I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/16 i 67/18) uređuje se ustrojstvo, djelokrug i stvarna nadležnost sudova ako nije određena drugim zakonom, unutarnje ustrojstvo sudova, poslovi sudske uprave i ovlasti predsjednika suda, poslovi ravnatelja sudske uprave, zaštita prava na suđenje u razumnom roku, nadzor nad obavljanjem poslova sudske uprave i pravosudna inspekcija, prava i dužnosti sudaca, ovlasti sudskih savjetnika, osiguranje osoba, imovine i objekata sudova, imenovanje sudaca porotnika, uvjeti i postupak za imenovanje stalnih sudskih tumača, vještaka i procjenitelja te sredstva za rad sudova.

Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima pristupilo se prvenstveno radi potrebe revidiranja normativnog okvira stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača, revidiranja normativnog okvira koji se odnosi na osiguranje pravosudnih tijela, revidiranja odredaba o ravnateljima sudske uprave, posebnog propisivanja da u slučaju prestanka obnašanja dužnosti predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Državno sudbeno vijeće može ovlastiti suca toga suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik ne bude imenovan, uvođenja obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima, preciziranja ovlasti Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske, propisivanja obveznog osnivanja specijaliziranih sudskih odjela u općinskim sudovima u sjedištima županijskih sudova za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi, preciziranja postupka izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, propisivanja provedbe periodične sigurnosne provjere svih sudaca te revidiranja uvjeta za obavljanje poslova pravosudne inspekcije.

Prema postojećem uređenju odlučivanje o statusnim pitanjima stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača povjereno je svim županijskim i trgovačkim sudovima ovisno o prebivalištu ili sjedištu vještaka, procjenitelja odnosno tumača. Osim što odlučivanje o njihovim statusnim pitanjima dodatno opterećuje sudove, revidiranju normativnog okvira stalnih sudskih vještaka, procjenitelja i tumača pristupilo se zbog raznolike i neujednačene sudske prakse. Ministarstvo pravosuđa i uprave nema ažurne i potpune podatke o imenovanim i razriješenim stalnim sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima, a zbog čega mu je, uslijed njihove brojnosti, otežana komunikacija s ovim kategorijama te onemogućeno dovoljno korištenje postojećih mehanizama nadzora nad njihovim radom i trošenjem proračunskih sredstava iz kojih se djelomično pokrivaju troškovi njihove nagrade za rad i naknade troškova.

Iz navedenih se razloga prvenstveno predlaže ovlast imenovanja stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih tumača povjeriti ministru nadležnom za poslove pravosuđa. S obzirom da se s vremenom izgubila suštinska razlika između kategorija stalnih sudskih vještaka i procjenitelja te da se više ne nalazi opravdanost postojanja odvojenog uređenja ovih kategorija, predlaže se ukidanje posebnog uređenja za stalne sudske procjenitelje, koji bi nastavili obavljati poslove vještaka za procjenu.

U definicijama stalnih sudskih tumača i stalnih sudskih vještaka predlaže se jače naglasiti njihovu vezu s pravosudnim tijelima i postupcima koji se pred njima vode, te se svi uvjeti njihovog imenovanja predlažu propisati zakonom. U skladu s njihovim nazivom „stalni“ predlaže se i ukidanje četverogodišnjeg razdoblja imenovanja te bi jednom imenovani mogli obavljati ove poslove sve dok za to postoje propisani uvjeti. Kao i do sada, predlaže se većinu pitanja o ovim postupcima te njihovim pravima i dužnostima urediti podzakonskim propisima pa se ministru nadležnom za poslove pravosuđa predlaže dati posebnu ovlast donošenja ovakvih propisa.

Postojeći opći normativni okvir za državne službenike pokazao je određene nedostatke i u odnosu na službenike Ministarstva koji obavljaju poslove osiguranja pravosudnih tijela. Navedeno se prvenstveno odnosi na činjenicu da ova kategorija službenika svoje poslove obavlja opremljena vatrenim oružjem i s ovlastima uporabe različitih sredstava prisile. U tom je smislu neprihvatljivo da se ovim službenicima za vrijeme obavljanja navedenih poslova tolerira prisutnost alkohola u organizmu do 0,50 g/kg kao za sve druge državne službenike te je stoga, na temelju odredbe članka 99. stavka 1. točke 18. Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, br. 92/05, 140/05, 142/06, 77/07, 107/07, 27/08, 34/11, 49/11, 150/11, 34/12, 49/12, 37/13, 38/13, 01/15, 138/15, 61/17, 70/19 i 98/19) u Zakonu o sudovima potrebno propisati da je posebna teška povreda službene dužnosti ovih službenika prisutnost bilo koje količine alkohola u organizmu za vrijeme njihovog rada.

Pored navedenog, važeće odredbe Zakona o sudovima koje reguliraju pojedina statusna pitanja službenika pravosudne policije na poslovima osiguranja također je potrebno revidirati radi preciziranja i statusnog izjednačavanja sa službenicima pravosudne policije iz zatvorskog sustava, iz kojeg su službenici pravosudne policije na poslovima osiguranja izdvojeni. U tom se smislu u ovaj Zakon predlaže ugraditi odredbe Zakona o izvršavanju kazne zatvora koji je Hrvatski sabor donio u veljači 2021., a koje se odnose na dobnu granicu za prijam vježbenika, napredovanje službenika, propisivanje prisutnosti alkohola u organizmu za vrijeme obavljanja službe kao teške povrede službene dužnosti, računanje staža osiguranja te materijalna prava posebnog dodatka na plaću, otpremninu i pravo na pomoć obitelji uslijed smrti službenika u obavljanju službe. Posebnosti računanja staža osiguranja i pravo na dodatak na plaću nisu nova prava, već se samo jasnije propisuju zasebno od službenika pravosudne policije zatvorskog sustava. Kao nova materijalna prava službenicima pravosudne policije koji rade na poslovima osiguranja priznaje se pravo na otpremninu i pravo na pomoć obitelji, a koja su prava u istom opsegu već priznata službenicima pravosudne policije u zatvorskom sustavu.

U odnosu na funkciju ravnatelja sudske uprave precizirani su uvjeti za raspored na ovo radno mjesto na način da za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima, a uvažavajući značaj ove funkcije i stručnu pomoć koju njezini nositelji trebaju pružati predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave posebno se propisuje i da ravnatelja sudske uprave imaju svi veći prvostupanjski sudovi (s više od 15 sudaca) te svi viši sudovi.

Nadalje, predlaže se uvođenje obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u sudovima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 70/19) reformirao je sustav polaganja državnog stručnog ispita, na način da će se na budućem državnom ispitu centralizirano provjeravati isključivo poznavanje materije iz općeg dijela ispita, koji se treba početi primjenjivati od 1. travnja 2022.

S obzirom da nadležna tijela u svojim posebnim područjima mogu uvesti obveze polaganja posebnih stručnih ispita, a da je nužno poduzeti sve raspoložive mjere za što učinkovitiji i kvalitetniji rad sudova, predlaže se uvođenje provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u pravosudnim tijelima (poznavanje organizacije pravosuđa, unutarnjeg ustrojstva i poslovanja, sustava sudskih pristojbi, rada u informacijskim sustavima, daktilografske vještine i sl.). U tom je smislu potrebno posebnim odredbama u Zakonu o sudovima propisati obvezu službenika u sudovima da polažu ovaj posebni ispit, ali i posebnu osnovu prestanka državne službe ako ovaj ispit ne polože u propisanom roku. Ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se posebna ovlast pravilnikom propisati sadržaj i način polaganja ovoga posebnog stručnog ispita.  

S obzirom da je 1. siječnja 2021. započeo s radom Visoki kazneni sud Republike Hrvatske i činjenice da su njegove procesne ovlasti konačno definirane Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj 126/19), koji je na snagu stupio nakon posljednjih izmjena Zakona o sudovima, potrebno je precizirati njegovu ulogu u kaznenom sudovanju općenito te mu dati ovlasti koje ima i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odnosu na prekršajno sudovanje.  

S obzirom na nužnost osiguranja učinkovitije i kvalitetnije pravne zaštite u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi odnosno u obiteljskopravnim predmetima, posebno se zakonom propisuje obveza osnivanja specijaliziranih sudskih odjela. Na rad u navedene odjele moći će se rasporediti samo suci koji ispune posebne uvjete stručnog usavršavanja sukladno posebnom pravilniku, a koje na vrijeme od pet godina postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. U ove će se sudske odjele posebno rasporediti i određen broj stručnih suradnika prema posebnoj odluci ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

U odnosu na sustav stručnog usavršavanja sudaca općenito, a radi njegovog daljnjeg poticanja i unaprjeđenja, ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast posebnim pravilnikom regulirati navedeno područje.

Sukladno pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-I-1039/2021, U-I-1620/2021 od 23.ožujka 2021. precizirane su odredbe o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske u odnosu na rokove postupanja, zaprimljene prijave kandidate te ponavljanje postupka javnog poziva.

Ovim Zakonom propisuje se i provedba periodične sigurnosne provjere svih sudaca, a budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje sudačke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima imenovanja sudaca i da je prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak ovim Zakonom propisuje i za suce. U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka, ovlašteni predlagatelji stegovnog postupka protiv sudaca imali bi mogućnosti iniciranja ovog postupka u odnosu na stegovna djela obnašanja službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću, izazivanja poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti, povrede službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti te nanošenja štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.

U priznavanju prava pravosudnih dužnosnika na naknadu za odvojen život od obitelji pojavio se problem definiranja članova obitelji pa se predlaže u Zakon u odnosu na ovo pravo uvrstiti takvu definiciju.

Konačno, ovim se Zakonom izravno propisuje obveza donošenja pravilnika o unutarnjem redu sudova, kao i njegov sadržaj i postupak donošenja, jasnije se definira ovlast pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave te uvjeti pod kojima državni službenici i suci mogu obavljati ove poslove, a naziv „sudski službenici“ usklađuje s terminologijom Zakona o državnim službenicima.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se pri izradi državnog proračuna za naredne godine u okviru ukupnog limita rashoda razdjela 109 Ministarstva pravosuđa i uprave.

IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SUDOVIMA

Članak 1.

U Zakonu o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18) u članku 1. stavku 1. iza riječi: „tumača“ briše se zarez i dodaje riječ: „i“, a riječi: „i procjenitelja“ brišu se.

Članak 2.

Članak 10. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Pravomoćan godišnji raspored poslova predsjednik suda dužan je dostaviti predsjedniku neposredno višeg suda i ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa. Pravomoćan godišnji raspored poslova općinskog suda dostavlja se i predsjedniku Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske, a pravomoćan godišnji raspored poslova županijskog suda i predsjedniku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.“.  

Članak 3.

Članak 26.a mijenja se i glasi:

„Visoki kazneni sud Republike Hrvatske:

1. odlučuje u drugom stupnju o žalbama protiv odluka županijskih sudova u kaznenim predmetima, osim ako je zakonom propisano drukčije,

2. provodi nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima,

3. rješava sukob nadležnosti između županijskih sudova u prvostupanjskim kaznenim predmetima,

4. obavlja druge poslove određene zakonom.“.

Članak 4.

U članku 28. stavak 2. mijenja se i glasi:

„(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka predsjednik Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca koji rade na prekršajnim predmetima, a predsjednik Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske određuje provođenje nadzora nad urednim obavljanjem poslova sudaca županijskih sudova koji rade na prvostupanjskim kaznenim predmetima. Nadzor obavljaju suci Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske odnosno suci Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske koje je odredio predsjednik tog suda.“.

Iza stavka 2. dodaje se novi stavak 3. koji glasi:

„(3) Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske može odrediti nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca i svih sudova. Nadzor obavljaju suci Vrhovnog suda Republike Hrvatske koje odredi predsjednik tog suda.“.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 4.

Članak 5.

Članak 29. mijenja se i glasi:

„(1) Poslovi sudske uprave obuhvaćaju:

1. osiguranje uvjeta za pravilan rad i poslovanje suda,

2. skrb o urednom i pravodobnom obavljanju poslova u sudu,

3. poslove pozivanja i raspoređivanja sudaca porotnika,

4. poslove osiguranja podrške svjedocima i žrtvama u sudskim postupcima,

5. postupanje po zahtjevu za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku,

6. poslove ovjere isprava namijenjenih uporabi u inozemstvu,

7. poslove u svezi s međunarodnom pravnom pomoći i pravosudnom suradnjom,

8. poslove u svezi s predstavkama stranaka na rad suda,

9. poslove vezane uz funkcioniranje informatičkog sustava,

10. poslove financijsko-materijalnog poslovanja suda,

11. poslove praćenja naplate sudskih pristojbi,

12. stručne poslove u svezi s ostvarivanjem prava i dužnosti sudaca, službenika i namještenika u sudu,

13. skrb o stručnom usavršavanju sudaca, sudskih savjetnika, sudačkih vježbenika i drugih službenika i namještenika u sudu,

14. poslove upravljanja sudskom zgradom i nekretninama koje su dodijeljene sudu na korištenje,

15. poslove vođenja statistike i analize upravljačkih izvješća o radu sudaca i suda,

16. provođenje nadzora nad obradom osobnih podataka u sudskim postupcima,

17. davanje obavijesti o radu suda i druge poslove propisane zakonom i Sudskim poslovnikom.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način obavljanja poslova sudske uprave iz stavka 1. točki 4., 7., 9., 10. i 15. ovoga članka.“.

Članak 6.

U članku 34. stavak 1. mijenja se i glasi:

„(1) Ako predsjednik suda prestane obnašati svoju dužnost, predsjednik neposredno višeg suda ovlastit će suca suda iste vrste i istog stupnja ili suca višeg suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik suda ne bude imenovan. Ako predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske prestane obnašati svoju dužnost, Državno sudbeno vijeće ovlastit će suca ovoga suda da obavlja poslove sudske uprave dok predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske ne bude imenovan.“.

Članak 7.

U članku 35. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Općinski, trgovački i upravni sudovi s više od 15 sudaca te svi viši sudovi imaju ravnatelje sudske uprave.

(2) Za ravnatelja sudske uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.“.

Članak 8.

U članku 37. stavku 7. riječi: „suci i“ brišu se.

Iza stavka 7. dodaju se stavci 8. do 11. koji glase:

„(8) U općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova osnivaju se sudski odjeli za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(9) Godišnjim rasporedom poslova određuju se suci i sudski službenici za rad na predmetima iz stavka 8. ovoga članka. Suci koji se raspoređuju na rad na ovim predmetima moraju imati izraženu sklonost za odgoj, potrebe i probitke djece, vladati osnovnim znanjima iz područja socijalne pedagogije, psihologije mladih i socijalnog rada za mlade osobe te redovno pohađati stručno usavršavanje iz ovih područja.

(10) Suce iz stavka 9. ovoga članka, vodeći računa o utvrđenim kriterijima, na vrijeme od pet godina iz reda sudaca tih sudova postavlja predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Nakon isteka roka od pet godina sudac može biti ponovno postavljen za suca za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi.

(11) Program i način održavanja stručnog usavršavanja iz stavka 9. ovoga Zakona pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 9.

U članku 44.a stavak 4. mijenja se i glasi:

„(4) Pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 44. ovoga Zakona Državno sudbeno vijeće dostavlja Predsjedniku Republike Hrvatske, koji će o svim kandidatima u roku od osam dana od zaprimanja prijava zatražiti mišljenje od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Ako Predsjednik Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja iz stavka 4. ovoga članka, niti jednog od kandidata ne predloži za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državno sudbeno vijeće će poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske objavom javnog poziva.“.

Članak 10.

U članku 72. stavku 1. točka 7. briše se.

Dosadašnje točke 8. do 14. postaju točke 7. do 13.

Članak 11.

U članku 76. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Predsjednik suda donosi pravilnik o unutarnjem redu suda uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Pravilnikom o unutarnjem redu suda utvrđuju se radna mjesta državnih službenika i namještenika u sudu, potreban broj izvršitelja na svakom radnom mjestu, uvjeti za raspored na radno mjesto, opisi poslova radnog mjesta te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada pojedinog suda.“.

Članak 12.

Članak 80. mijenja se i glasi:

„(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave.

(2) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova sudske uprave u sudovima.“.

Članak 13.

Iza članka 80. dodaje se članak 80.a koji glasi:

„Članak 80.a

(1) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora - specijalista.

(2) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(4) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.

(5) Poslovi radnih mjesta iz stavka 1. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(6) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.“.

Članak 14.

U članku 86. stavak 3. briše se.

Dosadašnji stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Prilikom dodjele predmeta u rad na način propisan stavkom 2. ovoga članka vodit će se računa o ravnomjernoj podjeli predmeta te vrsti i složenosti predmeta.“.

Dosadašnji stavak 5. postaje stavak 4.

Članak 15.

Iza članka 86. dodaje se članak 86.a koji glasi:

„Članak 86.a

(1) Predsjednik suda dužan je za svakog suca podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene sigurnosne provjere svakih pet godina računajući od dana stupanja na dužnost. Zahtjev se podnosi nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske i ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

(3) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

(4) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske obavijestit će predsjednika suda u kojem sudac obnaša sudačku dužnost, predsjednika neposredno višeg suda, nadležno sudačko vijeće i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(5) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 16.

U članku 87. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.“.

Dosadašnji stavak 2. postaje stavak 3.

Članak 17.

U članku 93. stavku 3. riječi:“ najmanje jednom godišnje“ brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Obvezno stručno usavršavanje sudaca pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 18.

U članku 108. stavku 2. riječ: „stručnog“ briše se.

Iza stavka 4. dodaju se novi stavci 5. do 9. koji glase:

„(5) Državni službenik zaposlen u sudu dužan je položiti posebni stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita. Posebni stručni ispit nije dužan polagati državni službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(6) Posebni stručni ispit iz stavka 5. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(7) Državnom službeniku zaposlenom u sudu prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi posebni stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti stručni ispit.

(8) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(9) Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita iz stavka 8. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.“. Dosadašnji stavak 5. koji postaje stavak 10. mijenja se i glasi:

„(10) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored službenika i namještenika zaposlenih u sudovima te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.“.

Članak 19.

U članku 112. iza stavka 2. dodaje se stavak 3. koji glasi:

„(3) Broj i vrstu stručne spreme stručnih suradnika koji se raspoređuju u odjele iz članka 37. stavka 8. ovoga Zakona određuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 20.

U članku 113. stavku 10. u trećoj rečenici iza riječi: „osobe“ dodaje se zarez i riječi: „osim ako je uporaba vatrenog oružja jedino sredstvo za obranu od napada ili otklanjanje opasnosti“.

Iza stavka 10. dodaje se novi stavak 11. koji glasi:

„(11) Poslovi osiguranja osoba, imovine i objekata koje obavljaju službenici pravosudne policije u smislu ovoga Zakona obuhvaćaju i osiguranje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.“.

Dosadašnji stavak 11. postaje stavak 12.

Članak 21.

Članak 115. mijenja se i glasi:

„(1) Uz opće uvjete za prijam u državnu službu službenici pravosudne policije moraju imati:

1. posebnu zdravstvenu sposobnost,

2. najviše 35 godina života ako je uvjet za prijam srednja stručna sprema.

(2) Osoba koja se prima u državnu službu za službenika pravosudne policije prima se u svojstvu vježbenika neovisno o prethodno ostvarenom radnom stažu.

(3) Za vrijeme vježbeničkog staža službenik pravosudne policije mora završiti osposobljavanje i položiti ispit za zvanje. Službeniku pravosudne policije koji ne završi program osposobljavanja i ne položi ispit za zvanje prestaje državna služba, istekom posljednjeg dana roka za polaganje ispita.

(4) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje ispita za zvanje produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(5) Zahtjev za produženje roka za polaganje ispita iz stavka 4. podnosi se ministru nadležnom za poslove pravosuđa najkasnije do isteka tog roka.

(6) U slučaju iz stavka 4. ovoga članka vježbenik zadržava vježbenički status.

(7) Službenici pravosudne policije postavljaju se u posebna zvanja obilježena odgovarajućim znakovljem, a za vrijeme službe nose posebnu odoru, službenu iskaznicu i značku.

(8) Službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja može se postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je na poslovima osiguranja proveo najmanje tri godine.

(9) Pored teških povreda službene dužnosti propisanih zakonom kojim se utvrđuju prava i obveze državnih službenika, teškom povredom službene dužnosti za službenike pravosudne policije smatra se dolazak na posao i obavljanje poslova pod utjecajem alkohola ili dovođenje pod utjecaj alkohola na radnom mjestu ovlaštenih službenih osoba, pri čemu se smatra da je službenik pravosudne policije pod utjecajem alkohola ako u organizmu ima alkohola iznad 0,00 g/kg odnosno odgovarajući iznos miligrama u litri izdahnutog zraka.

(10) Službenici pravosudne policije koji obavljaju poslove osiguranja sudova podliježu sigurnosnoj provjeri.

(11) Ministar nadležan za poslove pravosuđa posebnim pravilnikom propisuje zvanja, znakovlje, odoru i službenu iskaznicu te obuku službenika pravosudne policije.“.

Članak 22.

Članak 116. mijenja se i glasi:

„(1) Posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije utvrđuje povjerenstvo osnovano odlukom ministra nadležnog za poslove pravosuđa. Službenik pravosudne policije koji je odlukom nadležnog povjerenstva proglašen nesposobnim za obavljanje poslova zbog oboljenja ili ozljede koja je nastupila u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe, zadržava plaću i druga prava iz službeničkog odnosa do donošenja pravomoćnog rješenja o pravu na mirovinu, a najduže tri godine od dana donošenja odluke o nesposobnosti.

(2) Pravilnik o mjerilima posebne zdravstvene sposobnosti, postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada povjerenstva iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 23.

Iza članka 116. dodaje se članak 116.a koji glasi:

„Članak 116.a

(1) Službenicima pravosudne policije zbog težine i naravi posla i posebnih uvjeta rada (povećane opasnosti za život i zdravlje radi nasilja, izloženosti zaraznim bolestima, smjenskog rada, rada na državne blagdane i neradne dane i potrebe pripravnosti te izloženosti stresu) se svakih 12 mjeseci provedenih na takvim poslovima računa kao 16 mjeseci staža osiguranja te im pripada poseban dodatak na plaću zbog rada u posebnim uvjetima.

(2) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju manje od deset godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja, pripada otpremnina u iznosu od dvije prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(3) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju od deset do 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja, pripada otpremnina u iznosu od tri prosječne mjesečne plaće koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(4) Službenicima pravosudne policije koji ostvare pravo na mirovinu, a imaju  više od 20 godina efektivnog radnog staža ostvarenog na poslovima osiguranja, pripada otpremnina u iznosu od pet prosječnih mjesečnih plaća koje je ostvarila u tri mjeseca prije prestanka državne službe.

(5) Obitelj službenika pravosudne policije koji izgubi život u obavljanju službe ili povodom obavljanja službe ima pravo na nadoknadu troškova pokopa, a uzdržavani članovi obitelji i jednokratnu novčanu pomoć u visini 12 zadnjih plaća službenika.

(6) Ostvarivanje prava iz stavka 5. ovoga članka isključuje ostvarivanje prava obitelji službenika i namještenika na pomoć od tri proračunske osnovice te podmirivanje troškova pogreba iz kolektivnog ugovora kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim tijelima.

(7) Službenici pravosudne policije prava iz mirovinskog osiguranja ostvaruju prema posebnom zakonu.“.

Članak 24.

Naziv glave XIV. iznad članka 123. mijenja se i glasi: „XIV. STALNI SUDSKI TUMAČI I VJEŠTACI“.

Članak 123. mijenja se i glasi:

„Stalni sudski tumači prevode na zahtjev pravosudnih tijela ili stranaka za potrebe postupaka izgovoreni ili pisani tekst s hrvatskog jezika na strani jezik, sa stranog jezika na hrvatski jezik ili sa stranog jezika na drugi strani jezik.“.

Članak 25.

Članak 124. mijenja se i glasi:

„(1) Za stalnog sudskog tumača može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. da ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij,

3. da vlada odgovarajućim stranim jezikom razine C2 prema Zajedničkom europskom referentnom okviru za jezike i hrvatskim jezikom,

4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

5. da je uspješno završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,

6. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava te osoba koja je već imenovana za stalnog sudskog tumača za neki drugi jezik nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

(3) Za stalnog sudskog tumača ne može se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu.

(4) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske tumače dužni su uspješno završiti stručnu obuku.“.

Članak 26.

Iza članka 124. dodaju se članci 124.a, 124.b. i 124.c koji glase:

„Članak 124.a

(1) Stalnom sudskom tumaču privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog tumača:

- ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereni posao po nalogu pravosudnog tijela,

- ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama,

- ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.

(2) Privremena zabrana izriče se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju iz stavka 1. podstavka 3. ovoga članka kada se izriče do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.

Članak 124.b

Stalni sudski tumač razriješit će se:

– ako to sam zatraži,

– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,

– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti,

– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,

– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu,

– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove,

– ako ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog tumača,

– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,

– ako obavlja poslove stalnog sudskog tumača i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova sudskog tumača.

Članak 124.c

(1) Stalne sudske tumače imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih tumača i objavljuje ga na svojoj internetskoj stranici.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih tumača, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.“.

Članak 27.

Članak 125. mijenja se i glasi:

„Stalni sudski vještaci na temelju svoga stručnog znanja na zahtjev pravosudnih tijela izrađuju vještački nalaz i mišljenje (vještačenje) odnosno procjenu kada je to potrebno radi utvrđivanja ili razjašnjenja činjenica koje se utvrđuju u postupku.“.

Članak 28.

Članak 126. mijenja se i glasi:

„(1) Za stalnog sudskog vještaka može biti imenovana osoba koja ispunjava sljedeće uvjete:

1. da je državljanin Republike Hrvatske, državljanin države članice Europske unije ili državljanin države potpisnice Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru,

2. da ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajući području vještačenja za koje se imenuje,

3. da je nakon završenog studija radila na poslovima u struci najmanje osam godina,

4. da je zdravstveno sposobna za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

5. da je uspješno završila provjeru znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja,

6. da je uspješno završila stručnu obuku,

7. da ima sklopljen ugovor o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

8. da ima valjano odobrenje za samostalno obavljanje djelatnosti (licencu) ili položen stručni odnosno specijalistički ispit za obavljanje djelatnosti ako je to sukladno posebnim propisima uvjet za obavljanje tih djelatnosti.

(2) Za stalnog sudskog vještaka ne može se imenovati osoba za koju postoje zapreke za prijam u državnu službu.

(3) Iznimno od odredbi stavka 1. točki 2. i 3. ovoga članka, ako u Republici Hrvatskoj za određeno područje vještačenja nema mogućnosti završetka preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalističkog diplomskog stručnog studija, za stalnog sudskog vještaka može se imenovati i osoba sa završenim preddiplomskim sveučilišnim studijem ili preddiplomskim stručnim studijem odnosno stečenom srednjom stručnom spremom odgovarajućim području vještačenja za koje se imenuje i koja je nakon završenog studija odnosno škole radila na poslovima u struci najmanje deset godina.

(4) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 3. ovoga članka, liječnici specijalisti uvjet za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka stječu nakon položenog specijalističkog ispita.

(5) Iznimno od odredbe stavka 1. točke 5. ovoga članka osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava nije dužna pristupiti provjeri znanja iz ustrojstva sudbene vlasti, državne uprave i pravnog nazivlja.

(6) Prije imenovanja kandidati za stalne sudske vještake dužni su uspješno završiti stručnu obuku.“.

Članak 29.

Članak 127. mijenja se i glasi:

„(1) Stalnom sudskom vještaku privremeno će se zabraniti obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka:

- ako ne preuzima dodijeljene predmete,

- ako bez opravdanog razloga nije dovršio povjereno mu vještačenje,

- ako se neprimjereno odnosi prema zaposlenicima pravosudnih tijela ili strankama,

- ako se protiv njega pokrene kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje se progoni po službenoj dužnosti.

(2) Privremena zabrana izriče se u trajanju od tri mjeseca do godinu dana, osim u slučaju iz stavka 1. podstavka 4. ovoga članka kada se izriče do pravomoćnog okončanja kaznenog postupka.“.

Članak 30.

Iza članka 127. dodaju se članci 127.a i 127.b koji glase:

„Članak 127.a

Stalni sudski vještak razriješit će se:

– ako to sam zatraži,

– ako se utvrdi da nisu postojali odnosno da su prestali postojati uvjeti na temelju kojih je imenovan,

– ako je na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela proglašen nesposobnim za obavljanje djelatnosti iz područja za koje je imenovan,

– ako mu je na temelju pravomoćne sudske odluke oduzeta poslovna sposobnost,

– ako mu je izrečena pravomoćna presuda za kazneno djelo koje je zapreka za prijam u državnu službu,

– ako nesavjesno ili neuredno obavlja povjerene mu poslove vještačenja,

– ako ne dostavi dokaz o zaključenom ugovoru o osiguranju od odgovornosti za obavljanje poslova stalnog sudskog vještaka,

– ako povrijedi odredbe članka 130. ovoga Zakona,

– ako obavlja poslove stalnog sudskog vještaka i nakon izvršnosti rješenja o privremenoj zabrani obavljanja poslova sudskog vještaka.

Članak 127.b

(1) Stalne sudske vještake imenuje i razrješava te o njihovim drugim pravima i dužnostima odlučuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

(2) Protiv odluka iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena, ali se može pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.

(3) Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka  e ga objavljuje na svojoj internetskoj stranici.

(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će pravilnikom postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad.“.

Članak 31.

Naslov iznad članka 128. i članci 128. i 129. brišu se.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 32.

(1) U cijelom tekstu Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18) riječi: „ministar pravosuđa“ i riječi: „Ministarstvo pravosuđa“ u određenom padežu zamjenjuju se riječima: „ministar nadležan za poslove pravosuđa“ i riječima: „ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa“ u odgovarajućem padežu.

(2) U cijelom tekstu Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18)  riječi: „sudski službenik“ u određenom broju i padežu zamjenjuju se riječima: „državni službenik“ u odgovarajućem broju i padežu.

Članak 33.

(1) Za sve suce koji su imenovani i koji obnašaju sudačku dužnost na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a u odnosu na koje nije provedena sigurnosna provjera ili u odnosu na koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina, predsjednici sudova dužni su putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Na postupak podnošenja zahtjeva za provedbu sigurnosne provjere, dostavu izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka te obavijest o utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka primjenjuju se odredbe članka 15. ovoga Zakona.

Članak 34.

(1) Stalni sudski tumači, stalni sudski vještaci i stalni sudski procjenitelji imenovani sukladno odredbama Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18) obavljaju poslove prevođenja, vještačenja odnosno procjenjivanja sukladno odredbama tog Zakona do isteka vremena na koje su imenovani.

(2) Postupci imenovanja stalnih sudskih tumača, stalnih sudskih vještaka i stalnih sudskih procjenitelja započeti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama Zakona o sudovima (Narodne novine, br. 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18).

Članak 35.

Pravilnike iz članaka 8., 15., 17., 18., 21., 22., 26. i 30. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 36.

Do stupanja na snagu pravilnika iz članaka 21., 22., 26. i 30. ovoga Zakona, ostaju na snazi:

- Pravilnik o zvanjima, znakovlju i uvjetima postavljanja u zvanja službenika pravosudne policije (Narodne novine, br. 31/15)

- Pravilnik o službenoj iskaznici i znački službenika pravosudne policije (Narodne novine, br. 31/15 i 130/20)

- Pravilnik o postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada zdravstvene komisije (Narodne novine, br. 123/15)

- Pravilnik o stalnim sudskim tumačima (Narodne novine, br. 88/08 i 119/08)

- Pravilnik o stalnim sudskim vještacima (Narodne novine, br. 38/14, 123/15, 29/16 – Ispravak i 61/19)

- Pravilnik o stalnim sudskim procjeniteljima (Narodne novine, br. 64/98 i 88/08).

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama, osim članaka 24. do 31. ovoga Zakona koji stupaju na snagu 1. siječnja 2023.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.  

Ovim člankom se precizira predmet Zakona o sudovima, na način da se izostavlja uređivanje uvjeta i postupak imenovanja stalnih sudskih procjenitelja s obzirom da se ovim Zakonom predlaže ukidanje posebnog uređenja stalnih sudskih procjenitelja.

Uz članak 2.

Ovim člankom, radi preciziranja uloge Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u kaznenom sudovanju općenito, propisuje se obveza da se pravomoćan godišnji raspored poslova županijskog suda dostavlja i predsjedniku Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske.  

Uz članak 3.

Ovim člankom dopunjuje se članak 26.a Zakona o sudovima kojim se propisuje nadležnost Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske na način da se navedenom sudu dodjeljuju ovlasti u kaznenom sudovanju sukladno ovlastima koje ima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odnosu na prekršajno sudovanje.  

Uz članak 4.

Ovim člankom, kojim se dopunjuje članak 28. Zakona o sudovima, također se preciziraju ovlasti Visokog kaznenog suda Republike Hrvatske u kaznenom sudovanju sukladno ovlastima koje ima Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u odnosu na prekršajno sudovanje. Predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske, kao najvišeg suda, daje se ovlast odrediti nadzor nad urednim obavljanjem poslova sudaca i svih sudova.  

Uz članak 5.

Ovim člankom mijenja se odredba članka 29. Zakona o sudovima na način da se iz nadležnosti sudske uprave izostavljaju poslovi u vezi sa stalnim sudskim tumačima, vještacima i procjeniteljima jer isti prelaze u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Uz članak 6.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 34. stavka 1. Zakona o sudovima na način da se Državno sudbeno vijeće ovlašćuje do izbora predsjednika suda imenovati suca ovlaštenog za obavljanje poslova sudske uprave u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u slučaju da predsjednik ovoga suda prestane obnašati svoju dužnost.

Uz članak 7.

Ovim člankom mijenjaju se članak 35. stavci 1. i 2. Zakona o sudovima na način da se, uvažavajući značaj funkcije ravnatelja sudske uprave i stručnu pomoć koju njezini nositelji trebaju pružati predsjednicima sudova u obavljanju poslova sudske uprave, posebno propisuje da ravnatelje sudske uprave imaju svi veći prvostupanjski sudovi (s više od 15 sudaca) te svi viši sudovi te se preciziraju uvjeti za raspored na radno mjesto ravnatelja sudske uprave, a na koje može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili  ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

Uz članak 8.

Ovim člankom dopunjuje se članak 37. Zakona o sudovima koji uređuje rad sudskih odjela. Dodanim odredbama propisuje se osnivanje odjela za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski odnosi u općinskim sudovima u sjedištu županijskih sudova. Također se propisuju i uvjeti i postupak raspoređivanja sudaca u navedene sudske odjele te provedba posebnog stručnog usavršavanja sudaca koje pravilnikom razrađuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Uz članak 9.

Ovim člankom mijenja se članak 44.a Zakona o sudovima na način da se, uvažavajući pravna shvaćanja Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-I-1039/2021, U-I-1620/2021 od 23. ožujka 2021., preciziraju odredbe o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Precizira se da Predsjednik Republike Hrvatske ima ovlast tražiti mišljenje o svim kandidatima od Opće sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadležnog odbora Hrvatskog sabora u roku osam dana od kada mu Državno sudbeno vijeće dostavi prijave kandidata, utvrđuje se rok u kojem Predsjednik Republike Hrvatske mora predložiti kandidata za predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske Hrvatskom saboru, utvrđuje se obveza Državnog sudbenog vijeća poništiti i ponovno raspisati javni poziv u slučaju da Predsjednik Republike Hrvatske u propisanom roku ne predloži ni jednog kandidata te se precizira postupanje s pravodobnim i potpunim prijavama kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 44. Zakona o sudovima.

Uz članak 10.

Ovim člankom mijenja se članak 72. stavka 1. Zakona o sudovima na način da se iz nadležnosti poslova pravosudne uprave izostavljaju poslovi nadzora nad obavljanjem poslova u vezi sa stalnim sudskim vještacima, procjeniteljima i tumačima jer su navedeni poslovi izostavljeni iz poslova sudske uprave te su prešli u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Uz članak 11.

Ovim člankom dopunjuje se članak 76. Zakona o sudovima te se propisuje ovlast predsjednika suda za donošenje pravilnika o unutarnjem redu suda uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kao i sadržaj takvog pravilnika.

Uz članke 12. i 13.

Ovim člancima mijenja se članak 80. Zakona o sudovima te se iza njega dodaje novi članak radi preciziranja ovlasti i obavljanja poslova pravosudne inspekcije ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Posebno se definira pravosudna inspekcija te ovlašćuje ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati način provedbe inspekcijskih nadzora, a zatim se propisuju uvjeti za radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista u pravosudnoj inspekciji. Propisuje se i mogućnost da poslove pravosudne inspekcije privremeno mogu obavljati suci koji ispunjavaju uvjete za suce županijskog suda i imaju iskustvo u obavljanju poslova sudske uprave.

Uz članak 14.

Ovim člankom mijenja se članak 86. Zakona o sudovima na način da se brisanjem stavka 2. tog članka sudu primjenjuje samo automatska dodjela predmeta primjenom odgovarajućeg algoritma. Uvjeti za punu primjenu ove odredbe bit će ispunjeni migracijom svih predmeta upravnih sudova i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske u eSpis sustav.

Uz članak 15.

Ovim člankom dodaje se novi članak koji propisuje provedbu periodične sigurnosne provjere svih sudaca, a budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje sudačke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima imenovanja sudaca i da je prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak propisuje i za suce. Posebno se propisuje dostava izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, nadležnost za davanje konačne ocjene o postojanju sigurnosnih zapreka te davanje obavijesti o utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka, a ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašćuje se pravilnikom propisati postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje sigurnosne provjere.

Uz članak 16.

Ovim člankom se dopunjuje članak 87. Zakona o sudovima radi definiranja obitelji u postupku priznavanja prava sudaca na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Uz članak 17.

Ovim člankom se iz utvrđenog prava i obveze sudaca na obrazovanje i usavršavanje u članku 93. Zakona o sudovima kao nedovoljne i nezadovoljavajuće brišu odredbe koje određuju da to mora biti najmanje jednom godišnje, a ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast posebnim pravilnikom urediti obvezno stručno usavršavanje sudaca.

Uz članak 18.

Ovim člankom se članak 108. Zakona o sudovima dopunjuje uvođenjem obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima radi provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u ovim tijelima, osim za službenike koji imaju položen pravosudni ispit. Propisuje se rok u kojem se takav ispit mora položiti, postupak produženja roka u slučaju opravdanih okolnosti te se određuje i sankcija prestanka državne službe za službenike koji ne polože stručni ispit u propisanom roku. Članak 108. stavak 2. Zakona o sudovima usklađuje se s odredbama važećeg Zakona o državnim službenicima o državnom ispitu. Ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast pravilnikom propisati stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u sudovima, kao i program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.

Uz članak 19.

Ovim člankom se u članak 112. Zakona o sudovima dodaju odredbe prema kojima broj i vrstu stručne spreme za stručne suradnike u sudskom odjelima za postupanje u predmetima prema zakonu kojim se uređuju obiteljski utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Uz članak 20.

Ovim člankom dopunjuje se odredba članka 113. stavka 10. Zakona o sudovima na način da se precizira zabrana uporabe vatrenog oružja te da službenici pravosudne policije obavljaju i poslove osiguranja ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Uz članak 21.

Ovim člankom mijenja se članak 115. Zakona o sudovima kojim se propisuju posebnosti prijama u državnu službu, postavljanja u zvanja i napredovanja za službenike pravosudne policije. Kao najviša dobna granica za prijam vježbenika propisuje se 35 godina života, posebno se propisuje obveza pohađanja osposobljavanja i polaganja ispita za zvanje te postupak polaganja tog ispita. Nadalje, propisuje se da se službenik pravosudne policije koji je primljen u državnu službu na poslove srednje stručne spreme, a ima završen viši ili visoki stupanj obrazovanja, može postaviti u najniže zvanje više ili visoke spreme i rasporediti na radno mjesto više složenosti nakon što je na poslovima osiguranja proveo najmanje tri godine te da je prisutnost bilo koje količine alkohola u organizmu za vrijeme obavljanja poslova  eška povreda službene dužnosti.

Uz članak 22.

Ovim člankom mijenja se članak 116. Zakona o sudovima kojim je izvršeno terminološko usklađivanje pojmova te se ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje ovlast donošenja jedinstvenog pravilnika o mjerilima posebne zdravstvene sposobnosti, postupku utvrđivanja posebne zdravstvene sposobnosti za obavljanje poslova službenika pravosudne policije te o izboru članova i načinu rada povjerenstva koje utvrđuje posebnu zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova službenika pravosudne policije.

Uz članak 23.

Ovim člankom dodaje se novi članak 116.a Zakona o sudovima kojim se preciznije regulira ostvarivanje pojedinih prava službenika pravosudne policije u obavljanju njihove službe.

Uz članke 24., 25. i 26.

Ovim člancima reformira se obavljanje poslova stalnih sudskih tumača na način da se jasnije definira njihova uloga (isključivo na zahtjev pravosudnih tijela ili stranaka za potrebe postupaka) te se detaljnije propisuju uvjeti za njihovo imenovanje, privremenu zabranu obavljanja poslova stalnog sudskog tumača te njihovo razrješenje. Za imenovanje, razrješenje te odlučivanje o drugim pravima i dužnostima stalnih sudskih tumača propisana je nadležnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mu se daje ovlast da pravilnikom propiše postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih tumača, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad. Protiv svih odluka koje donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa u vezi sa stalnim sudskim tumačima propisuje se pravo pokretanja upravnog spora.  S obzirom da je odlučivanje o statusnim pitanjima stalnih sudskih tumača stavljeno u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, propisuje se da isto tijelo vodi popis imenovanih stalnih sudskih tumača i objavljuje ga na svojoj internetskoj stranici.

Uz članke 27., 28., 29. i 30.

Ovim člancima reformira se obavljanje poslova stalnih sudskih vještaka na način da se jasnije definira njihova uloga (isključivo za potrebe postupaka koji se vode pred pravosudnim tijelima) te ovlast izrade vještačkog nalaza i mišljenja odnosno procjene (s obzirom da se predviđa brisanje kategorije stalnih sudski procjenitelja). Također se detaljnije propisuju uvjeti za njihovo imenovanje, privremenu zabranu obavljanja poslova stalnog sudskog vještaka te njihovo razrješenje. Za imenovanje, razrješenje te odlučivanje o drugim pravima i dužnostima stalnih sudskih vještaka propisana je nadležnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mu se daje ovlast da pravilnikom propiše postupak imenovanja i razrješenja stalnih sudskih vještaka, njihova prava i dužnosti te visinu nagrade i naknade troškova za njihov rad. Protiv svih odluka koje donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa u vezi sa stalnim sudskim vještacima propisuje se pravo pokretanja upravnog spora.  S obzirom da je odlučivanje o statusnim pitanjima stalnih sudskih vještaka stavljeno u nadležnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa, propisuje se da isto tijelo vodi popis imenovanih stalnih sudskih vještaka i objavljuje ga na svojoj internetskoj stranici.

Uz članak 31.

Ovim člankom brišu se odredbe članaka 128. i 129. koje se uređivale kategoriju stalnih sudskih procjenitelja. S obzirom da se s vremenom izgubila razlika između kategorija stalnih sudskih vještaka i procjenitelja te opravdanost postojanja njihovog odvojenog uređenja, ovim člankom brišu se odredbe Zakona o sudovima koje su se odnosile na stalne sudske procjenitelje.

Uz članak 32.

Ovim člankom provodi se usklađenje sa Zakonom o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave (Narodne novine, br. 85/20) kojim je provedeno spajanje Ministarstva pravosuđa i Ministarstva uprave, kao i terminološko usklađenje pojma „sudski službenik“ sukladno izričaju Zakona o državnim službenicima.