Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj jedan je od najsloženijih sustava kroz koji se osiguravaju određena prava, provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci, osiguravaju ih 82 centra za socijalnu skrb sa 56 podružnica, 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja usluga drugih osnivača s kojima Ministarstvo ima sklopljen Ugovor o pružanju socijalnih usluga i 2.577 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.497 fizičkih i pravnih osoba.
Kontinuiranim praćenjem i analizom učinaka pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi uz određene društvene promjene utvrđena je potreba za cjelovitim unapređenjem istoga zbog čega je pokrenut postupak za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi.
Cjelokupni tekst nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi ( u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) usklađen je s relevantnim direktivama te su uređena načela socijalne skrbi na kojima se temelji sustav socijalne skrbi. Nadalje, propisano je tko obavlja djelatnost socijalne skrbi s time da ustanove djelatnost socijalne skrbi obavljaju kao javnu službu, ako Zakonom nije drukčije određeno, a Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadzire obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Nadalje, propisano je tko su sve korisnici u sustavu socijalne skrbi.
Kao naknade u sustavu socijalne skrbi propisane su zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, naknada za ugroženog kupca energenata, naknada za osobne potrebe, jednokratna naknada, naknada za pogrebne troškove, naknada za redovito studiranje, plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja. Socijalne usluge čine prva socijalna usluga, usluga sveobuhvatne procjene i planiranja, savjetovanje, prethodna stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj.
Kod dijela naknada, odnosno, socijalnih usluga koje su bile već uređene važećim zakonskim propisom neke odredbe su preciznije i jasnije definirane, poput uvjeta ili zapreka za priznavanje prava, uvjeta za prestanak prava i slično. Navedenim bi se trebale smanjiti nejasnoće u primjeni koje su dosada zamijećene, skratiti vrijeme provođenja postupka kao i ujednačiti postupanje dosadašnjih centara za socijalnu skrb, odnosno, Zavoda.
Nadalje, vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, posebice za određene skupine građana kao što su djeca i radno nesposobne osobe s ciljem smanjenja jaza siromaštva ili izlaska iz siromaštva te poboljšanja kvalitete života predviđeno je usklađivanje pripadajućeg iznosa naknade sa potrebama i specifičnostima pojedinih skupina kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno, povećanje osobnih faktora prilikom određivanja iznosa ili udjela zajamčene minimalne naknade kao i njihovo razlikovanje u odnosu na radnu sposobnost te samohranost i sastav obitelji.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosi 18,3%, odnosno, 23,3% osoba je bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2019. zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 50,3%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 48,7%. U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa iznosila 33,8%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6%.
Unatoč prethodno navedenim brojkama broj prava na zajamčenu minimalnu naknadu i njime obuhvaćenih osoba se smanjuje.
Naziv prava
Broj korisnika
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
Zajamčena minimalna naknada
Ukupno prava
49.053
50.974
48.701
45.099
38.765
35.103
Ukupno osoba
101.343
102.297
97.492
84.930
72.759
62.301
Godišnja statistička izvješća Ministarstva
Također se radi osamostaljivanja i zaštite prava predviđa beskućniku koji se nalazi u prihvatilištu te žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima, kojoj je priznata usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 50% iznosa. Radi poticanja što većeg zapošljavanja korisnika, osamostaljivanja i podizanja kvalitete života predviđeno je da ako se samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci zaposli, u prvih šest mjeseci rada iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se za 50% priznatog iznosa. Do sada je isto bilo regulirano na način da se isto odnosilo na period od tri mjeseca tijekom kojih se u prvom mjesecu rada pravo nije ukidalo, u drugom mjesecu rada se umanjivalo za 25%, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.
Nadalje, radi zaštite prava starijih osoba i osiguranje njihovih osnovnih životnih potreba propisano je da je zapreka za priznavanje predmetnog prava sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Radi smanjenja siromaštva kao i adekvatnijeg zadovoljavanja potreba djece, a vezano za činjenicu da je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u dobi od 0-17 u 2019. godini iznosila 17,1% propisuje se povećanje iznosa maksimalno dozvoljene zajamčene minimalne naknade za kućanstvo i to na maksimalno 150% bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.
Sukladno gore navedenom, određeni uvjeti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu su drugačije propisani na način da su uvjeti u pogledu imovine preglednije i jasnije definirani dok su uvjeti u pogledu osobnog vozila izmijenjeni tako da predmetno pravo može ostvariti samac ili kućanstvo ako vrijednost osobnog vozila u vlasništvu ne prelazi iznos od 40 osnovica.
U dijelu odredbi koje se odnose na novčana sredstva koja se ne uračunavaju kao prihod propisana su i sredstva ostvarena po osnovi obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće, rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga te novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja.
Također kao prihod se ne uračunavaju jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 10.000 kuna, umjesto 5.000 kako je dosada bilo propisano, uzdržavanje za dijete i punoljetnu osobu ostvarenu prema propisima o obiteljskim odnosima do iznosa minimalne plaće, s time da je do sada isto bilo propisano samo u pogledu djece i to do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb te naknada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na temelju odluke predstavničkog tijela s time da se do sada taj iznos nije uračunavao do iznosa zajamčene minimalne naknade.
Nadalje, propisano je da predmetno pravo ne prestaje, odnosno, ne umanjuje se za prihod ako se korisnik zaposli u javnom radu budući da je do sada bilo propisano da se pravo ne ukida ako se osoba koja sudjeluje u radovima za opće dobro zaposli u javnim radovima.
Radi osiguranja iste razine podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske objedinjene su naknade koje su usmjerene za slične potrebe i to naknada za troškove stanovanja i troškovi ogrjeva, a koje se ostvaruju putem jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne ( regionalne) samouprave, odnosno, Grada Zagreba te je određen jedinstveni iznos iste u visini od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu. Ako su troškovi stanovanja manji od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja. Naknada za ugroženog kupca energenata propisuje se i nadalje kao zasebno pravo.
Kako se naknada za osobne potrebe korisnika smještaja nije mijenjala dugi niz godina te je jedinstvenog iznosa za sve korisničke skupine pri čemu je za pojedine skupine korisnika nesvrhovita (npr. djeca u dobi do šest mjeseci), a za druge skupine nedostatna povećan je iznos iste u odnosu na dosadašnju naknadu s time da je iznos u korelaciji sa potrebama određene skupine. Ista za učenika osnovne škole, odraslu i osobu starije životne dobi iznosi 50% osnovice dok za učenika srednje škole i mlađu punoljetnu osobu iznosi 70% osnovice.
Osim naknada usmjerenih smanjenju siromaštva u sustavu socijalne skrbi niz je naknada vezanih uz invaliditet, kao što su osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, naknada za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja/njegovatelja. Iako statistički podaci Ministarstva pokazuju kontinuirani rast broja korisnika svih navedenih naknada osim naknade do zaposlenja, osobe s invaliditetom, uz starije osobe i djecu, jedna su od najrizičnijih skupina od rizika siromaštva.
Naziv prava
Broj korisnika
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
Osobna invalidnina
23.740
23.963
25.259
27.141
30.503
35.145
Doplatak za pomoć i njegu
72.408
67.471
66.942
67.579
70.092
78.326
Naknada do zaposlenja
3.534
3.390
3.074
2.845
2.366
2.006
Status roditelja njegovatelja/njegovatelja
3.348
3.541
3.742
4.241
4.509
4.733
Godišnja statistička izvješća Ministarstva
Nacrtom prijedloga predlaže se promjena stvarne nadležnosti za priznavanje prava na naknadu do zaposlenja na način da će o istoj nadalje odlučivati Hrvatski zavod za zapošljavanje. Važećim Zakonom o socijalnoj skrbi, priznavanje prava na naknadu do zaposlenja nije uvjetovano nikakvim imovinskim cenzusom koji je osnovno obilježje socijalnih naknada već korisnici naknade do zaposlenja moraju biti prijavljeni nadležnoj službi za zapošljavanje, a naknada do zaposlenja priznaje im se kao pravo do zasnivanja radnog odnosa. Uvažavajući navedeno kao i činjenicu da uključivanje u sustav rada i poticanje zapošljavanja provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, ovim zakonskim prijedlogom predlaže se odlučivanje o priznavanju naknade do zaposlenja kao i poduzimanje mjera za uključivanje u sustav rada osoba s invaliditetom od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu usklađen je sa propisom o vještačenju i metodologijama vještačenja. Nacrtom prijedloga Zakona predmetno pravo moći će ostvarivati dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života tog djeteta po posebnim propisima što je razlika u odnosu na važeći zakon. Nadalje, više ne postoji ograničavajuća odredba da dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Kod osobne invalidnine izmijenjene su odredbe u pogledu prihoda, pa se tako, između ostalog, u prihod ne uračunava plaća, naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, mirovine, autorskog honorara, ugovora o djelu, rodiljne i roditeljske naknade do iznosa 800% osnovice.
Kako bi se osigurala zaštita osoba s invaliditetom i njihovo uključivanje u zajednicu te prevencija deinstitucionalizacije, sukladno nacionalnim i međunarodnim propisima, proširen je krug osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i srodniku u ravnoj lozi te srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva osoba s invaliditetom. Do sada se predmetno pravo moglo priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici ukoliko se radilo o jednoroditeljskoj obitelji s dvoje ili više djece ili osoba s invaliditetom te ukoliko su roditelji djeteta s teškoćama umrli ili ne žive s djetetom i ne brinu, ili nisu u mogućnosti pružiti njegu.
Nadalje, s ciljem što bolje zaštite osoba s invaliditetom i osiguranja adekvatne skrbi propisani su uvjeti koji moraju biti ispunjeni u pogledu roditelja njegovatelja ili njegovatelja. S istim ciljem kao zapreka za ostvarivanje prava propisano je postojanje izrečene mjere za zaštitu dobrobiti djeteta ili pravomoćno izrečena kaznenopravna ili prekršajno-pravna sankcija za nasilje u obitelji te postojanje sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora.
Nadalje, pravo se ne može priznati ako je djetetu s teškoćama u razvojuili osobi s invaliditetom priznato pravo na uslugusmještaja ili organiziranog stanovanja prema Zakonu ili osiguran smještaj prema drugim propisima te ako je djetetu s teškoćama u razvoju priznato pravo na uslugu cjelodnevnog boravka odnosno ako je osobi s invaliditetom priznato pravo na uslugu poludnevnog boravka više od tri dana u tjednu, a u jednoroditeljskoj obitelji više od četiri dana u tjednuili uslugu cjelodnevnog boravka na temelju Zakona. Također, propisana je obustava isplate naknade za vrijeme dok roditelj njegovatelj koristi rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za drugo dijete u skladu s posebnim propisima.
Nacrtom prijedloga Zakona povećava se naknada za roditelja njegovatelja/njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen, a koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici na 900 % osnovice te iznimno, roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom za koje je ispunjen jedan od uvjeta za priznavanje predmetnog prava u pogledu zdravstvenog stanja, ima pravo na uvećanje naknade u iznosu od 100% osnovice.
Nadalje, uređeni su uvjeti za prestanak prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja.
Nacrtom prijedloga Zakona naknada za troškove prijevoza više nije propisana kao pravo u sustavu socijalne skrbi budući da je financiranje troškova prijevoza uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu ( Narodne novine, broj 41/18, 98/19 i 30/21) slijedom čega će se troškovi prijevoza za dosadašnje korisnike naknade nadalje urediti sklapanjem ugovora o javnim uslugama u cestovnom prijevozu, a osigrana sredstva u državnom proračunu preraspodijeliti će se na pozicije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Socijalne usluge, osim prve socijalne usluge, usluge savjetovanja koju pruža stručni radnik centra za socijalnu skrb i usluge obiteljske medijacije, pružaju se na temelju sveobuhvatne i/ili specifične procjene potreba korisnika, rizika i snaga obitelji i resursa lokalne zajednice, u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencija, s ciljem osnaživanja i boljom socijalnom uključenošću.
Nadalje, u svrhu smanjenja administrativnih obveza stručnih radnika i efikasnijeg ostvarivanja prava korisnika, propisano je da se socijalne usluge, osim rješenjem Zavoda i ugovora o pružanju socijalne usluge, mogu pružati i temeljem uputnice za pružanje socijalne usluge s time da je jasno propisano koje usluge se pružaju temeljem kojeg od navedenih osnova. U pogledu uputnica propisan je sadržaj iste, obveza vođenja evidencija i postupanje pružatelja usluge nakon zaprimanja uputnice.
Kod prve socijalne usluge redefiniran je sadržaj, dodano je iniciranje žurnih intervencija u slučaju ugroženosti sigurnosti i/ili osnovnih životnih potreba korisnika te je preciznije definirano kada se pruža.
Usluga savjetovanja i pomaganja više nije propisana Nacrtom prijedloga Zakona nego su propisane dvije nove usluge i to savjetovanje i psihosocijalno savjetovanje.
Usluga savjetovanja podrazumijeva individualni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji radi prevladavanja teškoća koje je moguće riješiti kratkotrajnim intervencijama do tri susreta, a pruža je stručni radnik Zavoda i obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugog pružatelja usluga.
Usluga psihosocijalnog savjetovanja obuhvaća dugoročni individualni i/ili grupni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji, a temelji se na terapijskom odnosu i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženja najboljeg rješenja ili prevladavanja kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika. Predmetno pravo priznaje se nakon procjene rizika i potreba, u trajanju do šest mjeseci, a iznimno još dva mjeseca ako je radi postignutih pozitivnih promjena, prema procjeni potrebno daljnje pružanje usluge. Uslugu psihosocijalnog savjetovanja pruža stručni radnik obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga koji ima dodatnu izobrazbu iz područja savjetovališnog i/ili terapijskog rada.
Kao nova usluga propisuje se i prethodna stručna procjena sa svrhom utvrđivanja preostalih sposobnosti korisnika i određivanja primjerene usluge za korisnika. Navedena usluga odobrava se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, a pruža je dom socijalne skrbi ili drugi pružatelj usluge radi priznavanja određenih usluga.
Nadalje, kao nova usluga propisuje se i usluga sveobuhvatne procjene i planiranja koja obuhvaća procjenu stanja, potreba, rizika i snaga korisnika i drugih članova obitelji u suradnji s korisnikom, te određivanje mjera, zadataka, aktivnosti te koordinacije usluga, monitoring i evaluaciju s ciljem zaštite najboljeg interesa korisnika). Istu provodi socijalni radnik, voditelj slučaja u područnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda u koordinaciji s drugim stručnim radnicima.
Radi sveobuhvatnije pomoći, odnosno, jačanja snaga i sposobnosti dugotrajno nezaposlenog korisnika zajamčene minimalne naknade, korisnika kojem prestaje usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnika koji je žrtva trgovanja ljudima te korisnika nakon izvršenja kazne zatvora za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolje integracije u zajednicu propisana je nova usluga socijalnog mentorstva. Ista se pruža u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz deset strukturiranih susreta od strane stručnog radnika Zavoda, a za korisnike usluge i od strane stručnog radnika pružatelja usluge.
Također, radi zaustavljanja i sprečavanja nasilničkog ponašanja u obitelji propisuje se nova usluga psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja. Usluga traje šest mjeseci, a obuhvaća dva individualna i 12 do 16 grupnih susreta, ovisno o specifičnim potrebama grupe, a iznimno se tretman može provoditi individualno ili se provodi kroz deset do 16 susreta s partnerima među kojima nije bilo nasilja, dijelom zajedno, a dijelom odvojeno. Pružaju je stručni radnici obiteljskog centra, doma socijalne skrbi ili drugih pružatelja koji ima dodatnu izobrazbu za pružanje usluge.
Usluga obiteljske medijacije je redefinirana u pogledu pružatelja usluge i trajanja.
Usluga pomoći u kući je redefinirana u pogledu imovine i ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju na način da se, u cilju zaštite prava najranjivijih skupina, korištenje usluge omogućuje osobama koje su pokrenule raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora kao i osobama koje su otuđile nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti posljednjih godinu dana prije pokretanja postupka. Nadalje, uvjet u pogledu imovine se, radi izbjegavanja diskriminatornog pristupa, ujednačava sa ostalim pravima slične ili iste svrhe.
Usluga rane intervencije i usluga pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) ostaje uređena kao dosada.
Također, usluga psihosocijalne podrške je redefinirana na način da je proširena svrha i opseg usluge koja se pruža kao i korisničke skupine za koje se pruža. Istom je omogućeno pružanje navedene usluge i obiteljima radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu, a sa krajnjim ciljem uspješnijeg roditeljstva i adekvatnije skrbi za djecu te udomiteljima u svrhu prevladavanja teškoća, osiguranja podrške i osnaživanja za stjecanje vještina potrebnih radi zadovoljavanja specifičnih potreba korisnika. Reguliran je vremenski period korištenja usluge te je redefinirano trajanje usluge u skladu sa svrhom usluge.
Usluge boravka, smještaja i organiziranog stanovanja preciznije su definirane, posebno u pogledu definicije i korisnika koji ostvaruju pravo na navedene usluge. Kod privremenog smještaja predviđen je kao novi oblik istog i privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih tretmana namijenjenog djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju u trajanju do najdulje tri godine. Nadalje kao korisnici privremenog smještaja u drugim slučajevima predviđeni su i dijete s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene s time da smještaj traje 30 dana kao i strani državljanin i osoba bez državljanstva s privremenim boravkom u RH s time da smještaj traje do tri godine.
Redefinirano je sudjelovanje djeteta u plaćanju usluge na način da isti sudjeluju iznosom do 30 % visine svojih prihoda, a ne 50% kako je bilo uređeno do sada kao i da se isto omogućuje i mlađim punoljetnim osobama.
Radi ujednačavanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada propisuje se osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji u jednom dijelu obavlja poslove iz nadležnosti dosadašnjih centara za socijalnu skrb poput rješavanja u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kaznenopravne zaštite djece, udomiteljstva i drugim upravnim područjima prema posebnim propisima, provođenja izvršenja svojih rješenja, vođenja propisanih očevidnika, registara i evidencija i slično dok u drugom utvrđuje i provodi politike razvoja i unapređenja sustava socijalne skrbi predlaganjem nadležnom ministarstvu potrebnih mjera i iniciranje donošenja odgovarajućih propisa, koordinira i nadzire primjenu Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda, predlaže mjere unapređenja socijalne politike, predlaže mjere unapređenja stručnog rada, razvija i osigurava cjelovitu informatičku podršku poslovnom sustavu Zavoda i razmjenu podataka s drugim sustavima, provodi stručni nadzor i superviziju u sustavu socijalne skrbi te predlaže i potiče aktivnosti u području socijalne skrbi na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Smanjenjem administriranja kod određenih prava te promjenama u pogledu obveza kod preispitivanja prava cilja se dugoročnije poboljšanje kvalitete rada, manje administriranje, osiguranja više vremena za stručni rad i usmjerenost na potrebe korisnika.
Od 2014. godine Obiteljski centri pripojeni su centrima za socijalnu skrb te danas postoji 20 obiteljskih centara kao podružnice centra za socijalnu skrb, a jedan kao odjel centra za socijalnu skrb. Navedenim je došlo do smanjenja aktivnosti obiteljskih centara posebno u odnosu na programe i aktivnosti usmjerene cjelokupnoj podršci roditeljstvu, veće stigmatizacije korisnika, a samim time i manjeg korištenja usluga. Osamostaljivanjem obiteljskih centara i jasnijim propisivanjem njihovih poslova koji se uglavnom odnose na savjetodavne i preventivne poslove i razvijanjem univerzalnih i ciljanih programa i usluga postići će se adekvatnija i kvalitetnija podrška roditeljstvu, posebno u vremenima i situacijama kada se obitelj suočava s nizom izazova koji otežavaju njihovo svakodnevno funkcioniranje.
Jasnije su i obuhvatnije uređeni poslovi domova socijalne skrbi i definirane vrste istih.
Prateći kvalitetu pružanja usluge smještaja u obiteljskim domovima Ministarstvo je utvrdilo da većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutar obiteljskog doma, a niti je bila u mogućnosti pružati očekivanu razinu kvalitete usluge koju primjerice ustanove u sustavu socijalne skrbi pružaju i to zbog premalog broja pružatelja usluga posebice stručnjaka koji su potrebni korisničkim skupinama uključenim u obiteljske domove ili neadekvatne infrastrukture u kojoj se pružala usluga. Smatramo da će razdoblje od pet godina biti dovoljno da se obiteljski domovi preorganiziraju u ustanovu u sustavu socijalne skrbi poštujući sva definirana pravila o prostornim i kadrovskim uvjetima kako bi i dalje mogli pružati uslugu smještaja. Obiteljski domovi s manjim brojem korisnika nakon isteka roka od pet godina u slučaju da nisu u mogućnosti osnovati ustanovu imat će mogućnost bavljenja udomiteljstvom bilo kao tradicionalni udomitelji ili standardni udomitelji (odnosno profesionalni udomitelji) sukladno Zakonu o udomiteljstvu.
Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavniti će se postupak javnog poziva za podnošenje ponuda i sklapanja ugovora te će se omogućiti jedinstveni pristup mreži za pružatelje usluga, zatim standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju.
Radi što kvalitetnije zaštite prava korisnika osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva, a koje se sastoji od pet predstavnika građana koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, ili su se osobno javili na javni poziv. Članove Povjerenstva imenuje i razrješava Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.
Nadalje, uređene su promjene u pogledu utvrđivanja uvjeta za pružanje socijalnih usluga na način da povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta za pružanje socijalnih usluga Zavoda i Obiteljskog centra imenuje Ministarstvo, dok za sve ostale pružatelje socijalnih usluga povjerenstvo imenuje jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Nadalje, o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga Zavoda i Obiteljskog centra rješenjem odlučuje Ministarstvo, a o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga za ostale pružatelje socijalnih usluga rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Nadalje, radi kvalitetnijeg obavljanja djelatnosti propisano je da je pružatelj usluge, osim udomiteljske obitelji, dužan korisnika upisati u evidenciju korisnika usluge, a zaprimljeni zahtjev za pružanje usluge upisati u evidenciju zaprimljenih zahtjeva, bez odgode.
Također, radi adekvatnije zaštite prava korisnika, jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb dužna je, za pružatelje socijalnih usluga kojima je donijela rješenje o ispunjavanju uvjeta, najmanje jednom godišnje, obavljati kontrolu ispunjavanja uvjeta za pružanje socijalnih usluga utvrđenim rješenjem te je, u slučaju osnovane sumnje na nastupanje nepravilnosti u pogledu propisanih i utvrđenih uvjeta za pružanje usluge korisnicima, dužna obavijestiti Ministarstvo bez odgode. Isti su dužni najmanje jednom godišnje suorganizirati edukacije stručnih radnika pružatelja usluga za koje su donijeli rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga.
S obzirom na niz izazova s kojima se Republika Hrvatska susreće u proteklo vrijeme, a koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu propisana je mjera mobilizacije stručnog i drugog radnika, rekviziciju opreme i prijevoznih sredstava, privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili pružatelja usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen dok te okolnosti traju.
Radi standardizacije obaveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, organiziranja i provođenja kontinuiranog stručnog usavršavanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi i stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod (voditelja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, skrbnika, udomitelja i dr.) i slično osniva se Akademija socijalne skrbi.
Cilj donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
- poboljšanje organizacije sustava socijalne skrbi,
- jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
- poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
- poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom,
- poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem ovog Zakona je osigurati transparentnije i adekvatnije naknade, smanjivanje neujednačenosti između korisnika na području RH, poboljšanje kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, osiguranje socijalnih usluga u skladu sa potrebama čime se postiže sveobuhvatnija zaštita korisnika, osiguranje novih ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima te u konačnici bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje djelatnosti socijalne skrbi, prava i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, zbirke podataka, inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.
Sustav socijalne skrbi obuhvaća velik broj korisnika, najranjivijih skupina u društvu koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti, uslijed invaliditeta, starosti ili zlostavljanja i zanemarivanja te se Nacrtom prijedloga Zakona izravno utječe na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina, te proširenje pristupa socijalnoj skrbi.
Promjenama u pogledu povećanja ekvivalentnih ljestvica korisnika zajamčene minimalne naknade utječe se na smanjenje jaza siromaštva i poboljšanje kvalitete života. Kako je za smanjenje jaza siromaštva ili izlaska iz siromaštva ključna uključenost u tržište rada, određenim zakonskim odredbama u smislu omogućavanja ostvarivanja prava i tijekom javnog rada kao i omogućavanjem korištenja prava tijekom prvih 6 mjeseci rada kao i uvođenjem nove usluge socijalnog mentorstva potiče se brže uključivanje i što dulji ostanak na tržištu rada skupine građana te njihova socijalna uključenost.
Također se omogućavanjem ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu osobama koje imaju sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju za koji je pokrenut postupak raskida radi neispunjavanja obveza davatelja uzdržavanja kao i beskućniku u prihvatilištu te žrtvama nasilja u obitelji i trgovanja ljudima osigurava podmirenje osnovnih životnih potreba, osamostaljivanje i adekvatna zaštita prava.
Povećanjem iznosa maksimalno dozvoljene zajamčene minimalne naknade za kućanstvo utječe se na zaštitu prava i poboljšanje kvalitete života djece.
Nadalje, određenim promjenama u pogledu novčanih sredstava koja se ne uračunavaju kao prihod kod prava na zajamčenu minimalnu naknadu potiče se radna aktivacija korisnika, poboljšanje kvalitete života učenika i studenata kao i osiguranje zadovoljavanja dodatnih potreba korisnika.
Objedinjavanjem troškova stanovanja i troškova ogrjeva u jednu naknadu i propisivanjem iste u iznosu od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade kao i propisivanjem posljedica u slučaju ne priznavanja troškova stanovanja utječe se na smanjenje regionalne nejednakosti u pristupu korisnicima te jednostavnije i efikasnije ostvarivanje prava.
Povećanjem naknade za osobne potrebe i razlikovanjem u odnosu na specifičnu skupinu korisnika osigurava se kvalitetnije zadovoljavanje potreba koje nisu u mogućnosti podmiriti na drugi način.
Promjenom određenih odredbi u okviru prava na doplatka za pomoć i njegu i osobnu invalidninu osigurava se ujednačeniji pristup, odnosno, nediskriminatornost u odnosu na osobe s invaliditetom.
Propisivanjem uvjeta koje roditelj njegovatelj/njegovatelj mora ispunjavati da bi se priznalo pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja kao i zapreka za predmetno pravo utječe se na zaštitu prava korisnika i sprječava neadekvatna skrb za korisnika. Također se povećanjem naknade osigurava kvalitetnija zaštita prava korisnika i bolja kvaliteta života, posebno u odnosu na osobe koje se, zbog zdravstvenog stanja, ne mogu uključiti u programe i usluge u zajednici kao i u odnosu na roditelja njegovatelja koji samostalno skrbi o dvoje djece s teškoćama u razvoju koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja.
Također omogućavanjem da status njegovatelja za osobu s invaliditetom ostvare, pored do sada predviđenih osoba, i srodnici u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja, omogućava se da obitelj preuzme brigu o osobi s invaliditetom te se na taj način prevenira eventualna institucionalizacija.
Također omogućavanjem korištenja usluga poludnevnog boravka u određenom broju dana tijekom tjedna u okviru prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja omogućuje se osobi s invaliditetom uključivanje u život zajednice, a roditeljima njegovateljima/njegovateljima omogućuje se usklađivanje obavljanja određenih aktivnosti sa potrebom skrbi za korisnika.
Propisivanjem nove usluge prethodne stručne procjene omogućava se utvrđivanje preostalih sposobnosti korisnika i osiguranje što primjerenije usluge.
Propisivanjem nove usluge psihosocijalnog savjetovanja omogućava se pomoć korisniku u otklanjanju teškoća u funkcioniranju u različitim područjima života s naglaskom na ponašajne, emocionalne, interpersonalne, socijalne, obrazovne, razvojne i organizacijske aspekte života.
Također propisivanjem nove usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja omogućava se zaustavljanje ili sprečavanje nasilničkog ponašanja te povećava sigurnost članova obitelji.
Redefiniranjem usluge psihosocijalne podrške omogućava se širem krugu osoba ostvarivanje prava na uslugu te se pomaže obiteljima u prevladavanju obiteljskih teškoća, povećanju roditeljskih kompetencija i osnažuje ih se za svakodnevno funkcioniranje, a udomiteljima se pruža adekvatna podrška.
Promjenama u pogledu imovine i ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju u okviru usluge pomoći u kući osigurava se zaštita najranjivijih skupina korisnika, a ujedno osigurava ujednačeni pristup u odnosu na druga prava slične ili iste svrhe.
Omogućavanjem privremenog smještaja za strane državljane i osobe bez državljanstva s privremenim boravkom u okviru privremenog smještaja u drugim slučajevima u trajanju od tri godine osigurava se zaštita posebno ugroženijih osoba poput osoba s invaliditetom, kronično bolesnih osoba i osoba starije životne dobi u periodu dok se ne osigura skrb na drugi način. Nadalje, propisivanjem privremenog smještaja radi provođenja kraćih rehabilitacijskih tretmana i privremenog smještaja u drugim slučajevima i za dijete s problemima u ponašanju osigurava se kvalitetnija usluga i zaštita prava navedenih korisnika.
Promjenama u pogledu sudjelovanja djeteta u troškovima plaćanja usluge u pogledu iznosa kao i osiguranjem da mlađa punoljetna osoba sudjeluje u plaćanju usluge dijelom visine svojih prihoda osigurava se adekvatnije osamostaljivanje.
Promjenama u pogledu obveze preispitivanja prava tijekom godine potiče se odgovornost korisnika te se smanjuje administriranje stručnih radnika što će osigurati više vremena za stručni rad.
Osamostaljivanjem obiteljskih centara i jasnijim propisivanjem njihovih poslova koji se uglavnom odnose na savjetodavne i preventivne poslove i razvijanjem univerzalnih i ciljanih programa i usluga postići će se adekvatnija i kvalitetnija podrška roditeljstvu, posebno u vremenima i situacijama kada se obitelj suočava sa nizom izazova koji otežavaju njihovo svakodnevno funkcioniranje.
Propisivanjem obveze kontrole pružatelja usluga, obavještavanja o nepravilnostima i obvezi suorganiziranja edukacija od strane jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno, Grada Zagreba za one pružatelje za koje je donijela rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga direktno se utječe na poboljšanje skrbi i adekvatnije zaštite prava određenih skupina korisnika.
Također omogućavanje osnivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad osigurava se unapređenje kvalitete stručnog rada, kvalitetnije podloge za izradu propisa i planiranje aktivnosti s ciljem unapređenja obavljanja djelatnosti.
Propisivanjem osnivanja Akademije socijalne skrbi osigurava se unapređenje stručnih kompetencija stručnih radnika i drugih provoditelja određenih mjera i usluga u sustavu kao i standardizacija edukacija u cilju osiguranja njihove što bolje učinkovitosti.
Osnivanjem Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva utječe se na bolju zaštitu prava korisnika i osigurava neovisnost u procjeni postupanja.
S obzirom na sve navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki, a donošenje predmetnog Zakona značajno će utjecati na kvalitetu naknada i socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, odnosno, zaštitu prava korisnika.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Nacrtom prijedloga Zakona omogućene su određene aktivnosti i mjere s ciljem poticanja zapošljavanja korisnika u riziku od siromaštva. Naime, radno sposobni korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, osim što je obvezan prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju, dužan je i sudjelovati u aktivnostima koje omogućavaju socijalnu uključenost. Također je predviđeno da ako se radno sposobni korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu zaposli u javnom radu navedeno pravo ne prestaje, odnosno ne umanjuje se za prihod člana kućanstva ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu. Do sada se navedena odredba odnosila samo na korisnike koji su bili zaposleni u javnom radu, a prije toga su sudjelovali u radovima za opće dobro. Nacrtom prijedloga Zakona omogućena je i nova usluga socijalnog mentorstva čime se potiče individualizirani pristup koji omogućuje samoaktivaciju dugotrajno nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade, korisnika kojem prestaje usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnika koji je žrtva trgovanja ljudima te korisnika nakon izvršenja kazne zatvora i osnaživanje korisnika koji su uglavnom najudaljeniji od tržišta rada. Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na navedenu uslugu radno sposobnom korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva. Odredbom kojom se omogućava da korisnik zajamčene minimalne naknade koji se zaposli, u prvih šest mjeseci rada ostvaruje navedeno pravo u iznosu od 50% priznatog iznosa potiče se zapošljavanje korisnika.
Također se propisivanjem da se u prihod kod zajamčene minimalne naknade ne uračunavaju sredstva ostvarena po osnovi rada učenika i studenata na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga kao i novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja utječe na zapošljavanje učenika, studenata i nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade.
Također se prijedlogom Nacrta Zakona utječe na zapošljavanje srodnika u ravnoj lozi, srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja osoba s invaliditetom po posebnom propisu čime im se osiguravaju prava iz mirovinskoga osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima, smanjuje nezaposlenost te osigurava odnos privatnog i poslovnog života obitelji, koji se na taj način nadopunjuju i osiguravaju kvalitetniju skrb osobama s invaliditetom.
Također Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radnih mjesta prilikom pružanja novih socijalnih usluga, a pružanjem pojedinih socijalnih usluga utječe se na zapošljivost osoba s invaliditetom.
Smanjenjem administriranja stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi utječe se na poboljšanje kvalitete radnih mjesta.
Osnivanjem Akademije socijalne skrbi utječe se na povećanje broja zaposlenih u sustavu socijalne skrbi no ujedno se utječe i na poboljšanje kvalitete radnih mjesta.
Odredbe predmetnog Nacrta prijedloga Zakona nemaju negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga Zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nadalje utječe se na pravo izbora i slobode pojedinaca u pogledu odlučivanja o zapošljavanju ili ostvarivanja prava na status njegovatelja. Nastavno, istim se utječe i na zaštitu obitelji, zaštitu osoba s invaliditetom te na usklađenost obiteljskog i profesionalnog života.
Izmjenom određenih odredbi kod ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uvođenjem nove usluge socijalnog mentorstva posebno se stavio naglasak na pravo na uključenost u rad. Povećanjem osobnih faktora kod prava na zajamčenu naknadu, odnosno, povećanjem naknada za osiguranje dostojanstvenijeg života, objedinjavanjem i osiguranjem jedinstvenog iznosa za troškove stanovanja te svim ostalim odredbama kojima je svrha borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva, poštivanje prava na socijalnu sigurnost i pomoć u vezi sa stanovanjem.
Nadalje, osiguravanjem prava na zajamčenu minimalnu naknadu u određenim iznimnim situacijama, povećanjem maksimalno dozvoljenog iznosa naknade, povećanjem naknade za osobne potrebe, promjenama u pogledu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom utječe se na prava djeteta kroz zaštitu i brigu za njihovu dobrobit, prava starijih osoba na dostojanstven život i neovisnost i integraciju osoba s invaliditetom kroz mjere za osiguranje njihove neovisnosti, društvene uključenosti i sudjelovanja u životu zajednice.
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, Iskaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, veliki izravni učinci na rad i tržište rada te veliki izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje Zakona o socijalnoj skrbi kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života korisnika.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o socijalnoj skrbi stupa na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je za dio naknada procijeniti nakon šest mjeseci od primjene zakona, a procjenjivanje ishoda u odnosu na sve ostale zakonske promjene moći će se postići nakon godinu dana.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Ministar Josip Aladrović
Datum: 7. rujna 2021.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
PRILOG 4.
OBRAZAC ISKAZA O PROCJENI UČINAKA PROPISA
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike
OPĆE INFORMACIJE
1.
OPĆE INFORMACIJE
1.1.
Naziv nacrta prijedloga zakona:
Nacrt prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi
1.2.
Program rada Vlade Republike Hrvatske, akt planiranja ili reformska mjera:
Da/Ne:
Da
Naziv akta:
Nacionalni program reformi 2020.
Opis mjere:
3.3. Unapređenje sustava socijalne skrbi, 3.3.1. Integracija socijalnih naknada, 3.3.2. Unapređenje socijalnih usluga
1.3.
Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije
Da/Ne:
Ne
Naziv pravne stečevine EU:
2.
ANALIZA ISHODA NACRTA PRIJEDLOGA ZAKONA
2.1.
Sustav socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj jedan je od najsloženijih sustava kroz koji se osiguravaju određena prava, provode postupci obiteljsko-pravne zaštite i drugi postupci, osiguravaju ih 82 centra za socijalnu skrb sa 56 podružnica, 68 domova i centara za pružanje usluga u zajednici sa 18 podružnica i 9 dislociranih jedinica kojima je osnivač Republika Hrvatska, 45 decentraliziranih domova za starije i teško bolesne osobe, 360 pružatelja usluga drugih osnivača s kojima Ministarstvo ima sklopljen Ugovor o pružanju socijalnih usluga i 2.577 udomiteljskih obitelji, odnosno sveukupno 3.497 fizičkih i pravnih osoba.
Kontinuiranim praćenjem i analizom učinaka pojedinih odredbi Zakona o socijalnoj skrbi uz određene društvene promjene utvrđena je potreba za cjelovitim unapređenjem istoga zbog čega je pokrenut postupak za izradu novog Zakona o socijalnoj skrbi.
Cjelokupni tekst nacrta prijedloga Zakona o socijalnoj skrbi ( u daljnjem tekstu: Nacrt prijedloga Zakona) usklađen je s relevantnim direktivama te su uređena načela socijalne skrbi na kojima se temelji sustav socijalne skrbi. Nadalje, propisano je tko obavlja djelatnost socijalne skrbi s time da ustanove djelatnost socijalne skrbi obavljaju kao javnu službu, ako Zakonom nije drukčije određeno, a Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) nadzire obavljanje djelatnosti socijalne skrbi. Nadalje, propisano je tko su sve korisnici u sustavu socijalne skrbi.
Kao naknade u sustavu socijalne skrbi propisane su zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, naknada za ugroženog kupca energenata, naknada za osobne potrebe, jednokratna naknada, naknada za pogrebne troškove, naknada za redovito studiranje, plaćanje troškova smještaja u učeničkom domu, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja. Socijalne usluge čine prva socijalna usluga, usluga sveobuhvatne procjene i planiranja, savjetovanje, prethodna stručna procjena, psihosocijalno savjetovanje, socijalno mentorstvo, obiteljska medijacija, psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja, psihosocijalna podrška, rana intervencija, pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija), pomoć u kući, boravak, organizirano stanovanje i smještaj.
Kod dijela naknada, odnosno, socijalnih usluga koje su bile već uređene važećim zakonskim propisom neke odredbe su preciznije i jasnije definirane, poput uvjeta ili zapreka za priznavanje prava, uvjeta za prestanak prava i slično. Navedenim bi se trebale smanjiti nejasnoće u primjeni koje su dosada zamijećene, skratiti vrijeme provođenja postupka kao i ujednačiti postupanje dosadašnjih centara za socijalnu skrb, odnosno, Zavoda.
Nadalje, vezano uz rizik od siromaštva i socijalne isključenosti u Republici Hrvatskoj, posebice za određene skupine građana kao što su djeca i radno nesposobne osobe s ciljem smanjenja jaza siromaštva ili izlaska iz siromaštva te poboljšanja kvalitete života predviđeno je usklađivanje pripadajućeg iznosa naknade sa potrebama i specifičnostima pojedinih skupina kroz promjenu ekvivalentne ljestvice, odnosno, povećanje osobnih faktora prilikom određivanja iznosa ili udjela zajamčene minimalne naknade kao i njihovo razlikovanje u odnosu na radnu sposobnost te samohranost i sastav obitelji.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku stopa rizika od siromaštva u 2019. godini iznosi 18,3%, odnosno, 23,3% osoba je bilo u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. U kućanstvima bez uzdržavane djece najviše stope rizika od siromaštva u 2019. zabilježene su u jednočlanim kućanstvima, i to u onima koje čine osobe u dobi od 65 ili više godina, 50,3%, te u onima koje čine žene, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 48,7%. U kategoriji kućanstava s uzdržavanom djecom najviše stope rizika od siromaštva zabilježene su u kućanstvima koja čine jedan roditelj s uzdržavanom djecom, za koje je stopa iznosila 33,8%, i u kućanstvima s dvije odrasle osobe s troje ili više djece, za koje je stopa rizika od siromaštva iznosila 25,6%.
Unatoč prethodno navedenim brojkama broj prava na zajamčenu minimalnu naknadu i njime obuhvaćenih osoba se smanjuje.
Naziv prava
Broj korisnika
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
Zajamčena minimalna naknada
Ukupno prava
49.053
50.974
48.701
45.099
38.765
35.103
Ukupno osoba
101.343
102.297
97.492
84.930
72.759
62.301
Godišnja statistička izvješća Ministarstva
Također se radi osamostaljivanja i zaštite prava predviđa beskućniku koji se nalazi u prihvatilištu te žrtvi nasilja u obitelji i žrtvi trgovanja ljudima, kojoj je priznata usluga privremenog smještaja u kriznim situacijama priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu u iznosu od 50% iznosa. Radi poticanja što većeg zapošljavanja korisnika, osamostaljivanja i podizanja kvalitete života predviđeno je da ako se samac ili član kućanstva koje je korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu u neprekidnom trajanju od najmanje šest mjeseci zaposli , u prvih šest mjeseci rada iznos zajamčene minimalne naknade umanjuje se za 50% priznatog iznosa. Do sada je isto bilo regulirano na način da se isto odnosilo na period od tri mjeseca tijekom kojih se u prvom mjesecu rada pravo nije ukidalo, u drugom mjesecu rada se umanjivalo za 25%, a u trećem mjesecu rada za 50% iznosa.
Nadalje, radi zaštite prava starijih osoba i osiguranje njihovih osnovnih životnih potreba propisano je da je zapreka za priznavanje predmetnog prava sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenja ugovora.
Radi smanjenja siromaštva kao i adekvatnijeg zadovoljavanja potreba djece, a vezano za činjenicu da je, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, stopa rizika od siromaštva u dobi od 0-17 u 2019. godini iznosila 17,1% propisuje se povećanje iznosa maksimalno dozvoljene zajamčene minimalne naknade za kućanstvo i to na maksimalno 150% bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj.
Sukladno gore navedenom, određeni uvjeti za priznavanje prava na zajamčenu minimalnu naknadu su drugačije propisani na način da su uvjeti u pogledu imovine preglednije i jasnije definirani dok su uvjeti u pogledu osobnog vozila izmijenjeni tako da predmetno pravo može ostvariti samac ili kućanstvo ako vrijednost osobnog vozila u vlasništvu ne prelazi iznos od 40 osnovica.
U dijelu odredbi koje se odnose na novčana sredstva koja se ne uračunavaju kao prihod propisana su i sredstva ostvarena po osnovi obiteljske mirovine za maloljetno i punoljetno dijete do iznosa minimalne plaće, rada učenika i studenta na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga te novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja.
Također kao prihod se ne uračunavaju jednokratne donacije pravnih i fizičkih osoba do iznosa 10.000 kuna, umjesto 5.000 kako je dosada bilo propisano, uzdržavanje za dijete i punoljetnu osobu ostvarenu prema propisima o obiteljskim odnosima do iznosa minimalne plaće, s time da je do sada isto bilo propisano samo u pogledu djece i to do iznosa privremenog uzdržavanja pri centru za socijalnu skrb te naknada jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno Grada Zagreba na temelju odluke predstavničkog tijela s time da se do sada taj iznos nije uračunavao do iznosa zajamčene minimalne naknade.
Nadalje, propisano je da predmetno pravo ne prestaje, odnosno, ne umanjuje se za prihod ako se korisnik zaposli u javnom radu budući da je do sada bilo propisano da se pravo ne ukida ako se osoba koja sudjeluje u radovima za opće dobro zaposli u javnim radovima.
Radi osiguranja iste razine podrške osobama u riziku od siromaštva, posebice skupini korisnika ispod linije ekstremnog siromaštva, u svim područjima Republike Hrvatske objedinjene su naknade koje su usmjerene za slične potrebe i to naknada za troškove stanovanja i troškovi ogrjeva, a koje se ostvaruju putem jedinica lokalne samouprave ili jedinica područne ( regionalne) samouprave, odnosno, Grada Zagreba te je određen jedinstveni iznos iste u visini od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade priznate samcu odnosno kućanstvu. Ako su troškovi stanovanja manji od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade, pravo na naknadu za troškove stanovanja priznaje se u iznosu stvarnih troškova stanovanja. Naknada za ugroženog kupca energenata propisuje se i nadalje kao zasebno pravo.
Kako se naknada za osobne potrebe korisnika smještaja nije mijenjala dugi niz godina te je jedinstvenog iznosa za sve korisničke skupine pri čemu je za pojedine skupine korisnika nesvrhovita (npr. djeca u dobi do šest mjeseci), a za druge skupine nedostatna povećan je iznos iste u odnosu na dosadašnju naknadu s time da je iznos u korelaciji sa potrebama određene skupine. Ista za učenika osnovne škole, odraslu i osobu starije životne dobi iznosi 50% osnovice dok za učenika srednje škole i mlađu punoljetnu osobu iznosi 70% osnovice.
Osim naknada usmjerenih smanjenju siromaštva u sustavu socijalne skrbi niz je naknada vezanih uz invaliditet, kao što su osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, naknada do zaposlenja, naknada za troškove prijevoza i status roditelja njegovatelja/njegovatelja. Iako statistički podaci Ministarstva pokazuju kontinuirani rast broja korisnika svih navedenih naknada osim naknade do zaposlenja, osobe s invaliditetom, uz starije osobe i djecu, jedna su od najrizičnijih skupina od rizika siromaštva.
Naziv prava
Broj korisnika
2014.
2015.
2016.
2017.
2018.
2019.
Osobna invalidnina
23.740
23.963
25.259
27.141
30.503
35.145
Doplatak za pomoć i njegu
72.408
67.471
66.942
67.579
70.092
78.326
Naknada do zaposlenja
3.534
3.390
3.074
2.845
2.366
2.006
Status roditelja njegovatelja/njegovatelja
3.348
3.541
3.742
4.241
4.509
4.733
Godišnja statistička izvješća Ministarstva
Nacrtom prijedloga predlaže se promjena stvarne nadležnosti za priznavanje prava na naknadu do zaposlenja na način da će o istoj nadalje odlučivati Hrvatski zavod za zapošljavanje. Važećim Zakonom o socijalnoj skrbi, priznavanje prava na naknadu do zaposlenja nije uvjetovano nikakvim imovinskim cenzusom koji je osnovno obilježje socijalnih naknada već korisnici naknade do zaposlenja moraju biti prijavljeni nadležnoj službi za zapošljavanje, a naknada do zaposlenja priznaje im se kao pravo do zasnivanja radnog odnosa. Uvažavajući navedeno kao i činjenicu da uključivanje u sustav rada i poticanje zapošljavanja provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje, ovim zakonskim prijedlogom predlaže se odlučivanje o priznavanju naknade do zaposlenja kao i poduzimanje mjera za uključivanje u sustav rada osoba s invaliditetom od strane Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.
Pravo na doplatak za pomoć i njegu te osobnu invalidninu usklađen je sa propisom o vještačenju i metodologijama vještačenja. Nacrtom prijedloga Zakona predmetno pravo moći će ostvarivati dijete čiji roditelj koristi rodiljni ili roditeljski dopust ili mirovanje radnog odnosa do treće godine života tog djeteta po posebnim propisima što je razlika u odnosu na važeći zakon. Nadalje, više ne postoji ograničavajuća odredba da dijete za koje roditelj koristi pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta, dopust ili rad s polovicom punog radnog vremena radi pojačane njege djeteta s težim smetnjama u razvoju po posebnim propisima, može ostvariti pravo na doplatak za pomoć i njegu u smanjenom iznosu ako ispunjava uvjete propisane ovim Zakonom.
Kod osobne invalidnine izmijenjene su odredbe u pogledu prihoda, pa se tako, između ostalog, u prihod ne uračunava plaća, naknada plaće tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, mirovine, autorskog honorara, ugovora o djelu, rodiljne i roditeljske naknade do iznosa 800% osnovice.
Kako bi se osigurala zaštita osoba s invaliditetom i njihovo uključivanje u zajednicu te prevencija deinstitucionalizacije, sukladno nacionalnim i međunarodnim propisima, proširen je krug osoba kojima može biti priznato pravo na status njegovatelja, na način da se to pravo može priznati i srodniku u ravnoj lozi te srodniku u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja srodstva osoba s invaliditetom. Do sada se predmetno pravo moglo priznati jednom od članova obitelji s kojim živi u obiteljskoj zajednici ukoliko se radilo o jednoroditeljskoj obitelji s dvoje ili više djece ili osoba s invaliditetom te ukoliko su roditelji djeteta s teškoćama umrli ili ne žive s djetetom i ne brinu, ili nisu u mogućnosti pružiti njegu.
Nadalje, s ciljem što bolje zaštite osoba s invaliditetom i osiguranja adekvatne skrbi propisani su uvjeti koji moraju biti ispunjeni u pogledu roditelja njegovatelja ili njegovatelja. S istim ciljem kao zapreka za ostvarivanje prava propisano je postojanje izrečene mjere za zaštitu dobrobiti djeteta ili pravomoćno izrečena kaznenopravna ili prekršajno-pravna sankcija za nasilje u obitelji te postojanje sklopljenog ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju, osim u slučaju pokretanja postupka za raskid , utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora.
Nadalje, pravo se ne može priznati ako je djetetu s teškoćama u razvoju ili osobi s invaliditetom priznato pravo na uslugu smještaja ili organiziranog stanovanja prema Zakonu ili osiguran smještaj prema drugim propisima te ako je djetetu s teškoćama u razvoju p riznato pravo na uslugu cjelodnevnog boravka odnosno ako je osobi s invaliditetom priznato pravo na uslugu poludnevnog boravka više od tri dana u tjednu, a u jednoroditeljskoj obitelji više od četiri dana u tjednu ili uslugu cjelodnevnog boravka na temelju Zakona. Također, propisana je obustava isplate naknade za vrijeme dok roditelj njegovatelj koristi rodiljni, roditeljski ili posvojiteljski dopust za drugo dijete u skladu s posebnim propisima.
Nacrtom prijedloga Zakona povećava se naknada za roditelja njegovatelja/njegovatelja djeteta s teškoćama u razvoju ili osobe s invaliditetom koja je potpuno ovisna o pomoći i njezi druge osobe jer joj je zbog održavanja života potrebno pružanje specifične njege izvođenjem medicinsko-tehničkih zahvata za koju je prema preporuci liječnika roditelj ili njegovatelj osposobljen, a koja se, zbog zdravstvenog stanja, ne može uključiti u programe i usluge u zajednici na 900 % osnovice te iznimno, roditelj njegovatelj koji samostalno njeguje dvoje ili više djece s teškoćama u razvoju ili osoba s invaliditetom za koje je ispunjen jedan od uvjeta za priznavanje predmetnog prava u pogledu zdravstvenog stanja, ima pravo na uvećanje naknade u iznosu od 100% osnovice.
Nadalje, uređeni su uvjeti za prestanak prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja.
Nacrtom prijedloga Zakona naknada za troškove prijevoza više nije propisana kao pravo u sustavu socijalne skrbi budući da je financiranje troškova prijevoza uređeno Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu ( Narodne novine, broj 41/18, 98/19 i 30/21) slijedom čega će se troškovi prijevoza za dosadašnje korisnike naknade nadalje urediti sklapanjem ugovora o javnim uslugama u cestovnom prijevozu, a osigrana sredstva u državnom proračunu preraspodijeliti će se na pozicije Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
Socijalne usluge, osim prve socijalne usluge, usluge savjetovanja koju pruža stručni radnik centra za socijalnu skrb i usluge obiteljske medijacije, pružaju se na temelju sveobuhvatne i/ili specifične procjene potreba korisnika, rizika i snaga obitelji i resursa lokalne zajednice, u skladu s individualnim planom promjene ili planom intervencija, s ciljem osnaživanja i boljom socijalnom uključenošću.
Nadalje, u svrhu smanjenja administrativnih obveza stručnih radnika i efikasnijeg ostvarivanja prava korisnika, propisano je da se socijalne usluge, osim rješenjem Zavoda i ugovora o pružanju socijalne usluge, mogu pružati i temeljem uputnice za pružanje socijalne usluge s time da je jasno propisano koje usluge se pružaju temeljem kojeg od navedenih osnova. U pogledu uputnica propisan je sadržaj iste, obveza vođenja evidencija i postupanje pružatelja usluge nakon zaprimanja uputnice.
Kod prve socijalne usluge redefiniran je sadržaj, dodano je iniciranje žurnih intervencija u slučaju ugroženosti sigurnosti i/ili osnovnih životnih potreba korisnika te je preciznije definirano kada se pruža.
Usluga savjetovanja i pomaganja više nije propisana Nacrtom prijedloga Zakona nego su propisane dvije nove usluge i to savjetovanje i psihosocijalno savjetovanje.
Usluga savjetovanja podrazumijeva individualni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji radi prevladavanja teškoća koje je moguće riješiti kratkotrajnim intervencijama do tri susreta, a pruža je stručni radnik Zavoda i obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugog pružatelja usluga.
Usluga psihosocijalnog savjetovanja obuhvaća dugoročni individualni i/ili grupni rad s korisnikom i/ili članovima njegove obitelji, a temelji se na terapijskom odnosu i procesu tijekom kojega se radi na smanjivanju aktualnih teškoća i pronalaženja najboljeg rješenja ili prevladavanja kriznih situacija u skladu s potrebama korisnika. Predmetno pravo priznaje se nakon procjene rizika i potreba, u trajanju do šest mjeseci, a iznimno još dva mjeseca ako je radi postignutih pozitivnih promjena, prema procjeni potrebno daljnje pružanje usluge . Uslugu psihosocijalnog savjetovanja pruža stručni radnik obiteljskog centra, doma socijalne skrbi i drugih pružatelja usluga koji ima dodatnu izobrazbu iz područja savjetovališnog i/ili terapijskog rada.
Kao nova usluga propisuje se i prethodna stručna procjena sa svrhom utvrđivanja preostalih sposobnosti korisnika i određivanja primjerene usluge za korisnika. Navedena usluga odobrava se djetetu s teškoćama u razvoju i osobi s invaliditetom, a pruža je dom socijalne skrbi ili drugi pružatelj usluge radi priznavanja određenih usluga.
Nadalje, kao nova usluga propisuje se i usluga sveobuhvatne procjene i planiranja koja obuhvaća procjenu stanja, potreba, rizika i snaga korisnika i drugih članova obitelji u suradnji s korisnikom, te određivanje mjera, zadataka, aktivnosti te koordinacije usluga, monitoring i evaluaciju s ciljem zaštite najboljeg interesa korisnika). Istu provodi socijalni radnik, voditelj slučaja u područnoj ustrojstvenoj jedinici Zavoda u koordinaciji s drugim stručnim radnicima.
Radi sveobuhvatnije pomoći, odnosno, jačanja snaga i sposobnosti dugotrajno nezaposlenog korisnika zajamčene minimalne naknade, korisnika kojem prestaje usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnika koji je žrtva trgovanja ljudima te korisnika nakon izvršenja kazne zatvora za uspješnije rješavanje nepovoljnih životnih prilika i bolje integracije u zajednicu propisana je nova usluga socijalnog mentorstva. Ista se pruža u razdoblju od šest do osam mjeseci kroz deset strukturiranih susreta od strane stručnog radnika Zavoda, a za korisnike usluge i od strane stručnog radnika pružatelja usluge.
Također, radi zaustavljanja i sprečavanja nasilničkog ponašanja u obitelji propisuje se nova usluga psihosocijalni tretman radi prevencije nasilničkog ponašanja. Usluga traje šest mjeseci, a obuhvaća dva individualna i 12 do 16 grupnih susreta, ovisno o specifičnim potrebama grupe, a iznimno se tretman može provoditi individualno ili se provodi kroz deset do 16 susreta s partnerima među kojima nije bilo nasilja, dijelom zajedno, a dijelom odvojeno. Pružaju je stručni radnici obiteljskog centra, doma socijalne skrbi ili drugih pružatelja koji ima dodatnu izobrazbu za pružanje usluge.
Usluga obiteljske medijacije je redefinirana u pogledu pružatelja usluge i trajanja.
Usluga pomoći u kući je redefinirana u pogledu imovine i ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju na način da se, u cilju zaštite prava najranjivijih skupina, korištenje usluge omogućuje osobama koje su pokrenule raskid, utvrđivanje ništetnosti ili poništenje ugovora kao i osobama koje su otuđile nekretnine ili pokretnine veće vrijednosti posljednjih godinu dana prije pokretanja postupka. Nadalje, uvjet u pogledu imovine se, radi izbjegavanja diskriminatornog pristupa, ujednačava sa ostalim pravima slične ili iste svrhe.
Usluga rane intervencije i usluga pomoć pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija) ostaje uređena kao dosada.
Također, usluga psihosocijalne podrške je redefinirana na način da je proširena svrha i opseg usluge koja se pruža kao i korisničke skupine za koje se pruža. Istom je omogućeno pružanje navedene usluge i obiteljima radi prevladavanja obiteljskih teškoća, stjecanja roditeljskih vještina i osnaživanja obitelji za funkcioniranje u svakodnevnom životu, a sa krajnjim ciljem uspješnijeg roditeljstva i adekvatnije skrbi za djecu te udomiteljima u svrhu prevladavanja teškoća, osiguranja podrške i osnaživanja za stjecanje vještina potrebnih radi zadovoljavanja specifičnih potreba korisnika. Reguliran je vremenski period korištenja usluge te je redefinirano trajanje usluge u skladu sa svrhom usluge.
Usluge boravka, smještaja i organiziranog stanovanja preciznije su definirane, posebno u pogledu definicije i korisnika koji ostvaruju pravo na navedene usluge. Kod privremenog smještaja predviđen je kao novi oblik istog i privremeni smještaj radi provođenja kraćih rehabilitacijskih tretmana namijenjenog djetetu ili mlađoj punoljetnoj osobi s problemima u ponašanju u trajanju do najdulje tri godine. Nadalje kao korisnici privremenog smještaja u drugim slučajevima predviđeni su i dijete s problemima u ponašanju radi multidisciplinarne procjene s time da smještaj traje 30 dana kao i strani državljanin i osoba bez državljanstva s privremenim boravkom u RH s time da smještaj traje do tri godine.
Redefinirano je sudjelovanje djeteta u plaćanju usluge na način da isti sudjeluju iznosom do 30 % visine svojih prihoda, a ne 50% kako je bilo uređeno do sada kao i da se isto omogućuje i mlađim punoljetnim osobama.
Radi ujednačavanja i poboljšanja kvalitete stručnog rada propisuje se osnivanje Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji u jednom dijelu obavlja poslove iz nadležnosti dosadašnjih centara za socijalnu skrb poput rješavanja u prvom stupnju u upravnom području socijalne skrbi, obiteljsko-pravne i kaznenopravne zaštite djece, udomiteljstva i drugim upravnim područjima prema posebnim propisima, provođenja izvršenja svojih rješenja, vođenja propisanih očevidnika, registara i evidencija i slično dok u drugom utvrđuje i provodi politike razvoja i unapređenja sustava socijalne skrbi predlaganjem nadležnom ministarstvu potrebnih mjera i iniciranje donošenja odgovarajućih propisa, koordinira i nadzire primjenu Zakona, statuta i drugih općih akata Zavoda, predlaže mjere unapređenja socijalne politike, predlaže mjere unapređenja stručnog rada, razvija i osigurava cjelovitu informatičku podršku poslovnom sustavu Zavoda i razmjenu podataka s drugim sustavima, provodi stručni nadzor i superviziju u sustavu socijalne skrbi te predlaže i potiče aktivnosti u području socijalne skrbi na nacionalnoj i regionalnoj razini.
Smanjenjem administriranja kod određenih prava te promjenama u pogledu obveza kod preispitivanja prava cilja se dugoročnije poboljšanje kvalitete rada, manje administriranje, osiguranja više vremena za stručni rad i usmjerenost na potrebe korisnika.
O d 2014. godine Obiteljski centri pripojeni su centrima za socijalnu skrb te danas postoji 20 obiteljskih centara kao podružnice centra za socijalnu skrb, a jedan kao odjel centra za socijalnu skrb. Navedenim je došlo do smanjenja aktivnosti obiteljskih centara posebno u odnosu na programe i aktivnosti usmjerene cjelokupnoj podršci roditeljstvu, veće stigmatizacije korisnika, a samim time i manjeg korištenja usluga. Osamostaljivanjem obiteljskih centara i jasnijim propisivanjem njihovih poslova koji se uglavnom odnose na savjetodavne i preventivne poslove i razvijanjem univerzalnih i ciljanih programa i usluga postići će se adekvatnija i kvalitetnija podrška roditeljstvu, posebno u vremenima i situacijama kada se obitelj suočava s nizom izazova koji otežavaju njihovo svakodnevno funkcioniranje.
Jasnije su i obuhvatnije uređeni poslovi domova socijalne skrbi i definirane vrste istih.
Prateći kvalitetu pružanja usluge smještaja u obiteljskim domovima Ministarstvo je utvrdilo da većina obiteljskih domova nije ostvarila zadani cilj, a to je obiteljski način života unutar obiteljskog doma, a niti je bila u mogućnosti pružati očekivanu razinu kvalitete usluge koju primjerice ustanove u sustavu socijalne skrbi pružaju i to zbog premalog broja pružatelja usluga posebice stručnjaka koji su potrebni korisničkim skupinama uključenim u obiteljske domove ili neadekvatne infrastrukture u kojoj se pružala usluga. Smatramo da će razdoblje od pet godina biti dovoljno da se obiteljski domovi preorganiziraju u ustanovu u sustavu socijalne skrbi poštujući sva definirana pravila o prostornim i kadrovskim uvjetima kako bi i dalje mogli pružati uslugu smještaja. Obiteljski domovi s manjim brojem korisnika nakon isteka roka od pet godina u slučaju da nisu u mogućnosti osnovati ustanovu imat će mogućnost bavljenja udomiteljstvom bilo kao tradicionalni udomitelji ili standardni udomitelji (odnosno profesionalni udomitelji) sukladno Zakonu o udomiteljstvu.
Novim načinom ugovaranja socijalnih usluga pojednostavniti će se postupak javnog poziva za podnošenje ponuda i sklapanja ugovora te će se omogućiti jedinstveni pristup mreži za pružatelje usluga, zatim standardizacija procesa i kvalitete usluga, jednakost i transparentnost u financiranju.
Radi što kvalitetnije zaštite prava korisnika osniva se Povjerenstvo za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva, a koje se sastoji od pet predstavnika građana koje su, na javni poziv, predložile organizacije civilnog društva, ili su se osobno javili na javni poziv. Članove Povjerenstva imenuje i razrješava Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku Hrvatskoga sabora.
Nadalje, uređene su promjene u pogledu utvrđivanja uvjeta za pružanje socijalnih usluga na način da povjerenstvo za utvrđivanje uvjeta za pružanje socijalnih usluga Zavoda i Obiteljskog centra imenuje Ministarstvo, dok za sve ostale pružatelje socijalnih usluga povjerenstvo imenuje jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Nadalje, o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga Zavoda i Obiteljskog centra rješenjem odlučuje Ministarstvo, a o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga za ostale pružatelje socijalnih usluga rješenjem odlučuje jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb.
Nadalje, radi kvalitetnijeg obavljanja djelatnosti propisano je da je pružatelj usluge, osim udomiteljske obitelji, dužan korisnika upisati u evidenciju korisnika usluge, a zaprimljeni zahtjev za pružanje usluge upisati u evidenciju zaprimljenih zahtjeva, bez odgode.
Također, radi adekvatnije zaštite prava korisnika, jedinica područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb dužna je, za pružatelje socijalnih usluga kojima je donijela rješenje o ispunjavanju uvjeta, najmanje jednom godišnje, obavljati kontrolu ispunjavanja uvjeta za pružanje socijalnih usluga utvrđenim rješenjem te je, u slučaju osnovane sumnje na nastupanje nepravilnosti u pogledu propisanih i utvrđenih uvjeta za pružanje usluge korisnicima, dužna obavijestiti Ministarstvo bez odgode. Isti su dužni najmanje jednom godišnje suorganizirati edukacije stručnih radnika pružatelja usluga za koje su donijeli rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga.
S obzirom na niz izazova s kojima se Republika Hrvatska susreće u proteklo vrijeme, a koje ugrožavaju život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušavaju okoliš, gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu propisana je mjera mobilizacije stručnog i drugog radnika, rekviziciju opreme i prijevoznih sredstava, privremenu uporabu poslovnih i drugih prostorija za pružanje socijalnih usluga ustanova socijalne skrbi čiji je osnivač Republika Hrvatska, jedinica lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave ili pružatelja usluga s kojima Ministarstvo ima sklopljen ugovor o pružanju usluge socijalne skrbi razmjerno broju korisnika za koje je ugovor o pružanju socijalne skrbi sklopljen dok te okolnosti traju.
Radi standardizacije obaveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, organiziranja i provođenja kontinuiranog stručnog usavršavanja stručnih radnika u djelatnosti socijalne skrbi i stručnog usavršavanja drugih sudionika u postupcima koje vodi Zavod (voditelja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, skrbnika, udomitelja i dr.) i slično osniva se Akademija socijalne skrbi.
Cilj donošenja novog Zakona o socijalnoj skrbi je poboljšanje kvalitete života korisnika sustava socijalne skrbi.
Posebni ciljevi:
- poboljšanje organizacije sustava socijalne skrbi,
- jačanje ciljanih, priuštivih i dostupnih usluga podrške roditeljstvu i obiteljima,
- poboljšanje obuhvata, adekvatnosti i korištenja prava u svrhu smanjenja rizika od siromaštva i socijalne isključenosti,
- poboljšanje ciljanosti i utjecaja na kvalitetu života osoba s invaliditetom naknada usmjerenih osobama s invaliditetom,
- poboljšanje kvalitete, dostupnosti i usklađenosti socijalnih usluga sa potrebama korisnika u pojedinim područjima Republike Hrvatske.
Glavni cilj koji se želi postići donošenjem ovog Zakona je osigurati transparentnije i adekvatnije naknade, smanjivanje neujednačenosti između korisnika na području RH, poboljšanje kvalitete života osoba u riziku od siromaštva i osoba s invaliditetom, osiguranje socijalnih usluga u skladu sa potrebama čime se postiže sveobuhvatnija zaštita korisnika, osiguranje novih ciljanih usluga za podršku roditeljstvu i obiteljima te u konačnici bolja kvaliteta usluga sustava socijalne skrbi.
3.
ANALIZA UTVRĐENIH IZRAVNIH UČINAKA
3.1.
Analiza gospodarskih učinaka
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni značajni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.2.
Analiza učinaka na zaštitu tržišnog natjecanja
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.3.
Analiza socijalnih učinaka
Nacrtom prijedloga Zakona uređuje se djelatnost socijalne skrbi, načela socijalne skrbi, financiranje djelatnosti socijalne skrbi, prava i usluge u sustavu socijalne skrbi, postupci za njihovo ostvarivanje, korisnici, sadržaj i način obavljanja djelatnosti socijalne skrbi, stručni radnici u djelatnosti socijalne skrbi, zbirke podataka, inspekcijski i upravni nadzor te druga pitanja značajna za djelatnost socijalne skrbi.
Sustav socijalne skrbi obuhvaća velik broj korisnika, najranjivijih skupina u društvu koji se svakodnevno suočavaju sa brojnim rizicima od siromaštva i socijalne isključenosti, uslijed invaliditeta, starosti ili zlostavljanja i zanemarivanja te se Nacrtom prijedloga Zakona izravno utječe na socijalnu uključenost, zaštitu osjetljivih skupina, te proširenje pristupa socijalnoj skrbi.
Promjenama u pogledu povećanja ekvivalentnih ljestvica korisnika zajamčene minimalne naknade utječe se na smanjenje jaza siromaštva i poboljšanje kvalitete života. Kako je za smanjenje jaza siromaštva ili izlaska iz siromaštva ključna uključenost u tržište rada, određenim zakonskim odredbama u smislu omogućavanja ostvarivanja prava i tijekom javnog rada kao i omogućavanjem korištenja prava tijekom prvih 6 mjeseci rada kao i uvođenjem nove usluge socijalnog mentorstva potiče se brže uključivanje i što dulji ostanak na tržištu rada skupine građana te njihova socijalna uključenost.
Također se omogućavanjem ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu osobama koje imaju sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju za koji je pokrenut postupak raskida radi neispunjavanja obveza davatelja uzdržavanja kao i beskućniku u prihvatilištu te žrtvama nasilja u obitelji i trgovanja ljudima osigurava podmirenje osnovnih životnih potreba, osamostaljivanje i adekvatna zaštita prava.
Povećanjem iznosa maksimalno dozvoljene zajamčene minimalne naknade za kućanstvo utječe se na zaštitu prava i poboljšanje kvalitete života djece.
Nadalje, određenim promjenama u pogledu novčanih sredstava koja se ne uračunavaju kao prihod kod prava na zajamčenu minimalnu naknadu potiče se radna aktivacija korisnika, poboljšanje kvalitete života učenika i studenata kao i osiguranje zadovoljavanja dodatnih potreba korisnika.
Objedinjavanjem troškova stanovanja i troškova ogrjeva u jednu naknadu i propisivanjem iste u iznosu od 30% iznosa zajamčene minimalne naknade kao i propisivanjem posljedica u slučaju ne priznavanja troškova stanovanja utječe se na smanjenje regionalne nejednakosti u pristupu korisnicima te jednostavnije i efikasnije ostvarivanje prava.
Povećanjem naknade za osobne potrebe i razlikovanjem u odnosu na specifičnu skupinu korisnika osigurava se kvalitetnije zadovoljavanje potreba koje nisu u mogućnosti podmiriti na drugi način.
Promjenom određenih odredbi u okviru prava na doplatka za pomoć i njegu i osobnu invalidninu osigurava se ujednačeniji pristup, odnosno, nediskriminatornost u odnosu na osobe s invaliditetom.
Propisivanjem uvjeta koje roditelj njegovatelj/njegovatelj mora ispunjavati da bi se priznalo pravo na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja kao i zapreka za predmetno pravo utječe se na zaštitu prava korisnika i sprječava neadekvatna skrb za korisnika. Također se povećanjem naknade osigurava kvalitetnija zaštita prava korisnika i bolja kvaliteta života, posebno u odnosu na osobe koje se, zbog zdravstvenog stanja, ne mogu uključiti u programe i usluge u zajednici kao i u odnosu na roditelja njegovatelja koji samostalno skrbi o dvoje djece s teškoćama u razvoju koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete za priznavanje prava na status roditelja njegovatelja.
Također omogućavanjem da status njegovatelja za osobu s invaliditetom ostvare, pored do sada predviđenih osoba, i srodnici u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja, omogućava se da obitelj preuzme brigu o osobi s invaliditetom te se na taj način prevenira eventualna institucionalizacija.
Također omogućavanjem korištenja usluga poludnevnog boravka u određenom broju dana tijekom tjedna u okviru prava na status roditelja njegovatelja/njegovatelja omogućuje se osobi s invaliditetom uključivanje u život zajednice, a roditeljima njegovateljima/njegovateljima omogućuje se usklađivanje obavljanja određenih aktivnosti sa potrebom skrbi za korisnika.
Propisivanjem nove usluge prethodne stručne procjene omogućava se utvrđivanje preostalih sposobnosti korisnika i osiguranje što primjerenije usluge.
Propisivanjem nove usluge psihosocijalnog savjetovanja omogućava se pomoć korisniku u otklanjanju teškoća u funkcioniranju u različitim područjima života s naglaskom na ponašajne, emocionalne, interpersonalne, socijalne, obrazovne, razvojne i organizacijske aspekte života.
Također propisivanjem nove usluge psihosocijalnog tretmana radi prevencije nasilničkog ponašanja omogućava se zaustavljanje ili sprečavanje nasilničkog ponašanja te povećava sigurnost članova obitelji.
Redefiniranjem usluge psihosocijalne podrške omogućava se širem krugu osoba ostvarivanje prava na uslugu te se pomaže obiteljima u prevladavanju obiteljskih teškoća, povećanju roditeljskih kompetencija i osnažuje ih se za svakodnevno funkcioniranje, a udomiteljima se pruža adekvatna podrška.
Promjenama u pogledu imovine i ugovora o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju u okviru usluge pomoći u kući osigurava se zaštita najranjivijih skupina korisnika, a ujedno osigurava ujednačeni pristup u odnosu na druga prava slične ili iste svrhe.
Omogućavanjem privremenog smještaja za strane državljane i osobe bez državljanstva s privremenim boravkom u okviru privremenog smještaja u drugim slučajevima u trajanju od tri godine osigurava se zaštita posebno ugroženijih osoba poput osoba s invaliditetom, kronično bolesnih osoba i osoba starije životne dobi u periodu dok se ne osigura skrb na drugi način. Nadalje, propisivanjem privremenog smještaja radi provođenja kraćih rehabilitacijskih tretmana i privremenog smještaja u drugim slučajevima i za dijete s problemima u ponašanju osigurava se kvalitetnija usluga i zaštita prava navedenih korisnika.
Promjenama u pogledu sudjelovanja djeteta u troškovima plaćanja usluge u pogledu iznosa kao i osiguranjem da mlađa punoljetna osoba sudjeluje u plaćanju usluge dijelom visine svojih prihoda osigurava se adekvatnije osamostaljivanje.
Promjenama u pogledu obveze preispitivanja prava tijekom godine potiče se odgovornost korisnika te se smanjuje administriranje stručnih radnika što će osigurati više vremena za stručni rad.
Osamostaljivanjem obiteljskih centara i jasnijim propisivanjem njihovih poslova koji se uglavnom odnose na savjetodavne i preventivne poslove i razvijanjem univerzalnih i ciljanih programa i usluga postići će se adekvatnija i kvalitetnija podrška roditeljstvu, posebno u vremenima i situacijama kada se obitelj suočava sa nizom izazova koji otežavaju njihovo svakodnevno funkcioniranje.
Propisivanjem obveze kontrole pružatelja usluga, obavještavanja o nepravilnostima i obvezi suorganiziranja edukacija od strane jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno, Grada Zagreba za one pružatelje za koje je donijela rješenje o ispunjavanju uvjeta za pružanje socijalnih usluga direktno se utječe na poboljšanje skrbi i adekvatnije zaštite prava određenih skupina korisnika.
Također omogućavanje osnivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad osigurava se unapređenje kvalitete stručnog rada, kvalitetnije podloge za izradu propisa i planiranje aktivnosti s ciljem unapređenja obavljanja djelatnosti.
Propisivanjem osnivanja Akademije socijalne skrbi osigurava se unapređenje stručnih kompetencija stručnih radnika i drugih provoditelja određenih mjera i usluga u sustavu kao i standardizacija edukacija u cilju osiguranja njihove što bolje učinkovitosti.
Osnivanjem Povjerenstva za odlučivanje o osnovanosti pritužbe podnositelja koji nije zadovoljan odgovorom Ministarstva utječe se na bolju zaštitu prava korisnika i osigurava neovisnost u procjeni postupanja.
S obzirom na sve navedeno socijalni učinak je procijenjen kao veliki, a donošenje predmetnog Zakona značajno će utjecati na kvalitetu naknada i socijalnih usluga u sustavu socijalne skrbi, odnosno, zaštitu prava korisnika.
3.4.
Analiza učinaka na rad i tržište rada
Nacrtom prijedloga Zakona omogućene su određene aktivnosti i mjere s ciljem poticanja zapošljavanja korisnika u riziku od siromaštva. Naime, r adno sposobni korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu, osim što je obvezan prihvatiti zaposlenje u skladu s propisima o zapošljavanju, dužan je i sudjelovati u aktivnostima koje omogućavaju socijalnu uključenost. Također je predviđeno da a ko se radno sposobni korisnik prava na zajamčenu minimalnu naknadu zaposli u javnom radu navedeno pravo ne prestaje, odnosno ne umanjuje se za prihod člana kućanstva ostvaren po osnovi zaposlenja u javnom radu. Do sada se navedena odredba odnosila samo na korisnike koji su bili zaposleni u javnom radu, a prije toga su s udjelovali u radovima za opće dobro . Nacrtom prijedloga Zakona omogućena je i nova usluga socijalnog mentorstva čime se potiče individualizirani pristup koji omogućuje samoaktivaciju dugotrajno nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade, korisnika kojem prestaje usluga smještaja ili organiziranog stanovanja, korisnika koji je žrtva trgovanja ljudima te korisnika nakon izvršenja kazne zatvora i osnaživanje korisnika koji su uglavnom najudaljeniji od tržišta rada. Zavod je dužan službi nadležnoj za zapošljavanje dostaviti obavijest o priznatom pravu na navedenu uslugu radno sposobnom korisniku prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uključiti predstavnika službe nadležne za zapošljavanje u proces socijalnog mentorstva. Odredbom kojom se omogućava da korisnik zajamčene minimalne naknade koji se zaposli, u prvih šest mjeseci rada ostvaruje navedeno pravo u iznosu od 50% priznatog iznosa potiče se zapošljavanje korisnika.
Također se propisivanjem da se u prihod kod zajamčene minimalne naknade ne uračunavaju sredstva ostvarena po osnovi rada učenika i studenata na redovitom školovanju preko učeničkih i studentskih udruga kao i novčane pomoći, naknade troškova prijevoza, smještaja i prehrane osobe koja je uključena u usluge profesionalne rehabilitacije ili sudjeluje u projektu ili programu koji se provodi sa svrhom zapošljavanja utječe na zapošljavanje učenika, studenata i nezaposlenih korisnika zajamčene minimalne naknade.
Također se prijedlogom Nacrta Zakona utječe na zapošljavanje srodnika u ravnoj lozi, srodnika u pobočnoj lozi do zaključno drugog stupnja osoba s invaliditetom po posebnom propisu čime im se osiguravaju prava iz mirovinskoga osiguranja, obveznog zdravstvenog osiguranja i prava za vrijeme nezaposlenosti, kao zaposlena osoba prema posebnim propisima, smanjuje nezaposlenost te osigurava odnos privatnog i poslovnog života obitelji, koji se na taj način nadopunjuju i osiguravaju kvalitetniju skrb osobama s invaliditetom.
Također Nacrtom prijedloga Zakona utječe se na otvaranje novih radnih mjesta prilikom pružanja novih socijalnih usluga, a pružanjem pojedinih socijalnih usluga utječe se na zapošljivost osoba s invaliditetom.
Smanjenjem administriranja stručnih radnika u sustavu socijalne skrbi utječe se na poboljšanje kvalitete radnih mjesta.
Osnivanjem Akademije socijalne skrbi utječe se na povećanje broja zaposlenih u sustavu socijalne skrbi no ujedno se utječe i na poboljšanje kvalitete radnih mjesta.
Odredbe predmetnog Nacrta prijedloga Zakona nemaju negativne posljedice za pojedina zanimanja, skupine radnika ili samozaposlene.
3.5.
Analiza učinaka na zaštitu okoliša
Provedbom prethodne procjene nisu utvrđeni izravni učinci koji bi zahtijevali daljnju analizu u postupku procjene učinaka propisa.
3.6.
Analiza učinaka na zaštitu ljudskih prava
Odredbama predmetnog Nacrta prijedloga Zakona poštuju se ravnopravnost te jednaka mogućnost i jednaki tretman u ostvarivanju materijalnih prava, zapošljavanja, rada i drugih Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava.
Nadalje utječe se na pravo izbora i slobode pojedinaca u pogledu odlučivanja o zapošljavanju ili ostvarivanja prava na status njegovatelja. Nastavno, istim se utječe i na zaštitu obitelji, zaštitu osoba s invaliditetom te na usklađenost obiteljskog i profesionalnog života.
Izmjenom određenih odredbi kod ostvarivanja prava na zajamčenu minimalnu naknadu i uvođenjem nove usluge socijalnog mentorstva posebno se stavio naglasak na pravo na uključenost u rad. Povećanjem osobnih faktora kod prava na zajamčenu naknadu, odnosno, povećanjem naknada za osiguranje dostojanstvenijeg života, objedinjavanjem i osiguranjem jedinstvenog iznosa za troškove stanovanja te svim ostalim odredbama kojima je svrha borba protiv socijalne isključenosti i siromaštva, poštivanje prava na socijalnu sigurnost i pomoć u vezi sa stanovanjem.
Nadalje, osiguravanjem prava na zajamčenu minimalnu naknadu u određenim iznimnim situacijama, povećanjem maksimalno dozvoljenog iznosa naknade, povećanjem naknade za osobne potrebe, promjenama u pogledu ostvarivanja prava osoba s invaliditetom utječe se na prava djeteta kroz zaštitu i brigu za njihovu dobrobit, prava starijih osoba na dostojanstven život i neovisnost i integraciju osoba s invaliditetom kroz mjere za osiguranje njihove neovisnosti, društvene uključenosti i sudjelovanja u životu zajednice.
4.
TEST MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA (MSP TEST)
/
4.1.
Moguće opcije javnih politika
4.1.1. Opcija 1. (nenormativno rješenje) »Ne poduzimati ništa«
4.1.2. Opcija 2. (nenormativno rješenje) »Poduzimati nenormativne aktivnosti«
4.1.3. Opcija 3. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost A«
4.1.4. Opcija 4. (normativno rješenje) »Poduzimati normativnu aktivnost B«
4.2.
Ocjena i opcije
Opcija 1.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 2.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 3.
Koristi:
Troškovi:
Opcija 4.
Koristi:
Troškovi:
Tablica: Analiza troškova i koristi
Opcije
Troškovi (negativni učinci)
Koristi (pozitivni učinci)
Opcija 1.
Opcija 2.
Opcija 3.
Opcija 4.
Legenda:
- - znatan negativni učinak
- ograničen negativni učinak
1 nema učinka
+ ograničen pozitivan učinak
+ + znatan pozitivan učinak
5.
PROVOĐENJE SCM METODOLOGIJE
/
6.
SAVJETOVANJE I KONZULTACIJE
Savjetovanje će se provesti u trajanju od 30 dana putem središnjeg državnog internetskog portala za savjetovanje s javnošću objavom Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa. Tijekom savjetovanja provesti će se javno izlaganje Nacrta prijedloga zakona i Iskaza o procjeni učinaka propisa neposrednim kontaktom s dionicima.
Istovremeno sa savjetovanjem, I skaz o procjeni učinaka propisa biti će dostavljen na mišljenje nadležnim tijelima i Uredu za zakonodavstvo.
7.
OPTIMALNO RJEŠENJE
Sukladno članku 11. Zakona o procjeni učinaka propisa (Narodne novine, broj 44/17) provedena je prethodna procjena učinaka propisa koja je pokazala da su za predmetni Zakon utvrđeni veliki izravni socijalni učinci, veliki izravni učinci na rad i tržište rada te veliki izravni učinci na zaštitu ljudskih prava. Na temelju rezultata utvrđenih u postupku procjene učinaka propisa kao optimalno normativno rješenje predlaže se donošenje Zakona o socijalnoj skrbi kako bi se osigurale zakonske pretpostavke koje će rezultirati postizanjem očekivanog ishoda, a u cilju poboljšanja zaštite prava i kvalitetnijeg života korisnika.
8.
VREMENSKI OKVIR I VREDNOVANJE
Zakon o socijalnoj skrbi stupa na snagu osmog dana od dana objave predmetnog Zakona u Narodnim novinama.
Vremenski okvir postizanja ishoda moguće je za dio naknada procijeniti nakon šest mjeseci od primjene zakona, a procjenjivanje ishoda u odnosu na sve ostale zakonske promjene moći će se postići nakon godinu dana.
9.
PRILOZI
10.
POTPIS ČELNIKA TIJELA
Potpis: Ministar Josip Aladrović
Datum: 7. rujna 2021.
11.
Odgovarajuća primjena ovoga Obrasca u slučaju provedbe članka 18. stavka 2. Zakona o procjeni učinaka propisa ("Narodne novine", broj 44/17)
/
Komentirate u ime: Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike