OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
||
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti |
|
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: Ne |
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
Ne |
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2. |
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA |
2.1. |
Zakonom o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, standard obrazovanja, stručni nadzor nad obavljanjem edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Cilj donošenja novoga zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti je usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20) i ujednačavanje zakonskih rješenja s drugim reguliranim profesijama (djelatnost socijalnog rada, socijalnopedagoška djelatnost, psihološka djelatnost, djelatnost psihoterapije). Donošenjem novoga Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji, te suvremenija i ujednačenija zakonska rješenja za sve regulirane profesije iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Predloženim normativnim rješenjem uvjet potrebne obrazovne kvalifikacije usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru („Narodne novine“, broj 22/13, 41/16, 64/18, 47/20 i 20/21) i Zakonom o stručnim i akademskim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ broj 10/07, 118/12). Jasno i precizno se propisuje što se smatra edukacijsko-rehabilitacijskom djelatnošću, iz čega dalje proizlazi kada edukacijski rehabilitator obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, odnosno kada je obvezan zatražiti ovlaštenje za obavljanje djelatnosti. Umjesto odobrenja za samostalan rad (licencija) uvodi se status ovlaštenog edukacijskog rehabilitatora, koji se stječe priznavanjem prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, te upisom u Imenik ovlaštenih edukacijskih rehabilitatora Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora (u daljnjem tekstu: Komora), kada se utvrdi da su ispunjeni zakonom propisani uvjeti, a čime se postiže usklađivanje s drugim zakonima o djelatnostima iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Pravo na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti stječe se priznavanjem prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Pravo na obavljanje djelatnosti gubi se kada nastupe u ovom Zakonu taksativno navedeni razlozi, između ostalog i kada nije ispunjena obveza stručnog usavršavanja propisana ovim Zakonom. Uvodi se mogućnost da edukacijski rehabilitator zatraži da mu se prizna posjedovanje posebne stručne kompetencije u vidu specifičnih znanja i vještina specijaliziranih za pojedino područje, te istome Komora može priznati specijalnost rješenjem. Specijalnost se upisuje u Imenik Komore što omogućava poticanje razvoja struke u specifičnim područjima. Članstvo u Komori za edukacijske rehabilitatore nije obvezno, međutim ako edukacijski rehabilitator obavlja edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost u smislu ovog Zakona, da bi dobio status ovlaštenog edukacijskog rehabilitatora mora biti i član Komore. Navedeno zakonodavno rješenje omogućava edukacijskim rehabilitatorima koji ne obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih edukacijskih rehabilitatora koji obavljaju djelatnost. U svrhu usklađivanja sa Zakonom o uslugama (Narodne novine, broj 80/11) i Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), te s ciljem administrativnog rasterećenja, uređuje se mogućnost obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti kao samostalne djelatnosti, odnosno pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske, uz osiguravanje visokog stupnja sigurnosti i kvalitete tih usluga, sukladno Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. Nadalje, propisuje se osiguranje profesionalne odgovornosti što podrazumijeva osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge. Hrvatska komora edukacijskih rehabilitatora Zakonom se definira kao pravna osoba s javnim ovlastima koja se upisuje u sudski registar, a uz postojeće javne ovlasti Komore kao takve definiraju se i pojedine druge ovlasti iz važećeg Zakona. U cilju poboljšanja standarda obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, predloženim Zakonom Komori se povjerava ovlast odlučivanja o stjecanju, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti. Detaljnije se uređuju djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela, te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, podpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. Iako se propisuje da će Komora statutom urediti ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore, ovim Zakon se propisuje dio ustrojstva, sastava i načina odlučivanja tijela Komore u cilju osiguravanja organizacije i strukture u skladu sa intencijom zakonodavca. Komora se obvezuje na podnošenje redovnog godišnjeg izvješća ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Također, odredbama predloženog Zakona preciznije se uređuje pokretanje, način provođenja i predmet nadzora kao i ovlasti Komore povodom stručnim nadzorom uočenih nepravilnosti.
|
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3. |
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA |
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
|
Prema podacima Komore profesija edukacijski rehabilitator je deficitarna, te se primjećuje veća potražnja za stručnjacima ovoga profila u svim područjima, zbog čega je od osobitog značaja održavanje i očuvanje standarda i kvalitete profesije. Trenutno Komora broji oko 850 članova edukacijskih rehabilitatora, od čega je 530 članova zaposleno u ustanovama socijalne skrbi, 280 članova u području odgoja i obrazovanja, 15 u zdravstvu, a oko 20 članova obavlja samostalnu djelatnost. Budući da se predloženi Nacrt prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, odnosi na uvjete i način obavljanja edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, pa tako i na obavljanje samostalne edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti, kao i u dijelu inozemnih stručnih kvalifikacija isti će imati neznatne učinke na otvaranje novih radnih mjesta odnosno gubitak radnih mjesta s obzirom na udio samostalne edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti u ukupnom tržištu rada. Također, Nacrt prijedloga Zakona imati će posredan učinak na status regulirane profesije, odnosno zapošljavanje osoba koje obavljaju edukacijsko-rehabilitacijsku djelatnost, budući da se jasnije uređuju, kao i relaksiraju uvjeti za obavljanje edukacijsko-rehabilitacijske djelatnosti.
|
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4. |
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17). |
||||||||||||||||
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||
|
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
|
||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5. |
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE |
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model |
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o edukacijskoj-rehabilitacijskoj djelatnosti u sastavu predstavnika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatske komore edukacijskih rehabilitatora, Saveza edukacijskih rehabilitatora Hrvatske i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
|
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
7. |
OPTIMALNO RJEŠENJE |
|
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) provedena je Prethodna procjena učinaka propisa, te se na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno rješenje predlaže donošenje novog zakonskog akta kojim će se odredbe Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20), te isti osuvremeniti, kao i jezično i nomotehnički poboljšati.
|
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8. |
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE |
|
Vremenski okvir postizanja ishoda izmjena i dopuna Zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona |
9. PRILOZI
9. |
PRILOZI |
|
Nema priloga . |
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
|
Potpis: MINISTAR
Josip Aladrović
Datum: 1. listopada 2021. godine
|
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Komentari