Članak 1.

U Zakonu o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko- zagorske županije , Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“ broj: 102/20. i 10/21.) članak 1. mijenja se i glasi:

„Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih uslijed prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.

(2) U svrhu postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka ovim se Zakonom propisuje:

– smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

– osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)

– organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije, cjelovitom obnovom zgrade i/ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata odnosno uklanjanje uništenih zgrada, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

– gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sredstvima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije odnosno novčana pomoć za njihovu gradnju

– novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu, zaštitu od utjecaja atmosferilija te uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka i zabatnog zida te popravak stubišta i dizala

– novčana pomoć za izvođenje radova na obnovi oštećenih zgrada za vlasnike i suvlasnike koji sami obnavljaju zgrade

– mogućnost za vlasnike i suvlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 17/17. i 75/20.) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis), kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade

– privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom davanjem stanova u najam odnosno u vlasništvo.“

Članak 2.

U članku 1.a iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Pravila i mjere iz stavka 1. primjenjuju se u koordinaciji svih nadležnih tijela, uz odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju gradnju, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite.“

Članak 3.

Članak 3.  mijenja se i glasi:

„Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1.  cjelovita obnova zgrade   podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije

2. odluka o obnovi je akt koji donosi Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (dalje u tekstu: Ministarstvo), a kojim se nalaže Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje poduzimanje radnji radi  provođenja cjelovite obnove zgrade koja je označena kao pojedinačno kulturno dobro, obnove konstrukcije zgrade, uklanjanja zgrade te gradnje višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno - poslovne zgrade, ili obiteljske kuće

3. obiteljska kuća je stambena zgrada s najviše tri posebna dijela (stana i/ili poslovna prostora) od kojih je najmanje jedan stan

4.  cjelovita obnova konstrukcije   je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

5.  pojačanje konstrukcije   je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

6.  popravak konstrukcije   je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

7.  popravak nekonstrukcijskih elemenata   je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade primjerice pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr. određenih Tehničkim propisom

8.  poslovna zgrada   je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova, a u kojoj se ne obavlja proizvodna, prerađivačka, poljoprivredna i slična djelatnost

9.  povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Zagrebačke, Krapinsko-zagorske, Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije  obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske

10.  projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće   (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka

11. rješenje o obnovi je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera ako se provodila cjelovita obnova zgrade, obnova konstrukcije zgrade, uklanjanje zgrade te gradnja višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade,  ili obiteljske kuće, a temeljem kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu propisa kojima se uređuje prostorno uređenje i građenje

12. rješenje o novčanoj pomoći je upravni akt koji izdaje Ministarstvo nalaganjem isplate novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, obnovu zgrade ili umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

13.  stambeno-poslovna zgrada   je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora bez obzira na namjenu, a nije obiteljska kuća

14.  tehnička dokumentacija   je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

15.  višestambena zgrada   je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana

16.  zgrada javne namjene   je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi

17.  zgrada  je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

18.  srodnici  su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik.

(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.

(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 10. ovoga članka uređuje  pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).“

Članak 4.

Članak 5. mijenja se i glasi:

„Članak 5.

(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

(2) Sredstva za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada te gradnju i  opremanje zamjenskih obiteljskih kuća i koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i cjelovitu obnovu pojedinačno zaštićenog kulturnog dobra osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije:

– Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 80%

– Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po  20% u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima

(3) Iznimno, Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za popravak konstrukcije obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada, gradnju višestambenih zgrada te gradnju i  opremanje zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive na područjima jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka za koje Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.

(4) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

(5) U slučaju obnove poslovnih zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.). Vlasnik poslovne zgrade koja je osigurana, dužan je pravo na osigurninu za oštećenje ili uništenje prenijeti u korist državnog proračuna do donošenja odluke o obnovi, odnosno uklanjanju poslovne zgrade.

(6) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom, Krapinsko-zagorskom županijom i Zagrebačkom županijom.

(7) Ministarstvo, Fond za obnovu, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nositelji obnove za zgrade javne namjene redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito i u cijelosti unositi potrebne podatke iz koje će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove.

(8) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.“

Članak 5.

Iza članka 5.a dodaje se naslov iznad članka i članak 5.b koji glase:

„Stjecanje nekretnina

Članak 5b.

Ministarstvo u ime Republike Hrvatske  može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina kako bi se osigurala provedba ovoga zakona.„

Članak 6.

Članci 6., 7., 8. i 9. brišu se.

Članak 7.

U članku 11. u stavku 3. riječi: „i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije“ brišu se.

Članak 8.

Članak 12. mijenja se i glasi:

„Članak 12.

(1) Program mjera sadrži:

1. lokaciju područja na kojima se provode mjere

2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno

3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica

4. operativnu organizacijsku strukturu i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera

5. rokove provedbe mjera

6. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta

7. kriterije za odabir izvođača radova i stručnog nadzora, te razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera

8. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti

9. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva

10. druge potrebne elemente.

(2) Programe cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete.

(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

(4) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.

(5) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.“

Članak 9.

U članku 13. stavku 2. brojevi „20“ zamjenjuju se brojevima „21“.

U stavku 3. iza riječi „nadležnog za kulturu“ dodaje se zarez i riječi „Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje“.

Članak 10.

U članku 15. iza stavka 1. dodaje se stavak 2. koji glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka na temelju ovog Zakona obnavljaju se zgrade koje se ne smatraju postojećima, i to:

- ako se ne radi o zgradama koje su izuzete sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i

- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika .“

Dosadašnji stavci 2., 3., 4., 5. i 6. brišu se.

Članak 11.

U članku 16. stavci 4.  i 6. brišu se.

Dosadašnji stavci 5., 7., 8., 9. i 10. postaju stavci. 4., 5., 6., 7. i 8.

U dosadašnjem stavku 8. iza riječi „nekonstrukcijskih elemenata“ dodaje se zarez i riječi „uklanjanja zgrade“.

U dosadašnjem stavku 9. iza riječi „o obnovi“ dodaje se zarez i riječ „uklanjanju“.

Članak 12.

Članak 17. mijenja se i glasi:

„Članak 17 .

(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se u skladu s Tehničkim propisom.

(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu.“

Članak 13.

U članku 22. u stavku 3.  iza riječi „završno izvješće“ dodaju se riječi „i doneseno rješenje o obnovi“.

Članak 14.

Članak 23. mijenja se i glasi:

„Članak 23.

(1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).

(2) Zgrade za koje je podnesen zahtjev za obnovu ili uklanjanje zgrade, uklanjaju se uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade.

(3) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.

(4) Ukoliko je zgrada iz stavka 2. ovoga članka pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline za uklanjanje mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Suglasnost je nadležno tijelo dužno dostaviti u roku od pet dana od zaprimanja zahtjeva, a ukoliko se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana.“

Članak 15.

Članak 24. briše se.

Članak 16.

U članku 25. u stavku 2. riječi „kojima se uređuje projekt uklanjanja“ brišu se.

Stavci 3. i 6. brišu se.

Članak 17.

Iza članka 25. dodaje se naslov i  članak 25.a koji glasi:

„ Članak 25.a

(1) Iznimno od članaka 23. i 25. ovoga Zakona, u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah po službenoj dužnosti donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i bez suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka građevinski inspektor provest će odgovarajuće označivanje zgrade kao opasne do uklanjanja prema rješenju iz stavka 1. ovoga članka i prema potrebi zabraniti korištenje zgrade.

(3) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovog a članka građevinski inspektor je ovlašten zatražiti izradu elaborata o ocjeni postojećeg stanja građevinske konstrukcije za uklanjanje uništene zgrade ili dijela zgrade.

(4) Rješenje iz stavka 1. ovog a članka dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a ako se rješenje odnosi na pojedinačno zaštićeno kulturno dobro dostaviti nadležnom konzervatorskom odjelu odnosno gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture i prirode u Zagrebu, dok se  obavijest o tome objavljuje  na mrežnim stranicama Državnog inspektorata.

(5) Rješenje iz stavka 4. ovoga članka smatra se dostavljenim danom objave na oglasnoj ploči, čime postaje izvršno.

(6) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog a članka ne može se izjaviti žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.

(7) Rješenje iz stavka 1. ovoga članka izvršava se putem treće osobe.

(8) Troškovi izvršenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna.“

Članak 18.

Članak 27. mijenja se i glasi:

„ Članak 27 .

(1) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada se na temelju ovoga Zakona uklanja uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020.  prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.

(2) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020 ., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(3) Na temelju ovog zakona, zamjenska obiteljska kuća, gradi se i kada se na temelju ovog zakona uklanja uništena obiteljska kuća, koja se ne smatra postojećom i za čije ozakonjenje nije podnesen zahtjev za ozakonjenje u roku propisanom posebnim zakonom, i to:

- ako se ne radi o zgradama koje se ne mogu ozakoniti sukladno članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19.) i

- ako je na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika.

(4) Pravo na gradnju zamjenske obiteljske kuće imaju i vlasnici koji su stekli nekretninu nakon 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. od srodnika  bez naknade (nasljeđivanjem, darovanjem i drugim stjecanjem bez naknade), a koji su na dan 22. ožujka 2020. odnosno 28. ili 29. prosinca 2020. prebivali u stečenoj nekretnini.

(5) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće, vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.

(6) Svi zemljišnoknjižni postupci za nekretnine za koje je doneseno rješenje o obnovi smatraju se hitnim postupcima.

Članak 19.

U članku 28. u stavku 1. riječi „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“ brišu se.

U stavku 2.  iza riječi „uklonjene kuće“ dodaju se riječi: „a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada za stambene namjene“.

Članak 20.

U članku 29. stavku 2. riječi „Korisna tlocrtna površina“ zamjenjuju se riječima „Ukupna korisna površina“.

Članak 21.

U članku 30. stavku 4. riječi „i suglasnost provoditelja financijsko-tehničke kontrole“ brišu se.

Članak 22.

Naslov iznad članka 35. mijenja se i glasi: „Novčana pomoć za nekonstrukcijsku obnovu“

U stavku 1. uvodna rečenica mijenja se i glasi:

„(1) Pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove ostvaruje se za:“

Iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći utvrđuju se programom mjera.“

Članak 23.

Naslov iznad članka  36. i članak 36. mijenjaju se i glase:

„Novčana pomoć za popravak konstrukcije  zgrade

Članak 36.

(1) Novčana pomoć za obnovu zgrade može se isplatiti prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove.

(2) Iznos novčane pomoći  iz stavka 1. ovoga članka za višestambenu zgradu i stambeno poslovnu zgradu, odnosno poslovnu zgradu koja prema posebnom propisu ima upravitelja određuje se  programom mjera, a isplaćuje se na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade, te je upravitelj zgrade odgovoran za namjensko trošenje isplaćenih sredstava.

(3) O zahtjevu za novčanu pomoć  iz stavka 1. ovoga članka koja se isplaćuje nakon završene obnove, odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima ,  odlučuje Ministarstvo rješenjem o novčanoj pomoći u skladu s programom mjera.

(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera .

(5) Korisnici novčane pomoći iz ovoga članka dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera.

(6) Ako korisnik novčane pomoći isplaćena sredstva prema ovome Zakonu ne iskoristi namjenski, dužan je isplaćena sredstva vratiti u državni proračun.

(7) Novčana pomoć iz ovoga članka izuzima se od ovrhe.“

Članak 24.

Članak 37. mijenja se i glasi:

„ Članak 37.

(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće uklonjene temeljem ovoga Zakona mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.

(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće iz stavka 1. ovoga članka, nakon završene gradnje odnosno prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, određuje Ministarstvo rješenjem u skladu s programom mjera,

(3) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.“

(4) Uvjeti, rokovi i način isplate novčane pomoći iz ovoga članka propisat će se programom mjera

Članak 25.

Članak 39. i naslov iznad njega mijenjaju se i glase:

„Odlučivanje o obnovi odnosno uklanjanju i novčanoj pomoći

Članak 39 .

(1) Ministarstvo odlučuje povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju  zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu.

(2) Iznimno od stavka 1. ovog članka vlasnici, odnosno suvlasnici oštećenih višestambenih zgrada, poslovnih zgrada, stambeno poslovnih zgrada i obiteljskih kuća koji žele sami obnoviti zgradu bez financiranja sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije mogu na temelju ovog zakona provesti obnovu bez odluke Ministarstva.

(3) Obnovljena zgrada iz stavka 2. ovog članka može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(4)  Obnovljena zgrada iz stavka 3. ovog članka za koju je izrađeno završno izvješće nadzornog inženjera smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

(5) Ministarstvo odlukom o obnovi nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje oštećene višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja zgrade . Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu, odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje , te na znanje upravitelju zgrade, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.

(6) Ministarstvo odlukom o obnovi  nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu odnosno uklanjanje poslovne zgrade koji se pokreće po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika zgrade, ili  upravitelja zgrade. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva, koji ju je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.

(7) Ministarstvo odlukom o obnovi  nalaže pokretanje obnove povodom zahtjeva za obnovu obiteljske kuće, odnosno zahtjevu za uklanjanje obiteljske kuće i gradnju zamjenske obiteljske kuće koji se pokreće  po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika. Odluka se radi provedbe dostavlja Fondu za obnovu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje podnositelju zahtjeva.

(8) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć za nekonstrukcijsku obnovu koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika ili upravitelja poslovne zgrade ili vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće.

(9) Ministarstvo rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu  pomoć za obnovu zgrade koji se pokreće po zahtjevu upravitelja višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade. Rješenje se radi isplate dostavlja Fondu odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje, te na znanje upravitelju zgrade, koji ga je dužan objaviti na oglasnoj ploči ili na drugom vidljivom mjestu, ovisno o stupnju oštećenja zgrade.

(10) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno  rješenje o obnovi oštećene višestambene  i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade dostavlja se svim vlasnicima posebnih dijelova nekretnine putem upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika

(11) Rješenje o novčanoj pomoći odnosno  rješenje o obnovi oštećene višestambene  i stambeno – poslovne zgrade i poslovne zgrade objavit će se na oglasnoj ploči zgrade za koju je doneseno rješenje, s tim da je rješenje na oglasnu ploču dužan postaviti upravitelj zgrade ili predstavnik suvlasnika.

(12) Dostava iz stavaka 10. i 11. je obavljena istekom tridesetog dana od dana kad je upravitelj ili predstavnik suvlasnika primio rješenje.

(13) Zahtjevi iz stavaka 5., 6., 7., 8. i 9. ovoga članka podnose se na obrascu čiji se sadržaj i oblik propisuje programom mjera.

(14) Protiv rješenja iz stavaka 10. i 11. ovoga članka nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor.“

Članak 26.

U članku 40. stavku 1. iza riječi „na temelju odluke“ dodaju se riječi „odnosno rješenja“

Stavak 5. mijenja se i glasi:

„(5) Odluka o obnovi konstrukcije provodi se nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta.“

Članak 27.

Članak 40.a mijenja se i glasi:

„Članak 40.a

(1) Iznimno od članka 40. ovoga Zakona, obnovu odnosno uklanjanje višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, obiteljskih kuća i gradnju višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa na temelju odluke Ministarstva provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.

(2) Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, odnosno višestambenih zgrada  iz stavka 1. ovoga članka na temelju odredbi ovoga Zakona.

(3) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje priprema, organizira i provodi popravak nekonstrukcijskih elemenata na obiteljskim kućama sukladno Programu mjera, a prema redoslijedu i prioritetima koje utvrde jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Na području na kojem je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi isplate novčane pomoći za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća i novčane pomoći za izgradnju zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke odnosno rješenja Ministarstva, te kontrolira i nadzire izvođenje radova.“

Članak 28.

U članku 41. u stavku 3. iza riječi :“ovoga Zakona“ dodaju se riječi :“osim točke 5. istoga stavka“.

Stavak 4. briše se.

Članak 29.

Naslov iznad članka 42. i članak 42.  se i glase:

„ Odabir sudionika u gradnji

Članak 42.

1) U svrhu provedbe ovog Zakona, odredbe propisa o javnoj nabavi ne primjenjuju se na nabavu robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova koje Europska komisija objavljuje u Službenom listu Europske unije, ovisno o vrsti naručitelja i vrsti ugovora, izraženih u odgovarajućoj vrijednosti u nacionalnoj valuti sukladno važećoj Komunikaciji Europske komisije objavljenoj u Službenom listu Europske unije (europski prag).

( 2) Ministar će donijeti Pravilnik kojim će, u skladu s mjerama antikorupcijske zaštite, urediti pravila o postupku nabave robe, usluga i radova iz stavka 1. ovoga članka radi sklapanja ugovora o nabavi robe, usluga ili radova i pravila žalbenog postupka, uzimajući u obzir načela javne nabave te obvezu primjene elektroničkih sredstava komunikacije i javne objave informacija o postupcima  nabave.

(3) Za rješavanje o žalbama sukladno Pravilniku iz stavka 2. ovog članka, nadležna je Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (u daljnjem tekstu: Državna komisija).

(4) Protiv odluke Državne komisije nije dopuštena žalba, ali se može pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske.

Članak 30.

U članku 43. stavku 1. riječi : „odlukom o obnovi, odlukom o uklanjanju zgrade odnosno odlukom o izgradnji zamjenske obiteljske kuće“ brišu se.

U stavku 2. iza riječi „na obnovi“ dodaje se zarez i  riječi „izgradnji višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća“

U stavku 3. riječi : „ odluke o obnovi“ zamjenjuju se riječju : „projekta“, a riječi :“a što se u odluci navodi“ brišu se.

Članak 31.

U članku 45. u stavku 5.   riječi „ u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu “ zamjenjuju se riječima „u najam stan odgovarajuće veličine na vrijeme određeno posebnim propisom“.

Članak 32.

U naslovu iznad članka 46. riječi „Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija“ brišu se.

U stavcima 1., 2., 3. i 4. riječi „Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija“ brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije ili Karlovačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine.

Republika Hrvatska će vlasniku  stana koji se nalazi u višestambenoj zgradi koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, a koji je je to bio  u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.“

U stavku 5. riječi „u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu“ zamjenjuju se riječima „u najam stan odgovarajuće veličine na vrijeme određeno posebnim zakonom“.

Članak 33.

U članku 46.a u stavku 5. riječi „ u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu“ zamjenjuju se riječima „u najam stan odgovarajuće veličine na vrijeme određeno posebnim zakonom“.

Članak 34.

U članku 47. riječ „odlukom“ zamjenjuje se riječju „rješenjem“

Članak 35.

Članak 51.a mijenja se i glasi:

   „Članak 51.a

(1) Privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresima može se izvršiti i dobavom i montažom privremenih, pokretnih i montažnih objekata.

(2) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća najam, kupnju, transport i montažu privremenih, pokretnih i montažnih objekata te druge potrebne radnje za njihovo postavljanje u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja.

(3) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka financira i provodi Fond za obnovu, a na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje. Stambeno zbrinjavanje iz stavaka 1. i 2. provodi se na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje su dostavile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su utvrditi osobe kojima je potrebno privremeno stambeno zbrinjavanje, utvrditi redoslijed i prioritete stambenog zbrinjavanja te to bez odgode dostaviti Fondu za obnovu, odnosno Središnjem državnom uredu za obnovu i stambeno zbrinjavanje.

(5) Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, ako su ispunjeni uvjeti,  može provesti postupke nabave objekata za privremeno stambeno zbrinjavanje iz ovoga članka u skladu s člankom 131. stavkom 1. točkom 3. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 120/16.), a za što odluku donosi Fond za obnovu, odnosno Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje.“

Članak 36.

U cijelom tekstu Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije,  Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, br. 102/20. i 10/21.)  osim u člancima 16, te  27. do 34. riječi: »zamjenska obiteljska kuća« u određenom padežu i broju zamjenjuju se riječima: »višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i zamjenske obiteljske kuće« u odgovarajućem padežu i broju.

Članak 37.

U članku 48. iza riječi „odnosno Zagrebačka županija“ dodaje se zarez te se zamjenjuju riječima „Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija odnosno Karlovačka županija“.

Prijelazne i završne odredbe

      Članak 38.

(1) Zahtjevi podneseni temeljem Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20. i 10/21.) dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona, ako je povoljniji za stranku.

(2) Tereti i zabrane raspolaganja predloženi, odnosno upisani temeljem odredbi članaka 7. do 9. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko – moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20. i 10/21.), brišu se odnosno povlače po službenoj dužnosti.

(3) Sredstva uplaćena temeljem odredbi članaka 7. do 9. Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20. i 10/21.), vraćaju se uplatiteljima po službenoj dužnosti.

Članak 39.

(1) Vlada će uskladiti program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije („Narodne novine“ broj: 99/21) s odredbama ovoga Zakona u roku 60 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Do usklađivanja Programa mjera iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuje Program mjera obnove zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 99/21.).  

Članak 40.

Programe iz članka 12. stavaka 2.i 3. ovoga Zakona kojim se mijenja članak 12.  Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (»Narodne novine«, broj 102/20. i 10/21.), nadležna tijela dužna su donijeti u roku 30 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

Članak 41.

Pravilnik iz članka 28. ovoga Zakona Ministar će donijeti u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Fond za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dužni su u roku 30 dana od stupanja na snagu ovoga Zakona provesti primopredaju poslova, opreme, pismohrane i druge dokumentacije, sredstava za rad, financijskih sredstava, te ostalih prava i obveze, sukladno nadležnosti propisanih ovim Zakonom, a o čemu sklapaju sporazum.

(2) Fond za obnovu uskladit će svoje osnivačke akte i akte poslovanja s odredbama ovog Zakona u roku 30 dana od stupanja na snagu ovog Zakona.

    Članak 43.

Ministarstvo će do 17. rujna 2022. provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

     Članak 44.

Ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

                      OBRAZLOŽENJE POJEDINIH ODREDBI ZAKONA

Uz članak 1.

Odredbom ovoga članka nomotehnički se usklađuje odredba s intencijom Zakona da se građani oslobode sufinanciranja troškova obnove te se u skladu s time uređuje svrha i postizanje cilja ovoga Zakona.

Uz članak 2.

Odredbom ovoga članka dopunjuje se odredba Zakona na način da se propisuje koordinacija svih nadležnih tijela u primjeni pravila i mjera iz Zakona, uz odgovarajuću primjenu propisa koji uređuju gradnju, inspekcijski nadzor građenja te sustav civilne zaštite. Na taj način propisuje se obveza međusobne suradnji svih tijela koja su nužna za saniranje posljedica u slučajevima elementarnih nepogoda uzrokovanih potresom.

Uz članak 3.

Odredbama ovoga članka  u pojmovnik se uvode termini koji su nužni za ubrzanje postupaka obnove. Postojećim propisom postupak obnove započinjao je temeljem odluke o obnovi koja se donosi u upravnom postupku nakon svih utvrđenih činjenica (ex post). Ovim člankom definira se pojam odluke o obnovi na način da je to akt kojim se provedenom tijelu nalaže provedba obnove (ovisno o vrsti zahtjeva). Time se ne bi zastajalo s postupanjem po određenom zahtjevu do utvrđivanja potrebnih činjenica već bi se o provedenoj obnovi na kraju postupka donijelo rješenje o obnovi. To rješenje o obnovi akt je koji izdaje Ministarstvo nakon zaprimanja završnog izvješća nadzornog inženjera, a temeljem kojeg se zgrada smatra postojećom u smislu posebnog propisa koji uređuje građenje. Nadalje, ovim člankom definiraju se ostali pojmovi potrebni za provedbu Zakona pri čemu se definira pojam pojam povijesno urbana cjelina za što se u dosadašnjoj primjeni Zakona pokazala potreba.

Uz članak 4.

Odredbama ovog članka se građane oslobađa obveze sufinanciranja troškove obnove. Time se ukida zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom kao i obveza upisa založnoga prava na istoj. Stoga neće više biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose koji su znatno usporavali postupak. Financiranje konstrukcijske obnove propisuje se na način da Republika Hrvatska i jedinice lokalne (područne samouprave) financiraju troškove konstrukcijske obnove i to u omjeru 80% Republika Hrvatska, a 20% Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska i Zagrebačka županija. Obnova na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije i dalje se financira sredstvima državnog proračunu u stopostotnom iznosu.

Uz članak 5.

Odredbom ovog članka propisuje se da Ministarstvo može, sukladno zakonu kojim se uređuje upravljanje državnom imovinom, stjecati vlasništvo nekretnina radi osiguranja provedbe Zakona.

Uz članak 6.

Odredbom ovog članka brišu se odredbe Zakona i to članci 6.,7.,8. i 9. kojima je propisano oslobođenje od sudjelovanja u financiranju troškova obnove kao i odredbe koje se odnose na zbranu raspolaganja obnovljenom nekretninom te upis založnog prava. S obzirom da građani više ne sudjeluju i financiranju konstrukcijske obnove potrebno je brisati navedene odredbe.

Uz članak 7.  

Odredbom ovog članka briše se obveza da se Program mjera donosi uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije. Ovo se propisuje radi ekonomičnosti postupka. Naime, predstavnici navedenih županija kao članovi Savjeta za obnovu mogu davati mišljenja na izmjene programa mjera na svojim sjednicama pa u postupku njegova donošenja isto nije potrebno ponovno tražiti od županija.

Uz članak 8.

Odredbom ovoga članka uređuje se pitanja vezana uz sadržaj programa mjera koji se donosi na temelju Zakona. Ujedno se propisuje da program cjelovite obnove za pojedine kulturno-povijesne cjeline izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima, na temelju popisa i procjene štete.

Uz članak 9.

Odredbom ovoga članka propisuje se da se u Stručni savjet za obnovu imenuje predstavnik Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje te se time povećava broj članova Stručnog savjeta s dosadašnjih 20 na 21.

Uz članak 10.

Odredbom ovog članka dopunjuje se odredba članka 15. Zakona kojom je propisano da se obnavlja postojeća (zakonita) zgrada na način da se uvodi mogućnost obnove zgrade koja nije postojeća, ako je na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. u toj nekretnini prebivao vlasnik/suvlasnik odnosno srodnik vlasnika/suvlasnika uz uvjet da se ne radi se radi o zgradi koje se ne može ozakoniti prema članku 6. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“ 86/12., 143/13., 65/17., 14/19). U dosadašnjoj primjeni zakona pokazala se potreba da se u obnovu uključe i zgrade koje nisu zakonite pa je stoga zauzet stav da se iste iznimno obnavljaju uz gore navedene uvjete.

Uz članak 11.

Odredbama ovoga članka nomotehnički se usklađuje odredba s intencijom Zakona da se građane oslobađa od sudjelovanja u troškovima obnove pa se stoga brišu odredbe koje uređuju navedeno te se pitanje donošenja odluke o uklanjanju zgrade definira kao posao redovite uprave.

Uz članak 12.

Odredbama ovoga članka propisuje se da se obnova konstrukcije provodi u skladu s Tehničkim propisom za građevinske konstrukcije pri čemu vlasnici odnosno suvlasnici zgrade mogu projektirati i izvoditi pojačanje konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako sami provode obnovu.

Uz članak 13.

Odredbama ovoga članka usklađuje se odredba u skladu s prethodnim odredbama ovog Zakona u kojima je propisano da je rješenje o obnovi akt temeljem kojeg se zgrada po provedenoj obnovi smatra postojećom u smislu posebnog propisa koji uređuje građenje. Propisuje se stoga da se obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće i rješenje o obnovi smatra u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

Uz članak 14.

Odredbama ovoga članka uređuje pitanje uklanjanja zgrada kada je podnesen zahtjev za uklanjanje uz suglasnost vlasnika, odnosno većine svih suvlasnika zgrade. Ujedno se propisuje da se za uništenu zgradu koja je pojedinačno kulturno dobro ili se nalazi unutar povijesne urbane cjeline za uklanjanje mora pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara, a koju suglasnost je nadležno tijelo dužno dostaviti u roku od 5 dana od zaprimanja zahtjeva pri čemu ako se u propisanom roku ne očituje o zahtjevu, smatrat će se da je suglasnost izdana.

Uz članak 15.

Odredbom ovog članka briše se kao nepotrebna odredba članka 24. Zakona s obziorm da su predmetna pitanjauređena prethodnim odredbama ovog Zakona.

Uz članak 16.

Odredbama ovoga članka vrši se potrebno nomotehničko usklađenje s odredbama Zakona kojima se uređuje pitanje uklanjanja zgrada.

Uz članak 17.

Odredbama ovoga članka uređuje se djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi. U primjeni postojećeg zakonodavnog okvira pokazala se potreba za jasnijim definiranjem postupanja u vezi uklanjanju zgrada, osobito onih koje su uništene do te mjere da predstavljaju opasnost za živote građana. Kako postojeći model rješavanja ovoga pitanja uključuje prvenstveno suglasnost vlasnika odnosno suvlasnika za uklanjanje takvih zgrada, elementarna nepogoda izazvana potresom pokazala je potrebu za brzim djelovanjem i odlučivanjem o rušenju i kada takve suglasnosti nema. Stoga se ovim člankom propisuje da u postupku uklanjanja zgrade uništene ili oštećene potresom čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti, zdravlju ljudi i drugim zgradama ili stabilnosti tla na okolnom zemljištu, građevinski inspektor odmah donosi rješenje o uklanjanju uništene zgrade i/ili dijela zgrade, bez suglasnosti vlasnika/suvlasnika i suglasnosti nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara. Rješenje o uklanjanju dostavlja se vlasniku/suvlasniku/upravitelju zgrade odnosno nepoznatom vlasniku stavljanjem rješenja na oglasnu ploču mjesno nadležnog područnog ureda odnosno ispostave Državnog inspektorata, a obavijest o tome objavljuje se na mrežnim stranicama Državnog inspektorata. Troškovi izvršenja tog rješenja uključujući troškove zbrinjavanja i obrade građevinskog otpada, namiruju se iz državnog proračuna

Uz članak 18.

Odredbama ovoga članka se mijenja i dopunjuje članak 27. Zakona i to na način da se usklađuje s prethodnim odredbama ovoga Zakona u pogledu mogućnosti da se iznimno dopušta gradnja zamjenske obiteljske kuće u slučaju u kojem je uklonjena uništena kuća bila nezakonita uz propisane uvjete.

Uz članak 19.

Odredbama ovoga članka na odgovarajući se način mijenja odredba Zakona koja uređuje pitanje gradnje zamjenske obiteljske kuće. U svrhu zaštite prostornog planiranja, propisuje se da se obiteljska zamjenska kuća (kada se gradi na novoj lokaciji) može graditi samo na onoj lokaciji koja je prostornim planom planirana za gradnju zgrade stambene namjene.

Uz članak 20.

Odredbom ovoga članka terminološki se usklađuje korišteni pojam u odredbi s propisima koji uređuju pitanje gradnje.

Uz članak 21.

Odredbom ovog članka uklanja se obveza da projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće mora imati suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole.

Uz članak 22.

Odredbama ovoga članka nomotehnički se usklađuje odredba koja uređuje pitanje novčane pomoći za nekonstrukcijsku obnovu s prethodnim odredbama te se ujedno odredba dopunjuje na način da se propisuje da će se uvjeti, rokovi i način isplate ove novčane pomoći propisati, odnsono utvrditi programom mjera.

Uz članak 23.

Odredbama ovoga članka uređuje se pitanje novčane pomoći za popravak konstrukcije zgrade te se u tome pogledu propisuje mogućnost isplate ove novčane pomoći prije početka obnove, tijekom obnove ili nakon dovršene obnove. Tako se za višestambene zgrade omogućava pred financiranje troškova konstrukcijske obnove i to na način da se novčana pomoć za obnovu zgrade može isplatiti i prije početka obnove i to na račun obvezne pričuve višestambene zgrade, stambeno poslovne zgrade odnosno poslovne zgrade. Na ovaj način upravitelji će moći navedenim sredstvima nabavljati sve potrebne usluge i radove za obnovu što će znatno ubrzati postupak i olakšati samoobnovu onima koji to žele.  Ujedno se propisuje da će se programom mjera utvrditi uvjeti, rokovi i način isplate ove novčane pomoći, a korisnici dužni su u roku od 60 dana od završetka obnove dostaviti Ministarstvu završno izvješće nadzornog inženjera. Također propisuje se da se ova novčana pomoć izuzima od ovrhe.

Uz članak 24.

Odredbama ovoga članka se sukladno prethodnim odredbama ovoga Zakona vrše odgovarajuće izmjene članka 37. Zakona koji uređuje pitanje novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće i to na način da vlasnici odnosno suvlasnici uništene kuće mogu odabrati isplatu ove novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće. Ujedno se odredbom propisuje da se isplata ove novčane pomoći vrši nakon završene gradnje odnosno prema prema računima ispostavljenim po pojedinačno okončanim radovima, a uvjeti, rokovi i način isplate s tim u vezi uredit će se programom mjera.

Uz članak 25.

Odredbama ovoga članka vrši se usklađenje odredbe s prethodnim odredbama ovoga Zakona i intencijom zakona u pogledu postupka donošenja odluka o obnovi i rješenja o obnovi. U tom pravcu se odredbom propisuje nadležnost Ministarstva da odlučuje o zahtjevu za obnovu odnosno uklanjanju zgrada, gradnji zamjenskih obiteljskih kuća te isplati novčane pomoći. Odlukom o obnovi Ministarstvo nalaže provedbenim tijelima (Fond za obnovu i Središnji ured a obnovu i stambeno zbrinjavanje) provođenje obnove, a rješenjem odlučuje povodom zahtjeva za novčanu pomoć te se ujedno definiraju ovlašteni podnositelji odgovarajućih zahtjeva. Također se uređuje da vlasnici oštećenih zgrada zgrada koji sami žele obnoviti zgradu bez financiranja Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Kralovačke županije mogu na temelju ovog Zakona provesti obnovu bez odluke Ministarstva.

Uz članak 26.

Odredbama ovoga članka nomotehnički se usklađuje odreda s prethodnim odredbama ovoga Zakona.

Uz članak 27.

Odredbama ovoga članka propisuje se da je za provodbu obnove odnosno uklanjanje višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada, obiteljskih kuća i gradnju višestambenih zgrada, stambeno – poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zamjenskih obiteljskih kuća, na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa, nadležan Središnji državni ured za stambeno zbrinjavanje što će omogućiti da na jednom području bude nadleženo jedno provedeno tijelo.

Uz članak 28.

Odredbama ovoga članka ukida se obveza da je za zgrade javne namjene nužno provesti i ishoditi pozitivnu financijsko-tehničku kontrolu projekta. U dosadašnjoj primjeni Zakona pokazala se potreba za brisanjem ove odrebe. Naime, vlasnici zgrada javne namjene za financiranje obnove prijavljuju se na fondove Europske unije, konkretno Fond solidarnosti te nabava i ishođenje financijsko-tehničke kontrole usporava postupak povlačenja sredstava te se iz tog razloga predmetna odredba briše.

Uz članak 29.

U svrhu provedbe ovoga Zakona odredbama ovoga članka propisuje se obveza donošenja posebnih pravila za nabave čija je procijenjena vrijednost manja od vrijednosti europskih pragova za primjenu direktiva iz javne nabave kako bi se osigurala brza i učinkovita nabava robe, usluga i radova koji su ključni za ublažavanje posljedica potresa i izvanrednog stanja uzrokovanog njime, odnosno krize. Predviđa se pojednostavnjeni i ubrzani režim za aktivnosti nabave koje su obuhvaćene područjem primjene ovoga Zakona. Pravila za nabave velike vrijednosti ostala bi nepromijenjena te bi se primjenjivao Zakon o javnoj nabavi.

Kako bi se osigurala ujednačena primjena te spriječila arbitrarnost i mogućnost korupcije, proceduralne pojedinosti propisat će se Pravilnikom kojega će donijeti Ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu.  Pravila će obuhvaćati objektivne kriterije usklađene s načelima javne nabave kako bi se osigurala najveća moguća razina tržišnog natjecanja među gospodarskim subjektima te kako se ne bi narušilo funkcioniranje tržišta javne nabave uz obvezu korištenja elektroničkih sredstava komunikacije (EOJN) te učinkovitu pravnu zaštitu neovisnog žalbenog tijela (DKOM). Time će se doprinijeti pravnoj sigurnosti i predvidljivosti što je od posebne važnosti u izvanrednim slučajevima kada je potrebno žurno reagirati i osigurati, odnosno nabaviti robu, radove ili usluge koje su nužne.

Uz članak 30.

Odredbama ovog članaka nomotehnički se usklađuje odredba s intencijom ovog Zakona i ranijim odredbama.

Uz članak 31 .

Odredbom ovoga članaka usklađuje se odredba s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. od 14. rujna 2020. kojom su ukinite odredbe Zakona o najmu stanova (»Narodne novine« broj 91/96., 48/98., 66/98., 22/06. i 68/18.).  

Uz članak 32.

Odredbom ovog članaka mijenja se odredba Zakona na način da se propisuje se da će Republika Hrvatska vlasniku stana koji se nalazi u višestambenoj zgradi koja se uklanja na temelju ovoga Zakona, a koji je je to bio u vrijeme nastanka nepogode, na njegov zahtjev, u vlasništvo dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.  Isto tako, odredbom ovoga članaka usklađuje se odredba s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. od 14. rujna 2020. kojom su ukinite odredbe Zakona o najmu stanova (»Narodne novine« broj 91/96., 48/98., 66/98., 22/06. i 68/18.).

Uz članak 33.

Odredbom ovoga članaka usklađuje se odredba s Odlukom i Rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-I-3242/2018 i dr. od 14. rujna 2020. kojom su ukinite odredbe Zakona o najmu stanova (»Narodne novine« broj 91/96., 48/98., 66/98., 22/06. i 68/18.).  

Uz članak 34.

Odredbom se nomotehnički usklađuje odredba u skladu s prethodnim odredbama Zakona.

Uz članak 35.

Odredbama ovog članaka propisuje se nadležnost Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje za poslove privremenog sambenog zbrinavanje na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa. Čime se, kako je i prethodno navedeno, određuje nadležnost jednog tijela za obavljanje poslove na područjima na kojima je proglašena katastrofa.

Uz članak 36.

Odredba ovoga članka kao usklađenje s intencijom ovoga Zakona da se grade i višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade propisuje da se u cijelom tekstu zakona riječi: zamjenska obiteljska kuća« u određenom padežu zamjenjuju se riječima: »višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno poslovne zgrade i obiteljske kuće« u odgovarajućem padežu.

Uz članak 37.

Odredbom ovog članka na odgovarajući se način dopunjuje odredba.

Uz članak 38.

Ovom odredbom koja je prijelaznog karaktera uređuje se pitanje pokrenutih postupaka, upisanih zabrana raspolaganja i uplaćenih sredstava prema odredbama Zakona.

Uz članak 39.

Ovom odredbom koja je prijelaznog karaktera propisuje se rok za donošenje programa mjera uklađenog s odredbama ovoga Zakona te se ujedno do tada propisuje odgovarajuća primjena programa mjera na snazi.

Uz članak 40.

Ovom odredbom prijelaznog karaktera propisuje se rok nadležnim tijelima za za donošenje  programa mjera iz članka 12. stavaka 2.i 3. ovoga Zakona

Uz članak 41.

Ovom odredbom prijelaznog karaktera propisuje se rok za donošenje pravilnika iz članka 28. ovoga Zakona.

Uz članak 42.

Ovom se odredbom s obzirom na promjene nadležnosti provedbenih tijela uređuje da su Fonda za obnovu i Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje dužni u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona provesti primopredaju poslova o čemu sklapaju sporazum. Ujedno se propisuje dužnost Fondu za obnovu uskladiti osnivačke akte i poslovanje s odredbama ovog Zakona.

Uz članak 43.

Odredbom ovoga članka propisuje se da će Ministarstvo do 17. rujna 2022. provesti naknadnu procjenu učinaka ovoga Zakona.

Uz članak 44.

Odredbom ovog članka koja je završnog karaktera uređena je objava i stupanje na snagu ovoga Zakona. Istom je određeno da ovaj Zakon stupa na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama radi hitnosti obnove na područjima pogođenim potresom.

ODREDBE VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU,

ODNOSNO DOPUNJUJU

DIO PRVI

OPĆE I ZAJEDNIČKE ODREDBE

Predmet i cilj Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje način i postupak obnove odnosno uklanjanja zgrada oštećenih odnosno uništenih uslijed prirodne nepogode ili katastrofe proglašene na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, a koje je pogođeno potresima 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tim nepogodama, određuju se nadležna tijela, rokovi za postupanje i druga pitanja s tim u vezi, a radi zaštite života i zdravlja ljudi, zaštite životinja, zaštite imovine, zaštite okoliša, prirode i kulturne baštine te stvaranja uvjeta za uspostavu normalnoga života na pogođenim područjima.

(2) U svrhu postizanja cilja iz stavka 1. ovoga članka i pomoći vlasnicima odnosno suvlasnicima oštećenih i uništenih višestambenih zgrada, stambeno-poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i obiteljskih kuća, koji su to bili na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., ovim se Zakonom propisuje:

- smanjenje i pojednostavnjenje dokumentacije potrebne za obnovu, smanjenje troškova i skraćivanje vremena njihove izrade, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

- osnivanje Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije (u daljnjem tekstu: Fond za obnovu)

- organizacija i provedba obnove oštećenih zgrada popravkom konstrukcije, pojačanjem konstrukcije, cjelovitom obnovom konstrukcije, cjelovitom obnovom zgrade i/ili popravkom nekonstrukcijskih elemenata odnosno uklanjanje uništenih zgrada, uz sufinanciranje Republike Hrvatske i Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

- gradnja zamjenskih obiteljskih kuća sredstvima Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije odnosno novčana pomoć za njihovu gradnju

- novčana pomoć za nužnu privremenu zaštitu zgrada od utjecaja atmosferilija te uklanjanja i pridržanja opasnih dijelova zgrada koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi, za popravak ili zamjenu dimnjaka i zabatnog zida te popravak stubišta i dizala

- novčana pomoć za izvođenje radova na obnovi oštećenih zgrada za vlasnike i suvlasnike koji sami obnavljaju zgrade

- mogućnost za vlasnike i suvlasnike da o svom trošku izvode pojačanje konstrukcije iznad razine obnove iz Tehničkog propisa za građevinske konstrukcije (»Narodne novine«, br. 17/17. i 75/20.) (u daljnjem tekstu: Tehnički propis), kao i da provedu cjelovitu obnovu zgrade, uz plaćanje razlike troškova

- privremeno i trajno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih tom nepogodom davanjem stanova u najam odnosno u vlasništvo.

Članak 1.a

Pravila i mjere iz ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način u svim slučajevima proglašenja prirodne nepogode ili katastrofe uzrokovane potresom na području Republike Hrvatske.

Pojmovi

Članak 3.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:

1. cjelovita obnova zgrade podrazumijeva cjelovitu obnovu građevinske konstrukcije te izvođenje potrebnih pripremnih, građevinskih, završno-obrtničkih i instalaterskih radova odnosno radova kojima se zgrada dovodi u stanje potpune građevinske uporabljivosti do razine koju zahtijevaju važeći propisi i s tim u vezi norme, kao i pravila struke, a uz ostale potrebne radove, po potrebi, obuhvaća i popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije zgrade i/ili cjelovitu obnovu konstrukcije

2. obiteljska kuća je stambena zgrada veličine do 400 m2 s najviše tri posebna dijela (stana, poslovna prostora i/ili drugih posebnih dijelova zgrade) od kojih je najmanje jedan stan

3. cjelovita obnova konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

4. pojačanje konstrukcije je izvođenje radova pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže povećanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade u odnosu na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

5. popravak konstrukcije je izvođenje radova popravka i pojačanja potresom oštećene građevinske konstrukcije zgrade kojima se postiže mehanička otpornost i stabilnost zgrade na potresno djelovanje u skladu s Tehničkim propisom

6. popravak nekonstrukcijskih elemenata je popravak ili zamjena nekonstrukcijskih elemenata zgrade (pokrova, zabata, parapeta, pregradnih zidova, dimnjaka, dizala i dr.) određenih Tehničkim propisom

7. poslovna zgrada je zgrada u kojoj se obavlja dozvoljena poslovna djelatnost, a u kojoj nema stanova

8. povijesna urbana cjelina Grada Zagreba i kulturno-povijesne cjeline na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije obuhvaćaju područja u granicama utvrđenim rješenjem upisanim u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.

9. projekt obnove konstrukcije zgrade, projekt obnove zgrade za cjelovitu obnovu zgrade, projekt za uklanjanje zgrade odnosno projekt za građenje zamjenske obiteljske kuće (u daljnjem tekstu: projekt) je skup međusobno usklađenih stručnih dokumenata kojima se daje tehničko rješenje i osigurava izvedba obnove, uklanjanja odnosno građenja građevine, a ovisno o vrsti zgrade i radova sadrži tehnički opis potrebnih radova, prikaz smještaja zgrade u prostoru, prikaz zatečenog stanja zgrade, dokaz mehaničke otpornosti i stabilnosti, troškovnik obnove odnosno građenja zamjenske obiteljske kuće te druge potrebne tekstualne i grafičke prikaze pojedinih struka

10. stambeno-poslovna zgrada je zgrada koja se sastoji od najmanje jednog stana i najmanje jednog poslovnog prostora, a nije obiteljska kuća

11. tehnička dokumentacija je projekt, završno izvješće nadzornog inženjera o izvedbi građevine i pisana izjava izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja građevine

12. višestambena zgrada je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana

13. zgrada javne namjene je zgrada namijenjena obavljanju djelatnosti u području odgoja, obrazovanja, prosvjete, znanosti, kulture, sporta, zdravstva i socijalne skrbi, radu tijela državne uprave i drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravnih osoba čiji je osnivač Republika Hrvatska i lokalna i područna (regionalna) samouprava te rezidencijalni objekti u vlasništvu Republike Hrvatske i zgrade vjerskih zajednica namijenjene obavljanju vjerskih obreda kojima prisustvuje više ljudi

14. zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari koja je oštećena ili uništena potresom iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona, pri čemu se zgradom ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine

15. srodnici su vlasnikovi srodnici po krvi u ravnoj lozi, bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner, posvojitelj odnosno posvojenik.

(2) Podrobnije značenje pojmova iz stavka 1. ovoga članka te njihov sadržaj i tehničke elemente sadržaja u određenim slučajevima može se odrediti programima mjera.

(3) Pojmovi uporabljeni u ovom Zakonu imaju značenje određeno zakonima kojima se uređuje područje prostornoga uređenja i gradnje te drugim zakonima, ako ovim Zakonom nije drukčije propisano.

(4) Podrobniji sadržaj i tehničke elemente projekata iz stavka 1. točke 9. ovoga članka uredit će pravilnikom ministar nadležan za prostorno uređenje, graditeljstvo i državnu imovinu (u daljnjem tekstu: ministar).

Financiranje provedbe Zakona

Članak 5.

(1) Provedba ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: državni proračun), sredstvima proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije i sredstvima vlasnika odnosno suvlasnika nekretnine, sukladno ovom Zakonu, te sredstvima iz drugih izvora pribavljenim sukladno posebnim propisima i drugim oblicima financiranja.

(2) Sredstva za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, osiguravaju za područje Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije:

- Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 60 %

- Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po 20 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te

- vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od po 20 %.

(3) Iznimno, Republika Hrvatska osigurava sredstva u državnom proračunu u visini od 100 % za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari na područjima jedinica područne (regionalne) samouprave iz stavka 2. ovoga članka za koje Vlada Republike Hrvatske proglasi katastrofu u smislu zakona kojim se uređuje sustav civilne zaštite.

(4) Odredba stavka 2. ovoga članka odnosi se na jednu zgradu odnosno posebni dio zgrade za jednu nekretninu određenog vlasnika koje je bio u vlasništvu na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. i ako je u toj nekretnini stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište, dok će za svaku drugu zgradu odnosno posebni dio zgrade sredstva za konstrukcijsku obnovu tih zgrada koje su neuporabljive odnosno privremeno neuporabljive, uključujući i troškove privremene pohrane stvari, osigurati Republika Hrvatska u državnom proračunu u visini od 40 %, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija u visini od po 10 % u svojim proračunima za nekretnine na svojim područjima te vlasnici odnosno suvlasnici nekretnina u visini od 50 %.

(5) Stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na vlasnike stanova čije stanove koriste ili su koristili zaštićeni najmoprimci te na vlasnike koji su stekli nekretninu nakon 22. ožujka 2020. od srodnika bez naknade (nasljeđivanje, darovanje i druga stjecanja bez naknade).

(6) Uklanjanje zgrada koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća, a koje se uklanjaju na temelju ovoga Zakona financira se sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske.

(7) Zgrade iz stavaka 2. i 3. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnik ne smije otuđiti u roku od pet godina od dana primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi, koja zabrana će se upisati u zemljišne knjige na temelju odluke o obnovi, ako u državni proračun ne uplati ukupan iznos sredstava koje je osigurala Republika Hrvatska, Grad Zagreb, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija.

(8) U slučaju obnove poslovnih zgrada i dijela zgrada u kojima se obavlja gospodarska djelatnost na temelju ovoga Zakona primjenjuje se Zakon o državnim potporama (»Narodne novine«, br. 47/14. i 69/17.).

(9) Radi osiguranja sredstava iz proračuna Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) sklapa sporazum s Gradom Zagrebom, Krapinsko-zagorskom županijom, Zagrebačkom županijom, Sisačko-moslavačkom županijom i Karlovačkom županijom.

(10) Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), Fond za obnovu, Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje i nositelji obnove za zgrade javne namjene redovito će i u cijelosti informirati javnost o aktivnostima i troškovima obnove sukladno propisima iz područja prava na pristup informacijama te će u mrežnu aplikaciju Ministarstva redovito i u cijelosti unositi potrebne podatke iz koje će se kvartalno objavljivati podaci o utrošku sredstava svih nositelja obnove.

(11) Za područja na kojima je proglašena katastrofa, nakon dovršetka popisa i procjene štete Vlada će posebnom odlukom utvrditi dodatne kriterije za financiranje obnove zgrada namijenjenih poljoprivrednoj, stočarskoj i gospodarskoj djelatnosti.

Osiguravanje sredstava za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa

Članak 5.a

(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa mogu se, ako za to postoji mogućnost i sukladno potrebi, tijekom proračunske godine osiguravati preraspodjelom bez ograničenja odnosno u iznosu većem od propisanoga zakonom kojim se uređuje proračun.

(2) U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka moguće je izvršiti preraspodjelu sredstava u državnom proračunu na proračunskim stavkama kod proračunskih korisnika ili između proračunskih korisnika i kod izvanproračunskih korisnika te u proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i financijskim planovima proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(3) Preraspodjela sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izvršiti na postojećim, kao i na naknadno utvrđenim proračunskim stavkama, aktivnostima i projektima za koja se sredstva osiguravaju.

(4) Odluku o preraspodjeli iz ovoga članka donosi Vlada odnosno općinski načelnik, gradonačelnik ili župan.

(5) Preraspodjelom sredstava iz stavaka 1. i 2. ovoga članka mogu se u državnom proračunu osigurati sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, o čemu Vlada donosi posebnu odluku.

(6) O izvršenim preraspodjelama u skladu s odredbama ovoga članka ministar financija dužan je svaki mjesec izvještavati odbor Hrvatskoga sabora nadležan za poslove financija, a općinski načelnik, gradonačelnik ili župan dužan je svaki mjesec izvještavati predstavničko tijelo.

(7) Sredstva pomoći jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave iz stavka 5. ovoga članka namjenska su sredstva koja se mogu koristiti za provedbu ovoga Zakona i saniranje posljedica potresa u skladu s odlukom Vlade iz stavka 5. ovoga članka i ne smatraju se tekućom pomoći iz državnog proračuna sukladno propisima kojima su uređena mjerila za određivanje plaća i naknada župana, gradonačelnika i općinskih načelnika i njihovih zamjenika, kao i plaća službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Članak 6.

(1) Iznimno od članka 5. stavka 2. ovoga Zakona, vlasnik odnosno suvlasnik nekretnina oslobođen je osiguranja odnosno uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu obiteljskih kuća, poslovnih, stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada te gradnju zamjenskih obiteljskih kuća:

- ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog druga odnosno dohodak životnog ili neformalnog životnog partnera, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i ako nije imao druge značajnije imovine na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. (druge nekretnine, štednju, motorna vozila i plovila) čija ukupna vrijednost prelazi 200.000,00 kuna, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda te daje pisani iskaz ovjeren kod javnog bilježnika

- ako je osoba s invaliditetom koja svoj status dokazuje pravovaljanim ispravama nadležnih tijela, sukladno naputku ministra nadležnog za poslove socijalne skrbi

- ako je na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020. živio u zajedničkom kućanstvu s osobom s invaliditetom

- ako je korisnik socijalne skrbi kojemu je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu sukladno posebnom zakonu, o čemu se prilaže odgovarajuća potvrda.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine iz stavka 1. ovoga članka tu nekretninu proda u roku od pet godina od dana primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi, dužan je uplatiti u državni proračun pripadajući iznos iz članka 5. stavka 2 ovoga Zakona.

(3) Zabrana otuđenja nekretnine odredit će se u izreci odluke o obnovi i upisati u zemljišnu knjigu.

Članak 7.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona za stambeno-poslovne i višestambene zgrade vlasnici odnosno suvlasnici dužni su osigurati u zajedničkoj pričuvi i uplatiti ih na račun Fonda za obnovu prije početka izvođenja radova na obnovi.

(2) Ako se sredstva iz stavka 1. ovoga članka ne osiguraju u zajedničkoj pričuvi i ne uplate na račun Fonda za obnovu, na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka osnovat će se založno pravo (hipoteka) u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Članak 8.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona za obiteljske kuće i poslovne zgrade njihovi vlasnici odnosno suvlasnici dužni su prije početka izvođenja radova na obnovi uplatiti na račun Fonda za obnovu.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće i poslovne zgrade ne uplati sredstva iz stavka 1. ovoga članka na račun Fonda za obnovu do početka izvođenja radova na obnovi, osnovat će se založno pravo (hipoteka) na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 2. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Članak 9.

(1) Sredstva iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona vlasnici odnosno suvlasnici druge nekretnine dužni su prije početka izvođenja radova na obnovi uplatiti na račun Fonda za obnovu.

(2) Ako vlasnik odnosno suvlasnik druge nekretnine ne uplati sredstva iz stavka 1. ovoga članka na račun Fonda za obnovu do početka izvođenja radova na obnovi, osnovat će se založno pravo (hipoteka) na nekretninama odnosno posebnim dijelovima nekretnina iz stavka 1. ovoga članka u korist Republike Hrvatske kao založnog vjerovnika do osiguranja potrebnih sredstava iz članka 5. stavka 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 2. ovoga članka sredstva iz stavka 1. ovoga članka osigurat će Republika Hrvatska.

(4) Upis založnog prava (hipoteke) iz stavka 2. ovoga članka provest će općinski sud na temelju odluke o obnovi.

(5) Brisovno očitovanje u slučaju uplate sredstava iz stavka 1. ovoga članka dat će Ministarstvo u ime Republike Hrvatske.

Program mjera

Članak 11.

(1) Obnova i druge mjere uređene ovim Zakonom provode se na način i u skladu s programima mjera i aktivnosti obnove odnosno uklanjanja oštećenih zgrada, gradnje zamjenskih obiteljskih kuća i stambenog zbrinjavanja osoba pogođenih potresom (u daljnjem tekstu: program mjera).

(2) Programi mjera donose se ovisno o utvrđenim prioritetima te raspoloživim sredstvima i drugim resursima.

(3) Programe mjera donosi Vlada odlukom, na prijedlog Ministarstva i uz prethodna mišljenja Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije.

(4) Programi mjera imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskog propisa.

(5) Programi mjera objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Sadržaj i izrada programa mjera

Članak 12.

Usporedba verzija1Dodaj komentar na članak 12 Ispis članka

(1) Prvi program mjera sadrži:

1. lokaciju područja na kojima se provode mjere

2. podjelu lokacije područja na kojima se provode mjere na zone, ako je to potrebno

3. analizu zatečenog stanja i nastale štete te procjenu mogućih daljnjih štetnih posljedica

4. operativnu organizacijsku strukturu i nadležna tijela za izvršenje pojedinih mjera

5. rokove provedbe mjera

6. kriterije za odabir početnih sudionika u obnovi: operativni koordinatori, projektanti, revidenti i provoditelj tehničko-financijske kontrole pri izradi projekta

7. konzervatorske smjernice za zgrade koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro i one zgrade koje se ne obnavljaju u cijelosti

8. razradu postupka podnošenja zahtjeva za obnovu i rokova za podnošenje zahtjeva

9. druge potrebne elemente.

(2) Za prostor povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje se Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba.

(3) Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba izrađuje Zavod za prostorno uređenje Grada Zagreba.

(4) Za kulturno-povijesne cjeline Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete izrađuje ministarstvo nadležno za kulturu u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima.

(5) Sljedeći programi mjera sadrže kriterije za odabir izvođača radova, stručnog nadzora, razradu sadržaja završnog izvješća nadzornog inženjera i druge mjere potrebne za provedbu ovoga Zakona.

(6) Programi mjera izrađuju se na temelju izvješća i nalaza nadležnih javnopravnih tijela, stručnih mišljenja drugih tijela i pravnih osoba, kao i mišljenja izvršnog tijela jedinice lokalne samouprave za čije se područje donosi program.

(7) Ministarstvo prijedloge programa mjera izrađuje u suradnji sa Stručnim savjetom za obnovu, a po potrebi i s drugim javnopravnim tijelima i osobama.

Stručni savjet za obnovu

Stručni savjet za obnovu

Članak 13.

(1) Stručni savjet za obnovu (u daljnjem tekstu: Stručni savjet) osniva Vlada.

(2) Stručni savjet ima predsjednika, dva zamjenika predsjednika te 20 članova i 20 zamjenika.

(3) Predsjednika i njegove zamjenike te članove Stručnog savjeta imenuje i razrješava Vlada. Predsjednik se imenuje iz reda državnih dužnosnika. Jedan zamjenik imenuje se iz Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske, a drugi iz reda dužnosnika ili službenika Grada Zagreba. Po jedan član i njegov zamjenik imenuju se iz reda stručnjaka Ministarstva, ministarstva nadležnog za kulturu, stručnjaka zaposlenika Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Arhitektonskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, članova Hrvatske komore inženjera građevinarstva, Hrvatske komore arhitekata, Hrvatske komore inženjera strojarstva, Hrvatske komore inženjera elektrotehnike, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatskog saveza građevinskih inženjera, Društva arhitekata Zagreba, Hrvatskog inženjerskog saveza, Instituta za povijest umjetnosti, Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Grada Zagreba, Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Ekonomskog instituta, Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fonda za obnovu.

(4) Članovi Stručnog savjeta moraju biti istaknuti stručnjaci u svojoj struci.

(5) Stručni savjet obavlja savjetodavne i po potrebi druge poslove vezane uz stručna pitanja u provedbi ovoga Zakona.

DIO DRUGI

OBNOVA ZGRADA

Zgrade koje se obnavljaju

Članak 15.

(1) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se postojeće oštećene zgrade, i to:

1. zgrade javne namjene

2. višestambene zgrade

3. poslovne zgrade

4. stambeno-poslovne zgrade i

5. obiteljske kuće.

(2) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka koje se ne smatraju postojećim ako je za njihovo ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako budu ozakonjene.

(3) Zgrade iz stavka 2. ovoga članka obnavljaju se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju donesenog na temelju posebnog zakona.

(4) Rješenje o izvedenom stanju za zgradu iz stavka 2. ovoga članka donosi se bez obzira na oštećenja na zgradi, ali se na temelju tog rješenja zgrada ne smije rabiti, a što se u izreci rješenja i navodi.

(5) Postupak ozakonjenja zgrada iz stavka 2. ovoga članka je hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Ministarstva da obnova na temelju ovoga Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje zgrade.

(6) Na temelju ovoga Zakona obnavljaju se i zgrade iz stavka 1. ovoga članka na kojima su bespravno rekonstruirani odnosno uklonjeni konstrukcijski elementi zgrade odnosno izvršene bespravne preinake koje utječu na mehaničku otpornost i stabilnost zgrade ako vlasnik odnosno suvlasnik pristane na vraćanje zgrade u stanje prije bespravne rekonstrukcije kojom se utječe na mehaničku otpornost i stabilnost ili pristane na rekonstrukciju do traženog stupnja mehaničke otpornosti i stabilnosti te nakon što se izvrši osiguranje podmirenja svih troškova vezano uz to. U protivnom je projektant dužan izvijestiti naručitelja projektne dokumentacije i podnijeti prijavu građevinskoj inspekciji, što ne zaustavlja konstruktivnu obnovu zgrade.

Načini obnavljanja oštećenih zgrada

Članak 16.

(1) Oštećene zgrade, ovisno o njihovoj namjeni i stupnju oštećenja, obnavljaju se na sljedeće načine:

1. popravkom nekonstrukcijskih elemenata

2. popravkom konstrukcije

3. pojačanjem konstrukcije

4. cjelovitom obnovom konstrukcije

5. cjelovitom obnovom zgrade.

(2) Obnova iz stavka 1. ovoga članka obavlja se odjednom ili u fazama.

(3) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se popravkom nekonstrukcijskih elemenata određenih programom mjera, popravkom konstrukcije odnosno pojačanjem konstrukcije u skladu s Tehničkim propisom, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(4) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade ako to zatraži njezin vlasnik odnosno njezini suvlasnici te ako se obvežu podmiriti razliku troškova između cjelovite obnove i obnove iz stavka 3. ovoga članka i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

(5) Oštećene višestambene zgrade, poslovne zgrade, stambeno-poslovne zgrade i obiteljske kuće koje su pojedinačno zaštićeno kulturno dobro obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade, osim njihovih posebnih dijelova (stanova, poslovnih prostora i drugih posebnih dijelova zgrade) u kojima se ne izvode završni građevinski radovi, ako ovim Zakonom nije propisano drukčije.

(6) Poslovni prostori i drugi posebni dijelovi zgrada iz stavaka 3. i 5. ovoga članka namijenjeni obavljanju prosvjetne ili zdravstvene djelatnosti obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade.

(7) Oštećene zgrade javne namjene obnavljaju se cjelovitom obnovom zgrade.

(8) Popravak nekonstrukcijskih elemenata, popravak konstrukcije, pojačanje konstrukcije, cjelovita obnova konstrukcije i cjelovita obnova zgrade na temelju ovoga Zakona u smislu propisa o vlasništvu i drugim stvarnim pravima smatra se poslom redovite uprave.

(9) Poslovima redovite uprave iz stavka 8. ovoga članka smatraju se i odluka suvlasnika o obnovi, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća i isplata novčane pomoći.

(10) U suvlasničkim odnosima iz postupaka obnove predviđenim ovim Zakonom isključuje se od primjene članak 40. stavak 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (»Narodne novine«, br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12. i 152/14.).

Obnova konstrukcije zgrada

Članak 17.

(1) Obnova konstrukcije zgrade provodi se prema razinama obnove konstrukcije zgrade iz Tehničkog propisa.

(2) Vlasnik odnosno suvlasnici zgrade mogu u postupku donošenja odluke o obnovi zatražiti projektiranje i izvođenje pojačanja konstrukcije zgrade koje je iznad razine iz Tehničkog propisa ako se obvežu podmiriti razliku troškova koji zbog toga nastanu i za ispunjenje te obveze daju odgovarajuće osiguranje.

(3) Svaka zgrada obnovljena po ovom Zakonu mora dobiti seizmički certifikat zgrade koji se izrađuje kao sastavni dio projekta obnove razine 2 ili više iz Tehničkog propisa, a razrađuje se u programu mjera.

Uporaba obnovljene zgrade

Članak 22.

(1) Obnovljena zgrada može se rabiti nakon primitka završnog izvješća nadzornog inženjera u obnovi te pisane izjave izvođača o izvedenim radovima i uvjetima održavanja.

(2) Završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka nadzorni inženjer dužan je dostaviti naručitelju obnove i nadležnom javnopravnom tijelu.

(3) Obnovljena zgrada za koju je izrađeno završno izvješće iz stavka 1. ovoga članka smatra se u smislu propisa o gradnji postojećom građevinom za koju je izdana pravomoćna uporabna dozvola.

DIO TREĆI

UKLANJANJE ZGRADA

Zgrade koje se uklanjaju

Članak 23.

(1) Na temelju ovoga Zakona uklanjaju se zgrade koje su izgubile svoju mehaničku otpornost i/ili stabilnost u toj mjeri da su urušene ili da njihova obnova nije moguća (u daljnjem tekstu: uništena zgrada).

(2) Za uklanjanje zgrade koja je kulturno dobro ili zgrade koja se nalazi unutar povijesne urbane cjeline Grada Zagreba mora se pribaviti suglasnost nadležnog tijela u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita i očuvanje kulturnih dobara.

Suglasnost vlasnika zgrade

Članak 24.

(1) Uklanjanje uništene zgrade provodi se uz suglasnost vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade, koja se mora dati u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti akta o uklanjanju uništene zgrade.

(2) Uklanjanje uništene zgrade za koju nema suglasnosti vlasnika odnosno svih suvlasnika zgrade ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta obavlja se u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.

Projekt za uklanjanje zgrade

Članak 25.

(1) Uništena zgrada uklanja se u skladu s projektom za uklanjanje zgrade.

(2) U izradi projekta iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe propisa o gradnji kojima se uređuje izrada projekta uklanjanja.

(3) Projekt iz stavka 1. ovoga članka mora imati suglasnost provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta.

(4) Projekt iz stavka 1. ovoga članka za uklanjanje višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade i poslovne zgrade mora imati izvješće o obavljenoj kontroli revidenta vezano uz ispunjavanje temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti.

(5) Projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se nakon donošenja odluke o uklanjanju zgrade.

(6) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, uništena obiteljska kuća i druga uništena zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi uklanja se na temelju odluke ovlaštene osobe sukladno posebnom propisu kojim se uređuje civilna zaštita, u skladu s elaboratom ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije.

DIO ČETVRTI

GRADNJA ZAMJENSKIH OBITELJSKIH KUĆA

Slučaj u kojem se gradi zamjenska obiteljska kuća

Članak 27.

(1) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se kada je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena postojeća obiteljska kuća u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište.

(2) Na temelju ovoga Zakona zamjenska obiteljska kuća gradi se i kada je na temelju ovoga Zakona uklonjena uništena obiteljska kuća koja se ne smatra postojećom u kojoj je u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona stanovao njezin vlasnik odnosno srodnik vlasnika i u kojoj je vlasnik odnosno srodnik vlasnika imao prijavljeno prebivalište ili boravište, ako je za njezino ozakonjenje podnesen zahtjev u roku propisanom posebnim zakonom i ako bude ozakonjena.

(3) Zamjenska obiteljska kuća iz stavka 2. ovoga članka gradi se po pravomoćnosti rješenja o izvedenom stanju za uništenu obiteljsku kuću donesenog na temelju posebnog zakona.

(4) Rješenje o izvedenom stanju za uništenu obiteljsku kuću iz stavka 2. ovoga članka donosi se bez obzira na oštećenja na kući, ali se na temelju tog rješenja kuća ne smije rabiti, a što se u izreci rješenja i navodi.

(5) Postupak ozakonjenja uništene obiteljske kuće iz stavka 2. ovoga članka je hitan i nadležno javnopravno tijelo dužno ga je riješiti najkasnije u roku od 30 dana od dana primitka obavijesti Ministarstva da gradnja zamjenske obiteljske kuće na temelju ovoga Zakona ovisi o rješavanju zahtjeva za ozakonjenje kuće.

(6) Zamjenska obiteljska kuća može se graditi ako to vlasnik odnosno suvlasnici nekretnine zatraže pisanim putem, uz uvjet da oni na području Grada Zagreba odnosno Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazi uništena obiteljska kuća nisu vlasnici druge useljive kuće ili stana na dan 22. ožujka 2020. te 28. i 29. prosinca 2020., a o čemu uz zahtjev za gradnju zamjenske obiteljske kuće predaju pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Ako se stvarno stanje glede vlasništva kuće odnosno zemljišta ne podudara sa stanjem u zemljišnim knjigama ili zemljišna knjiga ne postoji, u postupku donošenja odluke o gradnji zamjenske obiteljske kuće vlasništvo se može dokazivati ispravama prikladnim za zemljišnoknjižni upis, neprekinutim slijedom izvanknjižnih stjecanja, provođenjem zemljišnoknjižnog ispravnog postupka i sl.

Mjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 28.

(1) Zamjenska obiteljska kuća gradi se na mjestu uklonjene kuće, osim u slučaju klizišta i drugih geoloških promjena koje su prouzročile promjenu temeljnih karakteristika tla, u kojem se slučaju gradi na novoj lokaciji na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije na kojem se nalazila uklonjena kuća, a na kojoj lokaciji je prostornim planom planirana gradnja zgrada stambene namjene.

(2) Zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi se na zemljištu u vlasništvu vlasnika uklonjene kuće odnosno na zemljištu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske ako vlasnik uklonjene kuće ili njegov bračni drug odnosno izvanbračni drug nema u vlasništvu odgovarajuće zemljište, uz suglasnost vlasnika uklonjene kuće.

(3) Ako se zamjenska obiteljska kuća na novoj lokaciji gradi na zemljištu u vlasništvu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije, Karlovačke županije ili Republike Hrvatske, vlasnik uklonjene kuće dužan je zemljište na kojemu je bila uklonjena kuća darovati Republici Hrvatskoj, Gradu Zagrebu odnosno županiji najkasnije do preuzimanja zamjenske kuće, a koji su njemu dužni darovati zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska obiteljska kuća.

(4) Ako vlasnik uklonjene kuće ne želi darovati zemljište iz stavka 3. ovoga članka, dužan je prije preuzimanja zamjenske kuće Gradu Zagrebu, Krapinsko-zagorskoj županiji, Zagrebačkoj županiji, Sisačko-moslavačkoj županiji, Karlovačkoj županiji ili Republici Hrvatskoj platiti zemljište na kojemu je izgrađena zamjenska kuća po tržišnoj cijeni zemljišta.

(5) Na darovanje iz stavka 3. ovoga članka ne plaća se porez na promet nekretnina.

Veličina zamjenske obiteljske kuće

Članak 29.

(1) Veličina zamjenske obiteljske kuće koja se gradi u određenom slučaju ovisi o broju osoba koje su stanovale i imale prijavljeno prebivalište ili boravište u uklonjenoj kući u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona.

(2) Korisna tlocrtna površina zatvorenog dijela zamjenske obiteljske kuće za osobe iz stavka 1. ovoga članka koje žive u jednom stanu iznosi do 55,00 m2 za jednu ili dvije osobe, 70,00 m2 za tri ili četiri osobe te 85,00 m2 za pet i više osoba.

DIO PETI

NOVČANA POMOĆ

Novčana pomoć za privremenu zaštitu zgrade

Članak 35.

(1) Vlasnik oštećene zgrade ima pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove koje je imao odnosno koje ima za:

1. nužnu privremenu zaštitu zgrade od utjecaja atmosferilija te uklanjanje i pridržanje opasnih dijelova zgrade koji su mogli odnosno koji mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi

2. popravak ili zamjenu dimnjaka

3. popravak ili zamjenu zabatnog zida

4. popravak stubišta

5. popravak dizala.

(2) Izvore sredstava i iznose novčane pomoći za opravdane troškove iz stavka 1. ovoga članka koje je imao vlasnik oštećene zgrade određuje Vlada odlukom.

Novčana pomoć za obnovu zgrade

Članak 36.

(1) Vlasnik odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće koji na temelju odluke o obnovi donesene na temelju ovoga Zakona sami obnavljaju zgradu imaju pravo na novčanu pomoć za opravdane troškove konstrukcijske obnove.

(2) Pomoć iz stavka 1. ovoga članka ne može biti veća od vrijednosti projekta obnove, stručnog nadzora građenja i građevinskih radova na obnovi na koje vlasnik odnosno suvlasnici imaju pravo prema ovom Zakonu, a koja se vrijednost procjenjuje u skladu s ovim Zakonom i programom mjera, i ne može biti veća od udjela Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka nakon završene obnove na temelju odluke o obnovi određuje Ministarstvo odlukom o isplati novčane pomoći u skladu s programom mjera.

(4) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnici oštećene višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće oslobođeni su osiguranja odnosno uplate sredstava za obnovu iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

Novčana pomoć umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće

Članak 37.

Usporedba verzija1Dodaj komentar na članak 37 Ispis članka

(1) Umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće u skladu s ovim Zakonom, vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće mogu odabrati isplatu novčane pomoći za opravdane troškove koja ne može biti veća od procijenjene građevinske vrijednosti kuće na kakvu vlasnik ima pravo prema ovom Zakonu.

(2) Iznos novčane pomoći iz stavka 1. ovoga članka, na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika obiteljske kuće, nakon završene gradnje, određuje Ministarstvo odlukom u skladu s programom mjera, a koji iznos ne može biti veći od udjela Republike Hrvatske, Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(3) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnici uništene obiteljske kuće oslobođeni su osiguranja odnosno uplate sredstava za obnovu iz članka 5. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona.

(4) Uz zahtjev iz stavka 2. ovoga članka vlasnik odnosno suvlasnik obiteljske kuće mora priložiti suglasnost za uklanjanje uništene obiteljske kuće na temelju ovoga Zakona, ovjeren kod javnog bilježnika.

(5) Zamjenska obiteljska kuća umjesto koje je zatražena novčana pomoć ne gradi se na temelju ovoga Zakona.

Donošenje odluke o obnovi i novčanoj pomoći

Članak 39.

(1) Obnova odnosno uklanjanje zgrada, gradnja zamjenskih obiteljskih kuća, isplata novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće, prema ovom Zakonu, provode se na temelju odluke koju donosi Ministarstvo.

(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka donosi se u skladu s programom mjera, s obzirom na utvrđeno činjenično stanje zgrade i drugih činjenica koje se utvrde u postupku.

(3) Postupak donošenja odluke o obnovi odnosno uklanjanju oštećene višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade pokreće se po zahtjevu upravitelja zgrade ili predstavnika suvlasnika.

(4) Postupak donošenja odluke o obnovi odnosno uklanjanju poslovne zgrade pokreće se po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika zgrade.

(5) Postupak donošenja odluke o obnovi, uklanjanju i gradnji zamjenske obiteljske kuće pokreće se po zahtjevu vlasnika odnosno suvlasnika.

(6) Ako vlasnik, suvlasnik ili upravitelj ne podnesu zahtjev za donošenje odluke o obnovi i ne prilože suglasnost većine suvlasnika, ili je vlasnik nepoznat ili nepoznata boravišta, prema zgradi se postupa u skladu s propisima kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja.

(7) Postupak donošenja odluke o novčanoj pomoći za privremenu zaštitu zgrade pokreće se po zahtjevu upravitelja ili predstavnika suvlasnika višestambene zgrade i stambeno-poslovne zgrade odnosno na zahtjev vlasnika odnosno suvlasnika poslovne zgrade ili obiteljske kuće.

(8) Postupak donošenja odluke o novčanoj pomoći za obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće podnosi osoba po čijem je zahtjevu donesena odluka o obnovi.

(9) Zahtjevi iz stavaka 3., 4., 5., 7. i 8. ovoga članka podnose se na obrascu čiji se sadržaj određuje programom mjera u obliku koji određuje Ministarstvo.

(10) Protiv odluke Ministarstva iz stavka 1. ovoga članka nije dopuštena žalba, već se može pokrenuti upravni spor.

(11) Postupak iz stavka 9. ovoga članka je hitan.

Provedba odluke i sadržaj poslova provedbe odluke

Članak 40.

(1) Obnovu odnosno uklanjanje zgrada, gradnju zamjenskih obiteljskih kuća, isplatu novčane pomoći za privremenu zaštitu zgrade, novčane pomoći za obnovu i novčane pomoći umjesto gradnje zamjenske obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva provodi Fond za obnovu, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, u slučaju iz članka 36. stavka 1. ovoga Zakona obnovu višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i obiteljske kuće na temelju odluke Ministarstva provodi vlasnik odnosno suvlasnici zgrade.

(3) Provođenje obnove zgrada, uklanjanja zgrada i gradnje zamjenskih obiteljskih kuća iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

1. odabir ovlaštenih inženjera građevinarstva i ovlaštenih arhitekata odnosno trgovačkih društava u kojima su zaposleni, a koji izrađuju projekte

2. odabir revidenta koji izrađuje izvješće o kontroli projekata

3. odabir izvođača

4. odabir nadzornog inženjera koji provodi stručni nadzor građenja

5. odabir provoditelja tehničko-financijske kontrole projekta

6. sklapanje i praćenje provedbe ugovora o poslovima iz točaka 1. do 6. ovoga stavka te unos podataka o obnovi u mrežnu aplikaciju Ministarstva

7. preuzimanje zgrade, zajedno s podnositeljem zahtjeva, od izvođača i predaju vlasniku odnosno suvlasnicima zgrade s tehničkom dokumentacijom

8. druge potrebne radnje.

(4) Iznimno, stavak 3. ovoga članka ne odnosi se na slučaj iz stavka 2. ovoga članka.

(5) Odluka o obnovi ili uklanjanju zgrade i gradnji zamjenske obiteljske kuće provodi se nakon provedenog postupka tehničko-financijske kontrole projekta.

Članak 40.a

(1) Iznimno od članka 40. ovoga Zakona, obnovu odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća na područjima pogođenim potresom na kojima je proglašena katastrofa na temelju odluke Ministarstva provodi Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinarstva odnosno izvođača.

(2) Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje provodi obnovu odnosno uklanjanje obiteljskih kuća i gradnju zamjenskih obiteljskih kuća iz stavka 1. ovoga članka na temelju odredbi ovoga Zakona.

Obnova odnosno uklanjanje zgrada javne namjene

Članak 41.

(1) Obnova odnosno uklanjanje zgrade javne namjene provodi se na temelju odluke vlasnika i/ili osnivača odnosno pravne osobe ili tijela kojemu je zgrada dana na upravljanje, a koja se odluka donosi u skladu s programom mjera.

(2) Odluku iz stavka 1. ovoga članka provodi i financira vlasnik zgrade javne namjene sam i/ili osnivač odnosno pravna osoba ili tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje, putem ovlaštenog arhitekta, ovlaštenog inženjera građevinske struke odnosno izvođača, ili pravna osoba odnosno tijelo kojemu je zgrada dana na upravljanje na isti način, ako to odluči vlasnik zgrade.

(3) U obnovi zgrade javne namjene na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 40. stavka 3. ovoga Zakona.

(4) Za obnovu zgrade javne namjene nužno je provesti i ishoditi pozitivnu tehničko-financijsku kontrolu projekta.

Odabir sudionika u gradnji i najviše cijene

Članak 42.

(1) Odabir sudionika u gradnji i drugih sudionika na obnovi zgrada, uklanjanju zgrada i građenju zamjenskih obiteljskih kuća obavlja se na temelju odredbi zakona kojim se uređuje javna nabava prema kriterijima koji se određuju programom mjera.

(2) Programom mjera u svrhu provedbe ovoga Zakona određuju se najviše cijene usluga, radova i građevnih proizvoda koje se mogu prihvatiti u odabiru iz stavka 1. ovoga članka.

Dužnosti i prava izvođača

Članak 43.

(1) Izvođač je dužan graditi odnosno izvoditi radove u skladu s odlukom o obnovi, odlukom o uklanjanju zgrade odnosno odlukom o izgradnji zamjenske obiteljske kuće i projektom te u skladu s propisima kojima se uređuje gradnja.

(2) Na odgovornost izvođača za radove na obnovi, izgradnji zamjenskih obiteljskih kuća ili uklanjanju zgrade koji se provode na temelju ovoga Zakona na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o odgovornosti izvođača propisane propisima kojima se uređuje gradnja i inspekcijski nadzor građenja te propisima kojima se uređuje obavljanje poslova i djelatnosti prostornog uređenja i gradnje.

(3) Izvođač odnosno druga osoba koju odredi izvođač ili Ministarstvo na temelju odluke o obnovi ima pravo privremeno i bez naknade zauzeti javnu površinu ili drugo zemljište nužno za organizaciju gradilišta, postav skele i/ili koristiti je za pristup gradilištu i dovoz i odvoz građevnih proizvoda odnosno građevinskog otpada, a što se u odluci navodi.

DIO SEDMI

STAMBENO ZBRINJAVANJE OSOBA POGOĐENIH POTRESOM I SMJEŠTAJ DRŽAVNIH TIJELA

Područje Grada Zagreba

Članak 45.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Grada Zagreba umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće.

(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi i stambeno-poslovnoj zgradi na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(4) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Grada Zagreba koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Grad Zagreb dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(5) Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Grada Zagreba koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Grad Zagreb dat će, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu.

(6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području Grada Zagreba nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dužni su za najam stana plaćati najamninu propisanu Odlukom o najmu javno najamnih stanova (»Službeni glasnik Grada Zagreba«, br. 7/09., 22/09. i 26/14.) za javno najamne stanove.

Područje Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Područje Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Članak 46.

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće.

(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(4) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Krapinsko-zagorska županija, Zagrebačka županija, Sisačko-moslavačka županija i Karlovačka županija dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(5) Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka nepogode iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Krapinsko-zagorske županije ili Zagrebačke županije koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija dat će, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu.

(6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području županije na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća ili stan nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dužni su za najam stana plaćati najamninu koju određuje Krapinsko-zagorska županija odnosno Zagrebačka županija.

Područje Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije

Članak 46.a

(1) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koja se obnavlja na temelju ovoga Zakona, a za vrijeme obnove nije podobna za stanovanje, Republika Hrvatska dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine na području te županije do završetka obnove njegove zgrade.

(2) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u obiteljskoj kući na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije umjesto koje se gradi zamjenska obiteljska kuća na temelju ovoga Zakona Republika Hrvatska dat će, na njegov zahtjev, u najam stan odgovarajuće veličine na području te županije do završetka građenja zamjenske obiteljske kuće.

(3) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika i zaštićeni najmoprimac stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju ovoga Zakona Republika Hrvatska dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine na području te županije, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(4) Vlasniku stana odnosno srodniku u pravoj liniji vlasnika stana u kojem je vlasnik odnosno srodnik vlasnika stanovao i imao prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenoj zgradi, stambeno-poslovnoj zgradi i obiteljskoj kući na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koja se uklanja na temelju propisa kojima se uređuje inspekcijski nadzor građenja Republika Hrvatska dat će, na njegov zahtjev, u najam na neodređeno vrijeme stan odgovarajuće veličine ili će Republika Hrvatska dati, na njegov zahtjev, u vlasništvo stan odgovarajuće veličine na području te županije, uz obvezu prenošenja vlasništva zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada u korist Republike Hrvatske.

(5) Zaštićenim najmoprimcima koji su stanovali i imali prijavljeno prebivalište ili boravište u vrijeme nastanka katastrofe iz članka 1. stavka 1. ovoga Zakona u višestambenim zgradama, stambeno-poslovnim zgradama i obiteljskim kućama na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije koje se uklanjaju ili nisu podobne za stanovanje za vrijeme obnove po ovom Zakonu Republika Hrvatska dat će, na njihov zahtjev, u najam na određeno vrijeme stan odgovarajuće veličine na području te županije do 1. rujna 2023., sukladno posebnom zakonu.

(6) Odgovarajući stan iz ovoga članka može se dati u najam uz uvjet da vlasnik stana, njegov bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner na području županije na kojoj se nalazi uništena obiteljska kuća ili stan nije vlasnik drugog useljivog stana ili kuće, a o čemu uz svoj zahtjev predaje pisanu izjavu pod materijalnom i kaznenom odgovornošću na kojoj je potpis ovjeren kod javnog bilježnika.

(7) Vlasnici stanova i zaštićeni najmoprimci iz stavaka 1. do 5. ovoga članka dužni su za najam stana plaćati najamninu koju određuje Republika Hrvatska.

Određivanje odgovarajuće veličine stana

Članak 47.

Odgovarajuća veličina stana iz članaka 45., 46. i 46.a ovoga Zakona određuje se odlukom o stambenom zbrinjavanju osoba pogođenih potresom i podrazumijeva stan veličine oko 35 m2 korisne površine stana za jednu osobu odnosno za svaku daljnju osobu još oko 10 m2, ali ne veći od stana koji se uklanja.

Privremeno stambeno zbrinjavanje u privremenim, pokretnim i montažnim objektima

Članak 51.a

(1) Privremeno stambeno zbrinjavanje osoba pogođenih potresima može se izvršiti i dobavom i montažom privremenih, pokretnih i montažnih objekata.

(2) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća najam, kupnju, transport i montažu privremenih, pokretnih i montažnih objekata te druge potrebne radnje za njihovo postavljanje u svrhu privremenog stambenog zbrinjavanja.

(3) Privremeno stambeno zbrinjavanje iz stavaka 1. i 2. ovoga članka financira i provodi Fond za obnovu na temelju popisa i drugih podataka i obavijesti koje su dostavile jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(4) Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su utvrditi osobe kojima je potrebno privremeno stambeno zbrinjavanje, utvrditi redoslijed i prioritete stambenog zbrinjavanja te to bez odgode dostaviti Fondu za obnovu.

(5) Fond za obnovu provodi postupke nabave objekata za privremeno stambeno zbrinjavanje iz ovoga članka u skladu s člankom 131. stavkom 1. točkom 3. Zakona o javnoj nabavi (»Narodne novine«, br. 120/16.).