Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
1.3.
Datum:
27.9.2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za znanost i tehnologiju
znanost@mzo.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Opis mjere:
C3.2. R1 Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uređuju se pitanja od temeljne važnosti za sustav znanosti i sustav visokog obrazovanja, prava i obveze znanstvenika, istraživača, nastavnika, osoba zaposlenih na stručnim i suradničkim radnim mjestima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te pitanje od važnosti za studente i njihova prava.
Postojeća zakonska regulativa ne regulira sustav znanosti i visokog obrazovanja na način koji bi bio usklađen sa svim zahtjevima trenutnog istraživačkog prostora, odnosno prostora visokog obrazovanja, s obzirom na činjenicu da je važeći Zakon donesen 2003. godine te svojim odredbama uvelike više ne odgovara na najbolji način potrebama suvremenog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Stoga je radi usklađivanja s novim smjerovima javnih politika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i fleksibilizacije sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebno usvojiti novi zakonski okvir.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada Prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ključna je točka provedbe reforme planirane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala.
Dodatno, postojeći Zakon je donesen 2003. godine i od tada je višestruko mijenjan i dopunjavan, međutim, bez obzira na navedeno, više ne predstavlja adekvatan zakonski okvir koji bi omogućio prilagodbu hrvatskog znanstvenog sustava i sustava visokog obrazovanja postojećim izazovima i okolnostima. Također, s obzirom na veći broj izmjena i/ili dopuna Zakona, dolazi do određenog opsega nerazumijevanja odredbi Zakona od strane dionika u sustavu te povećane potrebe za tumačenjem od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
S obzirom da je trenutni Zakon stupio na snagu 2003. godine te je od tada do danas doneseno sedam (7) zakona kojima su donesene izmjene i/ili dopune ovoga Zakona, Ministarstvo znanosti i obrazovanja se, s obzirom na teškoće u razumijevanju i tumačenju, a stoga i na poteškoće u provedbi pojedinih odredbi Zakona, susreće s većim brojem upita i zahtjeva ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za tumačenjem.
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Zakonske izmjene propisat će provedbu reforme kroz sklapanje programskih sporazuma s visokim učilištima/znanstvenim institutima radi uvođenja novog modela financiranja i propisati okvire za uvođenje učinkovitijeg modela upravljanja s jasnom linijom odgovornosti donositelja odluka unutar akademske samouprave.
Cilj je novog Zakona daljnje unapređenje studijskih programa kojim bi se osigurao učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta te poticanje daljnjeg razvoja međunarodno kompetitivnih javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta.
Povećanje i poticanje suradnje znanstvene zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima s ciljem stvaranja nove znanstvene, društvene, kulturne i gospodarske dodane vrijednosti jedan je od osnovnih razloga za izradu novog zakonodavnog okvira. Dodatan razlog svakako predstavlja i dodatno uvođenje načela odgovornosti u znanosti i visokom obrazovanju za koju su u postojećem zakonodavnom okviru dani samo okviri.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novim Zakonom omogućit će se pravni i financijski okvir za kvalitativnu organizacijsku i funkcionalnu strukturu i reorganizaciju visokih učilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima i novi okvir financiranja temeljenog na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i sl.
Novim se Zakonom planira se i povećati kompetitivnost javnih znanstvenih organizacija i javnih sveučilišta, povećati kvaliteta studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvoriti poticajnije okruženje za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, te pozitivno utjecati na povećanje suradnje znanosti, visokog obrazovanja i gospodarstva.
Poseban se naglasak planira staviti na poticanje mobilnosti, posebice istraživača na početku razvoja karijere.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu zakona. Rok za donošenje Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju je rujan 2022. godine.
4. UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Obrazloženje:
Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jedan je od kvalitativnih pokazatelja za provedbu mjera reformske podkomponente C3.2. R1 Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Dodatno, postojeći Zakon je donesen 2003. godine, a brojene izmjene su utjecale na njegovu tešku primjenjivost u sustavu. Novi Zakon bi na jasniji j prohodniji način regulirao ključna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije primjenjivo
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje u ovom slučaju nije primjenjivo jer se planira donijeti temeljni Zakon koji uređuje sustav znanosti i visokog obrazovanja na način da je isti usklađen s novostima na razini europskog istraživačkog prostora odnosno europskog prostora visokog obrazovanja.
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
da
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
da
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće imati izravni utjecaj na makroekonomsko okruženje RH, ali bi njegovom primjenom moglo doći do povećanja izdvajanja bruto domaćeg proizvoda za istraživanje i razvoj čime bi se povećala konkurentnost RH, te bi potencijalno moglo doći i do povećanja ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj (business enterprise R&D expenditure (BERD)). Nadalje, modernizacijom Zakona olakšala bi se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom što može dovesti do lakšeg prijenosa znanja i tehnologija iz sustava znanosti u sustav gospodarstva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
da
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće imati izravni utjecaj na makroekonomsko okruženje RH, ali bi njegovom primjenom moglo doći do povećanja izdvajanja bruto domaćeg proizvoda za istraživanje i razvoj čime bi se povećala konkurentnost RH, stoga je procijenjeno da bi Zakon mogao imati u prosjeku neznatni do manji utjecaj na široki krug adresata. Novi Zakon pretpostavit će i temelje za otvoreni pristup znanosti čime će se stvoriti preduvjeti za uključivanje većeg broja dionika u sustav znanosti, tako zvani pristup science for citizens.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Novi Zakon neće imati utjecaj na postojanje i provedbu tržišnog natjecanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakon neće utjecati na nastanak diskriminatornih uvjeta ili pružanje povoljnih prava pojedinim interesnim skupinama ili pojedinim dionicima.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
da
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
da
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
da
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Donošenje novog Zakona omogućit će privlačenje i zadržavanje mladih, ali i onih iskusnih hrvatskih istraživača te privlačenje kvalitetnih znanstvenika iz EU i svijeta (uključujući dijasporu) i uredit će se sustav znanstvenih te znanstveno-nastavnih radnih mjesta sukladno preporukama o mogućnosti prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za potrebe prilagodbe rasporeda radnog vremena znanstvenicima koji su roditelji i pružatelji skrbi.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na zadržavanje studenata i znanstvenika koji bi inače otišli studirati u inozemstvo ili svoju znanstvenu karijeru provodili izvan Republike Hrvatske. Republika Hrvatska u ovom trenutku ima najveći nesrazmjer u EU s obzirom na broj hrvatskih studenata koji studiraju izvan RH u odnosu na strance koji studiraju u RH i to upravo radi neadekvatnog sustava visokog obrazovanja, a što bi novi Zakon trebao adresirati. Nadalje, veliki broj hrvatskih znanstvenika se iseljava u inozemstvo radi kvalitetnijeg sustava znanosti (hrvatski građani ima najveći nesrazmjer u EU u ERC dobitnicima koji rade izvan matične države u odnosu na matičnu državu) – stanje koje bi ovaj Zakon trebao adresirati.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na uključivanje studenta nižeg socio-ekonomskog statusa u sustav visokog obrazovanja, s obzirom da bi se njime trebale predvidjeti nove mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti među studentima, te za uključivanje većeg broja marginaliziranih skupina u sustav visokog obrazovanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Novi Zakon bi trebao značajno poboljšati suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, što bi trebalo povećati zapošljavanje u poduzećima, posebno ako se odnosi na visoko tehnološke tvrtke.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na uključivanje studenta nižeg socio-ekonomskog statusa u sustav visokog obrazovanja, s obzirom da bi se njime trebale predvidjeti nove mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti među studentima, te za uključivanje većeg broja marginaliziranih skupina u sustav visokog obrazovanja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
da
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
da
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
da
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
da
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
da
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
da
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
da
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
da
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
da
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
da
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada kao i puno kvalitetnijom suradnjom znanosti s gospodarstvom.
Dodatno, Novi Zakon smanjiti će administrativne prepreke za prekograničnu i inter-sektorsku mobilnost (između poslovnog i akademskog sektora). Omogućit će razvoj karijere u istraživanju i razvoju bez nepotrebnih administrativnih kriterija koji sprječavaju interdisciplinarnost i gradnju jakih istraživačkih grupa na znanstvenim institucijama koje okupljaju znanstvenike iz različitih znanstvenih polja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada, a čime će doći i do poboljšanja statusa i položaja određenih interesnih skupina i pojedinih dionika. Primjerice, modernizacijom Zakona olakšala bi se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom što može dovesti do lakšeg prijenosa ljudskog kapitala i znanja iz sustava znanosti u sustav gospodarstva.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Donošenje novog Zakona neće imati utjecaj na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Donošenje novog Zakona neće imati utjecaj na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
da
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
da
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
da
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Donošenje novog Zakona neće imati nikakav značajniji utjecaj na ljudska prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Donošenje novog Zakona neće imati značajniji utjecaj na ljudska prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata
–mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
6. PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
ne
Obrazloženje:
Propisom se ne uvode naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: Novi zakon nema utjecaja na male i srednje poduzetnike jer ne uvodi ni nova davanja ni nove prepreke ni nove administrativne troškove za navedene dionike.
7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
PRILOG 1.
OBRAZAC PRETHODNE PROCJENE
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
1. OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Stručni nositelj:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
1.2.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
1.3.
Datum:
27.9.2021.
1.4.
Ustrojstvena jedinica, kontakt telefon i elektronička pošta osobe zadužene za izradu Obrasca prethodne procjene:
Uprava za znanost i tehnologiju
znanost@mzo.hr
1.5.
Da li je nacrt prijedloga zakona dio programa rada Vlade Republike Hrvatske, drugog akta planiranja ili reformske mjere?
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni plan oporavka i otpornosti
Opis mjere:
C3.2. R1 Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj
1.6.
Da li je nacrt prijedloga zakona vezan za usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije?
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA
2.1.
Što je problem koji zahtjeva izradu ili promjenu zakonodavstva?
Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju uređuju se pitanja od temeljne važnosti za sustav znanosti i sustav visokog obrazovanja, prava i obveze znanstvenika, istraživača, nastavnika, osoba zaposlenih na stručnim i suradničkim radnim mjestima u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, te pitanje od važnosti za studente i njihova prava.
Postojeća zakonska regulativa ne regulira sustav znanosti i visokog obrazovanja na način koji bi bio usklađen sa svim zahtjevima trenutnog istraživačkog prostora, odnosno prostora visokog obrazovanja, s obzirom na činjenicu da je važeći Zakon donesen 2003. godine te svojim odredbama uvelike više ne odgovara na najbolji način potrebama suvremenog sustava znanosti i visokog obrazovanja. Stoga je radi usklađivanja s novim smjerovima javnih politika u sustavu znanosti i visokog obrazovanja i fleksibilizacije sustava znanosti i visokog obrazovanja potrebno usvojiti novi zakonski okvir.
2.2.
Zašto je potrebna izrada nacrta prijedloga zakona?
Izrada Prijedloga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ključna je točka provedbe reforme planirane u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti 2021.-2026. s ciljem podizanja istraživačkog i inovacijskog potencijala.
Dodatno, postojeći Zakon je donesen 2003. godine i od tada je višestruko mijenjan i dopunjavan, međutim, bez obzira na navedeno, više ne predstavlja adekvatan zakonski okvir koji bi omogućio prilagodbu hrvatskog znanstvenog sustava i sustava visokog obrazovanja postojećim izazovima i okolnostima. Također, s obzirom na veći broj izmjena i/ili dopuna Zakona, dolazi do određenog opsega nerazumijevanja odredbi Zakona od strane dionika u sustavu te povećane potrebe za tumačenjem od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja.
2.3.
Navedite dokaz, argument, analizu koja podržava potrebu za izradom nacrta prijedloga zakona.
S obzirom da je trenutni Zakon stupio na snagu 2003. godine te je od tada do danas doneseno sedam (7) zakona kojima su donesene izmjene i/ili dopune ovoga Zakona, Ministarstvo znanosti i obrazovanja se, s obzirom na teškoće u razumijevanju i tumačenju, a stoga i na poteškoće u provedbi pojedinih odredbi Zakona, susreće s većim brojem upita i zahtjeva ustanova u sustavu znanosti i visokog obrazovanja za tumačenjem.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
3. UTVRĐIVANJE ISHODA ODNOSNO PROMJENA
3.1.
Što je cilj koji se namjerava postići?
Zakonske izmjene propisat će provedbu reforme kroz sklapanje programskih sporazuma s visokim učilištima/znanstvenim institutima radi uvođenja novog modela financiranja i propisati okvire za uvođenje učinkovitijeg modela upravljanja s jasnom linijom odgovornosti donositelja odluka unutar akademske samouprave.
Cilj je novog Zakona daljnje unapređenje studijskih programa kojim bi se osigurao učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta te poticanje daljnjeg razvoja međunarodno kompetitivnih javnih sveučilišta i javnih znanstvenih instituta.
Povećanje i poticanje suradnje znanstvene zajednice s inovativnim gospodarstvom i društvenim djelatnostima s ciljem stvaranja nove znanstvene, društvene, kulturne i gospodarske dodane vrijednosti jedan je od osnovnih razloga za izradu novog zakonodavnog okvira. Dodatan razlog svakako predstavlja i dodatno uvođenje načela odgovornosti u znanosti i visokom obrazovanju za koju su u postojećem zakonodavnom okviru dani samo okviri.
3.2.
Kakav je ishod odnosno promjena koja se očekuje u području koje se namjerava urediti?
Novim Zakonom omogućit će se pravni i financijski okvir za kvalitativnu organizacijsku i funkcionalnu strukturu i reorganizaciju visokih učilišta i znanstvenih instituta te dijalog o institucijskim ciljevima i novi okvir financiranja temeljenog na rezultatima: utjecajnijim publikacijama, većem broju kompetitivnih projekata (npr. Obzor Europa), jačoj međunarodnoj suradnji, povećanom broju projekata s gospodarstvom i sl.
Novim se Zakonom planira se i povećati kompetitivnost javnih znanstvenih organizacija i javnih sveučilišta, povećati kvaliteta studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvoriti poticajnije okruženje za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, te pozitivno utjecati na povećanje suradnje znanosti, visokog obrazovanja i gospodarstva.
Poseban se naglasak planira staviti na poticanje mobilnosti, posebice istraživača na početku razvoja karijere.
3.3.
Koji je vremenski okvir za postizanje ishoda odnosno promjena?
Stupanjem na snagu zakona. Rok za donošenje Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju je rujan 2022. godine.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
4 . UTVRĐIVANJE RJEŠENJA
4.1.
Navedite koja su moguća normativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća normativna rješenja (novi propis/izmjene i dopune važećeg/stavljanje van snage propisa i slično):
Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju
Obrazloženje:
Donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju jedan je od kvalitativnih pokazatelja za provedbu mjera reformske podkomponente C3.2. R1 Reforma i jačanje kapaciteta javnog znanstveno-istraživačkog sektora za istraživanje i razvoj u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti.
Dodatno, postojeći Zakon je donesen 2003. godine, a brojene izmjene su utjecale na njegovu tešku primjenjivost u sustavu. Novi Zakon bi na jasniji j prohodniji način regulirao ključna pitanja u sustavu znanosti i visokog obrazovanja.
4.2.
Navedite koja su moguća nenormativna rješenja za postizanje navedenog ishoda.
Moguća nenormativna rješenja (ne poduzimati normativnu inicijativu, informacije i kampanje, ekonomski instrumenti, samoregulacija, koregulacija i slično):
Nije primjenjivo
Obrazloženje:
Nenormativno rješenje u ovom slučaju nije primjenjivo jer se planira donijeti temeljni Zakon koji uređuje sustav znanosti i visokog obrazovanja na način da je isti usklađen s novostima na razini europskog istraživačkog prostora odnosno europskog prostora visokog obrazovanja.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
5. UTVRĐIVANJE IZRAVNIH UČINAKA I ADRESATA
5.1.
UTVRĐIVANJE GOSPODARSKIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.1.1.
Makroekonomsko okruženje Republike Hrvatske osobito komponente bruto društvenog proizvoda kojeg čine osobna potrošnja kućanstava, priljev investicija, državna potrošnja, izvoz i uvoz
da
ne
ne
5.1.2.
Slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala
ne
ne
ne
5.1.3.
Funkcioniranje tržišta i konkurentnost gospodarstva
da
ne
ne
5.1.4.
Prepreke za razmjenu dobara i usluga
ne
ne
ne
5.1.5.
Cijena roba i usluga
ne
ne
ne
5.1.6.
Uvjet za poslovanje na tržištu
ne
ne
ne
5.1.7.
Trošak kapitala u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.8.
Trošak zapošljavanja u gospodarskim subjektima (trošak rada u cjelini)
ne
ne
ne
5.1.9.
Trošak uvođenja tehnologije u poslovni proces u gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.1.10.
Trošak investicija vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.11.
Trošak proizvodnje, osobito nabave materijala, tehnologije i energije
ne
ne
ne
5.1.12.
Prepreke za slobodno kretanje roba, usluga, rada i kapitala vezano za poslovanje gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.13.
Djelovanje na imovinska prava gospodarskih subjekata
ne
ne
ne
5.1.14.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.1.15.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.1.1. do 5.1.14.
Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće imati izravni utjecaj na makroekonomsko okruženje RH, ali bi njegovom primjenom moglo doći do povećanja izdvajanja bruto domaćeg proizvoda za istraživanje i razvoj čime bi se povećala konkurentnost RH, te bi potencijalno moglo doći i do povećanja ulaganja poslovnog sektora u istraživanje i razvoj (business enterprise R&D expenditure (BERD)). Nadalje, modernizacijom Zakona olakšala bi se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom što može dovesti do lakšeg prijenosa znanja i tehnologija iz sustava znanosti u sustav gospodarstva.
Utvrdite veličinu adresata:
5.1.16.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.1.17.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.1.18.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.1.19.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.1.20.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.1.21.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.1.22.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.1.23.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.1.24.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.1.25.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
da
ne
ne
5.1.26.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.1.27.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.1.16. do 5.1.26.:
Novi Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju neće imati izravni utjecaj na makroekonomsko okruženje RH, ali bi njegovom primjenom moglo doći do povećanja izdvajanja bruto domaćeg proizvoda za istraživanje i razvoj čime bi se povećala konkurentnost RH, stoga je procijenjeno da bi Zakon mogao imati u prosjeku neznatni do manji utjecaj na široki krug adresata. Novi Zakon pretpostavit će i temelje za otvoreni pristup znanosti čime će se stvoriti preduvjeti za uključivanje većeg broja dionika u sustav znanosti, tako zvani pristup science for citizens.
5.1.28.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE GOSPODARSKIH UČINAKA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.2.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA TRŽIŠNO NATJECANJE
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.2.1.
Strukturalna, financijska, tehnička ili druga prepreka u pojedinom gospodarskom sektoru odnosno gospodarstvu u cjelini
ne
ne
ne
5.2.2.
Pozicija državnih tijela koja pružaju javne usluge uz istovremeno obavljanje gospodarske aktivnosti na tržištu
ne
ne
ne
5.2.3.
Postojanje diskriminirajućih uvjeta, osobito posebnih isključivih prava, uživanja povoljnijeg izvora financiranja ili pristupa privilegiranim podacima među gospodarskim subjektima
ne
ne
ne
5.2.4.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.2.5.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.2.1. do 5.2.4.:
Novi Zakon neće imati utjecaj na postojanje i provedbu tržišnog natjecanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.2.6.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.2.7.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.2.8.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.2.9.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.2.10.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.2.11.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.2.12.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.2.13.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.2.14.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.2.15.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.2.16.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.2.17.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.2.6. do 5.2.16.:
Zakon neće utjecati na nastanak diskriminatornih uvjeta ili pružanje povoljnih prava pojedinim interesnim skupinama ili pojedinim dionicima.
5.2.17.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU TRŽIŠNOG NATJECANJA
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.3.
UTVRĐIVANJE SOCIJALNIH UČINAKA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.3.1.
Demografski trend, osobito prirodno kretanje stanovništva, stopa nataliteta i mortaliteta, stopa rasta stanovništva i dr.
da
ne
ne
5.3.2.
Prirodna migracija stanovništva i migracija uzrokovana ekonomskim, političkim ili drugim okolnostima koje dovode do migracije stanovništva
da
ne
ne
5.3.3.
Socijalna uključenost
da
ne
ne
5.3.4.
Zaštita osjetljivih skupina i skupina s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.5.
Proširenje odnosno sužavanje pristupa sustavu socijalne skrbi i javnim uslugama te pravo na zdravstvenu zaštitu
ne
ne
ne
5.3.6.
Financijska održivost sustava socijalne skrbi i sustava zdravstvene zaštite
ne
ne
ne
5.3.7.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.3.8.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.3.1. do 5.3.7.:
Donošenje novog Zakona omogućit će privlačenje i zadržavanje mladih, ali i onih iskusnih hrvatskih istraživača te privlačenje kvalitetnih znanstvenika iz EU i svijeta (uključujući dijasporu) i uredit će se sustav znanstvenih te znanstveno-nastavnih radnih mjesta sukladno preporukama o mogućnosti prilagodbe rasporeda rada te fleksibilnijih radnih uvjeta za potrebe prilagodbe rasporeda radnog vremena znanstvenicima koji su roditelji i pružatelji skrbi.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na zadržavanje studenata i znanstvenika koji bi inače otišli studirati u inozemstvo ili svoju znanstvenu karijeru provodili izvan Republike Hrvatske. Republika Hrvatska u ovom trenutku ima najveći nesrazmjer u EU s obzirom na broj hrvatskih studenata koji studiraju izvan RH u odnosu na strance koji studiraju u RH i to upravo radi neadekvatnog sustava visokog obrazovanja, a što bi novi Zakon trebao adresirati. Nadalje, veliki broj hrvatskih znanstvenika se iseljava u inozemstvo radi kvalitetnijeg sustava znanosti (hrvatski građani ima najveći nesrazmjer u EU u ERC dobitnicima koji rade izvan matične države u odnosu na matičnu državu) – stanje koje bi ovaj Zakon trebao adresirati.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na uključivanje studenta nižeg socio-ekonomskog statusa u sustav visokog obrazovanja, s obzirom da bi se njime trebale predvidjeti nove mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti među studentima, te za uključivanje većeg broja marginaliziranih skupina u sustav visokog obrazovanja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.3.9.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.3.10.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.3.11.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.3.12.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.3.13.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.3.14.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.3.15.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.3.16.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.3.17.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.3.18.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.3.19.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.3.20.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.3.9. do 5.3.19.:
Novi Zakon bi trebao značajno poboljšati suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom, što bi trebalo povećati zapošljavanje u poduzećima, posebno ako se odnosi na visoko tehnološke tvrtke.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na uključivanje studenta nižeg socio-ekonomskog statusa u sustav visokog obrazovanja, s obzirom da bi se njime trebale predvidjeti nove mjere za smanjenje socijalnih nejednakosti među studentima, te za uključivanje većeg broja marginaliziranih skupina u sustav visokog obrazovanja.
5.3.21.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE SOCIJALNIH UČINAKA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.4.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.4.1.
Zapošljavanje i tržište rada u gospodarstvu Republike Hrvatske u cjelini odnosno u pojedinom gospodarskom području
da
ne
ne
5.4.2.
Otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta
da
ne
ne
5.4.3.
Kretanje minimalne plaće i najniže mirovine
ne
ne
ne
5.4.4.
Status regulirane profesije
da
ne
ne
5.4.5.
Status posebnih skupina radno sposobnog stanovništva s obzirom na dob stanovništva
da
ne
ne
5.4.6.
Fleksibilnost uvjeta rada i radnog mjesta za pojedine skupine stanovništva
da
ne
ne
5.4.7.
Financijska održivost mirovinskoga sustava, osobito u dijelu dugoročne održivosti mirovinskoga sustava
ne
ne
ne
5.4.8.
Odnos između privatnog i poslovnog života
da
ne
ne
5.4.9.
Dohodak radnika odnosno samozaposlenih osoba
da
ne
ne
5.4.10.
Pravo na kvalitetu radnog mjesta
da
ne
ne
5.4.11.
Ostvarivanje prava na mirovinu i drugih radnih prava
da
ne
ne
5.4.12.
Status prava iz kolektivnog ugovora i na pravo kolektivnog pregovaranja
da
ne
ne
5.4.13.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.4.14.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.4.1 do 5.4.13:
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada kao i puno kvalitetnijom suradnjom znanosti s gospodarstvom.
Dodatno, Novi Zakon smanjiti će administrativne prepreke za prekograničnu i inter-sektorsku mobilnost (između poslovnog i akademskog sektora). Omogućit će razvoj karijere u istraživanju i razvoju bez nepotrebnih administrativnih kriterija koji sprječavaju interdisciplinarnost i gradnju jakih istraživačkih grupa na znanstvenim institucijama koje okupljaju znanstvenike iz različitih znanstvenih polja.
Utvrdite veličinu adresata:
5.4.15.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
da
ne
ne
5.4.16.
Srednji i veliki poduzetnici
da
ne
ne
5.4.17.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.4.18.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.4.19.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.4.20.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.4.21.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.4.22.
Udruge i/ili zaklade
da
ne
ne
5.4.23.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
da
ne
ne
5.4.24.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.4.25.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.4.26.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.4.14. do 5.4.25.
Novi Zakon bi trebao imati pozitivan utjecaj na tržište rada na način da bi promjenama zakona došlo do povećanja kvalitete studijskih programa, te njihove bolje povezanosti i usklađenosti s tržištem rada, a čime će doći i do poboljšanja statusa i položaja određenih interesnih skupina i pojedinih dionika . Primjerice, modernizacijom Zakona olakšala bi se suradnja sustava znanosti s gospodarstvom što može dovesti do lakšeg prijenosa ljudskog kapitala i znanja iz sustava znanosti u sustav gospodarstva.
5.4.27.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA RAD I TRŽIŠTE RADA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.5.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.5.1.
Utjecaj na klimu
ne
ne
ne
5.5.2.
Kvaliteta i korištenje zraka, vode i tla
ne
ne
ne
5.5.3.
Korištenje energije
ne
ne
ne
5.5.4.
Korištenje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
ne
ne
ne
5.5.5.
Bioraznolikost biljnog i životinjskog svijeta
ne
ne
ne
5.5.6.
Gospodarenje otpadom i/ili recikliranje
ne
ne
ne
5.5.7.
Rizik onečišćenja od industrijskih pogona po bilo kojoj osnovi
ne
ne
ne
5.5.8.
Zaštita od utjecaja genetski modificiranih organizama
ne
ne
ne
5.5.9.
Zaštita od utjecaja kemikalija
ne
ne
ne
5.5.10.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.5.11.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.5.1. do 5.5.10.:
Donošenje novog Zakona neće imati utjecaj na zaštitu okoliša.
Utvrdite veličinu adresata:
5.5.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.5.13.
Srednji i veliki poduzetnici
ne
ne
ne
5.5.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
ne
ne
ne
5.5.15.
Radnici i/ili umirovljenici
ne
ne
ne
5.5.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.5.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.5.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
ne
ne
ne
5.5.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.5.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.5.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.5.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.5.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.5.12. do 5.5.22.
Donošenje novog Zakona neće imati utjecaj na zaštitu okoliša.
5.5.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU OKOLIŠA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
5.6.
UTVRĐIVANJE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA
Vrsta izravnih učinaka
Mjerilo učinka
Utvrdite učinak na:
Neznatan
Mali
Veliki
Da/Ne
Da/Ne
Da/Ne
5.6.1.
Ravnopravnost spolova u smislu jednakog statusa, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava, kao i jednaku korist od ostvarenih rezultata
da
ne
ne
5.6.2.
Pravo na jednaki tretman i prilike osobito u dijelu ostvarivanja materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava
da
ne
ne
5.6.3.
Povreda prava na slobodu kretanja u Republici Hrvatskoj odnosno u drugim zemljama članicama Europske unije
ne
ne
ne
5.6.4.
Izravna ili neizravna diskriminacija po bilo kojoj osnovi
da
ne
ne
5.6.5.
Povreda prava na privatnost
ne
ne
ne
5.6.6.
Ostvarivanje pravne zaštite, pristup sudu i pravo na besplatnu pravnu pomoć
ne
ne
ne
5.6.7.
Pravo na međunarodnu zaštitu, privremenu zaštitu i postupanje s tim u vezi
ne
ne
ne
5.6.8.
Pravo na pristup informacijama
ne
ne
ne
5.6.9.
Drugi očekivani izravni učinak:
ne
ne
ne
5.6.10.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja izravnih učinaka od 5.6.1. do 5.6.9.:
Donošenje novog Zakona neće imati nikakav značajniji utjecaj na ljudska prava.
Utvrdite veličinu adresata:
5.6.12.
Mikro i mali poduzetnici i/ili obiteljska poljoprivredna gospodarstva i/ili zadruge
ne
ne
ne
5.6.13.
Srednji i velikii poduzetnici
ne
ne
ne
5.6.14.
Građani i/ili obitelji i/ili kućanstva
da
ne
ne
5.6.15.
Radnici i/ili umirovljenici
da
ne
ne
5.6.16.
Pružatelji uslužnih djelatnosti u pojedinoj gospodarskoj grani i/ili potrošači
ne
ne
ne
5.6.17.
Hrvatski branitelji
ne
ne
ne
5.6.18.
Manjine i/ili socijalne skupine s posebnim interesima i potrebama
da
ne
ne
5.6.19.
Udruge i/ili zaklade
ne
ne
ne
5.6.20.
Središnja tijela državne uprave, druga državna tijela, pravosudna tijela, javne ustanove, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe s javnim ovlastima
ne
ne
ne
5.6.21.
Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske i trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
ne
ne
ne
5.6.22.
Drugi utvrđeni adresati:
ne
ne
ne
5.6.23.
Obrazloženje za analizu utvrđivanja adresata od 5.6.12. do 5.6.23.
Donošenje novog Zakona neće imati značajniji utjecaj na ljudska prava.
5.6.24.
REZULTAT PRETHODNE PROCJENE UČINAKA NA ZAŠTITU LJUDSKIH PRAVA:
Da li je utvrđena barem jedna kombinacija:
– veliki izravni učinak i mali broj adresata
– veliki izravni učinak i veliki broj adresata
– mali izravni učinak i veliki broj adresata.
Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“:
Iz Prethodne procjene u Procjenu učinaka propisa:
Izravni učinci
neznatan
mali
veliki
Adresati
neznatan
mali
veliki
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
6. PRETHODNI TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (PRETHODNI MSP TEST)
Ako je na dva pitanja od pitanja pod rednim brojevima od 6.1. do 6.4.. iz Prethodnog testa malog i srednjeg poduzetništva (Prethodni MSP test) odgovoreno »DA«, obvezna je provedba procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Odgovorite sa »DA« ili »NE«, uz obvezni opis sljedećih učinaka:
DA
NE
6.1.
Da li će propis imati učinke na određeni broj malih i srednjih poduzetnika kroz administrativne troškove provedbe postupaka ukoliko se za poduzetnike propisuju jednokratne ili periodične administrativne obveze a koje bi značile trošak vremena za obavljanje pojedinih administrativnih radnji za ispunjavanje propisanih zahtjeva, plaćanje naknada i davanja?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na male i srednje poduzetnike kroz administrativne troškove provedbe postupaka.
6.2.
Da li će propis imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati učinke na tržišnu konkurenciju i konkurentnost unutarnjeg tržišta EU u smislu prepreka slobodi tržišne konkurencije.
6.3.
Da li propis uvodi naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika te da li postoji trošak prilagodbe zbog primjene propisa?
ne
Obrazloženje:
Propisom se ne uvode naknade i davanja koje će imati učinke na financijske rezultate poslovanja poduzetnika.
6.4.
Da li će propis imati posebne učinke na mikro poduzetnike?
ne
Obrazloženje:
Propis neće imati posebne učinke na mikro poduzetnike.
6.5.
Ako predložena normativna inicijativa nema učinke navedene pod pitanjima 6.1. do 6.4., navedite obrazloženje u prilog izjavi o nepostojanju učinka na male i srednje poduzetnike.
Obrazloženje: Novi zakon nema utjecaja na male i srednje poduzetnike jer ne uvodi ni nova davanja ni nove prepreke ni nove administrativne troškove za navedene dionike.
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
7. UTVRĐIVANJE POTREBE ZA PROVOĐENJEM SCM METODOLOGIJE
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator).
SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik.
SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
8. SAŽETAK REZULTATA PRETHODNE PROCJENE
Ako je utvrđena barem jedna kombinacija:
–veliki izravni učinak i mali broj adresata,
–veliki izravni učinak i veliki broj adresata,
–mali izravni učinak i veliki broj adresata,
u odnosu na svaki pojedini izravni učinak, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka propisa izradom Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ako da, označite tu kombinaciju u tablici s „DA“ kod odgovarajućeg izravnog učinka.
Ako je utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malog gospodarstvo, stručni nositelj obvezno pristupa daljnjoj procjeni učinaka izradom MSP testa u okviru Iskaza o procjeni učinaka propisa.
Procjena učinaka propisa
Potreba za PUP
Utvrđena potreba za provedbom daljnje procjene učinaka propisa
DA
NE
8.1.
Procjena gospodarskih učinaka iz točke 5.1.
NE
8.2.
Procjena učinaka na tržišno natjecanje iz točke 5.2.
NE
8.3.
Procjena socijalnih učinaka iz točke 5.3.
NE
8.4.
Procjena učinaka na rad i tržište rada iz točke 5.4.
NE
8.5.
Procjena učinaka na zaštitu okoliša iz točke 5.5.
NE
8.6.
Procjena učinaka na zaštitu ljudskih prava iz točke 5.6.
NE
MSP test
Potreba za MSP test
8.7.
Utvrđena potreba za provođenjem procjene učinaka propisa na malo gospodarstvo (MSP test)
DA
NE
8.8.
Provođenje MSP testa
NE
8.9.
Provođenje SCM metodologije
NE
9.
PRILOZI
NE
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Datum: 27. rujna 2021. godine
Komentirate u ime: MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH