PRIJEDLOG
ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
MINISTARSTVO RADA, MIROVINSKOGA SUSTAVA, OBITELJI I SOCIJALNE POLITIKE
Nacrt
PRIJEDLOG ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Zagreb, rujan 2021.
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
PRIJEDLOG
ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA
Ustavna osnova za donošenje Zakona o djelatnosti psihoterapije sadržana je u članku 2. stavku 4. podstavku 1. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 85/10 – pročišćeni tekst i 05/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).
II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREĐUJU PREDLOŽENIM ZAKONOM TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI
a) ocjena stanja
Zakonom o djelatnosti psihoterapije („Narodne novine“, br. 64/18, u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 26. srpnja 2018. prvi puta je stvoren zakonodavni okvir kojim je uređen sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, osnivanje komore psihoterapeuta te dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i provođenjem djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije. U Hrvatsku komoru psihoterapeuta je upisan 141 član, od kojeg broja su 123 psihoterapeuta i 18 savjetodavnih terapeuta.
Zakon je u određenoj mjeri preuzeo zakonska rješenja drugih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja Zakona a kojima su uređene regulirane profesije (Zakon o djelatnosti socijalnog rada 2011., Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, 2011., Zakon o psihološkoj djelatnosti, 2003.). U međuvremenu, ti zakoni su izmijenjeni i dopunjeni ili je pak donesen novi zakon (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) te su u njih unesena suvremenija zakonska rješenja. Tako je primjerice za sve navedene regulirane profesije napušten institut dopusnice, a koju Zakon o djelatnosti psihoterapije propisuje kao i uvjete za njezino izdavanje.
Također, 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u
profesiji.
U skladu s navedenom Direktivom sloboda izbora zanimanja temeljno je pravo. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda izbora zanimanja i sloboda poduzetništva. Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga nacionalna pravila kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ne bi trebala predstavljati bilo kakvu neopravdanu ili neproporcionalnu prepreku ostvarenju tih temeljnih prava.
Postojećim Zakonom ograničen je pristup djelatnosti psihoterapije samo na određene sveučilišne studije (medicina, psihologija, socijalni rad edukacijska rehabilitacija, socijalna pedagogija, pedagogija i logopedija), slijedom čega je kod primjene odredbi Zakona došlo do neopravdanog ograničenja drugim strukama pristupa djelatnosti psihoterapije.
Naime, ovako ograničavajući pristup reguliranoj profesiji- značajno je sužen u odnosu na pristup Europskog udruženja za psihoterapiju (Europian Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP), kao glavne strukovne udruge psihoterapije na nivou EU koja ne ograničava prethodnim sveučilišnim obrazovanjem ulazak u akreditirane psihoterapijske škole.
Ograničavajući uvjet prethodnog sveučilišnog obrazovanja radi pristupa reguliranoj profesiji -psihoterapeut ne uzima u obzir zatečenu situaciju određenog broja osoba s prethodnim visokoškolskim obrazovanjem u drugim strukama, koji su završili psihoterapijske škole u trajanju od četiri i više godina, dodatno se nakon toga specijalistički školovali te rade kao psihoterapeuti, a veliki broj ih posjeduje i Europski certifikat iz psihoterapije (European Certificate in Psychotherapy, u daljnjem tekstu: ECP), koji je najviša potvrda stručnosti pojedinca priznata od EAP-a, međutim nije im omogućeno priznavanje regulirane profesije psihoterapeut u skladu s odredbama Zakona.
Nadalje, pokazala se potreba intervencije u odredbe Zakona radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15 , 70/19 , 47/20 ), u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora), koja bi trebala kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te je Komori potrebno dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potrebno je jasnije uređenje rada osoba koje obavljaju djelatnost psihoterapije - stranaca i državljana članica Europske unije.
Opseg, složenost i značaj djelatnosti psihoterapije za unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života korisnika psihoterapijskih usluga, kao i društva u cjelini nameću potrebu donošenja novog osuvremenjenog Zakona o djelatnosti psihoterapije čime će se stvoriti uvjeti za uspješnije djelovanje regulirane profesije psihoterapeut odnosno regulirane profesije savjetodavni terapeut.
U svrhu jasnoće i usklađivanja propisa potrebno je jasnije uređenje uvjeta za upis u Imenik psihoterapeuta i Imenik savjetodavnih terapeuta, odnosno izmjena odredbi koje reguliraju izdavanje i obnovu opće i posebne dopusnice, te usklađivanje uvjeta za prestanak prava za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
b) osnovna pitanja koja treba urediti Zakonom
Razlozi donošenja novog zakonskog akta su usklađivanje s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija , ujednačavanje zakonskih rješenja s drugim reguliranim profesijama iz nadležnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (djelatnost socijalnog rada, socijalnopedagoška djelatnost, psihološka djelatnost, edukacijsko rehabilitacijska djelatnost) te potreba da se Zakon osuvremeni kao i jezično i nomotehnički uredi kako bi se otklonile određene dvojbe u njegovoj primjeni.
U svrhu usklađivanja s odredbama Zakona o uslugama (Narodne novine, broj 80/11) i sa ciljem administrativnog rasterećenja , odredbama Zakona uređuje se pravo na poslovni nastan i slobodu pružanja usluga na teritoriju Republike Hrvatske, uz osiguravanje visokog stupnja sigurnosti i kvalitete tih usluga, sukladno Direktivi 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006.
Nadalje, propisuje se osiguranje profesionalne odgovornosti što podrazumijeva osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge.
Umjesto dopusnica uvodi se status ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta.
Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije priznaje se na zahtjev psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta O zahtjevu odlučuje Komora rješenjem temeljem kojeg se psihoterapeut upisuje u Imenik psihoterapeuta, odnosno savjetodavni terapeut u Imenik savjetodavnog terapeuta.
Pravo na obavljanje djelatnosti se gubi kada nastupe u ovom Zakonu taksativno navedeni razlozi između ostalog i kada ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja propisanog ovim Zakonom.
Članstvo u Komori nije obvezno već se članom Komore postaje temeljem zahtjeva psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta za obavljanje djelatnosti psihoterapije. Navedeno zakonodavno rješenje omogućava osobama koje ne obavljaju djelatnost psihoterapije pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju djelatnost psihoterapije.
Hrvatska komora psihoterapeuta Zakonom se definira kao pravna osoba s javnim ovlastima koja se upisuje u sudski registar, a uz postojeće javne ovlasti Komore kao takve definiraju se i pojedine druge ovlasti iz važećeg Zakona. U cilju poboljšanja standarda obavljanja djelatnosti psihoterapije predloženim Zakonom Komori se povjerava ovlast odlučivanja o stjecanju, privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije, te javna ovlast priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije- psihoterapeut odnosno priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije- savjetodavni terapeut.
Detaljnije se uređuje djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela, te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, podpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. Iako se propisuje da će Komora statutom urediti ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore, ovim Zakon se propisuje dio ustrojstva, sastava i načina odlučivanja tijela Komore u cilju osiguravanja organizacije i strukture u skladu sa intencijom zakonodavca. Zakonom se propisuje da opće akte i odluke koji financijsko obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Komora se obvezuje na podnošenje redovnog godišnjeg izvješća ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Također, odredbama predloženog Zakona preciznije se uređuje pokretanje, način provođenja i predmet stručnog nadzora kao i ovlasti Komore povodom, stručnim nadzorom, uočenih nepravilnosti. Također, odredbama se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta kao i prestanak prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije ukoliko ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja.
c) posljedice koje će donošenjem Zakona proisteći
Donošenjem Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Komore. Zakon je potrebno nomotehnički osuvremeni i urediti, te da ga uskladiti sa Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija i Zakonom o uslugama. Također je uočena potreba za jasnijim uređenjem uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja, te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i proširenje javnih ovlasti
Komore na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija.
Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji Zakonom će se jasnije urediti rad osoba koje obavljaju djelatnost psihoterapije - stranaca i državljana članica Europske unije.
Slijedom navedenoga, potrebno je donijeti novi zakonski akt kojim će se odredbe Zakona o djelatnosti psihoterapije uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, te Zakon osuvremeniti, jezično i nomotehnički poboljšati
te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore. 22
III. OCJENA SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVEDBU PREDLOŽENOGA ZAKONA
Sredstva za provođenje ovoga Zakona osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske na razdjelu 086 - Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike za 2021. godinu i projekcijama za 2022. i 2023. godinu na Aktivnosti A854006 – Administracija i upravljanje. 0
IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM
Prilaže se tekst prijedloga Zakona s obrazloženjem.
PRIJEDLOG ZAKONA O DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
DIO PRVI
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
(1) Ovim Zakonom uređuje se sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta te stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku.
(2) Djelatnost psihoterapije u smislu ovog Zakona podrazumijeva pružanje psihoterapijskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava.
Članak 2.
Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Članak 3.
(1) Psihoterapija je nezavisna interdisciplinarna znanost koja obuhvaća psihoterapijske pravce utemeljene na znanstvenim principima i metodama.
(2) Djelatnost psihoterapije je samostalna djelatnost koja se bavi:
1. uspostavljanjem odnosa jedne ili više osoba i jednog ili više psihoterapeuta kroz psihoterapijski proces sa ciljem uklanjanja, modificiranja ili ublažavanja intenziteta postojećih psihosocijalnih, psihosomatskih i ponašajnih smetnji ili patnji te razvoja funkcionalnijih i primjerenijih obrazaca doživljavanja i ponašanja, odnosa s okolinom i sustava vrijednosti
2.
uspostavljanjem odnosa
jedne ili više osoba i jednog ili više savjetodavnog terapeuta kroz savjetodavni proces sa ciljem pomaganja u prepoznavanju aktualnih poteškoća radi pronalaženja najboljeg rješenja kroz poboljšanje vještina komunikacije, jačanje samopoštovanja, promicanje promjene ponašanja i optimalno psihofizičko zdravlje
Članak 4.
Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. ovlašteni psihoterapeut je psihoterapeut kojem je priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije i koji je upisan u Imenik psihoterapeuta
2. ovlašteni savjetodavni terapeut je savjetodavni terapeut kojem je priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije i koji je upisan u Imenik savjetodavnih terapeuta
3. izobrazba iz propedeutike psihoterapije je edukacija iz područja psihologije, medicine (psihijatrije), socijalnog rada i rehabilitacijskih znanosti koja obuhvaća skup znanja, vještina i praktičnog rada potrebnog za obavljanje djelatnosti psihoterapije
4. Europsko udruženje psihoterapeuta (European Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP) je organizacija osnovana sa ciljem promicanja, razvitka, unapređenja i standardizacije djelatnosti psihoterapije
5. Europski certifikat iz psihoterapije (The European Certificate of Psychotherapy, u daljnjem tekstu: ECP) je potvrda koju dodjeljuje EAP sa ciljem standardizacije djelatnosti psihoterapije te predstavlja najviši formalni stupanj potvrde psihoterapijske stručnosti i osposobljenosti
6. psihoterapijski pravac predstavlja skup znanstveno utemeljenih znanja, vještina i tehnika u psihoterapiji koji se temelji na različitim načinima gledanja čovjeka i odrednica čovjekova ponašanja.
DIO DRUGI
POGLAVLJE I.
STJECANJE I GUBITAK PRAVA NA OBAVLJANJE DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 5.
(1) Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije stječe se priznavanjem prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(2) Djelatnost psihoterapije obavlja ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut.
Članak 6.
(1) Psihoterapeutu će se priznati pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije ako:
1. ima završen preddiplomski i diplomski stručni studij ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije -psihoterapeut u Republici Hrvatskoj.
2. ima završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje četiri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca
3. ima potrebnu izobrazbu iz područja propedeutike psihoterapije ili ECP
4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21)
b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19 i 84/21).
(2) Savjetodavnom terapeutu će se priznati pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije ako:
1. ima završen preddiplomski stručni studij ili preddiplomski sveučilišni studij ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna visokoškolska kvalifikacija u Republici Hrvatskoj ili mu je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije –savjetodavni terapeut u Republici Hrvatskoj
2. ima završeno specijalizirano psihoterapijsko školovanje u trajanju od najmanje tri godine na nekom od psihoterapijskih pravaca
3. ima potrebnu izobrazbu iz područja propedeutike psihoterapije ili ECP
4. nije pravomoćno osuđen za neko od kaznenih djela:
a) kaznenih djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva (glava IX), kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava XI), kaznenih djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava XII), kaznenih djela protiv osobne slobode (glava XIII), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv spolne slobode (glava XVI), kaznenih djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanje djeteta (glava XVII), kaznenih djela protiv braka, obitelji i djece (glava XVIII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XIX), kaznenih djela protiv imovine (glava XXIII), kaznenih djela protiv gospodarstva (glava XXIV), kaznenih djela krivotvorenja (glava XXVI), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXVIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXX), odnosno kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XXXII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19 i 84/21)
b) kaznenih djela protiv života i tijela (glava X), kaznenih djela protiv slobode i prava čovjeka i građanina (glava XI), kaznenih djela protiv Republike Hrvatske (glava XII), kaznenih djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom (glava XIII), kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa (glava XIV), kaznenih djela protiv časti i ugleda (glava XV), kaznenih djela protiv braka, obitelji i mladeži (glava XVI), kaznenih djela protiv imovine (glava XVII), kaznenih djela protiv zdravlja ljudi (glava XVIII), kaznenih djela protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja (glava XXI), kaznenih djela protiv vjerodostojnosti isprava (glava XXIII), kaznenih djela protiv javnog reda (glava XXIV), kaznenih djela protiv službene dužnosti (glava XXV) iz Kaznenog zakona („Narodne novine“, br. 110/97., 27/98., 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)
5. mu nije pravomoćno izrečena prekršajno pravna sankcija za nasilje u obitelji
6. se protiv njega ne vodi postupak pred nadležnim sudom za kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta (glava XVII) iz Kaznenog zakona („Narodne novine, broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18,126/19 i 84/21).
(3) Osoba iz stavka 1. točke 1. i stavka 2. točke 1. ovoga članka koja ima završen preddiplomski i diplomski stručni studij ili preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili specijalistički diplomski studij u polju temeljne medicinske znanosti, kliničke medicinske znanosti, javno zdravstvo i zdravstvena zaštita, psihologija, socijalne djelatnosti, edukacijsko-rehabilitacijske znanosti, pedagogije i logopedije u Republici Hrvatskoj i ima ispunjen uvjet iz stavka 1., točke 2. ovoga članka ili osoba kojoj je priznata inozemna stručna kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije - psihoterapeut odnosno za obavljanje regulirane profesije - savjetodavni terapeut ne mora ispunjavati uvjet iz stavka 1. točke 3. ovoga članka.
(4) Sadržaj izobrazbe iz područja propedeutike psihoterapije općim aktom utvrđuje Komora.
(5) Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji radi s djecom i adolescentima mora imati posebno dodatno obrazovanje koje općim aktom utvrđuje Komora.
(6) Ako psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut nema hrvatsko državljanstvo, mora znati hrvatski jezik najmanje na razini koja je potrebna za nesmetanu i nužnu komunikaciju s korisnikom djelatnosti psihoterapije.
(7) Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije priznaje se na zahtjev psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta.
(8) O zahtjevu iz stavka 7. ovoga članka odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(9) O zahtjevu za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije-psihoterapeut odnosno za obavljanje regulirane profesije-savjetodavni terapeut odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(10) Protiv rješenja iz stavka 8. i 9. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
(11) Komora na temelju izvršnog rješenja iz stavka 8. ovoga članka upisuje psihoterapeuta u Imenik psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta u Imenik savjetodavnog terapeuta.
(12) Komora na temelju rješenja iz stavka 8. ovoga članka upisuje ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta u upisnik članova Komore.
Članak 7.
Osoba koja udovoljava uvjetima za obavljanje djelatnosti psihoterapije ovlaštena je iza svoga imena i naziva osnovne struke navesti naziv psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut uz oznaku psihoterapijskog pravca.
Članak 8.
(1) Ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije prestaje:
– smrću
– ako postane trajno zdravstveno nesposoban za obavljanje djelatnosti psihoterapije
– ako nastanu okolnosti zbog kojih više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona
– ako ne ispunjava obveze stručnog usavršavanja iz članka 14. ovoga Zakona
– na njegov zahtjev
– ako teško povrijedi etički kodeks djelatnosti psihoterapije
– ako mu je nakon obavljenog stručnog nadzora ili u disciplinskom postupku izrečena mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije ili mjera prestanka prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(2) O prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije odlučuje Komora rješenjem protiv kojeg nije dopuštena žalba.
(3) Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka može se pokrenuti upravni spor.
Članak 9.
(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ne smije obavljati djelatnost psihoterapije u slučaju:
– izricanja prekršajne pravne sankcije za nasilje u obitelji, od dana pravomoćnosti odluke suda
– osude na kaznu zatvora dulju od šest mjeseci, od dana pravomoćnosti odluke suda
– zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije, od dana pravomoćnosti odluke o zabrani obavljanja djelatnosti psihoterapije
– prestanka prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije, od dana pravomoćnosti odluke o prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(2) U ostalim slučajevima ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ne smije obavljati djelatnost psihoterapije od dana izvršnosti rješenja Komore o prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije.
POGLAVLJE II.
NAČIN OBAVLJANJA DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 10.
Djelatnost psihoterapije obavlja ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut na temelju ugovora s drugim pravnim ili fizičkim osobama ili kao samostalnu djelatnost psihoterapije.
Članak 11.
(1) Djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost može obavljati ovlašteni psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut ili više ovlaštenih psihoterapeuta odnosno ovlaštenih savjetodavnih terapeuta zajednički.
(2) Osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, može trajno obavljati djelatnost psihoterapije u Republici Hrvatskoj ako se upiše u odgovarajući Imenik psihoterapeuta odnosno Imenik savjetodavnog terapeuta i odgovarajući upisnik samostalne djelatnosti psihoterapije.
(3) Osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost, sa sjedištem u državi na teritoriju Europskoga gospodarskog prostora, može obavljati djelatnost psihoterapije i na privremenoj ili povremenoj osnovi u Republici Hrvatskoj, bez obveze registracije sjedišta i upisa djelatnosti psihoterapije u odgovarajući upisnik, u skladu sa posebnim propisima.
Članak 12.
(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut dužan je prije početka rada ili nakon prestanka s radom u djelatnosti psihoterapije kao samostalnoj djelatnosti o tome obavijestiti Komoru.
(2) Komora na temelju dostavljene obavijesti iz stavka 1. ovoga članka upisuje odnosno briše ovlaštenog psihoterapeuta odnosno ovlaštenog savjetodavnog terapeuta iz odgovarajućeg upisnika samostalne djelatnosti psihoterapije.
Članak 13.
(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi mogao počiniti trećim osobama obavljanjem samostalne djelatnosti psihoterapije, osim ako je istovjetno osiguran od odgovornosti za štetu u drugoj državi Europskog gospodarskog prostora.
(2) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost dužan je uredno produžavati osiguranje od odgovornosti.
(3) Ako ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut koji obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost štetu trećoj osobi počini namjerno ili iz grube nepažnje, osiguravatelj koji je nadoknadio štetu trećoj osobi ima pravo regresa prema ovlaštenom psihoterapeutu, odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu.
POGLAVLJE III.
PRAVA I OBVEZE U OBAVLJANJU DJELATNOSTI PSIHOTERAPIJE
Članak 14.
(1) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ima pravo i obvezu stručnog usavršavanja koje obuhvaća kontinuirano praćenje razvoja psihoterapijske znanosti i stjecanje novih kompetencija radi održavanja i unaprjeđenja kvalitete provođenja stručnih postupaka i mjera, kao i pravo na stjecanje specijaliziranih stručnih kompetencija potrebnih za pojedino područje psihoterapije.
(2) Poslodavac je dužan omogućiti ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu sudjelovanje na stručnom usavršavanju iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Način provođenja, sadržaj, rokovi i postupak stručnog usavršavanja iz stavka 1. ovoga članka uređuju se općim aktom Komore uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Članak 15.
(1) Pri obavljanju djelatnosti psihoterapije ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut obvezan je djelovati sukladno etičkom kodeksu djelatnosti psihoterapije i treba se suzdržavati od svake aktivnosti koja nije spojiva s ugledom i dostojanstvom psihoterapije.
(2) Sve što osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije u obavljanju djelatnosti sazna o korisniku intervencija obvezna je čuvati kao profesionalnu tajnu.
(3) Podatke iz stavka 2. ovoga članka obvezne su čuvati kao profesionalnu tajnu i druge osobe kojima su ti podaci dostupni u obavljanju njihovih djelatnosti.
(4) Iznimno od odredbe stavka 2. ovoga članka, osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obvezne su podatke koje su saznale o korisniku usluge psihoterapije i zaključna mišljenja dostaviti isključivo po zahtjevu tijela državne uprave ili sudbene vlasti, u skladu s posebnim propisima.
(5) Pri dostavi podataka iz stavka 4. ovoga članka osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka obvezne su voditi računa da oblik i opseg iznesenih podataka bude sukladan načelima psihoterapije i odredbama etičkog kodeksa za djelatnost psihoterapije.
POGLAVLJE IV.
HRVATSKA KOMORA PSIHOTERAPEUTA
Članak 16.
(1) Komora je samostalna i neovisna strukovna organizacija psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta u Republici Hrvatskoj koja se brine za razvoj, stručnost, etičnost, zakonitost i ugled u djelatnosti psihoterapije na teritoriju Republike Hrvatske.
(2) Komora ima status pravne osobe s javnim ovlastima.
Članak 17.
(1) Sjedište Komore je u Zagrebu.
(2) Komora se upisuje u sudski registar.
Članak 18.
(1) Na temelju javne ovlasti Komora:
- donosi rješenje o priznavanju prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije
- odlučuje o postupcima upisa u odgovarajuće imenike, upisnike i evidencije te brisanja na temelju ovoga Zakona
- donosi rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije- psihoterapeut i priznavanju inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije- savjetodavni terapeut, kao nadležno tijelo sukladno posebnom propisu
- donosi rješenje o privremenoj zabrani i prestanku prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije
- obavlja stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta
- vodi zakonom propisane imenike, upisnike i evidencije
- izdaje potvrde iz evidencija koje vodi u skladu s ovim Zakonom.
(2) Uvjeti za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija propisani posebnim zakonom kojim se uređuje postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija dodatno će se urediti pravilnikom o uvjetima za priznavanje stručnih kvalifikacija za obavljanje regulirane profesije-psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut, u svrhu polovnog nastana u Republici Hrvatskoj.
(3) Pravilnik iz stavka 2. ovoga članka donosi ministar nadležan za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: ministar).
Članak 19.
Osim poslova iz članka 18. ovoga Zakona, Komora obavlja i sljedeće poslove:
- prati i unaprjeđuje rad ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i uvjete za njihov rad
- utvrđuje standarde rada i normative
- prati i nadzire provođenje etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije, provodi disciplinski postupak i izriče disciplinske mjere za disciplinske povrede ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta
- zastupa ovlaštene psihoterapeute i ovlaštene savjetodavne terapeute u zaštiti njihovih profesionalnih interesa
- potiče, organizira i prati stručno usavršavanje ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta
- surađuje s drugim komorama, strukovnim udrugama, stručnim, obrazovnim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu
- surađuje s državnim tijelima i tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u rješavanju pitanja važnih za ostvarivanje zadaća djelatnosti psihoterapije
- utvrđuje i vodi popis psihoterapijskih pravaca
- obavlja i sve druge poslove utvrđene ovim Zakonom, statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 20.
(1) Komora vodi Imenik ovlaštenih psihoterapeuta, Imenik ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, upisnik članova Komore, upisnik samostalne djelatnosti psihoterapije i druge upisnike i evidencije.
(2) Imenici i upisnici iz stavka 1. ovoga članka službene su evidencije.
(3) Izvaci iz imenika i drugih evidencija koje vodi Komora te potvrde izdane na temelju podataka iz tih evidencija javne su isprave.
(4) Postupak upisa u imenike i upisnike iz stavka 1. ovoga članka provodi se na temelju ovoga Zakona i odredaba utvrđenih općim aktom Komore.
(5) Sadržaj i način vođenja imenika i upisnika iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje općim aktom Komora.
Članak 21.
(1) Ovlašten psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut dužan je uredno plaćati članarinu i podmirivati druge obveze prema Komori.
(2) Visina članarine utvrđuje se odlukom Skupštine Komore jednom godišnje, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(3) Komora je dužna do 31. listopada tekuće godine dostaviti Odluku o visini članarine za iduću godinu na suglasnost Ministarstva.
(4) U slučaju da se uskrati suglasnost na Odluku iz stavka 3. ovoga članka ili se Odluka o visini članarine ne donese za tekuću godinu, obveza plaćanja članarine iz stavka 1. ovoga članka prestaje do donošenja nove odluke.
(5) Opće akte i odluke koji financijsko obvezuju članove Komore donosi Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 22.
(1) Tijela Komore su Skupština, Nadzorni odbor, Upravni odbor, Sud časti, predsjednik, Etički odbor i druga tijela utvrđena statutom.
(2) Ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore uređuju se statutom i drugim općim aktima Komore.
Članak 23.
(1) Skupština Komore najviše je tijelo odlučivanja i čine je svi ovlašteni psihoterapeuti i ovlašteni savjetodavni terapeuti.
(2) Skupštinu Komore saziva predsjednik Komore.
Članak 24.
Skupština Komore donosi:
– statut
– godišnji program rada
– financijski plan
– odluku o godišnjem izvješću o radu
– odluku o financijskom izvješću
– odluku o visini članarine
– druge opće akte i odluke koji financijski obvezuju članove Komore
– etički kodeks djelatnosti psihoterapije
– opće akte kojima se provode javne ovlasti Komore
– druge opće akte kojima se uređuju pitanja ustrojstva i rada Komore.
Članak 25.
(1) Nadzorni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor) nadzire provođenje statuta Komore i drugih općih akata Komore, ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, materijalno i financijsko poslovanje Komore, a može obavljati i druge povremene poslove koje mu povjeri Skupština Komore ili Upravni odbor.
(2) Nadzorni odbor ima predsjednika i četiri člana koje bira Skupština Komore, na četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Članovi Nadzornog odbora ne mogu biti članovi Upravnog odbora i drugih tijela koje bira ili imenuje Skupština Komore ili Upravni odbor.
Članak 26.
(1) Predsjednika i zamjenika predsjednika Komore bira Skupština Komore iz reda svojih članova.
(2) Predsjednik Komore predstavlja i zastupa Komoru i odgovara za zakonitost njezina rada te obavlja poslove određene ovim Zakonom i statutom Komore.
(3) Zamjenik predsjednika Komore mijenja predsjednika Komore u slučaju njegove spriječenosti.
(4) Predsjednik i zamjenik predsjednika Komore biraju se na vrijeme od četiri godine, a mogu biti izabrani najviše dva mandata uzastopno.
Članak 27.
(1) Skupština Komore razriješit će predsjednika ili zamjenika predsjednika Komore ili predsjednika ili člana Upravnog ili Nadzornog odbora i prije isteka mandata za koji je imenovan ako:
– to osobno zatraži
– krši propise i opće akte Komore
– ne provodi odluke tijela Komore
– nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroči Komori veću štetu
– više ne ispunjava uvjete iz članka 6. ovoga Zakona
– Skupština Komore iz drugih razloga ocijeni da više ne može izvršavati povjerene ovlasti.
(2) Skupština Komore će, osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, razriješiti predsjednika Komore ako ne postupi u skladu s člankom 31. stavkom 2. ovoga Zakona kao i u slučaju neprihvaćanja godišnjeg izvješća o radu i/ili financijskog izvješća Komore.
(3) Postupak i način razrješenja iz stavka 1. ovoga članka pobliže će se urediti statutom Komore.
Članak 28.
(1) Upravni odbor Komore (u daljnjem tekstu: Upravni odbor) izvršno je tijelo Komore koje:
– vodi poslovanje Komore
– brine se za izvršavanje programa rada Komore i izvršavanje akata Skupštine
– obavlja i druge poslove određene statutom Komore.
(2) Upravni odbor čine:
– predsjednik Komore
– zamjenik predsjednika Komore
– sedam članova Komore koje bira Skupština na vrijeme od četiri godine, a koji mogu biti ponovno izabrani.
(3) Predsjednik Komore obavlja dužnost predsjednika Upravnog odbora, saziva sjednice i predsjeda sjednicama te potpisuje akte Upravnog odbora.
(4) Upravni odbor donosi odluke iz svog djelokruga većinom glasova nazočnih članova, ako je na sjednici nazočna većina članova.
Članak 29.
(1) Statut Komore temeljni je opći akt Komore, a donosi ga Skupština Komore, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
(2) Statutom Komore uređuje se organizacija i ustrojstvo, zadaće, nadležnost, sastav, način izbora i odlučivanja tijela Komore, prava i obveze ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta te sva druga pitanja važna za dostojanstvo struke, zaštitu ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i djelatnosti psihoterapije u Republici Hrvatskoj.
(3) Statut Komore obvezno sadrži odredbe o nazivu i sjedištu Komore, mjesnoj nadležnosti Komore, unutarnjem ustrojstvu, tijelima Komore, njihovu sastavu, ovlastima, načinu odlučivanja, uvjetima i načinu izbora i opoziva, trajanju mandata te odgovornosti članova, imovini i raspolaganju mogućim viškom prihoda i pokrivanju mogućeg manjka prihoda, načinu stjecanja imovine, ostvarivanju javnosti rada Komore, članstvu i članarini, pravima i obvezama ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta, prestanku rada Komore te postupku s imovinom u slučaju prestanka rada Komore te odredbe kojima se pobliže utvrđuju i druga pitanja važna za rad Komore.
(4) Etičkim kodeksom djelatnosti psihoterapije utvrđuju se pravila ponašanja ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta i etička načela na temelju kojih postupaju prilikom obavljanja djelatnosti psihoterapije.
Članak 30.
(1) Upravni nadzor nad provedbom ovoga Zakona, propisa i općih akata Komore donesenih na temelju ovoga Zakona provodi Ministarstvo.
(2) U provođenju nadzora iz stavka 1. ovoga članka Ministarstvo može od Komore tražiti izvješća i podatke.
(3) Izvješća i podatke iz stavka 2. ovoga članka Komora je obvezna dostaviti Ministarstvu u roku od 30 dana ili u istom roku izvijestiti o razlozima zbog kojih ih ne može dostaviti.
Članak 31.
(1) Godišnji program rada, financijski plan, godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće, prije upućivanja Skupštini Komore, predsjednik Komore podnosi Ministarstvu na prethodno mišljenje.
(2) Uskrati li Ministarstvo pozitivno mišljenje na koji od akata iz stavka 1. ovoga članka, Komora će otkloniti nedostatke na koje je uputilo Ministarstvo i predsjednik Komore će navedene akte podnijeti Ministarstvu na ponovno prethodno mišljenje u roku od 30 dana od primitka obavijesti Ministarstva o uskrati pozitivnog mišljenja.
(3) Akti iz stavka 1. ovoga članka mogu se uputiti Skupštini Komore samo po prethodno pribavljenom pozitivnom mišljenju Ministarstva.
(4) Godišnji program rada i financijski plan iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 30. studenoga tekuće godine za iduću godinu.
(5) Godišnje izvješće o radu i financijsko izvješće iz stavka 1. ovoga članka podnose se do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.
(6) Sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
Članak 32.
(1) Sredstva za izvršavanje poslova koje Komora obavlja na temelju ovoga Zakona osiguravaju se iz:
– članarine
– drugih prihoda ostvarenih djelatnošću Komore.
(2) Komora vodi financijsko poslovanje sukladno propisima kojima se uređuju financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.
POGLAVLJE VI.
DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
Članak 33.
(1) Ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut odgovara za teške i lakše povrede pred disciplinskim tijelima Komore, određenima statutom.
(2) Teške povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta su:
– povreda obveze čuvanja profesionalne tajne
– teška povreda etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije kojom se osobito narušava ugled djelatnosti psihoterapije, a koja ima teže značenje s obzirom na važnost i prirodu povrijeđene društvene vrijednosti, visinu materijalne štete ili druge posljedice te s obzirom na okolnosti pod kojima je radnja izvršena ili propuštena
– nestručno obavljanje djelatnosti psihoterapije
– povreda obveze osiguranja od odgovornosti
– počinjenje kaznenog djela za koje je izrečena pravomoćna kazna zatvora
– tri puta izrečena mjera za lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta.
(3) Lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta su:
– narušavanje ugleda psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta i etičkog kodeksa djelatnosti psihoterapije koje je lakšeg značenja
– povreda dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta ponašanjem prema korisniku psihoterapijskih usluga, drugom psihoterapeutu odnosno savjetodavnom terapeutu, trećim osobama ili društvenoj zajednici
– onemogućavanje ili ometanje provođenja stručnog nadzora
– neispunjavanje obveza ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta prema Komori
– neredovito i nepravilno vođenje psihoterapijske dokumentacije.
Članak 34.
(1) Ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu za teške povrede dužnosti mogu se izreći ove mjere:
– ukor
– javni ukor
– novčana kazna
– mjera privremene zabrane obavljanja djelatnosti psihoterapije od mjesec dana do godinu dana
– prestanak prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije i prestanak članstva
– prestanak članstva.
(2) Ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu za lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta može se izreći ukor ili novčana kazna.
Članak 35
(1) Visina i namjena novčane kazne navedene u članku 34. ovoga Zakona utvrđuju se statutom Komore.
(2) Izrečena novčana kazna plaća se Komori.
Članak 36.
(1) Disciplinski postupak pokreće predsjednik Komore po službenoj dužnosti ili na zahtjev Nadzornog odbora Komore.
(2) Pravomoćna odluka disciplinskog tijela Komore kojom je izrečena novčana kazna ovršna je isprava.
(3) Protiv odluke disciplinskog tijela žalba nije dopuštena, ali može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim upravnim sudom.
(4) Zastara pokretanja i vođenja disciplinskog postupka za teške povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta nastupa nakon dvije godine od izvršene teške povrede, a za lakše povrede dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta godinu dana od dana izvršene lakše povrede
(5) Izvršenje disciplinske mjere zastarijeva nakon šest mjeseci od dana izvršnosti rješenja kojim je izrečena disciplinska mjera odnosno od dana isteka roka na koji je izvršenje disciplinske mjere odgođeno.
(6) Istekom roka od dvije godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za lakšu povredu dužnosti psihoterapeuta odnosno savjetodavnog terapeuta izrečena kazna se briše, pod uvjetom da psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut nije počinio novu povredu dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
(7) Istekom roka od četiri godine nakon pravomoćnosti izrečene kazne za tešku povredu dužnosti izrečena kazna se briše, pod uvjetom da psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut nije počinio novu povredu dužnosti od pravomoćnosti izrečene kazne.
POGLAVLJE VII.
STRUČNI NADZOR
Članak 37.
(1) Stručni nadzor nad radom ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta provodi Komora.
(2) Stručni nadzor provodi se redovito, po službenoj dužnosti i/ili u slučaju saznanja o nekim važnim činjenicama zbog kojih je opravdano provođenje stručnog nadzora.
(3) Stručni nadzor može se provesti i povodom prigovora pravnih i fizičkih osoba ako za to postoji opravdani razlog.
(4) Stručni nadzor obuhvaća ocjenu stručnosti i etičnosti obavljanja djelatnosti psihoterapije te kakvoće i opsega izvršenih psihoterapijskih usluga, primjerenosti uvjeta i sredstava za obavljanje djelatnosti psihoterapije.
(5) Ovlašteni psihoterapeut odnosno ovlašteni savjetodavni terapeut ili odgovorna osoba u pravnoj osobi koja obavlja djelatnost psihoterapije mora omogućiti nesmetano obavljanje stručnog nadzora i staviti na raspolaganje sva sredstva i potrebnu dokumentaciju.
(6) Obavijest o provedenom stručnom nadzoru sa zahtjevom i rokom za otklanjanje utvrđenih nedostataka Komora mora dostaviti ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu i njegovu poslodavcu u roku od 30 dana od provođenja nadzora.
(7) Postupak, troškovi, naknada za provođenje stručnog nadzora i način provođenja stručnog
nadzora utvrđuje Komora općim aktom, uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Članak 38.
Na temelju izvješća o provedenom stručnom nadzoru nad obavljanjem djelatnosti psihoterapije Komora može, u skladu s odredbama ovoga Zakona i svojim općim aktima:
– izreći mjeru iz članka 34. stavka 1. podstavka 4. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone
– odrediti obvezu dodatnog stručnog usavršavanja ovlaštenom psihoterapeutu odnosno ovlaštenom savjetodavnom terapeutu kod kojeg je utvrđena nedostatna stručna osposobljenost
– izreći mjeru iz članka 34. stavka 1. podstavka 5. ovoga Zakona dok se uočeni nedostatci ne uklone.
DIO TREĆI
PREKRŠAJNE ODREDBE
Članak 39.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja za obavljanje djelatnosti psihoterapije zaposli ili sklopi ugovor o djelu s osobom kojoj nije priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije (članak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj fizička osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije, a nije joj priznato pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije (članak 5.).
Članak 40.
(1) Novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj prekršajno odgovorna pravna osoba koja onemogući ili ometa provođenje stručnog nadzora (članak 37. stavak 5.).
(2) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 10.000,00 kuna.
(3) Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se fizička osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije kao samostalnu djelatnost novčanom kaznom u iznosu od 5000,00 do 20.000,00 kuna.
DIO ČETVRTI
PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 41.
Komora je dužna uskladiti statut i druge opće akte s odredbama ovoga Zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 42.
Ministar će donijeti pravilnik iz članka 18. stavka 3. i članka 31. stavka 6. ovoga Zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Članak 43.
Psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut koji je stekao pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije na temelju Zakona o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.) stupanjem na snagu ovoga Zakona smatra se ovlaštenim psihoterapeutom odnosno ovlaštenim savjetodavnim terapeutom.
Članak 44.
Postupci koji nisu dovršeni prije dana stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti će se prema odredbama Zakona o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.).
Članak 45.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.).
Članak 46.
Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
OBRAZLOŽENJE
Uz članak 1.
Odredbom se definira područje koje uređuje Zakon o djelatnosti psihoterapije te određuje djelatnost psihoterapije kao djelatnost koja podrazumijeva pružanje psihoterapijskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava ( Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L 376, 27. 12. 2006.) u dijelu psihoterapeutskih usluga koje se pružaju kao gospodarska djelatnost izvan zdravstvenog sustava.
Uz članak 2.
Odredbom se definira rodna ravnopravnost.
Uz članak 3.
Odredbom je propisano što obuhvaća djelatnost psihoterapije, odnosno sadržaj djelatnosti psihoterapije sa ciljem jasnog definiranja područja rada.
Uz članak 4.
Ovom odredbom definirani su pojedini pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu.
Uz članke 5. - 9.
Odredbama se propisuje tko ima pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije, način stjecanja prava, uvjeti za upis u Imenik psihoterapeuta i Imenik savjetodavnih terapeuta te se na taj način definira pojam ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta kao osobe koja je upisana u Imenik i ima pravo obavljanja djelatnosti psihoterapije. Također se propisuju i razlozi za prestanak prava na obavljanje djelatnosti psihoterapije te u kojim slučajevima ovlašteni psihoterapeut i ovlašteni savjetodavni terapeut više ne smiju obavljati djelatnost.
Uz članke 10.-13.
Odredbama se regulira način obavljanja djelatnosti psihoterapije kao samostalne profesionalne djelatnosti. Usklađuju se odredbe sa Zakonom o uslugama vezano za privremeno i povremeno te trajno obavljanje djelatnosti psihoterapije u samostalnoj profesionalnoj djelatnosti ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta sa sjedištem u drugoj državi. Regulira se evidentiranje ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta koji radi u samostalnoj profesionalnoj djelatnosti te njihov upis u odgovarajući upisnik koji vodi Komora a radi sustavnog praćenja kretanja ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta na tržištu rada.
Ovlaštenom psihoterapeutu i ovlaštenom savjetodavnom terapeutu koji obavljaju samostalnu profesionalnu djelatnost se nalaže obvezno osiguranje od odgovornosti za štetu prema trećim osobama sa ciljem zaštite kako njihove zaštite i trećih osoba koji su korisnici njihovih usluga.
Uz članak 14.
Odredbom se propisuje pravo i obveza stručnog usavršavanja ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta sa ciljem promicanja cjeloživotnog učenja i zaštite standarda i kvalitete djelatnosti psihoterapije.
Uz članak 15.
Odredbom se propisuje obveza ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta na postupanje u skladu s etičkim kodeksom djelatnosti psihoterapije s ciljem zaštite i promicanja digniteta djelatnosti psihoterapije, te također obveza čuvanja profesionalne tajne.
Uz članke 16.-19.
Odredbama se propisuje status Komore te javne i druge ovlasti Komore sa ciljem definiranja djelokruga rada Komore.
Uz članak 20.
Odredbom se propisuju imenici i upisnici koje vodi Komora i status istih kao javnih isprava. Cilj ove odredbe je jamčiti transparentnost evidencija koje vodi Komora.
Uz članak 21.
Odredbom su propisane obveze članova prema Komori, te da se visina članarine utvrđuje Odlukom Skupštine uz prethodnu suglasnost Ministarstva.
Uz članke 22.-28.
Odredbama se propisuju tijela Komore te njena obveza da sastav, način izbora, prava i dužnosti tijela Komore uredi Statutom i drugim općim aktima Komore. Propisuje se sastav Skupštine Komore i njezine ovlasti, Nadzorni odbor Komore i njegov sastav i ovlasti, način izbora predsjednika i zamjenika predsjednika Komore te razlozi za njihovo razrješenje kao i za razrješenje članova Upravnog i Nadzornog odbora. Propisuje se i sastav Upravnog odbora kao i njegovi poslovi.
Uz članak 29.
Odredbom se propisuje način donošenja i sadržaj Statuta Komore kao temeljnog općeg akta Komore.
Uz članke 30. – 31.
Odredbama se propisuje da je ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi tijelo koje je ovlašteno za obavljanje nadzora nad zakonitošću rada Komore s ciljem uspostavljanja sustava kontrole zakonitosti rada Komore. Propisuje se i obveza dostave godišnjeg programa rada, financijskog plana, godišnjeg izvješća o radu i financijskog izvješća Komore Ministarstvu na prethodno mišljenje. Odredbom je propisano da sadržaj godišnjeg izvješća o radu pravilnikom propisuje ministar.
Uz članak 32.
Odredba propisuje izvore financiranja Komore.
Uz članke 33.-36.
Odredbama se propisuje disciplinska odgovornost članova sa ciljem zaštite standarda i etičkih načela struke. Definiraju se vrste povreda dužnosti psihoterapeuta i savjetodavnog terapeuta, te kazne koje se mogu izreći članovima Komore. Propisuje se i način pokretanja i vođenja disciplinskog postupka. Definiranje ovog područja je od iznimne važnosti radi osiguravanja poštivanja pravila i moralnih načela struke što osigurava visoku razinu kvalitete u obavljanju djelatnosti psihoterapije.
Uz članke 37.-38.
Odredbama se propisuje stručni nadzor nad stručnim radom ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta koji će provoditi Komora sa ciljem utvrđivanja stručnosti i etičnosti u obavljanju djelatnosti psihoterapije.
Propisuje se i mogućnost izricanja mjera u slučaju utvrđivanja nepravilnosti u obavljanju djelatnosti psihoterapije.
Uz članke 39-40.
Odredbama su propisane prekršajne odredbe sa ciljem mogućnosti sankcioniranja fizičkih i pravnih osoba koje postupaju protivno odredbama ovog Zakona, a sa ciljem osiguranja da svaka osoba koja obavlja djelatnost psihoterapije ispunjava za to potrebne uvjete i ima status ovlaštenog psihoterapeuta odnosno ovlaštenog savjetodavnog terapeuta.
Uz članke 41.-46.
Odredbama se propisuju rokovi za donošenje pravilnika i usklađivanje statuta i drugih općih akata Komore s ovim Zakonom. Također, propisana je obveza usklađivanja s odredbama ovoga Zakona osobama koje u trenutku stupanja na snagu ovoga Zakona u Republici Hrvatskoj obavljaju psihoterapijsku djelatnost, propisan je prestanak važenja Zakona o djelatnosti psihoterapije (»Narodne novine«, br. 64/18.), te stupanje na snagu ovog Zakona. Odredbama je cilj osiguravanje implementacije ovog Zakona.
Komentari