OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada
- Ukupno komentara:
- Ukupno općih komentara:
- Ukupno nadopuna teksta:
OPĆE INFORMACIJE
PRILOG 4. OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA |
|||||||||||||||||||
1. |
OPĆE INFORMACIJE |
||||||||||||||||||
1.1. |
Naziv nacrta prijedloga zakona: |
Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada |
|||||||||||||||||
1.2. |
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera: |
Da/Ne: Ne |
Naziv akta:
Opis mjere: |
||||||||||||||||
1.3. |
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije |
Da/Ne:
Ne |
Naziv pravne stečevine EU: |
||||||||||||||||
2. |
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA |
||||||||||||||||||
2.1. |
Zakon o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj 16/19, u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje sadržaj, uvjete i način obavljanja djelatnosti socijalnog rada te standard obrazovanja i stručni nadzor nad obavljanjem djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, kao djelatnosti od interesa za Republiku Hrvatsku. Stupanjem na snagu Zakona 23. veljače 2019. godine prestao je važiti dotadašnji Zakon o djelatnosti socijalnog rada („Narodne novine“, broj124/11 i 120/12) kojim je djelatnost socijalnog rada uređena prvi puta. Navedenim Zakonom jasnije se uredilo uvjete za obavljanje i prestanak obavljanja djelatnosti socijalnog rada u Republici Hrvatskoj, organizaciju obavljanja djelatnosti, proširile su se ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika. Također, navedenim Zakonom pojedine odredbe uskladile su se s odredbama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“, br. 107/07 i 118/12) i Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15 i 70/19). Dana 25. travnja 2020. godine na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, broj 47/20) kojim su u nacionalno zakonodavstvo prenesene odredbe Direktive (EU) 2018/958. Navedenom Direktivom utvrđuje se obveza država članica da provedu ex ante ocjenu proporcionalnosti kako bi se spriječilo uvođenje neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u profesiji. Izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada isti će se, između ostalog, uskladiti s odredbama Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija („Narodne novine“, br. 82/15, 70/19 i 47/20). Također će se jasnije urediti rad i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika te otkloniti određene dvojbe nastale prilikom izrade općih akata Hrvatske komore socijalnih radnika. Prema predloženom normativnom rješenju odredba vezana uz uvjet stjecanja prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, u smislu posjedovanja prethodno stečene kvalifikacije, usklađuje se sa Zakonom o hrvatskom kvalifikacijskom okviru. Ukida se uvjet poslovne sposobnosti za stjecanje prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada budući ne postoji jedinstveni registar osoba lišenih poslovne sposobnosti već se poslovna sposobnost može dokazivati pribavljanjem potvrde od centra za socijalnu skrb da osoba nije pod skrbništvom te iz razloga što se poslovna sposobnost dokazuje i kod zasnivanja radnog odnosa pa nema potrebe opterećivati sustav dodatnim administrativnim potvrdama. Tijekom primjene važećeg Zakona pokazalo se da, iako Zakon propisuje kada ovlaštenom socijalnom radniku prestaje pravo na obavljanje djelatnosti socijalnog rada, ne propisuje i prestanak članstva u Komori, stoga se uvodi odredba o prestanku članstva u Komori kao disciplinska mjera. Donošenjem izmjena i dopuna Zakona očekuje se sprječavanje uvođenja neopravdanih ograničavajućih uvjeta za rad u reguliranoj profesiji te jasnije uređenje rada i ovlasti Hrvatske komore socijalnih radnika.
|
||||||||||||||||||
3. |
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA |
||||||||||||||||||
3.1. |
Analiza gospodarskih učinaka |
||||||||||||||||||
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
||||||||||||||||||
3.2. |
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja |
||||||||||||||||||
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
||||||||||||||||||
3.3. |
Analiza socijalnih učinaka |
||||||||||||||||||
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
||||||||||||||||||
3.4. |
Analiza učinaka na rad i tržište rada |
||||||||||||||||||
|
Sukladno godišnjem statističkom izvješću za 2019. godinu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku čiji je pravni slijednik Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava obitelji i socijalne politike, u ustanovama socijalne skrbi bilo je zaposleno sveukupno 1.569 socijalnih radnika (1.491 na poslovima socijalnih radnika (1.349 socijalna radnika VSS, 142 VŠS) te 78 na poslovima odgajatelja). Prema podacima Hrvatske komore socijalnih radnika) ista je izdala 2.654 rješenja o davanju odobrenja za obavljanje djelatnosti magistara socijalnog rada, magistara socijalne politike i sveučilišnih prvostupnika socijalnog rada priznavanju prava na obavljanje djelatnosti socijalnog rada. Većina socijalnih radnika upisanih u imenike obavlja djelatnost socijalnog rada u sustavu socijalne skrbi. Također, ukupno je 87 osoba podnijelo zahtjev Komori za priznavanje inozemne stručne kvalifikacije za obavljanje regulirane profesije socijalni radnik. Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada ima neznatan učinak na zapošljavanje osoba koje imaju stečen odgovarajući akademski stupanj. Usklađivanjem Zakona s pozitivnim propisima Republike Hrvatske stvara se zakonodavni okvir za potpuno uređenje djelatnosti socijalnog rada kao regulirane profesije u Republici Hrvatskoj.
|
||||||||||||||||||
3.5. |
Analiza učinaka na zaštitu okoliša |
||||||||||||||||||
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
||||||||||||||||||
3.6. |
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava |
||||||||||||||||||
|
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
|
||||||||||||||||||
4. |
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST) MSP testom ocjenjuju se gospodarski učinci nacrta prijedloga zakona na male i srednje poduzetnike, ako je provedbom Prethodnog MSP testa u okviru Prethodne procjene utvrđena obveza provedbe učinaka propisa na malo gospodarstvo i izrada MSP testa. Pri odlučivanju o kvaliteti izrade MSP testa isključivo je mjerodavno mišljenje tijela nadležnog za njihovo provođenje sukladno Zakonu o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17).
|
||||||||||||||||||
4.1. |
Moguće opcije javnih politika |
||||||||||||||||||
|
Prilikom utvrđivanja mogućih opcija javnih politika za rješavanje problema i postizanje cilja, potrebno je izraditi najmanje dva prijedloga nenormativnog rješenja i najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja. Kod utvrđivanja nenormativnog rješenja, obvezno je navesti opciju »ne poduzimati ništa«. Na taj način utvrđuje se stanje koje će se, ovisno o trendovima, nastaviti i dalje, bez poduzimanja daljnjih normativnih koraka od strane stručnog nositelja. To znači da državna intervencija kroz propise nije potrebna. U slučaju važećeg propisa, opcija »ne poduzimati ništa« obuhvaća analizu postojećeg stanja od trenutka donošenja tog propisa. Drugi prijedlog nenormativnog rješenja odnosi se na opciju rješavanja problema bez donošenja novog ili izmjene postojećeg zakonodavstva. Takvo nenormativno rješenje obuhvaća način rješenja problema kroz samoregulaciju unutar strukovnih organizacija i poslovnih udruženja. Također, takvo rješenje obuhvaća kampanje, smjernice, dobre prakse, edukacije za dobrovoljne standarde kvalitete, projekte i slične aktivnosti koje mogu u konačnici dovesti do navedenog cilja bez državne intervencije kroz zakonodavstvo. Dva prijedloga normativnih rješenja obuhvaća rješavanje problema i postizanje utvrđenih ciljeva zakonodavstvom. Obvezno navedite i utvrdite normativno rješenje navedeno u Prethodnom MSP testu. Drugo normativno rješenje odnosi se na drugi način rješavanja problema kroz donošenje novog odnosno izmjene postojećeg zakonodavstva.
OPCIJE ZA MSP TEST 4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa« 4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti« 4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost A« 4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati nenormativnu aktivnost B«
|
||||||||||||||||||
4.2. |
Ocjena i opcije Prije tablice Analize troškova i koristi za svaku od opcija javnih politika potrebno je analizirati koristi i troškove na temelju dostupnih podataka, analiza, izvješća i provedenih neformalnih savjetovanja sa dionicima. Svaku tvrdnju potrebno je opravdati informacijama, činjenicama i ostalim dostupnim statističkim podacima. Analiza svakog troška i koristi mora se iznijeti kvantitativno i kvalitativno. Brojčani pokazatelji se navode uz obvezno navođenje izvora podataka, uključujući SCM obrazac za mjerenje administrativnih troškova.
Tablica: Analiza troškova i koristi
|
||||||||||||||||||
5. |
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE |
||||||||||||||||||
Ako je odgovor na pitanje pod rednim brojem 6.1. „DA“, iz Prethodnog MSP testa potrebno je uz Obrazac prethodne procjene priložiti pravilno ispunjenu Standard Cost Model (SCM) tablicu s procjenom mogućeg administrativnog troška za svaku propisanu obvezu i zahtjev (SCM kalkulator). SCM kalkulator ispunjava se sukladno uputama u standardiziranom obrascu u kojem se nalazi formula izračuna i sukladno jedinstvenim nacionalnim smjernicama uređenim kroz SCM priručnik. SCM kalkulator dostupan je na stranici: http://www.mingo.hr/page/standard-cost-model
|
|||||||||||||||||||
6. |
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE |
||||||||||||||||||
|
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje tijelima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa. Ministarstvo kao stručni nositelj propisa osnovalo je Radnu skupinu za izradu Nacrta prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada u sastavu predstavnika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike i institucija (Hrvatska komora socijalnih radnika, Hrvatska udruga socijalnih radnika, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu).
|
||||||||||||||||||
7. |
OPTIMALNO RJEŠENJE |
||||||||||||||||||
|
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada potrebno je donijeti do kraja III. kvartala 2021. godine. Predloženi Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada unaprjeđuje kvalitetu obavljanja djelatnosti socijalnog rada u svim područjima djelovanja. Također, predloženim ukidanjem određenih zakonskih odredbi, doprinosi se i administrativnom rasterećenju gospodarstva.
|
||||||||||||||||||
8. |
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE |
||||||||||||||||||
|
Vremenski okvir postizanja ishoda izmjena i dopuna Zakona o djelatnosti socijalnog rada moguće je procijeniti nakon godinu dana od dana stupanja na snagu Zakona
|
||||||||||||||||||
9. |
PRILOZI |
||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||
10. |
POTPIS ČELNIKA TIJELA |
||||||||||||||||||
|
Potpis:
MINISTAR
Josip Aladrović
Datum: 01. listopad 2021. |
||||||||||||||||||
11. |
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17) |
||||||||||||||||||
|
Uputa: Prilikom primjene ovoga Obrasca na provedbene propise i akte planiranja u izradi, izričaj „nacrt prijedloga zakona“ potrebno je zamijeniti s nazivom provedbenog propisa odnosno akta planiranja. |
Izradila:
Tanja Žaja, načelnica Sektora
Suglasna:
Tatjana Katkić Stanić, ravnateljica Zavoda
Komentari