NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA
1. PROBLEM
Autorsko pravo i srodna prava osiguravaju kreativnim stvarateljima i ulagačima u kreativnim industrijama upravljanje nad upotrebom njihovih autorskih djela i predmeta zaštite srodnim pravima uz pripadajuću naknadu. Sustav zaštite autorskog i srodnih prava ima za cilj osigurati poticaj za stvaranje autorskih djela, kao i za ulaganje u stvaranje autorskih djela i drugih predmeta zaštite te u osiguravanje pristupa javnosti tim djelima odnosno predmetima zaštite.
Autorsko i srodna prava također predstavljaju značajan čimbenik gospodarskog i društvenog rasta. Studija „Industrije koje intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj učinkovitosti i zapošljavanju u Europi“ iz 2013. godine pokazuje da ove industrije doprinose ukupnoj zaposlenosti u Europskoj uniji s 3,2% dok njihov udio u bruto domaćem proizvodu iznosi 4,2%. Studija „Ekonomski doprinos djelatnosti temeljenih na autorskom pravu u gospodarstvu Republike Hrvatske iz 2007. godine pokazala je da su odgovarajući doprinosi u 2002. godini u Hrvatskoj iznosili 4,4% bruto domaćeg proizvoda i 4,2% zaposlenih.
Distribucija roba i usluga zaštićenih autorskim i srodnim pravima iziskuje licenciranje tih prava od strane njihovih nositelja. Budući da pojedinačno licenciranje tih prava nije praktično niti učinkovito kada se radi o velikom obimu korištenja predmeta zaštite, za potrebe učinkovitog sustava licenciranja ovih prava uspostavljen je sustav kolektivnog ostvarivanja prava. Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava omogućavaju komercijalnim korisnicima uređivanje pitanja korištenja prava za velik broj autorskih djela u slučajevima kada bi pojedinačno uređivanje prava s pojedinačnim nositeljima prava bilo nepraktično i iziskivalo bi prohibitivne transakcijske troškove. K tomu, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava igraju ključnu ulogu u zaštiti i promicanju kulturne raznolikosti time što omogućavaju manjim i manje popularnim repertoarima pristup tržištu. Značajna je i ekonomska dimenzija kolektivnog upravljanja pravima – u 2009. godini organizacije za kolektivno ostvarivanje prava prikupile su približno 6,1 milijardi eura u Europskoj uniji, pri čemu većina prihoda potiče iz područja glazbe (83% u segmentu autorskih društava).
U Europskoj uniji prepoznata su dva problema vezana uz organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Jedan se odnosi na često nedovoljno transparentno i učinkovito upravljanje ovim organizacijama, uz nedovoljan nadzor nad njihovim financijskim upravljanjem, dok se drugi odnosi na nedovoljnu pripremljenost kolektivnih organizacija za internetsko višeteritorijalno licenciranje te nedovoljnu pravnu sigurnost u ovom području.
S ciljem rješavanja navedenih problema na razini Europske unije Europski parlament i Vijeće donijeli su 26. veljače 2014. godine Direktivu 2014/26/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu (dalje: Direktiva 2014/26/EU), a države članice moraju uskladiti svoje propise sa zahtjevima ove Direktive do 10. travnja 2016. godine.
U Republici Hrvatskoj su odredbe o ostvarivanju autorskog i srodnih prava sada propisane u Glavi IV., člancima 154. – 171. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Direktiva 2014/26/EU propisuje definicije organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, neovisnog subjekta za upravljanje pravima te druge pojmove bitne za poslove ostvarivanja prava. U skladu s odredbama Direktive 2014/26/EU potrebno je, nadalje, detaljno urediti odnos zastupanja između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i njezinih članova, prava članova u pogledu stjecanja i gubitka članstva, opsega zastupanja te upravljanja prihodom od prava i nadzora nad radom organizacije. Nadalje, potrebno je detaljno urediti odnose hrvatskih organizacija za kolektivno ostvarivanje s drugim takvim organizacijama na unutarnjem tržištu Europske unije te odnose organizacija s korisnicima. Nadalje, u skladu s odredbama Direktive 2014/26/EU potrebno je detaljno propisati obveze u pogledu ransparentnosti rada organizacija za kolektivno ostvarivanje i obveza njihova izvješćivanja o svom radu, posebno o prikupljanju i raspodjeli autorskih naknada i naknada nositeljima srodnih prava. Direktiva u Prilogu navodi detaljne podatke koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje dužna predočiti javnosti. Nadalje, poseban problem predstavlja uređenje izdavanja odobrenja za internetsko korištenje glazbenih djela na području Europske unije, koje je Direktiva 2014/26/EU jednim dijelom uredila, dok je unutarnjem tržištu Europske unije prepušteno da dalje usmjerava poslovne modele korištenja glazbe na internetu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima stoga je potrebno u skladu s Direktivom 2014/26/EU urediti pretpostavke koje mora ispuniti organizacija za kolektivno ostvarivanje da bi mogla izdavati prekogranična odobrenja za korištenje glazbe na internetu u svoje ime te u ime drugih organizacija koje su joj povjerile takve poslove, posebno mogućnosti obrade podataka za više državnih područja, transparentnosti podataka o repertoaru, točnog i pravovremenog izvješćivanja te izdavanja računa te točne i pravovremene distribucije prikupljenih naknada nositeljima prava. Vezano uz sve vrste kolektivnog ostvarivanja potrebno je urediti načine rješavanja sporova.
2. CILJEVI
Formalni cilj Zakona je usklađivanje s Direktivom 2014/26/EU. Njime će se uspostaviti pravni okvir kojim će se detaljno urediti način rada svih vrsta organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava, njihov odnos s članovima, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava na unutarnjem tržištu Europske unije te korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava. U opisanom dijelu odredbe Direktive 2014/26/EU rezultat su brojnih dosadašnjih aktivnosti i postupaka Europske komisije i Europskog suda, posebno u pogledu unaprjeđenja rada organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava na načelima učinkovitosti i transparentnosti te zaštite slobode pružanja usluga i tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu Europske unije. Stoga su ciljevi Zakona u ovome dijelu podizanje učinkovitosti i transparentnosti rada svih organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava.
Nadalje, Direktiva 2014/26/EU daje usmjerenje državama članicama da u svojim nacionalnim zakonima urede i postupke rješavanja sporova, potičući alternativne načine rješavanja sporova između organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava međusobno, u odnosu prema članovima te u odnosu prema korisnicima. Stoga među ciljeve Zakona treba uvrstiti i unaprjeđenje pravnog okvira alternativnog rješavanja sporova vezanih uz kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava.
Nadalje, Direktivom 2016/26/EU uvode se potpuno nova pravila o kolektivnom ostvarivanju prava na glazbenim djelima na Internetu, promovirajući nove poslovne i pravne modele prekograničnih izdavanja odobrenja koji su se počeli razvijati na unutarnjem tržištu Europske unije u zadnjih nekoliko godina. Stoga je cilj Zakona stvoriti pravni okvir na temelju kojeg će se ostvarivati prekogranično licenciranje glazbenih djela na internetu. Budući da je riječ o potpuno novim poslovnim i pravnim modelima, za sada je njihova primjena ograničena samo na autorska glazbena djela, ne i na druge predmete srodnih prava u području glazbene industrije (izvedbe i fonogrami). Također, ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na kolektivno ostvarivanje prava na drugim vrstama autorskih djela i predmeta srodnih prava, u digitalnom ili u analognom okružju.
Ciljevi koji se žele postići Zakonom realistični su i ostvarivi, s obzirom na to da su se u Hrvatskoj do sada uvelike poštovala načela i načini rada te najbolje prakse koje promovira Direktiva 2014/26/EU.
3. MOGUĆE OPCIJE
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa - nenormativno rješenje
Opcija 1 nije provediva. U slučaju odabira ove opcije Republika Hrvatska ostala bi izvan jedinstvenog načina rješavanja ovog problema na razini Europske unije, te bi bila podložna odgovarajućim sankcijama od strane EU zbog neispunjavanja obaveza zemlje članice, stoga se u tom pravcu neće poduzimati daljnje radnje.
3.2. OPCIJA 2: – nenormativno rješenje
Opcija 2 nije provediva budući da bi se nenormativnim rješenjem, kao što je to npr. zajednički kodeks svih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u smislu prihvaćanja pravila upravljanja i transparentnosti njihovog rada u skladu s odredbama Direktive, problem riješio samo djelomično, uz upitnu mogućnost provjere pridržavanja pravila, dok bi u pogledu prekograničnog višedržavnog izdavanja odobrenja bila upitna mogućnost osiguravanja funkcionalnosti ovakvog sustava. Stoga je jedino propisom moguće cjelovito i pouzdano urediti kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava sukladno propisima Europske unije. Propis nižeg ranga ili nenormativni akt ne bi mogao postići utvrđeni cilj.
3.3. OPCIJA 3: – normativno rješenje
Opcija 3 koja podrazumijeva normativno rješenje izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na način da se u njega implementiraju odredbe Direktive2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu je moguća i optimalna budući da se na jednom mjestu, jednim propisom uređuju sva pitanja vezana uz ostvarivanje autorskog i srodnih prava, i to u propisu koji je specijalni propis za autorsko i srodna prava.
3.4. OPCIJA 4: – normativno rješenje
Opcija 4 podrazumijeva normativno rješenje izradom novog posebnog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela. Budući da je dio sadašnjih odredaba Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u dijelu koji se odnosi na kolektivno ostvarivanje prava već usuglašen sa zahtjevima Direktive 2014/26/EU normativno rješenje prema opciji 3 koje podrazumijeva uređenje svih pitanja autorskog i srodnih prava na jednom mjestu jednim specijalnim propisom smatra se prikladnijim i učinkovitijim rješenjem.
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Cilj nije moguće postići opcijom ne poduzimati ništa. Nema koristi od takve opcije.
Mogući troškovi u slučaju pokretanja postupka Europske komisije protiv Republike Hrvatske zbog neispunjavanja obveza države članice.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ne razmatra se.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uskladit će se s Direktivom 2014/26/EU čime će se Republika Hrvatska uključiti u sustavno rješenje problematike uređenja kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava koje se provodi na razini Europske unije.
Očekuju se pozitivni gospodarski, socijalni, kulturni i drugi učinci budući da će unaprijeđeno uređenje sustava kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, s posebnim odredbama o korištenju glazbenih djela na internetu utjecati na stvaranje boljeg, učinkovitijeg i transparentnijeg sustava te bolju dostupnost hrvatskih glazbenih djela na unutarnjem tržištu Europske unije, posebno putem Interneta. Očekivane koristi od učinkovitijeg i transparentnijeg sustava kolektivnog ostvarivanja imat će nositelji prava, kao i korisnici autorskih djela i drugih predmeta zaštite, budući da će se povećanjem učinkovitosti smanjiti troškovi upravljanja kolektivnim društvima u korist raspoloživosti većeg dijela od prikupljenih naknada za raspodjelu nositeljima prava i/ili smanjiti visine naknada za korištenje predmeta zaštite od strane komercijalnih korisnika.
S obzirom na prirodu stvari ne očekuju se utjecaji na području zaštite okoliša.
Predviđa se da će Državni zavod za intelektualno vlasništvo obaveze koje proizlaze iz ovog Zakona moći obavljati u okviru postojećih ljudskih resursa i planiranih sredstava. Nema drugih učinaka na državni proračun budući da obveze iz ovog Zakona terete organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, nositelje autorskog i srodnih prava te korisnike autorskih djela i predmeta srodnih prava. U rijetkim slučajevima kad su korisnici autorskih i srodnih prava ujedno i korisnici proračuna ne predviđaju se novi troškovi u usporedbi s dosadašnjim troškovima. Moguće je očekivati inicijalne dodatne troškove za kolektivne organizacije za ostvarivanje prava za potrebe ispunjavanja povišenih standarda u smislu transparentnosti i upravljanja radom tih organizacija.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Cilj je moguće postići posebnim Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela. Koristi od ovoga rješenja bile bi reguliranje svih pitanja vezanih uz kolektivno ostvarivanje prava jednim posebnim propisom, čime bi se ujedno izbjeglo daljnje proširivanje već obimnog i složenog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
Uvođenjem novog posebnog zakona nominalno bi se povećao ukupni broj zakona u Republici Hrvatskoj i u području intelektualnog vlasništva, uz istovremenu potrebu da se u značajnom obimu mijenja postojeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, što bi otežalo i učinilo manje učinkovitim daljnji razvoj zakonodavstva u ovom području. Normativno rješenje prema opciji 3 smatra se optimalnim rješenjem za usklađivanje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Direktivom 2014/26/EU.
5. SAVJETOVANJE
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
6. PREPORUČENA OPCIJA
Normativno rješenje prema opciji 3 preporuča se kao opcija kojom se na najbolji način postiže potpuna usklađenost s Direktivom 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu.
NACRT PRIJEDLOGA ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA ZA ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AUTORSKOM PRAVU I SRODNIM PRAVIMA
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
1. PROBLEM
Autorsko pravo i srodna prava osiguravaju kreativnim stvarateljima i ulagačima u kreativnim industrijama upravljanje nad upotrebom njihovih autorskih djela i predmeta zaštite srodnim pravima uz pripadajuću naknadu. Sustav zaštite autorskog i srodnih prava ima za cilj osigurati poticaj za stvaranje autorskih djela, kao i za ulaganje u stvaranje autorskih djela i drugih predmeta zaštite te u osiguravanje pristupa javnosti tim djelima odnosno predmetima zaštite.
Autorsko i srodna prava također predstavljaju značajan čimbenik gospodarskog i društvenog rasta. Studija „Industrije koje intenzivno koriste prava intelektualnog vlasništva: doprinos ekonomskoj učinkovitosti i zapošljavanju u Europi“ iz 2013. godine pokazuje da ove industrije doprinose ukupnoj zaposlenosti u Europskoj uniji s 3,2% dok njihov udio u bruto domaćem proizvodu iznosi 4,2%. Studija „Ekonomski doprinos djelatnosti temeljenih na autorskom pravu u gospodarstvu Republike Hrvatske iz 2007. godine pokazala je da su odgovarajući doprinosi u 2002. godini u Hrvatskoj iznosili 4,4% bruto domaćeg proizvoda i 4,2% zaposlenih.
Distribucija roba i usluga zaštićenih autorskim i srodnim pravima iziskuje licenciranje tih prava od strane njihovih nositelja. Budući da pojedinačno licenciranje tih prava nije praktično niti učinkovito kada se radi o velikom obimu korištenja predmeta zaštite, za potrebe učinkovitog sustava licenciranja ovih prava uspostavljen je sustav kolektivnog ostvarivanja prava. Organizacije za kolektivno ostvarivanje prava omogućavaju komercijalnim korisnicima uređivanje pitanja korištenja prava za velik broj autorskih djela u slučajevima kada bi pojedinačno uređivanje prava s pojedinačnim nositeljima prava bilo nepraktično i iziskivalo bi prohibitivne transakcijske troškove. K tomu, organizacije za kolektivno ostvarivanje prava igraju ključnu ulogu u zaštiti i promicanju kulturne raznolikosti time što omogućavaju manjim i manje popularnim repertoarima pristup tržištu. Značajna je i ekonomska dimenzija kolektivnog upravljanja pravima – u 2009. godini organizacije za kolektivno ostvarivanje prava prikupile su približno 6,1 milijardi eura u Europskoj uniji, pri čemu većina prihoda potiče iz područja glazbe (83% u segmentu autorskih društava).
U Europskoj uniji prepoznata su dva problema vezana uz organizacije za kolektivno ostvarivanje prava. Jedan se odnosi na često nedovoljno transparentno i učinkovito upravljanje ovim organizacijama, uz nedovoljan nadzor nad njihovim financijskim upravljanjem, dok se drugi odnosi na nedovoljnu pripremljenost kolektivnih organizacija za internetsko višeteritorijalno licenciranje te nedovoljnu pravnu sigurnost u ovom području.
S ciljem rješavanja navedenih problema na razini Europske unije Europski parlament i Vijeće donijeli su 26. veljače 2014. godine Direktivu 2014/26/EU Europskoga parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu (dalje: Direktiva 2014/26/EU), a države članice moraju uskladiti svoje propise sa zahtjevima ove Direktive do 10. travnja 2016. godine.
U Republici Hrvatskoj su odredbe o ostvarivanju autorskog i srodnih prava sada propisane u Glavi IV., člancima 154. – 171. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima. Direktiva 2014/26/EU propisuje definicije organizacije za kolektivno ostvarivanje prava, neovisnog subjekta za upravljanje pravima te druge pojmove bitne za poslove ostvarivanja prava. U skladu s odredbama Direktive 2014/26/EU potrebno je, nadalje, detaljno urediti odnos zastupanja između organizacije za kolektivno ostvarivanje prava i njezinih članova, prava članova u pogledu stjecanja i gubitka članstva, opsega zastupanja te upravljanja prihodom od prava i nadzora nad radom organizacije. Nadalje, potrebno je detaljno urediti odnose hrvatskih organizacija za kolektivno ostvarivanje s drugim takvim organizacijama na unutarnjem tržištu Europske unije te odnose organizacija s korisnicima. Nadalje, u skladu s odredbama Direktive 2014/26/EU potrebno je detaljno propisati obveze u pogledu ransparentnosti rada organizacija za kolektivno ostvarivanje i obveza njihova izvješćivanja o svom radu, posebno o prikupljanju i raspodjeli autorskih naknada i naknada nositeljima srodnih prava. Direktiva u Prilogu navodi detaljne podatke koje je organizacija za kolektivno ostvarivanje dužna predočiti javnosti. Nadalje, poseban problem predstavlja uređenje izdavanja odobrenja za internetsko korištenje glazbenih djela na području Europske unije, koje je Direktiva 2014/26/EU jednim dijelom uredila, dok je unutarnjem tržištu Europske unije prepušteno da dalje usmjerava poslovne modele korištenja glazbe na internetu. Ovim izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima stoga je potrebno u skladu s Direktivom 2014/26/EU urediti pretpostavke koje mora ispuniti organizacija za kolektivno ostvarivanje da bi mogla izdavati prekogranična odobrenja za korištenje glazbe na internetu u svoje ime te u ime drugih organizacija koje su joj povjerile takve poslove, posebno mogućnosti obrade podataka za više državnih područja, transparentnosti podataka o repertoaru, točnog i pravovremenog izvješćivanja te izdavanja računa te točne i pravovremene distribucije prikupljenih naknada nositeljima prava. Vezano uz sve vrste kolektivnog ostvarivanja potrebno je urediti načine rješavanja sporova.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
2. CILJEVI
Formalni cilj Zakona je usklađivanje s Direktivom 2014/26/EU. Njime će se uspostaviti pravni okvir kojim će se detaljno urediti način rada svih vrsta organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava, njihov odnos s članovima, drugim organizacijama za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava na unutarnjem tržištu Europske unije te korisnicima autorskih djela i predmeta srodnih prava. U opisanom dijelu odredbe Direktive 2014/26/EU rezultat su brojnih dosadašnjih aktivnosti i postupaka Europske komisije i Europskog suda, posebno u pogledu unaprjeđenja rada organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava na načelima učinkovitosti i transparentnosti te zaštite slobode pružanja usluga i tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu Europske unije. Stoga su ciljevi Zakona u ovome dijelu podizanje učinkovitosti i transparentnosti rada svih organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava.
Nadalje, Direktiva 2014/26/EU daje usmjerenje državama članicama da u svojim nacionalnim zakonima urede i postupke rješavanja sporova, potičući alternativne načine rješavanja sporova između organizacija za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava međusobno, u odnosu prema članovima te u odnosu prema korisnicima. Stoga među ciljeve Zakona treba uvrstiti i unaprjeđenje pravnog okvira alternativnog rješavanja sporova vezanih uz kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava.
Nadalje, Direktivom 2016/26/EU uvode se potpuno nova pravila o kolektivnom ostvarivanju prava na glazbenim djelima na Internetu, promovirajući nove poslovne i pravne modele prekograničnih izdavanja odobrenja koji su se počeli razvijati na unutarnjem tržištu Europske unije u zadnjih nekoliko godina. Stoga je cilj Zakona stvoriti pravni okvir na temelju kojeg će se ostvarivati prekogranično licenciranje glazbenih djela na internetu. Budući da je riječ o potpuno novim poslovnim i pravnim modelima, za sada je njihova primjena ograničena samo na autorska glazbena djela, ne i na druge predmete srodnih prava u području glazbene industrije (izvedbe i fonogrami). Također, ovaj dio Zakona ne primjenjuje se na kolektivno ostvarivanje prava na drugim vrstama autorskih djela i predmeta srodnih prava, u digitalnom ili u analognom okružju.
Ciljevi koji se žele postići Zakonom realistični su i ostvarivi, s obzirom na to da su se u Hrvatskoj do sada uvelike poštovala načela i načini rada te najbolje prakse koje promovira Direktiva 2014/26/EU.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
3. MOGUĆE OPCIJE
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
3.1. OPCIJA 1 – ne poduzimati ništa - nenormativno rješenje
Opcija 1 nije provediva. U slučaju odabira ove opcije Republika Hrvatska ostala bi izvan jedinstvenog načina rješavanja ovog problema na razini Europske unije, te bi bila podložna odgovarajućim sankcijama od strane EU zbog neispunjavanja obaveza zemlje članice, stoga se u tom pravcu neće poduzimati daljnje radnje.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
3.2. OPCIJA 2: – nenormativno rješenje
Opcija 2 nije provediva budući da bi se nenormativnim rješenjem, kao što je to npr. zajednički kodeks svih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava u smislu prihvaćanja pravila upravljanja i transparentnosti njihovog rada u skladu s odredbama Direktive, problem riješio samo djelomično, uz upitnu mogućnost provjere pridržavanja pravila, dok bi u pogledu prekograničnog višedržavnog izdavanja odobrenja bila upitna mogućnost osiguravanja funkcionalnosti ovakvog sustava. Stoga je jedino propisom moguće cjelovito i pouzdano urediti kolektivno ostvarivanje autorskih i srodnih prava sukladno propisima Europske unije. Propis nižeg ranga ili nenormativni akt ne bi mogao postići utvrđeni cilj.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
3.3. OPCIJA 3: – normativno rješenje
Opcija 3 koja podrazumijeva normativno rješenje izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima na način da se u njega implementiraju odredbe Direktive2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu je moguća i optimalna budući da se na jednom mjestu, jednim propisom uređuju sva pitanja vezana uz ostvarivanje autorskog i srodnih prava, i to u propisu koji je specijalni propis za autorsko i srodna prava.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
3.4. OPCIJA 4: – normativno rješenje
Opcija 4 podrazumijeva normativno rješenje izradom novog posebnog Zakona o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela. Budući da je dio sadašnjih odredaba Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima u dijelu koji se odnosi na kolektivno ostvarivanje prava već usuglašen sa zahtjevima Direktive 2014/26/EU normativno rješenje prema opciji 3 koje podrazumijeva uređenje svih pitanja autorskog i srodnih prava na jednom mjestu jednim specijalnim propisom smatra se prikladnijim i učinkovitijim rješenjem.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
4. USPOREDBA OPCIJA
Opcije
Koristi
Troškovi
Opcija 1: ne poduzimati ništa
Cilj nije moguće postići opcijom ne poduzimati ništa. Nema koristi od takve opcije.
Mogući troškovi u slučaju pokretanja postupka Europske komisije protiv Republike Hrvatske zbog neispunjavanja obveza države članice.
Opcija 2: (nenormativno rješenje)
Cilj nije moguće postići nenormativnim rješenjem.
Ne razmatra se.
Opcija 3: (normativno rješenje)
Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima uskladit će se s Direktivom 2014/26/EU čime će se Republika Hrvatska uključiti u sustavno rješenje problematike uređenja kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava koje se provodi na razini Europske unije.
Očekuju se pozitivni gospodarski, socijalni, kulturni i drugi učinci budući da će unaprijeđeno uređenje sustava kolektivnog ostvarivanja autorskog i srodnih prava, s posebnim odredbama o korištenju glazbenih djela na internetu utjecati na stvaranje boljeg, učinkovitijeg i transparentnijeg sustava te bolju dostupnost hrvatskih glazbenih djela na unutarnjem tržištu Europske unije, posebno putem Interneta. Očekivane koristi od učinkovitijeg i transparentnijeg sustava kolektivnog ostvarivanja imat će nositelji prava, kao i korisnici autorskih djela i drugih predmeta zaštite, budući da će se povećanjem učinkovitosti smanjiti troškovi upravljanja kolektivnim društvima u korist raspoloživosti većeg dijela od prikupljenih naknada za raspodjelu nositeljima prava i/ili smanjiti visine naknada za korištenje predmeta zaštite od strane komercijalnih korisnika.
S obzirom na prirodu stvari ne očekuju se utjecaji na području zaštite okoliša.
Predviđa se da će Državni zavod za intelektualno vlasništvo obaveze koje proizlaze iz ovog Zakona moći obavljati u okviru postojećih ljudskih resursa i planiranih sredstava. Nema drugih učinaka na državni proračun budući da obveze iz ovog Zakona terete organizacije za kolektivno ostvarivanje autorskog i srodnih prava, nositelje autorskog i srodnih prava te korisnike autorskih djela i predmeta srodnih prava. U rijetkim slučajevima kad su korisnici autorskih i srodnih prava ujedno i korisnici proračuna ne predviđaju se novi troškovi u usporedbi s dosadašnjim troškovima. Moguće je očekivati inicijalne dodatne troškove za kolektivne organizacije za ostvarivanje prava za potrebe ispunjavanja povišenih standarda u smislu transparentnosti i upravljanja radom tih organizacija.
Opcija 4: (normativno rješenje)
Cilj je moguće postići posebnim Zakonom o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela. Koristi od ovoga rješenja bile bi reguliranje svih pitanja vezanih uz kolektivno ostvarivanje prava jednim posebnim propisom, čime bi se ujedno izbjeglo daljnje proširivanje već obimnog i složenog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.
Uvođenjem novog posebnog zakona nominalno bi se povećao ukupni broj zakona u Republici Hrvatskoj i u području intelektualnog vlasništva, uz istovremenu potrebu da se u značajnom obimu mijenja postojeći Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima, što bi otežalo i učinilo manje učinkovitim daljnji razvoj zakonodavstva u ovom području. Normativno rješenje prema opciji 3 smatra se optimalnim rješenjem za usklađivanje Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima s Direktivom 2014/26/EU.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
5. SAVJETOVANJE
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
6. PREPORUČENA OPCIJA
Normativno rješenje prema opciji 3 preporuča se kao opcija kojom se na najbolji način postiže potpuna usklađenost s Direktivom 2014/26/EU o kolektivnom ostvarivanju autorskog prava i srodnih prava te izdavanju odobrenja za više državnih područja za prava na internetsko korištenje glazbenih djela na unutarnjem tržištu.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
7. PRAĆENJE PROVEDBE I EVALUACIJA
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo
8. PRILOZI
Ispunjava se nakon provedenog savjetovanja.
Komentirate u ime: Državni zavod za intelektualno vlasništvo