodavni terapeut ne smiju obavljati psihoterapijsku djelatnost.
Članak 22.
Stavkom 1. ovoga članka propisano je tko provodi stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta te što obuhvaća stručni nadzor. Stavkom 2. istog članka dano je ovlaštenje Hrvatskoj psihoterapeutskoj komori da način, uvjete i postupak provođenja stručnog nadzora propiše općim aktom.
Članak 23. i 24.
Ovim člancima propisane su prekršajne odredbe.
Članak 25.
Člankom 25. propisuje se tko će osnovati Hrvatsku komoru psihoterapeuta i u kojem roku te obveza Hrvatske psihoterapeutske komore da donese statut i opće akte.
Članak 26.
Člankom 26. propisana je obveza usklađivanja s odredbama ovog Zakona osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost te obveza podnošenja zahtjeva za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
Članak 27.
Ovim člankom propisano je kada ovaj Zakon stupa na snagu.
Klasa: 011-01/15-02/1
Ur. Broj: 519-03-2-2/1-15-27
Zagreb, 28. kolovoza 2015.
Komentirate u ime: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku