OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
1. OPĆE INFORMACIJE
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
||
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije |
|
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: Ne |
Naziv akta:
Opis mjere: |
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne: Ne |
Naziv pravne stečevine EU: |
2. ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2. |
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA |
2.1. |
Zakonom o djelatnosti psihoterapije („Narodne novine“, br. 64/18, u daljnjem tekstu: Zakon) koji je stupio na snagu 26. srpnja 2018. prvi puta je stvoren zakonodavni okvir kojim je uređen sadržaj, uvjeti i način obavljanja djelatnosti psihoterapije, standard obrazovanja, osnivanje komore psihoterapeuta te dužnosti i stručni nadzor nad radom psihoterapeuta i provođenjem djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije. Zakon je u određenoj mjeri preuzeo zakonska rješenja drugih zakona koji su bili na snazi u vrijeme donošenja Zakona a kojima su uređene regulirane profesije (Zakon o djelatnosti socijalnog rada 2011., Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, 2011., Zakon o psihološkoj djelatnosti, 2003.). U međuvremenu, ti zakoni su izmijenjeni i dopunjeni ili je donesen novi zakon (Zakon o socijalnopedagoškoj djelatnosti) te su u njih unesena suvremenija zakonska rješenja. Tako je primjerice za sve navedene regulirane profesije napušten institut dopusnice, a koju aktualni Zakon o djelatnosti psihoterapije propisuje kao i uvjete za njezino izdavanje. Također, 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. U skladu s navedenom Direktivom sloboda izbora zanimanja temeljno je pravo. Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se sloboda izbora zanimanja i sloboda poduzetništva. Slobodno kretanje radnika, sloboda poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga temeljna su načela unutarnjeg tržišta ugrađena u Ugovor o funkcioniranju Europske unije (UFEU). Stoga nacionalna pravila kojima se uređuje pristup reguliranim profesijama ne bi trebala predstavljati bilo kakvu neopravdanu ili neproporcionalnu prepreku ostvarenju tih temeljnih prava. Postojećim Zakonom ograničen je pristup djelatnosti psihoterapije samo na određene sveučilišne studije (medicina, psihologija, socijalni rad edukacijska rehabilitacija, socijalna pedagogija, pedagogija i logopedija), slijedom čega je kod primjene odredbi Zakona došlo do neopravdanog ograničenja drugim strukama pristup djelatnosti psihoterapije. Naime, ovako ograničavajući pristup reguliranoj profesiji značajno je sužen u odnosu na pristup Europskog udruženja za psihoterapiju (Europian Association for Psychotherapy, u daljnjem tekstu: EAP), kao glavne strukovne udruge psihoterapije na nivou EU koja ne ograničava prethodnim sveučilišnim obrazovanjem ulazak u akreditirane psihoterapijske škole. Ograničavajući uvjet prethodnog sveučilišnog obrazovanja radi pristupa reguliranoj profesiji -psihoterapeut ne uzima u obzir zatečenu situaciju određenog broja osoba s prethodnim visokoškolskim obrazovanjem u drugim strukama, koji su završili psihoterapijske škole u trajanju od četiri i više godina, dodatno se nakon toga specijalistički školovali te rade kao psihoterapeuti, a veliki broj ih posjeduje i Europski certifikat iz psihoterapije (European Certificate in Psychotherapy, u daljnjem tekstu: ECP), koji je najviša potvrda stručnosti pojedinca priznata od EAP-a, međutim nije im omogućeno priznavanje regulirane profesije psihoterapeut u skladu s odredbama Zakona. Nadalje, pokazala se potreba intervencije u odredbe Zakona radi usklađivanja s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 82/15 , 70/19 , 47/20 ), u dijelu propisivanja uvjeta za obavljanje djelatnosti psihoterapije kao regulirane profesije, kao i u dijelu javnih ovlasti Hrvatske komore psihoterapeuta (u daljnjem tekstu: Komora), koja bi trebala kao nadležno tijelo provoditi postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija, te je Komori potrebno dati javnu ovlast za vođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji potrebno je jasnije uređenje rada osoba koje obavljaju djelatnost psihoterapije - stranaca i državljana članica Europske unije. Opseg, složenost i značaj djelatnosti psihoterapije za unaprjeđenje zdravlja i kvalitete života korisnika psihoterapijskih usluga, kao i društva u cjelini nameću potrebu donošenja novog osuvremenjenog Zakona o djelatnosti psihoterapije čime će se stvoriti uvjeti za uspješnije djelovanje regulirane profesije psihoterapeut odnosno regulirane profesije savjetodavni terapeut. U svrhu jasnoće i usklađivanja propisa potrebno je jasnije uređenje uvjeta za upis u imenik psihoterapeuta i Imenik savjetodavnih terapeuta, odnosno izmjena odredbi koje reguliraju izdavanje i obnovu opće i posebne dopusnice, te usklađivanje uvjeta za prestanak prava za obavljanje djelatnosti psihoterapije. Nadalje, propisuje se osiguranje profesionalne odgovornosti što podrazumijeva osiguranje koje pružatelj usluge zaključuje u vezi s potencijalnim odgovornostima prema primateljima i, po potrebi, trećim stranama koje proizlaze iz pružanja usluge. Umjesto dopusnica uvodi se status ovlaštenog psihoterapeuta i ovlaštenog savjetodavnog terapeuta. Pravo na obavljanje djelatnosti psihoterapije priznaje se na zahtjev psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta. O zahtjevu odlučuje Komora rješenjem temeljem kojeg se psihoterapeut upisuje u Imenik psihoterapeuta, odnosno savjetodavni terapeut u Imenik savjetodavnog terapeuta. Pravo na obavljanje djelatnosti se gubi kada nastupe u ovom Zakonu taksativno navedeni razlozi između ostalog i kada ne ispuni obvezu stručnog usavršavanja propisanog ovim Zakonom. Članstvo u Komori nije obvezno već se članom Komore postaje temeljem zahtjeva psihoterapeuta, odnosno savjetodavnog terapeuta za obavljanje djelatnosti psihoterapije. Navedeno zakonodavno rješenje omogućava osobama koje ne obavljaju djelatnost psihoterapije pravo izbora na članstvo u Komori, a ujedno osigurava kontrolu kvalitete i standarda rada onih psihoterapeuta i savjetodavnih terapeuta koji obavljaju djelatnost psihoterapije. Komora donosi rješenje temeljem kojeg se psihoterapeut i savjetodavni terapeut upisuju u odgovarajući imenik te u upisnik članova Komore. Detaljnije se uređuje djelokrug, nadležnost, način odlučivanja i sastav tijela Komore. Uređuje se postupak izbora i imenovanja članova tijela, te se propisuju uvjeti razrješenja predsjednika, podpredsjednika i članova Upravnog i Nadzornog odbora prije isteka mandata. Iako se propisuje da će Komora statutom urediti ustrojstvo, nadležnost, sastav, način izbora, prava, način odlučivanja i dužnosti tijela Komore, ovim Zakon se propisuje dio ustrojstva, sastava i načina odlučivanja tijela Komore u cilju osiguravanja organizacije i strukture u skladu sa intencijom zakonodavca. Komora se obvezuje na podnošenje redovnog godišnjeg izvješća Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi. Također, odredbama predloženog Zakona preciznije se uređuje pokretanje, način provođenja i predmet stručnog nadzora kao i ovlasti Komore povodom, stručnim nadzorom, uočenih nepravilnosti. Donošenjem Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Komore. Također je uočena potreba za jasnijim uređenjem uvjeta za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti, prava i obveza stručnog usavršavanja, te organizaciju obavljanja djelatnosti, kao i proširenje javnih ovlasti Komore na postupke priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija. Sukladno punopravnom članstvu Republike Hrvatske u Europskoj uniji Zakonom će se jasnije urediti rad osoba koje obavljaju djelatnost psihoterapije - stranaca i državljana članica Europske unije. Slijedom navedenoga, potrebno je donijeti novi zakonski akt kojim će se odredbe Zakona o djelatnosti psihoterapije uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, te Zakon osuvremeniti, jezično i nomotehnički poboljšati te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Komore. 22
|
3. ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3. |
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA |
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.“
|
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
|
Prema podacima dobivenim od Hrvatske komore psihoterapeuta, na dan 8. lipnja 2021. godine, Komora je izdala 123 dopusnice za psihoterapeute i 18 dopusnica za savjetodavne terapeute. Nacrtom prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji a time i veći broj ovlaštenih psihoterapeuta i ovlaštenih savjetodavnih terapeuta. Također, propisivanje ovlasti Komori za priznavanja inozemne stručne kvalifikacije za reguliranu profesiju-psihoterapeut i reguliranu profesiju –savjetodavni terapeutu, predloženo zakonsko rješenje će imati učinak na status regulirane profesije psihoterapeut odnosno savjetodavni terapeut. |
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa |
4. TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
4. |
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine"broj 44/17). |
||||||||||||||||
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||
|
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
|
||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
5. PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
5. |
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE |
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
|
6. SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
|
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa. Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije u sastavu predstavnika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i institucija (Hrvatska komora psihoterapeuta, Savez psihoterapijskih udruga) . |
7. OPTIMALNO RJEŠENJE
7. |
OPTIMALNO RJEŠENJE |
|
Zakon o djelatnosti psihoterapije potrebno je donijeti do kraja III. kvartala 2021. godine. Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o djelatnosti psihoterapije unaprjeđuje kvalitetu obavljanja djelatnosti psihoterapije u svim područjima djelovanja. Također, predloženim zakonskim odredbama, doprinosi se i administrativnom rasterećenju gospodarstva.
|
8. VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
8. |
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE |
|
Vremenski okvir postizanja ishoda Zakona o s djelatnosti psihoterapije moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona |
9. PRILOZI
9. |
PRILOZI |
|
U prilogu se prilažu važniji dokumenti, analize i rezultati korisni za donositelje odluka. Ako je riječ o opširnijim dokumentima, prilažu se sažeci dokumenta uz navođenje izvora. U priloge se također mogu staviti dokumenti nastali u postupku procjene učinaka propisa. Priloge je potrebno numerirati i ovdje navesti nazive priloga |
10. POTPIS ČELNIKA TIJELA
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
|
Potpis: MINISTAR
Josip Aladrović
Datum: 1. listopada 2021.
|
11. Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Komentari