I.USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. podstavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II.OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI  ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakonom o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 67/18) uređuje se ustrojstvo i nadležnost državnih odvjetništava, unutarnje ustrojstvo državnih odvjetništava, ovlasti, prava i dužnosti državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika, obavljanje poslova pravosudne uprave i državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima, ovlasti državnoodvjetničkih savjetnika, čuvanje službene tajne, osiguranje sredstava za rad državnih odvjetništava te druga pitanja važna za njihov rad.

Izradi ovoga Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnom odvjetništvu prvenstveno se pristupilo radi preciziranja odredbi o imenovanju Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, propisivanja posebnog načina provedbe postupka obnavljanja sigurnosne provjere državnoodvjetničkih dužnosnika te unaprjeđenja sustava njihovog obveznog stručnog usavršavanja, ali i uređenja pojedinih pitanja koja se odnose na državne službenike zaposlene u državnom odvjetništvu.

Sukladno pravnim shvaćanjima Ustavnog suda Republike Hrvatske u rješenju broj: U-I-1039/2021, U-I-1620/2021 od 23. ožujka 2021. te potrebi preciziranja odredbi o postupku izbora predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske ovim se Zakonom precizira i postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

Sukladno navedenom, precizirane su odredbe koje se odnose na ovaj postupak, i to u odnosu na rokove postupanja, zaprimljene prijave kandidata te sam postupak javnog poziva. Predlaže se propisati da samo pravodobne i potpune prijave Državnoodvjetničko vijeće dostavlja Vladi Republike Hrvatske koja će o svim kandidatima zatražiti mišljenja nadležnog tijela. Predlaže se propisati i da će, ako Vlada Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja niti jednog od kandidata ne predloži za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Državnoodvjetničko vijeće poništiti javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokrenuti postupak izbora predsjednika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske objavom novog javnog poziva.

Ovim Zakonom propisuje se i provedba periodične sigurnosne provjere zamjenika državnih odvjetnika, a budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državnoodvjetničke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima njihovog imenovanja i da je prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak ovim Zakonom predlaže detaljnije propisati. Propisuje se obveza državnih odvjetnika da za sve zamjenike, svakih pet godina od njihovog stupanja na dužnost, podnesu zahtjev za obnavljanje provedene sigurnosne provjere, koji se putem Ministarstva nadležnog za pravosuđe dostavlja nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji. Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavilo bi se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske i ministru nadležnom za poslove pravosuđa, a konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosio bi Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske obvezuje se o eventualno utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka obavijestiti sve ovlaštenike pokretanja  stegovnog postupka (državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa). Kroz prijelazne i završne odredbe ovog Zakona predlaže se propisati i obvezu provedbe postupka obnavljanja sigurnosnih provjera za sve zamjenik državnih odvjetnika u odnosu na koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina. U slučaju utvrđenja postojanja sigurnosnih zapreka, ovlašteni predlagatelji stegovnog postupka protiv zamjenika državnih odvjetnika imali bi mogućnosti iniciranja ovog postupka u odnosu na stegovna djela zlouporabe dužnosti, obavljanja službe, poslova ili djelatnosti nespojivih s državnoodvjetničkom dužnošću, obavljanja druge djelatnosti bez odobrenja Vijeća,  izazivanja poremećaja u radu državnog odvjetništva koji znatno utječu na djelovanje državnog odvjetništva, povrede službene tajne u svezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti te  ponašanja ili postupanja suprotno temeljnim načelima Etičkog kodeksa državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika kojim se nanosi šteta ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničkoj dužnosti.

Prema važećem Zakonu o državnom odvjetništvu državni odvjetnici  i zamjenici državnih odvjetnika imaju pravo i obvezu najmanje jednom godišnje stručno se usavršavati u Pravosudnoj akademiji. Radi poticanja stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika predloženim izmjenama se kao nedovoljne i nezadovoljavajuće brišu odredbe koje određuju da to mora biti najmanje jednom godišnje, a ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast posebnim pravilnikom urediti sadržaj i dinamiku obveznog stručnog usavršavanja državnoodvjetničkih dužnosnika.

Izmjenama Zakona o državnom odvjetništvu pristupa se i radi uvođenja obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima (Narodne novine, broj 70/19) reformirao je sustav polaganja državnog stručnog ispita, na način da će se na budućem državnom ispitu centralizirano provjeravati isključivo poznavanje materije iz općeg dijela ispita, koji se treba početi primjenjivati od 1. travnja 2022.

S obzirom da nadležna tijela u područjima iz svojeg djelokruga mogu uvesti obveze polaganja posebnih stručnih ispita, a da je nužno poduzeti sve raspoložive mjere za što učinkovitiji i kvalitetniji rad pravosudnih tijela, predlaže se uvođenje provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u pravosudnim tijelima (poznavanje organizacije pravosuđa, unutarnjeg ustrojstva i poslovanja, sustava sudskih pristojbi, rada u informacijskim sustavima, daktilografskih vještina i sl.). U tom je smislu potrebno posebnim odredbama u Zakonu o državnom odvjetništvu propisati obvezu službenika u državnim odvjetništvima da polažu ovaj posebni ispit, ali i posebnu osnovu prestanka državne službe ako ovaj ispit ne polože u propisanom roku. Ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se posebna ovlast pravilnikom propisati sadržaj i način polaganja ovoga posebnog stručnog ispita.

Nadalje, izravno se propisuje obveza donošenja pravilnika o unutarnjem redu državnih odvjetništava, kao i njegov sadržaj i postupak donošenja, jasnije se definira ovlast pravosudne inspekcije Ministarstva pravosuđa i uprave te uvjeti pod kojima državni službenici i državnoodvjetnički dužnosnici mogu obavljati ove poslove, a naziv „državnoodvjetnički službenici“ usklađuje s terminologijom Zakona o državnim službenicima. U odnosu na funkciju ravnatelja državnoodvjetničke uprave precizirani su uvjeti za raspored na ovo radno mjesto, na način da za ravnatelja državnoodvjetničke uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima, a ujedno se, uvažavajući značaj funkcije ravnatelja državnoodvjetničke uprave i stručnu pomoć koju njezini nositelji trebaju pružati državnim odvjetnicima u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave, propisuje i da ravnatelje državnoodvjetničke uprave imaju sva veća prvostupanjska državna odvjetništva i sva viša državna odvjetništva.

S obzirom na trenutni opseg financijsko-materijalnog poslovanja državnog odvjetništva sa strankama, izostavlja se ovlast ministra nadležnog za poslove pravosuđa da posebnim pravilnikom razradi ovo postupanje.

Konačno, u priznavanju prava pravosudnih dužnosnika na naknadu za odvojen život od obitelji pojavio se problem definiranja članova obitelji pa se predlaže u Zakon u odnosu na ovo pravo uvrstiti takvu definiciju.

III.OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se pri izradi državnog proračuna za naredne godine u okviru ukupnog limita rashoda razdjela 109 Ministarstva pravosuđa i uprave.

IV.TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM ODVJETNIŠTVU

Članak 1.

U Zakonu o državnom odvjetništvu (Narodne novine, broj 67/18) u članku 25. stavak 3. mijenja se i glasi:

„(3) Pravodobne i potpune prijave kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 22. ovoga Zakona Državnoodvjetničko vijeće dostavlja Vladi Republike Hrvatske, koja će o svim kandidatima u roku od osam dana od zaprimanja prijava zatražiti mišljenje od nadležnog odbora Hrvatskog sabora.“.

Iza stavka 3. dodaje se stavak 4. koji glasi:

„(4) Ako Vlada Republike Hrvatske, u roku od 15 dana od dana zaprimanja mišljenja iz stavka 3. ovoga članka, niti jednog od kandidata ne predloži za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, Državnoodvjetničko vijeće poništava javni poziv i najkasnije u roku od osam dana ponovno pokreće postupak imenovanja Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske objavom javnog poziva.“.

Članak 2.

Članak 70. mijenja se i glasi:

„(1) Pravosudna inspekcija ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa obavlja poslove inspekcijskog nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave.

(2) Pravosudni inspekcijski nadzor obavljaju državni službenici raspoređeni na radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora - specijalista.

(3) Inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje tri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(4) Viši inspektor može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava i najmanje četiri godine radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.

(5) Viši inspektor – specijalist može biti osoba koja ispunjava uvjete za višeg inspektora, ima istaknute rezultate u području od značaja za rad državnog tijela i prethodno odobrenje ministarstva nadležnog za službeničke odnose.

(6) Poslovi radnih mjesta iz stavka 2. ovoga članka su poslovi s posebnim uvjetima rada.

(7) Poslove pravosudne inspekcije mogu privremeno obavljati i državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.

(8) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.“.

Članak 3.

U članku 71. iza stavka 2. dodaju se stavci 3. i 4. koji glase:

„(3) Državni odvjetnik donosi pravilnik o unutarnjem redu državnog odvjetništva uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(4) Pravilnikom o unutarnjem redu državnog odvjetništva utvrđuju se radna mjesta državnih službenika i namještenika u državnom odvjetništvu, potreban broj izvršitelja na svakom radnom mjestu, uvjeti za raspored na radno mjesto, opisi poslova radnog mjesta te druga pitanja od značaja za organizaciju i način rada pojedinog državnog odvjetništva.“.

Članak 4.

Članak 78. mijenja se i glasi:

„Financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava obavlja se na način propisan za tijela državne uprave.“.

Članak 5.

Iza članka 99. dodaje se članak 99.a koji glasi:

„Članak 99.a

(1) Državni odvjetnik dužan je za svakog zamjenika državnog odvjetnika podnijeti zahtjev za obnavljanje provedene sigurnosne provjere svakih pet godina, računajući od dana stupanja na dužnost zamjenika državnog odvjetnika.

(2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga članka podnosi se nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(3) Izvješće o provedenoj sigurnosnoj provjeri dostavlja se Glavnom državnom odvjetniku Republike Hrvatske i ministru nadležnom za poslove pravosuđa.

(4) Konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka na temelju dostavljenog izvješća donosi  Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(5) O utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske obavijestit će državnog odvjetnika u kojem zamjenik obnaša državnoodvjetničku dužnost, državnog odvjetnika neposredno višeg državnog odvjetništva i ministra nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje sigurnosne provjere pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 6.

U članku 100. stavku 2. riječi: „najmanje jednom godišnje“ brišu se.

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

„(5) Obvezno stručno usavršavanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika  pravilnikom propisuje ministar nadležan za poslove pravosuđa.“.

Članak 7.

U članku 103. iza stavka 1. dodaje se novi stavak 2. koji glasi:

„(2) U smislu odredbe stavka 1. podstavka 7. ovoga članka obitelji se smatra bračni drug, izvanbračni drug, životni partner odnosno neformalni životni partner te djeca za vrijeme redovitog školovanja.“.

Dosadašnji stavci 2. i 3. postaju stavci 3. i 4.

Članak 8.

Naziv glave IV. „DRŽAVNOODVJETNIČKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI“ mijenja se i glasi: „DRŽAVNI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI“.

Članak 9.

U članku 122. stavku 2. riječ: „stručnog“ briše se.

Iza stavka 5. dodaju se novi stavci 6. do 11. koji glase:

„(6) Državni službenik zaposlen u državnom odvjetništvu dužan je položiti posebni stručni ispit za službenike u pravosudnim tijelima za radno mjesto na koje je raspoređen najkasnije u roku od šest mjeseci od dana polaganja državnog ispita.

(7) Posebni stručni ispit nije dužan polagati službenik koji ima položen pravosudni ispit.

(8) Posebni stručni ispit iz stavka 6. ovoga članka organizira i provodi ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa.

(9) Službeniku prestaje državna služba po sili zakona ako ne položi posebni stručni ispit u propisanom roku, istekom roka u kojem je bio obvezan položiti stručni ispit.

(10) U slučaju privremene nesposobnosti za rad, korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta te drugog opravdanog razloga, rok za polaganje posebnog stručnog ispita produžit će se na zahtjev službenika za onoliko vremena koliko je trajala privremena nesposobnost za rad, rodiljni ili roditeljski dopust ili drugi opravdani razlozi.

(11) Zahtjev za produženje roka za polaganje državnog ispita iz stavka 8. ovoga članka službenik može podnijeti čelniku tijela najkasnije do isteka roka za polaganje ispita, a o njemu se odlučuje posebnim rješenjem.“.

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 12. mijenja se i glasi:

„(12) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati potreban stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnom odvjetništvu te program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.“.

Članak 10.

U članku 123. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

„(1) Općinska državna odvjetništva s više od 15 zamjenika državnog odvjetnika i viša državna odvjetništva imaju ravnatelje državnoodvjetničke uprave.

(2) Za ravnatelja državnoodvjetničke uprave može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina radnog iskustva na odgovarajućim poslovima.“.

PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 11.

(1) Za sve zamjenike državnih odvjetnika koji su imenovani i koji obnašaju državnoodvjetničku  dužnost na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a u odnosu na koje je sigurnosna provjera provedena prije više od pet godina, državni odvjetnici dužni su putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnijeti zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Na postupak podnošenja zahtjeva za provedbu sigurnosne provjere, dostavu izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka te obavijest o utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka primjenjuju se odredbe članka 5. ovoga Zakona.

Članak 12.

Pravilnike iz članaka 5., 6. i 9. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 13.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.

O B R A Z L O Ž E NJ E

Uz članak 1.

Ovim člankom se mijenja članak 25. Zakona o državnom odvjetništvu na način da se precizira da Vlada Republike Hrvatske ima ovlast tražiti mišljenje o svim kandidatima od nadležnog odbora Hrvatskog sabora u roku osam dana od kada joj Državnoodvjetničko vijeće dostavi prijave kandidata, utvrđuje se rok u kojem Vlada Republike Hrvatske mora predložiti kandidata za Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske Hrvatskom saboru, utvrđuje se obveza Državnoodvjetničkog vijeća poništiti i ponovno raspisati javni poziv u slučaju da Vlada Republike Hrvatske u propisanom roku ne predloži ni jednog kandidata te se precizira postupanje s pravodobnim i potpunim prijavama kandidata koji ispunjavaju uvjete iz članka 22. Zakona o državnom odvjetništvu.

Uz članak 2.

Ovim člankom mijenja se članak 70. Zakona o državnom odvjetništvu radi preciziranja ovlasti i obavljanja poslova pravosudne inspekcije ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa. Posebno se definira pravosudna inspekcija te ovlašćuje ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisati postupak izbora pravosudnih inspektora te način provedbe inspekcijskih nadzora, a zatim se propisuju uvjeti za radna mjesta inspektora, viših inspektora i viših inspektora – specijalista u pravosudnoj inspekciji. Propisuje se i mogućnost da poslove pravosudne inspekcije privremeno mogu obavljati državni odvjetnici odnosno zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenike županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.

Uz članak 3.

Ovim člankom dopunjuje se članak 71. Zakona o državnom odvjetništvu te se propisuje ovlast državnog odvjetnika za donošenje pravilnika o unutarnjem redu državnog odvjetništva uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za poslove pravosuđa, kao i sadržaj takvog pravilnika.

Uz članak 4.

Ovim člankom mijenja se članak 78. Zakona o državnom odvjetništvu i propisuje se da se financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava obavlja na način propisan za tijela državne uprave, dok se u odnosu na financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava sa strankama kao nepotrebna izostavlja posebna ovlast ministra nadležnog za poslove pravosuđa da navedeno poslovanje razradi posebnim pravilnikom.

Uz članak 5.

Ovim člankom dodaje se u Zakon o državnom odvjetništvu novi članak koji propisuje provedbu periodične sigurnosne provjere svih zamjenika državnih odvjetnika, a budući da je ista neodvojivo vezana uz pretpostavke za uredno obnašanje državnoodvjetničke dužnosti. S obzirom da se sigurnosne provjere provode u postupcima imenovanja zamjenika državnih odvjetnika i da je prema zakonu koji uređuje provedbu sigurnosnih provjera propisano da se provedene sigurnosne provjere obnavljaju svakih pet godina, navedeni se postupak propisuje i ovim Zakonom. Posebno se propisuje dostava izvješća o provedenoj sigurnosnoj provjeri, nadležnost za davanje konačne ocjene o postojanju sigurnosnih zapreka te davanje obavijesti o utvrđenom postojanju sigurnosnih zapreka, a ministar nadležan za poslove pravosuđa ovlašćuje se pravilnikom propisati postupak podnošenja zahtjeva za obnavljanje sigurnosne provjere.

Uz članak 6.

Ovim člankom se iz utvrđenog prava i obveze državnoodvjetničkih dužnosnika na obrazovanje i usavršavanje u članku 100. Zakona o državnom odvjetništvu kao nedovoljne i nezadovoljavajuće brišu odredbe koje određuju da to mora biti najmanje jednom godišnje, a ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast posebnim pravilnikom urediti obvezno stručno usavršavanje državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika.

Uz članak 7.

Ovim člankom se dopunjuje članak 103. Zakona o državnom odvjetništvu radi definiranja obitelji u postupku priznavanja prava državnoodvjetničkih dužnosnika na naknadu za odvojeni život od obitelji.

Uz članak 8.

Ovim člankom se u nazivu glave IV. Zakona o državnom odvjetništvu provodi terminološko usklađenje pojma „državnoodvjetnički službenici“ sukladno izričaju Zakona o državnim službenicima.

Uz članak 9.

Ovim člankom se članak 122. stavak 2. Zakona o državnom odvjetništvu usklađuje s odredbama važećeg Zakona o državnim službenicima o državnom ispitu te se članak dopunjuje uvođenjem obveze polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima radi provjere posebnih znanja i vještina potrebnih za uspješno obavljanje poslova radnih mjesta u ovim tijelima, osim za službenike koji imaju položen pravosudni ispit.  Propisuje se rok u kojem se takav ispit mora položiti, postupak produženja roka u slučaju opravdanih okolnosti te se određuje i sankcija prestanka državne službe za službenike koji ne polože stručni ispit u propisanom roku. Ministru nadležnom za poslove pravosuđa daje se ovlast pravilnikom propisati stupanj i vrstu stručne spreme te druge stručne uvjete za raspored državnih službenika i namještenika zaposlenih u državnim odvjetništvima, kao i program i način polaganja posebnog stručnog ispita za službenike u pravosudnim tijelima.

Uz članak 10.

Ovim člankom mijenjaju se članak 123. stavci 1. i 2. Zakona o državnom odvjetništvu na način da se, uvažavajući značaj funkcije ravnatelja državnoodvjetničke uprave i stručnu pomoć koju njezini nositelji trebaju pružati državnim odvjetnicima u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave, posebno propisuje da ravnatelje državnoodvjetničke uprave imaju sva veća prvostupanjska državna odvjetništva (s više od 15 zamjenika državnih odvjetnika) te sva viša državna odvjetništva. Također se preciziraju uvjeti za raspored na radno mjesto ravnatelja državnoodvjetničke uprave, a na koje može biti primljena osoba koja ima završen preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij pravne, upravne ili ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

Uz članak 11.

Ovim člankom se propisuje postupak provedbe temeljne sigurnosne provjere za sve zamjenike državnih odvjetnika koji su imenovani i koji obnašaju državnoodvjetničku dužnost na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, a u odnosu na koje sigurnosna provjera nije provedena u zadnjih pet godina, s obzirom da se ovim Zakonom u članku 5. uvodi obveza periodične sigurnosne provjere svih zamjenika državnih odvjetnika. Posebno se propisuje obveza državnih odvjetnika da pokrenu ove postupke podnošenjem zahtjeva nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona te da se na postupak podnošenja zahtjeva, utvrđivanja postojanja sigurnosnih zapreka te obavještavanje o navedenoj okolnosti primjenjuje članak 5. ovoga Zakona.

Uz članak 12.

Ovim člankom propisuje se rok u kojem će ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti propisane pravilnike iz članaka 5., 6. i 9. ovoga Zakona.

Uz članak 13.

Ovim člankom propisuje se stupanje na snagu ovoga Zakona.

V. TEKST ODREDBI VAŽEĆEG ZAKONA KOJE SE MIJENJAJU

Članak 25.

(1) Postupak za imenovanje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske pokreće Državnoodvjetničko vijeće javnim pozivom najkasnije šest mjeseci prije isteka mandata Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske odnosno najkasnije 30 dana nakon prestanka dužnosti Glavnog državnog odvjetnika iz drugih zakonom određenih razloga.

(2) Javni poziv iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u »Narodnim novinama« i na mrežnim stranicama Državnoodvjetničkog vijeća, a sadrži poziv kandidatima da u roku, koji ne smije biti kraći od 15 dana niti dulji od 30 dana, podnesu prijavu s podacima o svom radu te program rada.

(3) Državnoodvjetničko vijeće utvrđuje kandidate koji su podnijeli prijavu na poziv te prijave dostavlja Vladi Republike Hrvatske.

Pravosudna inspekcija

Članak 70.

(1) Poslove nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima obavljaju pravosudni inspektori ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Poslove pravosudnog inspektora mogu obavljati službenici ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa koji ispunjavaju uvjete za višeg stručnog savjetnika ili višeg upravnog savjetnika te državni odvjetnici i zamjenici državnih odvjetnika koji ispunjavaju uvjete za zamjenika županijskog državnog odvjetnika i imaju iskustvo u obavljanju poslova državnoodvjetničke uprave.

(3) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom će propisati postupak izbora pravosudnih inspektora i način provedbe inspekcijskih nadzora nad pravilnim i zakonitim obavljanjem poslova državnoodvjetničke uprave u državnim odvjetništvima.

Članak 71.

(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donosi Poslovnik državnog odvjetništva na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske.

(2) Poslovnikom državnog odvjetništva propisuju se pravila o unutarnjem ustroju, poslovanju i postupanju državnog odvjetništva.

3. Financijsko-materijalno poslovanje

Članak 78.

Financijsko-materijalno poslovanje državnih odvjetništava obavlja se na način propisan za tijela državne uprave, a financijsko-materijalno poslovanje sa strankama na način određen pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 100.

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su stalno se stručno usavršavati i sudjelovati u programima obrazovanja i usavršavanja Pravosudne akademije ili Europske mreže centara za stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika.

(2) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika dužni su sudjelovati u programu stručnog usavršavanja Pravosudne akademije najmanje jednom godišnje.

(3) Državni odvjetnik vodi računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih zamjenika državnih odvjetnika u programima iz stavka 1. ovoga članka.

(4) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika mogu sudjelovati i u drugim oblicima obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Članak 103.

(1) Državni odvjetnik i zamjenik državnog odvjetnika imaju pravo na:

– plaću koja je utvrđena za državnog odvjetnika ili zamjenika u državnom odvjetništvu u koje je imenovan

– naknadu umjesto plaće kad ne mogu obnašati dužnost

– prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja sukladno posebnim propisima

– odmore i dopuste koje imaju službenici i namještenici u državnom odvjetništvu i godišnji odmor u trajanju od 30 radnih dana

– pravo na naknadu materijalnih troškova pod uvjetima utvrđenim zakonom i drugim propisima

– naknadu za obavljanje poslova u službi dežurstva

– naknadu za odvojeni život od obitelji, kao i naknadu troškova putovanja u mjesto stanovanja obitelji u vrijeme tjednog odmora ili državnih blagdana, kada je državni odvjetnik ili zamjenik privremeno upućen na rad u drugo državno odvjetništvo ili raspoređen na rad u ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa ili obnaša dužnost zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– naknadu troškova prijevoza na posao i s posla ako je državnom odvjetniku ili zamjeniku državnog odvjetnika mjesto rada različito od mjesta prebivališta odnosno boravišta

– naknadu za službena putovanja i putne troškove u vezi s obnašanjem državnoodvjetničke dužnosti

– stručno usavršavanje i specijalizaciju u okviru sredstava osiguranih za tu namjenu.

(2) Kada je zamjenik državnog odvjetnika iz višeg državnog odvjetništva imenovan za državnog odvjetnika u nižem državnom odvjetništvu, ima pravo na plaću koja je za njega povoljnija.

(3) Uvjete za isplatu i iznos naknade za obavljanje poslova dežurstva ministar nadležan za poslove pravosuđa propisuje pravilnikom.

GLAVA IV.

DRŽAVNOODVJETNIČKI SLUŽBENICI I NAMJEŠTENICI

1. Zasnivanje i prestanak radnog odnosa

Članak 122.

(1) Broj službenika i namještenika za obavljanje stručnih uredskih i tehničkih poslova utvrđuje ministar nadležan za poslove pravosuđa u skladu s mjerilima za određivanje broja službenika i namještenika u državnom odvjetništvu.

(2) Zasnivanje i prestanak radnog odnosa službenika i namještenika, obavljanje vježbeničke prakse, postupak i način te program polaganja državnog stručnog ispita, plaće i ostala prava, obveze i odgovornosti iz rada te odgovornost za povrede službene dužnosti uređuju se propisima koji se primjenjuju na državne službenike i namještenike.

(3) U postupku prijma službenika i namještenika u državna odvjetništva za najboljeg kandidata državno odvjetništvo nadležnoj sigurnosno-obavještajnoj agenciji podnosi zahtjev za provedbu temeljne sigurnosne provjere. Na temelju izvješća o rezultatu sigurnosne provjere nadležne sigurnosno-obavještajne agencije, državno odvjetništvo kao podnositelj zahtjeva donosi konačnu ocjenu o postojanju sigurnosnih zapreka. Sigurnosna provjera provodi se sukladno zakonu kojim se uređuje provođenje sigurnosnih provjera.

(4) Državnom službeniku ili namješteniku prestaje državna služba odnosno ugovor o radu u državnom odvjetništvu po sili zakona ako se u tijeku obavljanja službe ili rada utvrdi da postoje sigurnosne zapreke koje su takve naravi da predstavljaju zapreku za prijam sukladno stavku 3. ovoga članka.

(5) Radna mjesta u državnim odvjetništvima mogu se popunjavati samo uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(6) Ministar nadležan za poslove pravosuđa pravilnikom propisuje potreban stupanj obrazovanja službenika i namještenika u državnim odvjetništvima.

2. Ravnatelj državnoodvjetničke uprave

Članak 123.

(1) Državno odvjetništvo s više od 15 zamjenika državnog odvjetnika ima ravnatelja državnoodvjetničke uprave.

(2) Za ravnatelja državnoodvjetničke uprave može biti primljena osoba koja ima završen integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij prava odnosno diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski stručni studij ekonomske struke i najmanje pet godina iskustva na odgovarajućim poslovima.

(3) Ravnatelj državnoodvjetničke uprave brine se o urednom i pravodobnom obavljanju stručnih, administrativnih, tehničkih i drugih poslova u državnom odvjetništvu, a posebno:

– obavlja stručne poslove u vezi s planiranjem i upravljanjem ljudskim potencijalima u državnom odvjetništvu

– organizira rad službenika i namještenika te prati njihovu učinkovitost u radu

– prati i planira edukaciju službenika i namještenika

– vodi brigu o održavanju zgrade državnog odvjetništva, radnih prostorija i opreme za rad te investicijskim ulaganjima

– organizira i koordinira izradu godišnjeg plana nabave

– odgovara za provedbu postupaka javne nabave

– obavlja nadzor nad financijsko-materijalnim poslovanjem državnog odvjetništva te obavljanjem uredskih i pomoćno-tehničkih poslova

– skrbi i obavlja nadzor nad trošenjem proračunskih i vlastitih sredstava državnog odvjetništva

– sudjeluje u izradi i provedbi projekata državnoodvjetničke uprave te nadzire njihovu provedbu

– skrbi o pravodobnom i urednom vođenju statističkih podataka o radu državnog odvjetništva

– surađuje s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u vezi s nabavom opreme i osiguranjem sredstava za pojedine aktivnosti državnog odvjetništva

– obavlja druge poslove koje mu povjeri državni odvjetnik.

(4) Za svoj rad ravnatelj državnoodvjetničke uprave odgovara državnom odvjetniku.