PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 49. stavku 3. i članka 50. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Ocjena stanja
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodili snažni potresi. Prvi potres pogodio je dana 22. ožujka 2020. godine područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i prouzročio veliku materijalnu štetu.
Dana 28. i 29. prosinca 2020. snažni potresi pogodili su područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je ogromna te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene i oštećene.
Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Glina, Petrinja i Sisak i okolnim naseljima. Mnogi objekti pretrpjeli su oštećenja te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 04. siječnja, na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite, članka 22. i 54., na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu za Sisačko-moslavačku županiju, te dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije pogođene potresom.
U svrhu saniranja posljedica potresa kao i obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Hrvatski sabor donio je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagrebačke županije („Narodne novine“ broj: 102/20).
Obzirom je nakon potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije već postojao zakonodavni okvir za obnovu, Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije ("Narodne novine" br. 10/21) (dalje: Zakon o obnovi). Time je primjena Zakona o obnovi proširena i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Temeljem Zakona o obnovi građani s pogođenih područja podnose zahtjeve za obnovu, uklanjanje, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te o istima Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi odluke na temelju kojih Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu.
Nakon potresa koji je 22. ožujka 2020.  e 28. i 29. prosinca 2020. pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, volonteri udruženi u Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pregledali su (prema dostupnim podacima od 1. rujna 2021.) ukupno na navedenim područjima 49.648 objekata. Svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98. Od pregledanih 49.648 objekata njih 32.911 preliminarno je označeno oznakom zeleno (zgrada je uporabljiva odnosno uporabljiva s preporukom), 10.600 objekata označeno je oznakom žuto (zgrada je privremeno neuporabljiva, u potpunosti ili djelomično, odnosno privremeno neuporabljiva te su potrebne mjere hitne intervencije) dok je 5.305 objekata označeno oznakom crveno (zgrada je neuporabljiva).
Također, Vlada Republike Hrvatske je, uz tehničku podršku Svjetske banke, provela brzu procjenu šteta i potreba pogođenih području. Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od čega je 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) procijenjenih šteta u Zagrebu i okolici te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) za Banovinu.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (iz digitalnog sustava e-Obnova), do 20. rujna 2021. godine, građani su temeljem Zakona o obnovi podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu. Ovaj broj zgrada uključuje 316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih i 100 poslovnih zgrada, te 8.456 obiteljskih kuća (prema detaljnoj tablici niže). Za tih 10.281 zgradu do 20. rujna 2021. Ministarstvo je donijelo ukupno 758 akata obnove (odluka, zaključaka i sl.).
Za područje Grada Zagreba podneseno je 2.585 zahtjeva koji se odnose na 1.960 zgrada, te je donesen 441 akt po kojem se dalje postupa. Za područje Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije podneseno je 9.215 zahtjeva koji se odnose na 7.866 zgrada, te je doneseno 309 akata po kojima se dalje postupa. Za područje Krapinsko-zagorske županije podneseno je 152 zahtjeva što se odnosi na 112 zgrade, te je doneseno 37 akata po kojima se dalje postupa. Konačno, za područje Zagrebačke županije podneseno je 394 zahtjeva što se odnosi na 343 zgrade, te je doneseno 13 akata po kojima se dalje postupa.
Podaci o zahtjevima i namjeni pripadajućih zgrada:
Regionalna (područna) samouprava
Broj zahtjeva
Ukupan broj zgrada
Stambeno poslovne zgrade
Višestambene zgrade
Poslovne zgrade
Obiteljske kuće
Namjena zgrade nije definirana zahtjevom
Grad Zagreb
2585
1960
275
411
23
899
352
Karlovačka županija
187
174
2
8
4
148
12
Krapinsko-zagorska županija
152
112
0
2
0
93
17
Sisačko-moslavačka županija
9028
7692
38
93
72
6995
494
Zagrebačka županija
394
343
1
2
1
321
18
Ukupno
12346
10281
316
516
100
8456
893
Nakon potresa 22. ožujka 2020. na temelju Odluke Vlade o osiguranju novčane pomoći za nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice („Narodne novine broj 55/20) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice na temelju kojega je zaprimljeno 2.183 prijava od kojih je riješeno 1.775 prijava te je od zatraženih 134.957.691,88 milijuna kuna odobreno 62.826.477,53 od kuna novčane pomoći.
Na području proglašenom katastrofom na temelju odluka Stožera civilne zaštite Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu. Prema podacima Stožera civilne zaštite za rujan 2021. za nekonstrukcijsku obnovu na ovome području zaprimljeno ukupno 7.365 zahtjeva. U tijeku je postupak nekostrukcijske obnove za 1.554 kuće (za 926 kuća izrađen je elaborat za obnovu, obnovljene su 492 kuće, u tijeku su radovi na 188 kuća). Nadalje, ugovorena je obnova 1.500 kuća, a do 1. listopada 2021. ugovorit će se još 1.500, čime će u listopadu u postupku obnove biti više od 4000 obiteljskih kuća. Za nekonstrukcijsku obnovu objekata utrošeno je više od 18,5 milijuna kuna. Dok je za konstrukcijsku obnovu zaprimljeno ukupno 9.180 zahtjeva za obnovu kuća. Ugovorena je usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 kuća. Također, u tijeku je Javni poziv za iskaz interesa za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća sukladno Zakonu o obnovi.
Navedeni podaci pokazuju da Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i provedbena tijela aktivno obrađuju pristigle zahtjeve. Najveći je broj zahtjeva s područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koji čine 75% svih zahtjeva. Naime, na tome su području bili organizirani mobilni timovi Ministarstva u svrhu pomoći građanima toga područja. Tijekom zaprimanja zahtjeva uočeno je da predmetni zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke iz razloga nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, što u postupku donošenja akata zahtijeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica koje značajno utječe na duljinu trajanja postupanja po tim zahtjevima. Pored navedenih nesređenih imovinsko-pravnih odnosa uočeni su i druge poteškoće u obradi zahtjeva a to su pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te pitanje prebivališta što također zahtjeva dodatno utvrđivanje te samim time utječe na brzinu donošenja odluka.
Stoga, za potrebe brže obrade zahtjeva, uspostavljen je digitalni sustav koji je putem Centra dijeljenih usluga povezan sa svim registrima tijela javne vlasti. Međutim, u provedbi se pokazuju značajni nedostaci u pribavljenim podacima kao što su nesređeni registri (zemljišno knjižni, matica rođenih, matica vjenčanih) neujednačeni podaci, nepotpuni podaci i slično.
Zbog gore spomenutih poteškoća, a koje su izravno posljedica zakonskog okvira postojećeg Zakona koji uvjetuje donošenje odluke utvrđivanjem brojnih činjenica koje u mnogim slučajevima nije moguće utvrditi bez provedbe dugotrajnih ispitnih postupaka, postoji nepremostiv problem koji se očituje u nemogućnost bržeg postupanja, odnosno donošenja odluka čime je i zaustavljen proces obnove.
Kako bi se otklonile postojeće zapreke u provedbi postupaka te značajnije ubrzala obnova potrebno je izmijeniti postojeći zakonodavni okvir.
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:
-oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove
-uvode se europski pragovi za javnu nabavu
-uvodi se gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada
-uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji
-uvodi se pred financiranje kod isplata novčane pomoći
-pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o obnovi
-uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi
-nomotehnički se dorađuje Zakon.
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem predloženoga Zakona građane se oslobađa obveze sufinanciranja troškove obnove. Time se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom kao i obveza upisa založnoga prava na istoj. Stoga neće više biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su znatno usporavali postupak što će znatno ubrzati postupke obnove.
Naime, ovim Zakonom Republika Hrvatska i jedinice lokalne (područne samouprave) financirat će troškove konstrukcijske obnove i to u omjeru 80% Republika Hrvatska a 20% Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Konstrukcijska obnova na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije i dalje će se financirati sredstvima državnog proračunu u stopostotnom iznosu.
Nadalje, postupci javne nabave ubrzat će se i zbog uvođenja europskih pragova.
Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
Isto tako, ovim Zakonom uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. U primjeni postojećeg zakonodavnog okvira pokazala se potreba za jasnijim definiranjem odredaba o uklanjanju zgrada, osobito onih koje su uništene do te mjere da predstavljaju opasnost za živote građana. Kako postojeći model rješavanja ovoga pitanja uključuje prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika za uklanjanje takvih zgrada, elementarna nepogoda izazvana potresom pokazala je potrebu za brzim djelovanjem i odlučivanjem o rušenju i kada takve suglasnosti nema.
Naime, legitimni je cilj ovoga Zakona sanirati posljedice potresa te obnoviti stradala područja ali na način da se sačuvaju životi i zdravlje građana. Razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku prouzročili su veliku materijalnu štetu, ali i ljudska stradavanja. Uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Njihovo zadržavanje u prostoru ugrožava živote građane koji žive u njima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Iz toga razloga je na području proglašenom katastrofom od strane Stožera civilne zaštite uklonjena 361 zgrada (242 obiteljske kuće te 37 poslovnih objekata, 23 stambeno-poslovnih, 11 više-stambenih, 19 javnih, 3 sakralna, 17 gospodarskih i 9 pomoćnih objekata).
Dugotrajnost postupka ishođenja suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika predstavljalo bi preveliku opasnost za živote ostalih građana u zajednici u kojoj se nalazi zgrada za rušenje. Sigurnost zajednice odnosno građana koji u njoj koji žive ovdje je na prvom mjestu. Stoga je i člankom 16. Ustava propisano da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. S druge strane u Republici Hrvatskoj jamči se pravo vlasništva, ali ono također obvezuje svoje nositelje te su oni dužni pridonositi općem dobru.
Ovako predloženi model uklanjanja zgrada osigurava postizanje legitimnih ciljeva a to su prvom redu zaštita života i zdravlja ljudi. Naravno, intenzitet poduzetih mjera kojima se ograničava pravo vlasništvo strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok okolnosti to zahtijevaju. Dakle, zgrade se mogu uklanjati bez suglasnost vlasnika odnosno suvlasnika, uz obvezu njihova obavješćivanja o donošenju rješenja o uklanjanju, samo temeljem odredaba ovoga Zakona i za vrijeme trajanja postupaka obnove.
Nadalje, ovim Zakonom omogućava se pred-financiranje troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak. Dok se novčana pomoć za obiteljske kuće isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima.
Zaključno, cilj je ovoga zakonodavnog okvira ubrzati već postojeće postupke obnove i olakšati podnošenje zahtjeva. Pokretanje obnove doprinijet će pozitivnim gospodarskim učincima kako na područjima na kojima je proglašena katastrofa tako i na području Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske županije.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Financijska sredstva za izvršenje obveza Republike Hrvatske za provedbu ovoga Zakona osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 53/20, 119/20-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20) iz osobito opravdanih razloga.
Štete prouzročene potresima velikih su razmjera, a brojni objekti su neupotrebljivi za stanovanje. Obzirom da je potrebno ubrzati već pokrenute postupke obnove nužno je u najkraćem roku donijeti zakonski okvir koji će omogućiti isto.
Provedba postupka procjene učinaka propisa za ovaj će se Zakon provesti naknadno.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Članak 1.
U Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko- zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“ broj: 102/20. i 10/21.) članak 1. mijenja se i glasi:
„Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih uslijed prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.
(2) U svrhu postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka ovim se Zakonom propisuje:
– smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
– osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)
– organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije, cjelovitom obnovom zgrade i/ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata odnosno uklanjanje uništenih zgrada, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
– gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sredstvima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije odnosno novčana pomoć za njihovu gradnju
– novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, zaštitu od utjecaja atmosferilija te uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka i zabatnog zida te popravak stubišta i dizala
– novčana pomoć za izvođenje radova na obnovi oštećenih zgrada za vlasnike i suvlasnike koji sami obnavljaju zgrade
– mogućnost za vlasnike i suvlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 17/17. i 75/20.) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis), kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade
– privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom davanjem stanova u najam odnosno u vlasništvo.“
Članak 2.
U članku 1.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju gradnju, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.“
Članak 3.
Članak 3. mijenja se i glasi:
„Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. cjelovita obnova zgradepodrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije
2. odluka o obnovije akt koji donosi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje u tekstu: Ministarstvo), a kojim se nalaže Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje poduzimanje radnji radi provođenja cjelovite obnove zgrade koja je označena kao pojedinačno kulturno dobro, obnove konstrukcije zgrade, uklanjanja zgrade te gradnje višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno - poslovne zgrade, ili obiteljske kuće
3. obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan
4. cjelovita obnova konstrukcijeje izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
5. pojačanje konstrukcijeje izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
6. popravak konstrukcijeje izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
7. popravak nekonstrukcijskih elemenataje popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom
8. poslovna zgradaje zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost
9. povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
10. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće(u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka
11. rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera ako se provodila cjelovita obnova zgrade, obnova konstrukcije zgrade, uklanjanje zgrade te gradnja višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade, ili obiteljske kuće, a temeljem kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje
12. rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nalaganjem isplate novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, obnovu zgrade ili umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
13. stambeno-poslovna zgradaje zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća
14. tehnička dokumentacijaje projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
15. višestambena zgradaje zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana
16. zgrada javne namjeneje zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi
17. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
18. srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik.
(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.
(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).“
Članak 4.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„Članak 5.
(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.
(2) Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća i koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije:
– Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80%
– Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima
(3) Iznimno, Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive na područjima jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka za koje Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.
(4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
(5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.). Vlasnik poslovne zgrade koja je osigurana, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o obnovi, odnosno uklanjanju poslovne zgrade.
(6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom, Krapinsko-zagorskom županijom i Zagrebačkom županijom.
(7) Ministarstvo, Fond za obnovu, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nositelji obnove za zgrade javne namjene redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito i u cijelosti unositi potrebne podatke iz koje će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove.
(8) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“
Članak 5.
Iza članka 5.a dodaje se naslov iznad članka i članak 5.b koji glase:
„Stjecanje nekretnina
Članak 5b.
Ministarstvo u ime Republike Hrvatske može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina kako bi se osigurala provedba ovoga zakona.„
Članak 6.
Članci 6., 7., 8. i 9. brišu se.
Članak 7.
U članku 11. u stavku 3. riječi: „i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“ brišu se.
Članak 8.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Članak 12.
(1) Program mjera sadrži:
1. lokaciju područja na kojima se provode mjere
2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno
3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica
4. operativnu organizacijsku strukturu i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera
5. rokove provedbe mjera
6. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta
7. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora, te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera
8. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti
9. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva
10. druge potrebne elemente.
(2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
(4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.
(5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.“
Članak 9.
U članku 13. stavku 2. brojevi „20“ zamjenjuju se brojevima „21“.
U stavku 3. iza riječi „nadležnog za kulturu“ dodaje se zarez i riječi „Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Članak 10.
U članku 15. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka na temelju ovog Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to:
-ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i
-ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.“
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brišu se.
Članak 11.
U članku 16. stavci 4. i 6. brišu se.
Dosadašnji stavci 5., 7., 8., 9. i 10. postaju stavci. 4., 5., 6., 7. i 8.
U dosadašnjem stavku 8. iza riječi „nekonstrukcijskih elemenata“ dodaje se zarez i riječi „uklanjanja zgrade“.
U dosadašnjem stavku 9. iza riječi „o obnovi“ dodaje se zarez i riječ „uklanjanju“.
Članak 12.
Članak 17. mijenja se i glasi:
„Članak 17.
(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom.
(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu.“
Članak 13.
U članku 22. u stavku 3. iza riječi „završno izvješće“ dodaju se riječi „i doneseno rješenje o obnovi“.
Članak 14.
Članak 23. mijenja se i glasi:
„Članak 23.
(1)Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).
(2)Zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrade, uklanjaju se uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade.
(3)Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.
(4)Ukoliko je zgrada iz stavka 2. ovoga članka pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline za uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Suglasnost je nadležno tijelo dužno dostaviti u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva, a ukoliko se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana.“
Članak 15.
Članak 24. briše se.
Članak 16.
U članku 25. u stavku 2. riječi „kojima se uređuje projekt uklanjanja“ brišu se.
Stavci 3. i 6. brišu se.
Članak 17.
Iza članka 25. dodaje se naslov i članak 25.a koji glasi:
„Članak 25.a
(1) Iznimno od članaka 23. i 25. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor je ovlašten zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasnikustavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok se obavijest o tome objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime postaje izvršno.
(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe.
(8) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna.“
Članak 18.
Članak 27. mijenja se i glasi:
„Članak 27.
(1) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
(2) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.
(3) Na temelju ovog zakona, zamjenska obiteljska kuća, gradi se i kada se na temelju ovog zakona uklanja uništena obiteljska kuća, koja se ne smatra postojećom i za čije ozakonjenje nije podnesen zahtjev za ozakonjenje u roku propisanom posebnim zakonom, i to:
- ako se ne radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i
- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
(4) Pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće imaju i vlasnici koji su stekli nekretninu nakon 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. od srodnika bez naknade (nasljeđivanjem, darovanjem i drugim stjecanjem bez naknade), a koji su na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. prebivali u stečenoj nekretnini.
(5) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.
(6) Svi zemljišnoknjižni postupci za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi smatraju se hitnim postupcima.
Članak 19.
U članku 28. u stavku 1. riječi „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“ brišu se.
U stavku 2. iza riječi „uklonjene kuće“ dodaju se riječi: „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“.
Članak 20.
U članku 29. stavku 2. riječi „Korisna tlocrtna površina“ zamjenjuju se riječima „Ukupna korisna površina“.
Članak 21.
U članku 30. stavku 4. riječi „i suglasnost provoditelja financijsko-tehničke kontrole“ brišu se.
Članak 22.
Naslov iznad članka 35. mijenja se i glasi: „Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu“
U stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje se za:“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći utvrđuju se programom mjera.“
Članak 23.
Naslov iznad članka 36. i članak 36. mijenjaju se i glase:
„Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade
Članak 36.
(1) Novčana pomoć za obnovu zgrade može se isplatiti prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove.
(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka za višestambenu zgradu i stambeno poslovnu zgradu, odnosno poslovnu zgradu koja prema posebnom propisu ima upravitelja određuje se programom mjera, a isplaćuje se na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.
(3) O zahtjevu za novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka koja se isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, odlučuje Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći u skladu s programom mjera.
(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera.
(5) Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.
(6) Ako korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema ovome Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.
(7) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.“
Članak 24.
Članak 37. mijenja se i glasi:
„Članak 37.
(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće uklonjene temeljem ovoga Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.
(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće iz stavka 1. ovoga članka, nakon završene gradnje odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, određuje Ministarstvo rješenjem u skladu s programom mjera,
(3) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.“
(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera
Članak 25.
Članak 39. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„Odlučivanje o obnovi odnosno uklanjanju i novčanoj pomoći
Članak 39.
(1) Ministarstvo odlučuje povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mogu na temelju ovog zakona provesti obnovu bez odluke Ministarstva.
(3) Obnovljena zgrada iz stavka 2. ovog članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.
(4) Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovog članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.
(5) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje oštećene višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja zgrade. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu, odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje upravitelju zgrade, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(6) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika zgrade, ili upravitelja zgrade. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(7) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu obiteljske kuće, odnosno zahtjevu za uklanjanje obiteljske kuće i gradnju zamjenske obiteljske kuće koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva.
(8) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika ili upravitelja poslovne zgrade ili vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće.
(9) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za obnovu zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade. Rješenje se radi isplate dostavlja Fondu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje upravitelju zgrade, koji ga je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(10) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi oštećene višestambene i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade dostavlja se svim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika
(11) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi oštećene višestambene i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade objavit će se na oglasnoj ploči zgrade za koju je doneseno rješenje, s tim da je rješenje na oglasnu ploču dužan postaviti upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.
(12) Dostava iz stavaka 10. i 11. je obavljena istekom tridesetog dana od dana kad je upravitelj ili predstavnik suvlasnika primio rješenje.
(13) Zahtjevi iz stavaka 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka podnose se na obrascu čiji se sadržaj i oblik propisuje programom mjera.
(14) Protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Članak 26.
U članku 40. stavku 1. iza riječi „na temelju odluke“ dodaju se riječi „odnosno rješenja“
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Odluka o obnovi konstrukcije provodi se nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta.“
Članak 27.
Članak 40.a mijenja se i glasi:
„Članak 40.a
(1) Iznimno od članka 40. ovoga Zakona, obnovu odnosno uklanjanje višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, obiteljskih kuća i gradnju višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa na temelju odluke Ministarstva provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.
(2) Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno višestambenih zgrada iz stavka 1. ovoga članka na temelju odredbi ovoga Zakona.
(3) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na obiteljskim kućama sukladno Programu mjera, a prema redoslijedu i prioritetima koje utvrde jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća i novčane pomoći za izgradnju zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke odnosno rješenja Ministarstva, te kontrolira i nadzire izvođenje radova.“
Članak 28.
U članku 41. u stavku 3. iza riječi :“ovoga Zakona“ dodaju se riječi :“osim točke 5. istoga stavka“.
Stavak 4. briše se.
Članak 29.
Naslov iznad članka 42. i članak 42. se i glase:
„Odabir sudionika u gradnji
Članak 42.
1) U svrhu provedbe ovog Zakona, odredbe propisa o javnoj nabavi ne primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).
(2) Ministar će donijeti Pravilnik kojim će, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova iz stavka 1. ovoga članka radi sklapanja ugovora o nabavi robe, usluga ili radova i pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave.
(3) Za rješavanje o žalbama sukladno Pravilniku iz stavka 2. ovog članka, nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija).
(4) Protiv odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Članak 30.
U članku 43. stavku 1. riječi : „odlukom o obnovi, odlukom o uklanjanju zgrade odnosno odlukom o izgradnji zamjenske obiteljske kuće“ brišu se.
U stavku 2. iza riječi „na obnovi“ dodaje se zarez i riječi „izgradnji višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća“
U stavku 3. riječi : „ odluke o obnovi“ zamjenjuju se riječju : „projekta“, a riječi :“a što se u odluci navodi“ brišu se.
VLADA REPUBLIKE HRVATSKE
Zagreb, 30. rujan 2021.
__________________________________________________________________________
Predlagatelj :
MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
__________________________________________________________________________
Predmet :
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE S KONAČNIM PRIJEDLOGOM ZAKONA
__________________________________________________________________________
I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje ovoga Zakona sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. i članku 49. stavku 3. i članka 50. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 - pročišćeni tekst i 5/14 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM I POSLJEDICE KOJE ĆE PROISTEĆI DONOŠENJEM ZAKONA
Ocjena stanja
Republiku Hrvatsku su tijekom 2020. godine pogodili snažni potresi. Prvi potres pogodio je dana 22. ožujka 2020. godine područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije i prouzročio veliku materijalnu štetu.
Dana 28. i 29. prosinca 2020. snažni potresi pogodili su područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije. Materijalna šteta u Sisačko-moslavačkoj županiji, posebice na području Grada Petrinje i okolice je ogromna te su brojne građevine razrušene, odnosno uništene i oštećene.
Nakon toga potresa uslijedilo je mnoštvo slabijih potresa. Potres je prouzročio ljudska stradavanja i velike štete na području gradova Glina, Petrinja i Sisak i okolnim naseljima. Mnogi objekti pretrpjeli su oštećenja te u njima nije moguć daljnji boravak. Dana 04. siječnja, na temelju Zakona o sustavu civilne zaštite, članka 22. i 54., na prijedlog ministra unutarnjih poslova i nakon analiziranja stanja na terenu, Vlada Republike Hrvatske je proglasila katastrofu za Sisačko-moslavačku županiju, te dijelove Zagrebačke i Karlovačke županije pogođene potresom.
U svrhu saniranja posljedica potresa kao i obnove Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije Hrvatski sabor donio je Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagrebačke županije („Narodne novine“ broj: 102/20).
Obzirom je nakon potresa koji je pogodio područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije već postojao zakonodavni okvir za obnovu, Hrvatski sabor donio je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije ("Narodne novine" br. 10/21) (dalje: Zakon o obnovi). Time je primjena Zakona o obnovi proširena i na područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije.
Temeljem Zakona o obnovi građani s pogođenih područja podnose zahtjeve za obnovu, uklanjanje, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće te o istima Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine donosi odluke na temelju kojih Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu.
Nakon potresa koji je 22. ožujka 2020.  e 28. i 29. prosinca 2020. pogodio Grad Zagreb, Krapinsko-zagorsku, Zagrebačku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, volonteri udruženi u Hrvatski centar za potresno inženjerstvo pregledali su (prema dostupnim podacima od 1. rujna 2021.) ukupno na navedenim područjima 49.648 objekata. Svim zgradama je dodijeljena odgovarajuća oznaka stupnja oštećenja s klasifikacijom uporabljivosti zgrade, a sve usklađeno s Europskom makroseizmičkom ljestvicom EMS-98. Od pregledanih 49.648 objekata njih 32.911 preliminarno je označeno oznakom zeleno (zgrada je uporabljiva odnosno uporabljiva s preporukom), 10.600 objekata označeno je oznakom žuto (zgrada je privremeno neuporabljiva, u potpunosti ili djelomično, odnosno privremeno neuporabljiva te su potrebne mjere hitne intervencije) dok je 5.305 objekata označeno oznakom crveno (zgrada je neuporabljiva).
Također, Vlada Republike Hrvatske je, uz tehničku podršku Svjetske banke, provela brzu procjenu šteta i potreba pogođenih području. Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, odnosno 128 milijardi kuna, od čega je 11,5 milijardi eura (86 milijardi kuna) procijenjenih šteta u Zagrebu i okolici te 5,5 milijardi eura (41,6 milijardi kuna) za Banovinu.
Prema podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (iz digitalnog sustava e-Obnova), do 20. rujna 2021. godine, građani su temeljem Zakona o obnovi podnijeli ukupno 12.346 zahtjeva koji se odnose na 10.281 zgradu. Ovaj broj zgrada uključuje 316 stambeno-poslovnih, 516 višestambenih i 100 poslovnih zgrada, te 8.456 obiteljskih kuća (prema detaljnoj tablici niže). Za tih 10.281 zgradu do 20. rujna 2021. Ministarstvo je donijelo ukupno 758 akata obnove (odluka, zaključaka i sl.).
Za područje Grada Zagreba podneseno je 2.585 zahtjeva koji se odnose na 1.960 zgrada, te je donesen 441 akt po kojem se dalje postupa. Za područje Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije podneseno je 9.215 zahtjeva koji se odnose na 7.866 zgrada, te je doneseno 309 akata po kojima se dalje postupa . Za područje Krapinsko-zagorske županije podneseno je 152 zahtjeva što se odnosi na 112 zgrade, te je doneseno 37 akata po kojima se dalje postupa. Konačno, za područje Zagrebačke županije podneseno je 394 zahtjeva što se odnosi na 343 zgrade, te je doneseno 13 akata po kojima se dalje postupa.
Podaci o zahtjevima i namjeni pripadajućih zgrada:
Regionalna (područna) samouprava
Broj zahtjeva
Ukupan broj zgrada
Stambeno poslovne zgrade
Višestambene zgrade
Poslovne zgrade
Obiteljske kuće
Namjena zgrade nije definirana zahtjevom
Grad Zagreb
2585
1960
275
411
23
899
352
Karlovačka županija
187
174
2
8
4
148
12
Krapinsko-zagorska županija
152
112
0
2
0
93
17
Sisačko-moslavačka županija
9028
7692
38
93
72
6995
494
Zagrebačka županija
394
343
1
2
1
321
18
Ukupno
12346
10281
316
516
100
8456
893
Nakon potresa 22. ožujka 2020. na temelju Odluke Vlade o osiguranju novčane pomoći za nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice („Narodne novine broj 55/20) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine raspisalo je javni poziv za dodjelu novčane pomoći za privremenu i nužnu zaštitu i popravak zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba i okolice na temelju kojega je zaprimljeno 2.183 prijava od kojih je riješeno 1.775 prijava te je od zatraženih 134.957.691,88 milijuna kuna odobreno 62.826.477,53 od kuna novčane pomoći.
Na području proglašenom katastrofom na temelju odluka Stožera civilne zaštite Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu. Prema podacima Stožera civilne zaštite za rujan 2021. za nekonstrukcijsku obnovu na ovome području zaprimljeno ukupno 7.365 zahtjeva. U tijeku je postupak nekostrukcijske obnove za 1.554 kuće (za 926 kuća izrađen je elaborat za obnovu, obnovljene su 492 kuće, u tijeku su radovi na 188 kuća). Nadalje, ugovorena je obnova 1.500 kuća, a do 1. listopada 2021. ugovorit će se još 1.500, čime će u listopadu u postupku obnove biti više od 4000 obiteljskih kuća. Za nekonstrukcijsku obnovu objekata utrošeno je više od 18,5 milijuna kuna. Dok je za konstrukcijsku obnovu zaprimljeno ukupno 9.180 zahtjeva za obnovu kuća. Ugovorena je usluga pripreme projektne dokumentacije za 288 kuća. Također, u tijeku je Javni poziv za iskaz interesa za izgradnju zamjenskih obiteljskih kuća sukladno Zakonu o obnovi.
Navedeni podaci pokazuju da Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i provedbena tijela aktivno obrađuju pristigle zahtjeve. Najveći je broj zahtjeva s područja Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koji čine 75% svih zahtjeva. Naime, na tome su području bili organizirani mobilni timovi Ministarstva u svrhu pomoći građanima toga područja. Tijekom zaprimanja zahtjeva uočeno je da predmetni zahtjevi nisu mogli sadržavati sve potrebne podatke iz razloga nesređenih imovinsko-pravnih odnosa, što u postupku donošenja akata zahtijeva dodatno utvrđivanje relevantnih činjenica koje značajno utječe na duljinu trajanja postupanja po tim zahtjevima. Pored navedenih nesređenih imovinsko-pravnih odnosa uočeni su i druge poteškoće u obradi zahtjeva a to su pitanja legalnosti zgrada koje su oštećene te pitanje prebivališta što također zahtjeva dodatno utvrđivanje te samim time utječe na brzinu donošenja odluka.
Stoga, za potrebe brže obrade zahtjeva, uspostavljen je digitalni sustav koji je putem Centra dijeljenih usluga povezan sa svim registrima tijela javne vlasti. Međutim, u provedbi se pokazuju značajni nedostaci u pribavljenim podacima kao što su nesređeni registri (zemljišno knjižni, matica rođenih, matica vjenčanih) neujednačeni podaci, nepotpuni podaci i slično.
Zbog gore spomenutih poteškoća, a koje su izravno posljedica zakonskog okvira postojećeg Zakona koji uvjetuje donošenje odluke utvrđivanjem brojnih činjenica koje u mnogim slučajevima nije moguće utvrditi bez provedbe dugotrajnih ispitnih postupaka, postoji nepremostiv problem koji se očituje u nemogućnost bržeg postupanja, odnosno donošenja odluka čime je i zaustavljen proces obnove.
Kako bi se otklonile postojeće zapreke u provedbi postupaka te značajnije ubrzala obnova potrebno je izmijeniti postojeći zakonodavni okvir.
Pitanja koja se trebaju urediti Zakonom
Predmetnim Zakonom trebaju se urediti sljedeća pitanja:
- oslobađanje građana obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove
- uvode se europski pragovi za javnu nabavu
- uvodi se gradnja stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada
- uređuje se pitanje obnove zgrada koje nisu postojeće sukladno posebnim propisima o gradnji
- uvodi se pred financiranje kod isplata novčane pomoći
- pojednostavljuje se postupak donošenja odluka o obnovi
- uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi
- nomotehnički se dorađuje Zakon.
Posljedice koje će proisteći donošenjem Zakona
Donošenjem predloženoga Zakona građane se oslobađa obveze sufinanciranja troškove obnove. Time se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom kao i obveza upisa založnoga prava na istoj. Stoga neće više biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su znatno usporavali postupak što će znatno ubrzati postupke obnove.
Naime, ovim Zakonom Republika Hrvatska i jedinice lokalne (područne samouprave) financirat će troškove konstrukcijske obnove i to u omjeru 80% Republika Hrvatska a 20% Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Konstrukcijska obnova na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije i dalje će se financirati sredstvima državnog proračunu u stopostotnom iznosu.
Nadalje, postupci javne nabave ubrzat će se i zbog uvođenja europskih pragova.
Također, otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa te će se time omogućiti revitalizacija i urbanizacija navedenih područja.
Isto tako, ovim Zakonom uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. U primjeni postojećeg zakonodavnog okvira pokazala se potreba za jasnijim definiranjem odredaba o uklanjanju zgrada, osobito onih koje su uništene do te mjere da predstavljaju opasnost za živote građana. Kako postojeći model rješavanja ovoga pitanja uključuje prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika za uklanjanje takvih zgrada, elementarna nepogoda izazvana potresom pokazala je potrebu za brzim djelovanjem i odlučivanjem o rušenju i kada takve suglasnosti nema.
Naime, legitimni je cilj ovoga Zakona sanirati posljedice potresa te obnoviti stradala područja ali na način da se sačuvaju životi i zdravlje građana. Razorni potresi koji su pogodili Republiku Hrvatsku prouzročili su veliku materijalnu štetu, ali i ljudska stradavanja. Uzrokovali su da je određen broj zgrada na pogođenim područjima uništen do te mjere da ih je nužno ukloniti. Njihovo zadržavanje u prostoru ugrožava živote građane koji žive u njima ili u njihovoj neposrednoj blizini. Iz toga razloga je na području proglašenom katastrofom od strane Stožera civilne zaštite uklonjena 361 zgrada (242 obiteljske kuće te 37 poslovnih objekata, 23 stambeno-poslovnih, 11 više-stambenih, 19 javnih, 3 sakralna, 17 gospodarskih i 9 pomoćnih objekata).
Dugotrajnost postupka ishođenja suglasnosti vlasnika odnosno suvlasnika predstavljalo bi preveliku opasnost za živote ostalih građana u zajednici u kojoj se nalazi zgrada za rušenje. Sigurnost zajednice odnosno građana koji u njoj koji žive ovdje je na prvom mjestu. Stoga je i člankom 16. Ustava propisano da se slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. S druge strane u Republici Hrvatskoj jamči se pravo vlasništva, ali ono također obvezuje svoje nositelje te su oni dužni pridonositi općem dobru.
Ovako predloženi model uklanjanja zgrada osigurava postizanje legitimnih ciljeva a to su prvom redu zaštita života i zdravlja ljudi. Naravno, intenzitet poduzetih mjera kojima se ograničava pravo vlasništvo strogo odgovaraju potrebama danog trenutka te traju samo dok okolnosti to zahtijevaju. Dakle, zgrade se mogu uklanjati bez suglasnost vlasnika odnosno suvlasnika, uz obvezu njihova obavješćivanja o donošenju rješenja o uklanjanju, samo temeljem odredaba ovoga Zakona i za vrijeme trajanja postupaka obnove.
Nadalje, ovim Zakonom omogućava se pred-financiranje troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak. Dok se novčana pomoć za obiteljske kuće isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenih po pojedinačno okončanim radovima.
Zaključno, cilj je ovoga zakonodavnog okvira ubrzati već postojeće postupke obnove i olakšati podnošenje zahtjeva. Pokretanje obnove doprinijet će pozitivnim gospodarskim učincima kako na područjima na kojima je proglašena katastrofa tako i na području Grada Zagreba te Krapinsko-zagorske županije.
III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU ZAKONA
Financijska sredstva za izvršenje obveza Republike Hrvatske za provedbu ovoga Zakona osigurat će se u Državnom proračunu Republike Hrvatske.
IV.OBRAZLOŽENJE PRIJEDLOGA ZA DONOŠENJE ZAKONA PO HITNOM POSTUPKU
Donošenje ovoga Zakona predlaže se po hitnom postupku sukladno članku 204. Poslovnika Hrvatskoga sabora („Narodne novine“, broj 81/13, 113/16, 69/17, 29/18 53/20, 119/20-Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 123/20) iz osobito opravdanih razloga.
Štete prouzročene potresima velikih su razmjera, a brojni objekti su neupotrebljivi za stanovanje. Obzirom da je potrebno ubrzati već pokrenute postupke obnove nužno je u najkraćem roku donijeti zakonski okvir koji će omogućiti isto.
Provedba postupka procjene učinaka propisa za ovaj će se Zakon provesti naknadno.
PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 1.
U Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko- zagorske županije , Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“ broj: 102/20. i 10/21.) članak 1. mijenja se i glasi:
„Članak 1.
(1) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih uslijed prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.
(2) U svrhu postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka ovim se Zakonom propisuje:
– smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
– osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)
– organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije, cjelovitom obnovom zgrade i/ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata odnosno uklanjanje uništenih zgrada, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije
– gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sredstvima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije odnosno novčana pomoć za njihovu gradnju
– novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, zaštitu od utjecaja atmosferilija te uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka i zabatnog zida te popravak stubišta i dizala
– novčana pomoć za izvođenje radova na obnovi oštećenih zgrada za vlasnike i suvlasnike koji sami obnavljaju zgrade
– mogućnost za vlasnike i suvlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 17/17. i 75/20.) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis), kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade
– privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom davanjem stanova u najam odnosno u vlasništvo.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 2.
U članku 1.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju gradnju, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 3.
Članak 3. mijenja se i glasi:
„Članak 3.
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije
2. odluka o obnovi je akt koji donosi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje u tekstu: Ministarstvo), a kojim se nalaže Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje poduzimanje radnji radi provođenja cjelovite obnove zgrade koja je označena kao pojedinačno kulturno dobro, obnove konstrukcije zgrade, uklanjanja zgrade te gradnje višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno - poslovne zgrade, ili obiteljske kuće
3. obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan
4. cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
5. pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
6. popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom
7. popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom
8. poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost
9. povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske
10. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka
11. rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera ako se provodila cjelovita obnova zgrade, obnova konstrukcije zgrade, uklanjanje zgrade te gradnja višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade, ili obiteljske kuće, a temeljem kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje
12. rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nalaganjem isplate novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, obnovu zgrade ili umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće
13. stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća
14. tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine
15. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana
16. zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi
17. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine
18. srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik.
(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.
(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.
(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka uređuje pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 4.
Članak 5. mijenja se i glasi:
„Članak 5.
(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.
(2) Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća i koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije:
– Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80%
– Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po 20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima
(3) Iznimno, Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada te gradnju i opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive na područjima jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka za koje Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.
(4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.
(5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.). Vlasnik poslovne zgrade koja je osigurana, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o obnovi, odnosno uklanjanju poslovne zgrade.
(6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom, Krapinsko-zagorskom županijom i Zagrebačkom županijom.
(7) Ministarstvo, Fond za obnovu, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nositelji obnove za zgrade javne namjene redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito i u cijelosti unositi potrebne podatke iz koje će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove.
(8) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 5.
Iza članka 5.a dodaje se naslov iznad članka i članak 5.b koji glase:
„Stjecanje nekretnina
Članak 5b.
Ministarstvo u ime Republike Hrvatske može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina kako bi se osigurala provedba ovoga zakona.„
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 6.
Članci 6., 7., 8. i 9. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 7.
U članku 11. u stavku 3. riječi: „i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 8.
Članak 12. mijenja se i glasi:
„Članak 12.
(1) Program mjera sadrži:
1. lokaciju područja na kojima se provode mjere
2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno
3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica
4. operativnu organizacijsku strukturu i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera
5. rokove provedbe mjera
6. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta
7. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora, te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera
8. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti
9. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva
10. druge potrebne elemente.
(2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.
(4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.
(5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 9.
U članku 13. stavku 2. brojevi „20“ zamjenjuju se brojevima „21“.
U stavku 3. iza riječi „nadležnog za kulturu“ dodaje se zarez i riječi „Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 10.
U članku 15. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:
„(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka na temelju ovog Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to:
- ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i
- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika .“
Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 11.
U članku 16. stavci 4. i 6. brišu se.
Dosadašnji stavci 5., 7., 8., 9. i 10. postaju stavci. 4., 5., 6., 7. i 8.
U dosadašnjem stavku 8. iza riječi „nekonstrukcijskih elemenata“ dodaje se zarez i riječi „uklanjanja zgrade“.
U dosadašnjem stavku 9. iza riječi „o obnovi“ dodaje se zarez i riječ „uklanjanju“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 12.
Članak 17. mijenja se i glasi:
„Članak 17 .
(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom.
(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 13.
U članku 22. u stavku 3. iza riječi „završno izvješće“ dodaju se riječi „i doneseno rješenje o obnovi“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 14.
Članak 23. mijenja se i glasi:
„Članak 23.
(1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).
(2) Zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrade, uklanjaju se uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade.
(3) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.
(4) Ukoliko je zgrada iz stavka 2. ovoga članka pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline za uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Suglasnost je nadležno tijelo dužno dostaviti u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva, a ukoliko se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 15.
Članak 24. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 16.
U članku 25. u stavku 2. riječi „kojima se uređuje projekt uklanjanja“ brišu se.
Stavci 3. i 6. brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 17.
Iza članka 25. dodaje se naslov i članak 25.a koji glasi:
„ Članak 25.a
(1) Iznimno od članaka 23. i 25. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.
(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade.
(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovog a članka građevinski inspektor je ovlašten zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.
(4) Rješenje iz stavka 1. ovog a članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok se obavijest o tome objavljuje na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.
(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime postaje izvršno.
(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog a članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.
(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe.
(8) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 18.
Članak 27. mijenja se i glasi:
„ Članak 27 .
(1) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
(2) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020 ., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.
(3) Na temelju ovog zakona, zamjenska obiteljska kuća, gradi se i kada se na temelju ovog zakona uklanja uništena obiteljska kuća, koja se ne smatra postojećom i za čije ozakonjenje nije podnesen zahtjev za ozakonjenje u roku propisanom posebnim zakonom, i to:
- ako se ne radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i
- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.
(4) Pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće imaju i vlasnici koji su stekli nekretninu nakon 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. od srodnika bez naknade (nasljeđivanjem, darovanjem i drugim stjecanjem bez naknade), a koji su na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. prebivali u stečenoj nekretnini.
(5) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.
(6) Svi zemljišnoknjižni postupci za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi smatraju se hitnim postupcima.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 19.
U članku 28. u stavku 1. riječi „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“ brišu se.
U stavku 2. iza riječi „uklonjene kuće“ dodaju se riječi: „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 20.
U članku 29. stavku 2. riječi „Korisna tlocrtna površina“ zamjenjuju se riječima „Ukupna korisna površina“.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 21.
U članku 30. stavku 4. riječi „i suglasnost provoditelja financijsko-tehničke kontrole“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 22.
Naslov iznad članka 35. mijenja se i glasi: „Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu“
U stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:
„(1) Pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje se za:“
Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:
„(3) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći utvrđuju se programom mjera.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 23.
Naslov iznad članka 36. i članak 36. mijenjaju se i glase:
„Novčana pomoć za popravak konstrukcije zgrade
Članak 36.
(1) Novčana pomoć za obnovu zgrade može se isplatiti prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove.
(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka za višestambenu zgradu i stambeno poslovnu zgradu, odnosno poslovnu zgradu koja prema posebnom propisu ima upravitelja određuje se programom mjera, a isplaćuje se na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.
(3) O zahtjevu za novčanu pomoć iz stavka 1. ovoga članka koja se isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima , odlučuje Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći u skladu s programom mjera.
(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera .
(5) Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.
(6) Ako korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema ovome Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.
(7) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 24.
Članak 37. mijenja se i glasi:
„ Članak 37.
(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće uklonjene temeljem ovoga Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.
(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće iz stavka 1. ovoga članka, nakon završene gradnje odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, određuje Ministarstvo rješenjem u skladu s programom mjera,
(3) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.“
(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 25.
Članak 39. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:
„Odlučivanje o obnovi odnosno uklanjanju i novčanoj pomoći
Članak 39 .
(1) Ministarstvo odlučuje povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu.
(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mogu na temelju ovog zakona provesti obnovu bez odluke Ministarstva.
(3) Obnovljena zgrada iz stavka 2. ovog članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.
(4) Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovog članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.
(5) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje oštećene višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja zgrade . Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu, odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje , te na znanje upravitelju zgrade, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(6) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika zgrade, ili upravitelja zgrade. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(7) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu obiteljske kuće, odnosno zahtjevu za uklanjanje obiteljske kuće i gradnju zamjenske obiteljske kuće koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva.
(8) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika ili upravitelja poslovne zgrade ili vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće.
(9) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za obnovu zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade. Rješenje se radi isplate dostavlja Fondu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje upravitelju zgrade, koji ga je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.
(10) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi oštećene višestambene i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade dostavlja se svim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika
(11) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno rješenje o obnovi oštećene višestambene i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade objavit će se na oglasnoj ploči zgrade za koju je doneseno rješenje, s tim da je rješenje na oglasnu ploču dužan postaviti upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.
(12) Dostava iz stavaka 10. i 11. je obavljena istekom tridesetog dana od dana kad je upravitelj ili predstavnik suvlasnika primio rješenje.
(13) Zahtjevi iz stavaka 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka podnose se na obrascu čiji se sadržaj i oblik propisuje programom mjera.
(14) Protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 26.
U članku 40. stavku 1. iza riječi „na temelju odluke“ dodaju se riječi „odnosno rješenja“
Stavak 5. mijenja se i glasi:
„(5) Odluka o obnovi konstrukcije provodi se nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 27.
Članak 40.a mijenja se i glasi:
„Članak 40.a
(1) Iznimno od članka 40. ovoga Zakona, obnovu odnosno uklanjanje višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, obiteljskih kuća i gradnju višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa na temelju odluke Ministarstva provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.
(2) Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno višestambenih zgrada iz stavka 1. ovoga članka na temelju odredbi ovoga Zakona.
(3) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na obiteljskim kućama sukladno Programu mjera, a prema redoslijedu i prioritetima koje utvrde jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.
(4) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća i novčane pomoći za izgradnju zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke odnosno rješenja Ministarstva, te kontrolira i nadzire izvođenje radova.“
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 28.
U članku 41. u stavku 3. iza riječi :“ovoga Zakona“ dodaju se riječi :“osim točke 5. istoga stavka“.
Stavak 4. briše se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 29.
Naslov iznad članka 42. i članak 42. se i glase:
„ Odabir sudionika u gradnji
Članak 42.
1) U svrhu provedbe ovog Zakona, odredbe propisa o javnoj nabavi ne primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).
( 2) Ministar će donijeti Pravilnik kojim će, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova iz stavka 1. ovoga članka radi sklapanja ugovora o nabavi robe, usluga ili radova i pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima nabave.
(3) Za rješavanje o žalbama sukladno Pravilniku iz stavka 2. ovog članka, nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija).
(4) Protiv odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE
Članak 30.
U članku 43. stavku 1. riječi : „odlukom o obnovi, odlukom o uklanjanju zgrade odnosno odlukom o izgradnji zamjenske obiteljske kuće“ brišu se.
U stavku 2. iza riječi „na obnovi“ dodaje se zarez i riječi „izgradnji višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća“
U stavku 3. riječi : „ odluke o obnovi“ zamjenjuju se riječju : „projekta“, a riječi :“a što se u odluci navodi“ brišu se.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO PROSTORNOGA UREĐENJA, GRADITELJSTVA I DRŽAVNE IMOVINE