1. UVOD

Prvi slučajevi COVID-19 bolesti pojavili su se na prostoru Europske Unije u siječnju 2020. godine, a Republika Hrvatska je poduzela prve mjere radi sprječavanje širenja sredinom veljače 2020. godine, koje su se nastavile provoditi i u 2021. godini. Uvedena su ograničenja kretanja ljudi i roba, reduciran je rad maloprodajnih trgovina dok su sve tržnice jedno vrijeme bile zatvorene. To je podrazumijevalo i zatvaranje svih maloprodajnih trgovina koje se nalaze u sklopu tržnica, uključujući i prodavaonice mlijeka i mliječnih proizvoda u kojima se u Republici Hrvatskoj izravnom prodajom plasira veliki dio proizvodnje mlijeka primarno manjih poljoprivrednih gospodarstava. Od početka provođenja mjera, koje su nastavljene i u prvom kvartalu 2021. godine u kojem je zabranjen ili ograničen rad svih ugostiteljskih objekata i tržnica, a zabranjeno je i održavanje sajmova i manifestacija u zatvorenim prostorima, na kojima se inače okuplja veći broj ljudi gdje se kroz HoReCa prodajne kanale i catering značajno smanjila potražnja za svim stočarskim proizvodima. Zbog slabije potražnje za mesom došlo je do dužeg držanja grla u tovu čime su se značajno povećali troškovi tova za tovljače stoke, te posljedično se smanjila i potražnja za tovnom stokom čime su značajno pogođena gospodarstva kojima je primarna djelatnost uzgoj mlade stoke za tov.

Sektor govedarske proizvodnje

Ograničenja gospodarske aktivnosti uzrokovala su smanjenu potražnju za svježim mlijekom pri čemu je evidentno da je cijena sirovog mlijeka u lipnju manja u odnosu na prethodna tri mjeseca za 3,9 %. Zbog smanjene potražnje za svježim mesom, cijena utovljene junadi tijekom prvih 8 mjeseci 2021. godine bila je niža za 4,95% u usporedbi s istim razdobljem prije nastupanja negativnih okolnosti. Istovremeno se bilježi pad određenih kategorija junećeg mesa, te je cijena za određene kategorije mesa niža za 3,62 – 6,27% u usporedi s cijenama iz 2019. godine (TISUP). Sve navedeno dovelo je do negativnih kretanja u sektoru govedarstva, te je u proizvodnji mlijeka zabilježen pad broja proizvođača mlijeka u Republici Hrvatskoj. Ukupno je u svibnju 2021. godine registrirano 3854 isporučitelja mlijeka što je za 22,65% manje nego 2019. godine, prije poduzimanja mjera kojima je bio za cilj smanjenje širenja COVID-19, kada je bilo registrirano 4983 isporučitelja. Bilježi se manje zaklane junadi u klaonicama tijekom prvih osam mjeseci 2021. godine 7.835 grla ili 6,57% u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine.

Sektor svinjogojske proizvodnje

Cijene svinjskog mesa su do kolovoza 2021. godine u prosjeku bile znatno niže u odnosu na prethodno razdoblje 2020. godine, ali i 2019. godine. Prosječna cijena trupa klase E od travnja do kraja kolovoza 2021. godine 13,56% je manja u odnosu na isto razdoblje 2020. godine (DG AGRI). Prosječna cijena za promatrano razdoblje u 2020. godini iznosila je 169,59 EUR/100 kg trupa, dok je ista za 2021. godinu čak 23,00 EUR manja, te iznosi 146,59 EUR/100 kg trupa. Za naglasiti je kako je cijena trupa klase E u zadnjem tjednu 2019. godine iznosila 193,01 EUR/100 kg trupa, odnosno 46,42 EUR više od cijene u promatranom razdoblju 2021. godine. Prosječna cijena prasadi od travnja do kraja kolovoza 2021. godine bila je za 16,31% manja u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Prosječna cijena prasadi za promatrano razdoblje 2020. godini iznosila je 55,76 EUR/grlo, dok je ista za 2021. godinu 9,09 EUR manja, te iznosi 46,67 EUR/grlo. Cijena prasadi u Republici Hrvatskoj u prosjeku je 4 EUR/grlo manja od prosječne cijene Europske unije.

Sektor ovčarske i kozarske proizvodnje

Zabrana i ograničen rad ugostiteljskih objekata, sajmova, HoReCa prodajnih kanala i zabrana održavanja manifestacija su najnegativnije utjecali na tržište janjećeg i jarećeg mesa. Značajno smanjenja potražnja za janjećim mesom imala je za posljedicu veliki pad cijene. Prosječna cijena žive vage janjadi u prvih osam mjeseci 2021. godine iznosila je 21,84 kn/kg (TISUP). Uspoređujući s istim razdobljem 2020. godine kada je cijena iznosila 23,52 kn/kg, vidljiv je pad cijene za oko -7,14 %.  Prosječna cijena žive vage jaradi u prvih osam mjeseci 2021. godine iznosila je 22,41 kn/kg. Uspoređujući s istim razdobljem 2020. godine kada je cijena iznosila 23,35 kn/kg, vidljiv je pad cijene za oko -4,04 %.  

Sektor konjogojstva

U sektoru konjogojstva uzgajivači su suočeni sa smanjenom potražnjom na svim područjima korištenja konja, a ovaj sektor ponajviše je pogodila značajno otežana mogućnost izvoza na strana tržišta kao glavna mjesta prodaje uzgojene ždrebadi. Time su naročito pogođeni uzgajivači hladnokrvnih pasmina konja koji uzgojenu ždrebad namijenjenu za prehranu ljudi u obimu od oko 80 – 90% plasiraju na talijansko tržište. Otežan plasman utovljene ždrebadi i mlađih kategorija hladnokrvnih konja uzrokovao je duže zadržavanje u tovu čime su se povećali troškovi tova. Poremećaje na tržištu potvrđuju i podaci Vanjsko trgovinske razmjene (Državni zavod za statistiku) za „žive konje, magarce, mazge i mule“ koji usporedbom 2019. i 2020. godine ukazuju na smanjenje financijskog učinka izvezenih konja za 21,73%, smanjenje izvezenih količina konja za klanje za 16,7% i pad financijskog učinka istih za 19,0% u 2020. godini.   Zbog dugotrajnog nepovoljnog položaja uzgajivača kopitara isti su suočeni s padom likvidnosti, uzrokovanim negativnim trendovima, što se negativno odražava na dohodovnost uzgoja konja i razinu zaposlenosti u ovom sektoru, utječe na ekonomsku situaciju proizvođača, na razinu zaposlenosti u sektoru te dugoročno ugrožava njihov opstanak. Otežana situacija utjecala je i na smanjenje reprodukcije konja, a koja će imati negativne učinke na hrvatsko konjogojstvo u sljedećih 5 do 10 godina.

Sektor peradarske proizvodnje

U sektoru peradarstva, zabrana i ograničena mogućnost prodaje kroz HoReCa i tržnice, uzrokovala je velike poremećaje radi provedbe mjera za suzbijanje pandemije COVID-19, posebice u prvom kvartalu 2021. godine. Navedeno se posebno negativno odrazilo na primarne proizvođače peradskog mesa i jaja koji značajan dio proizvodnje plasiraju kroz ove kanale prodaje. Dodatno negativno kretanje cijena peradskog mesa i jaja na tržištu negativno utječe na poslovanje primarnih proizvođača peradskog mesa i jaja ugrožavajući im održivost poslovanja. Posljedično, u prva 3 mjeseca 2021. godine prosječna mjesečna cijena brojlera (176,70 €/100 kg) bila je 6,07 % niža od cijena u istom periodu 2020. (188,12 €/100 kg), a prosječna mjesečna cijena konzumnih jaja (134,45 €/100 kg) bila je 3,29 % niža od cijena u istom periodu 2020. (139,03 €/100 kg) (TISUP).

Usporedno s negativnim utjecajima suzbijanja širenja bolesti COVID-19 došlo je do dodatnih poteškoća u poslovanju uzrokovanih rastom cijena električne energije i energenata, transporta te poremećaja na tržištu žitarica i uljarica kao glavnih komponenata hrane za životinje. Navedeno je i posljedica klimatskih uvjeta diljem svijeta koji su uzrokovali manji urod kao i povećana potražnja na azijskom tržištu, a naročito tržištu Kine. Cijene stočne hrane dosežu rekordne razine u posljednjem razdoblju. Prema podatcima tržišnog informacijskog sustava u poljoprivredi (TISUP) veleprodajna cijena najznačajnijih žitarica dosegla je najviše razine u posljednjih 7 godina čije povećanja u odnosu na isto razdoblje prethodnu godine iznosi 21,9 % za pšenicu, 34,2 % za kukuruz, 36,9 % za stočni ječam. Cijena uljarica na tržištu je također dosegla najviše cijene u posljednjih 7 godine te povećanje u odnosu na isto razdoblje prethodne godine iznosi 63,6 % za soju, 35,5 % za suncokretovu sačmu te 22,5% za sojinu sačmu.

Opisana situacija na tržištu narušava stabilnost cjelokupne stočarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, te bi bez poduzimanja hitnih mjera pomoći sektoru moglo doći do značajnog smanjenja ili potpunog prestanka proizvodnje velikog broja farmi. Zbog navedenih izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom COVID-19 proizvođači u sektoru stočarstva suočeni su s velikim padom likvidnosti što bi u kratkoročnom i srednjoročnom periodu moglo ozbiljno utjecati na ekonomsku situaciju proizvođača, na zaposlenost te dugoročno ugroziti njihov opstanak.

2. PRAVNA OSNOVA

Pravni temelj za donošenje ovog Programa je članak 39. Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20., 127/20. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21).

Ovim Programom uređuje se dodjela državne potpore na temelju Komunikacije Komisije Privremeni okvir za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVIDA-19 od 19. ožujka 2020. (SL C 91I, 20.3.2020.) , Komunikacije Komisije Izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 od 3. travnja 2020. (SL C 112I, 4.4.2020.), Komunikacije Komisije Izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 od 8. svibnja 2020. (SL C 164, 13.5.2020.), Komunikacije Komisije Treća izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 od 29. lipnja 2020. (SL C 218, 2.7.2020.), Komunikacije Komisije Četvrta izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji COVID-a 19 i izmjena Priloga Komunikaciji Komisije državama članicama o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita od 13. listopada 2020. (SL C 340I, 13.10.2020.) i Komunikacija Komisije Peta izmjena privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji bolesti COVID-19 i izmjena Priloga Komunikaciji Komisije državama članicama o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na kratkoročno osiguranje izvoznih kredita od 28. siječnja 2021. (SL C 34, 1.2.2021.) (u daljnjem tekstu: Privremeni okvir - COVID 19).

Potpore iz ovoga Programa spojive su s unutarnjim tržištem u smislu članka 107. stavka 3. točke (b) Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU) te podliježu prijavi Europskoj komisiji na ocjenu u skladu sa člankom 108. stavkom 3. UFEU.

3. CILJ PROGRAMA

Cilj Programa je pružanje financijske pomoći primarnim proizvođačima u sektoru stočarstva koji su se uslijed usporavanja ili potpune obustave gospodarskih aktivnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19 suočili s dugotrajnim i velikim poslovnim poteškoćama uslijed ukupnih tržnih poremećaja vezanih uz pad potražnje te time vezano pad cijena i konačno padom prodaje. Time su proizvođači dovedeni u situaciju manjka likvidnosti ili čak potpune nelikvidnosti. Potporom se nastoje sanirati pretrpljeni gubici, osigurati likvidnost poljoprivrednih gospodarstava i očuvati razina primarne proizvodnje prije pojave COVID-19, čime će se posljedično zadržati postojeća razina zaposlenosti, kao i proizvodnja sirovine za prehrambenu i prerađivačku industriju i spriječiti poremećaj u lancu opskrbe hranom.

4. MJERE U PROVEDBI PROGRAMA

Mjere u provedbi Programa  su:

Mjera 1. Potpora u sektoru govedarstva

Podmjera 1.1. Potpora primarnim proizvođačima mlijeka

Podmjera 1.2. Potpora uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele

Podmjera 1.3. Potpora uzgajivačima tovne junadi

Mjera 2. Potpora u sektoru svinjogojstva

Podmjera 2.1. Potpora uzgajivačima krmača

Podmjera 2.2. Potpora proizvođačima tovnih svinja

Mjera 3. Potpora u sektoru ovčarstva i kozarstva

Mjera 4. Potpora u sektoru konjogojstva

Mjera 5. Potpora u sektoru peradarstva

Podmjera 5.1. Potpora za proizvodnju konzumnih jaja

Podmjera 5.2. Potpora za proizvodnju mesa peradi

5. KORISNICI

Potpora se ne može dodijeliti poduzetnicima koji su već bili u poteškoćama u smislu Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 od 25. lipnja 2014. o proglašenju određenih kategorija potpora u sektoru poljoprivrede i šumarstva te u ruralnim područjima spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (SL L 193, 1.7.2014; u daljnjem tekstu: Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014) na dan 31. prosinca 2019. godine. Potpora se može dodijeliti mikro i malim poduzetnicima koji su bili u teškoćama u smislu Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 na dan 31. prosinca 2019., pod uvjetom da se nad njima ne provodi skupni postupak insolventnosti prema nacionalnom zakonodavstvu i nisu primili pomoć za sanaciju ili pomoć za restrukturiranje.

Prihvatljivi korisnici potpore u podmjeri 1.1. Potpora primarnim proizvođačima mlijeka, podmjeri 1.2. Potpora uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele i podmjeri 1.3. Potpora uzgajivačima tovne junadi iz ovog Programa su mikro, mala i srednja poduzeća definirana člankom 2. Priloga 1. Uredbe o poljoprivrednom izuzeću te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom mlijeka, tovnim govedarstvom ili držanjem krava u sustavu krava-tele. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

b) upis u Registar farmi

c) upis grla u Jedinstveni registar domaćih životinja (u daljnjem tekstu: JRDŽ)

Procjenjuje se da će broj korisnika biti 4.500 u podmjeri 1.1., 3.500 u podmjeri 1.2. te 4.300 u podmjeri 1.3.

Prihvatljivi korisnici potpore u podmjeri 2.1. Potpora uzgajivačima krmača su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 te velika poduzeća, koja drže krmače. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

b) upis u Registar farmi

c) u razdoblju od 1.12.2020. do 31.10.2021. godine ima evidentirane krmače u JRDŽ

d) imati registriran promet od najmanje 5 svinja po krmači u razdoblju 1.11.2020. do 31.10.2021. godine.

Procjenjuje se da će broj korisnika ove podmjere biti 4.300.

Prihvatljivi korisnici potpore u podmjeri 2.2. Potpora proizvođačima tovnih svinja su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014 te velika poduzeća, koja se bave proizvodnjom tovnih svinja. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

b) upis u Registar farmi

c) koji su u razdoblju od 1.4.2021. do 31.10.2021. godine isporučili tovne svinje s farmi upisanih u JRDŽ na klanje u odobrene objekte za klanje papkara.

Procjenjuje se da će broj korisnika ove podmjere biti 850.

Prihvatljivi korisnici potpore u mjeri 3. Potpora u sektoru ovčarstva i kozarstva su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014, te velika poduzeća, koja se bave uzgojem ovaca i koza. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava

b) upis u Registar farmi

c) upis grla u JRDŽ

Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti 2.600.

Prihvatljivi korisnici potpore u mjeri 4. Potpora u sektoru konjogojstva su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014, koja se bave uzgojem konja. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

b) upis u Registar farmi,

c) upis grla u JRDŽ

Procjenjuje se da će broj korisnika ove mjere biti 1.200.

Prihvatljivi korisnici potpore u pomjeri 5.1. Potpora za proizvodnju konzumnih jaja su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014, te velika poduzeća koja se bave proizvodnjom i plasmanom jaja na tržište. Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

a) upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

b) upis u Upisnik farmi kokoši nesilica

Procjenjuje se da će broj korisnika ove podmjere 250.  

Prihvatljivi korisnici potpore u podmjeri 5.2. Potpora za proizvodnju mesa peradi su mikro, mala i srednja poduzeća, definirana člankom 2. Priloga I. Uredbe Komisije (EU) br. 702/2014, te velika poduzeća, koja su isporučila perad na klanje u registrirane ili odobrene objekte za klanje peradi u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine.

Svi korisnici moraju ispunjavati sljedeće uvjete:

- upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava,

- upis gospodarstva u JRDŽ

Procjenjuje se da će broj korisnika ove pomjere biti 300.

6. PRIHVATLJIVA GRLA

Mjera 1. Potpora u sektoru govedarstva

Podmjera 1.1. Potpora primarnim proizvođačima mlijeka  

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja:

- su upisana u JRDŽ

- pripadaju skupini mliječnih ili kombiniranih pasmina

- dolaze s gospodarstava koja isporučuju mlijeko u odobreni objekt u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su gospodarstva upisana u Upisnik odobrenih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla ili su upisana u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla s opisom djelatnosti sir i vrhnje i/ili mljekomat i/ili pokretni mljekomat

- imaju registrirano barem jedno teljenje u JRDŽ-u i nalaze se na gospodarstvu na zadnji dan podnošenja zahtjeva

Maksimalni broj prihvatljivih grla za potporu iznosi 200.

Podmjera 1.2. Potpora uzgajivačima goveda u sustavu krava-tele

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja:

- su upisana u JRDŽ

- pripadaju skupini mesnih ili izvornih pasmina

- su kombiniranih pasmina i dolaze s gospodarstava koja nemaju isporuku mlijeka prema otkupljivačima, koja nemaju registriranu djelatnost prerade mlijeka na vlastitom gospodarstvu i nisu po toj osnovi upisana u Upisnik registriranih objekata u poslovanju s hranom životinjskog podrijetla

- imaju registrirano teljenje u JRDŽ u razdoblju od 01.04.2020. do 31.10.2021. godine i nalaze se na gospodarstvu na zadnji dan podnošenja zahtjeva

Minimalni broj grla prihvatljivih za potporu iznosi 5, a maksimalni broj prihvatljivih grla za potporu iznosi 200.

Pomjera 1.3. Potpora uzgajivačima tovne junadi

Za potporu su prihvatljiva muška i ženska grla koja:

- su razdužena kroz klanje u odobrenim objektima u RH ili kroz izvoz prema podacima u JRDŽ u razdoblju od 01.01.2021. do 31.10.2021. godine

- nisu mlađa od 12 niti starija od 30 mjeseci u trenutku razduženja

- su prisutna na gospodarstvu najmanje 250 dana za muška grla i najmanje 180 dana za ženska grla od dana dolaska grla na gospodarstvo do dana razduženja.  Iznimno za grla isporučena od 1. siječnja 2021. do 06. ožujka 2021. godine, obvezno razdoblje tova na gospodarstvu je najmanje 120 dana

- sudjeluju u Farmskom sustavu osiguranja kvalitete junećeg, janjećeg i jarećeg mesa koji je objavljen na mrežnoj stranici HAPIH-a

Maksimalni broj prihvatljivih grla za potporu iznosi 2.000.

Mjera 2. Potpora u sektoru svinjogojstva

Podmjera 2.1. Potpora uzgajivačima krmača

Za potporu je prihvatljiv prosječan broj krmača evidentiranih u JRDŽ u razdoblju od 1.12.2020. do 31.10.2021. godine.

Imaju registriran promet od najmanje 5 svinja po krmači u razdoblju od 1.11.2020. do 31.10.2021. godine

Za potporu je prihvatljivo do 1.000 krmača po korisniku.

Podmjera 2.2. Potpora proizvođačima tovnih svinja

Za potporu su prihvatljiva grla tovnih svinja koja su:

- isporučena s farmi upisanih u JRDŽ na klanje u odobrene objekte za klanje papkara u razdoblju od 1.4.2021. do 31.10.2021. godine,

- imaju evidentirano izlučenje u JRDŽ na klanje,

- u sustavu razvrstavanja i označivanja na liniji klanja pripadaju u kategorije T1 ili T2.

Za potporu je prihvatljivo do 5000 grla tovnih svinja po korisniku.

Mjera 3. Potpora u sektoru ovčarstva i kozarstva

Za potporu su prihvatljiva ženska grla ovaca i koza:

- upisana u JRDŽ

- koja su na dan 1.6.2021. godine starija od 12 mjeseci i nalaze se na gospodarstvu na zadnji dan podnošenja zahtjeva

Na gospodarstvu za koje se podnosi zahtjev treba biti evidentirano u razdoblju 1. lipnja 2020. do 31. svibnja 2021 prosječno najmanje 0,8 janjenja/jarenja po jednom prihvatljivom grlu.

Minimalni broj grla prihvatljivih za potporu iznosi 10, a maksimalni broj prihvatljivih grla za potporu iznosi 50.

Mjera 4. Potpora u sektoru konjogojstva

Za potporu su prihvatljiva ženska grla koja:

- su upisana u JRDŽ

- su minimalne starosti 36 mjeseci

- su pasmine hrvatski hladnokrvnjak, hrvatski posavac ili međimurski konj

- imaju registrirano najmanje jedno oždrebljenje u JRDŽ

Mjera 5. Potpora u sektoru peradarstva

Podmjera 5.1. Potpora za proizvodnju konzumnih jaja

Za potporu su prihvatljivi kljunovi kokoši nesilica evidentirani u Upisniku farmi kokoši nesilica pri Ministarstvu poljoprivrede razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine.

Za potporu je prihvatljivo do 150.000 kljunova nesilica po korisniku.

Podmjera 5.2. Potpora za proizvodnju mesa peradi

Za potporu su prihvatljivi kljunovi peradi u proizvodnji mesa koji su s farmi upisanih u JRDŽ isporučeni na klanje u registrirane ili odobrene objekte za klanje peradi u razdoblju od 1. siječnja do 31. ožujka 2021. godine.

Za potporu je prihvatljivo do 1.000.000 kljunova isporučenih na klanje po korisniku.

7. OBLIK I NAČIN DODJELE POTPORE

Potpora se u skladu s točkom 23. a. Privremenog okvira – COVID 19  dodjeljuje u obliku izravnih bespovratnih sredstava.

Potpora se u cijelosti financira iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Iznos potpore za Podmjeru 1.1. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 700,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Podmjeru 1.2. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 400,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Podmjeru 1.3. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 600,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Podmjeru 2.1. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 1.000,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Podmjeru 2.2. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 300 ,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Mjeru 3. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 75,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Mjeru 4. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 550,00 kuna po grlu.

Iznos potpore za Podmjeru 5.1. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 1,80 kuna po kljunu.

Iznos potpore za Podmjeru 5.2. utvrđuje se razmjerno broju prihvatljivih grla za potporu, a najviše do 0,80 kuna po kljunu.

Agencija za plaćanja na temelju podataka iz dostupnih registara i za ovu svrhu zatraženih podataka iz drugih registara obavlja administrativnu obradu zahtjeva za potporu.

8. PROVEDBA PROGRAMA

Ministarstvo poljoprivrede odgovorno je za izradu i upravljanje ovim Programom.  

Provedba mjera iz ovog Programa propisat će se Pravilnikom, a provodit će ih Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (dalje u tekstu: Agencija). Pravilnikom će se propisati uvjeti prihvatljivosti, razdoblje i način podnošenja zahtjeva za potporu, administrativna kontrola, isplata i povrat sredstava.

Program se primjenjuje na cijelom području Republike Hrvatske.

Program će se provoditi od datuma primitka odluke Europske komisije o odobrenju dodjele državne potpore. Potpora se dodjeljuje u skladu s točkom 22. d. Privremenog okvira – COVID 19.

9. FINANCIJSKA SREDSTVA ZA PROVEDBU PROGRAMA

Sredstva za provedbu Programa potpore osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske u okviru financijskog plana Ministarstva poljoprivrede u ukupnom iznosu  od 163.500.000,00  kuna kako slijedi:

Sredstva između mjera mogu se preraspodijeliti.

10. PRAVILA O DODJELI POTPORE

Najviši iznos potpore po korisniku propisan je točkom 23. stavak a. Privremenog okvira – COVID 19. Potpore iz ovog Programa mogu se međusobno zbrajati u skladu s odredbama Privremenog okvira – COVID 19.

Potpore iz ovog Programa mogu se zbrajati s potporama odobrenim na temelju Uredbe Komisije (EU) br. 1408/2013 od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na potporu de minimis u poljoprivrednom sektoru (SL L 352, 24. 12. 2013.) ili s potporom na temelju Uredbe o poljoprivrednom izuzeću uz poštivanje odredbi o zbrajanju iz tih uredbi.

Ministarstvo će poštovati tzv. “stand still clause“, odnosno neće dodjeljivati potporu temeljem ovog Programa prije dobivanja suglasnosti, odnosno odobrenja Europske komisije.

Prema ovom Programu ne mogu se dodijeliti potpore poduzetnicima koji podliježu neizvršenom nalogu za povrat sredstava na temelju prethodne odluke Europske komisije kojom se potpora ocjenjuje nezakonitom i nespojivom s unutarnjim tržištem.

11. PRAĆENJE I IZVJEŠĆIVANJE

U skladu s odjeljkom 4. Privremenog okvira – COVID 19 Ministarstvo poljoprivrede se obvezuje poštivati obveze praćenja i izvješćivanja utvrđene u istom odjeljku.