I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOŠENJE ZAKONA

Ustavna osnova za donošenje Zakona o sprječavanju sukoba interesa je u odredbi članka 4. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 85/10 – pročišćeni tekst i 5/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske).

II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE TREBAJU UREDITI ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE ĆE DONOŠENJEM ZAKONA PROISTEĆI

Zakon o sprječavanju sukoba interesa donesen je 2011. godine i od tada do danas Hrvatski sabor je donio četiri izmjene i dopune ovog Zakona, a Zakon je mijenjan i odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske od 7. studenog 2012. godine.

Pitanje sprječavanja sukoba interesa ističe se u redovitim godišnjim izvješćima Europske komisije u okviru provedbe mehanizama Europskog semestra i u prvom Izvješću Europske komisije o vladavini prava iz 2020. godine. Osim toga, izrada kodeksa ponašanja za dužnosnike na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i kodeksa ponašanja za zastupnike u parlamentu, te uspostavljanje odgovarajućih alata odgovornosti i sankcija za odvraćanje od potencijalnog kršenja tih kodeksa preporučuje se u okviru OECD-ova pregleda investicijske politike Republike Hrvatske iz 2019. godine. Preporuke za unaprjeđenje sustava sprječavanja sukoba interesa predmet su Izvješća IV. kruga GRECO-a vezano za saborske zastupnike te Izvješća V. kruga evaluacije GRECO-a vezano za najviše dužnosti izvršne vlasti (predsjednika Vlade, članove Vlade, državne tajnike).

Što se tiče područja upravljanja sukobom interesa, preporuke vezane za jačanje normativnoga i institucionalnog okvira osobito su zastupljene u Izvješću V. kruga evaluacije GRECO-a gdje se i konkretno navodi u kojem smjeru je potrebno unaprijediti postojeći normativni okvir. Fokus na istom području je i u izvješćima Europske komisije o vladavini prava i provjeri potpune primjene schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na zabrinutost zbog sukoba interesa na lokalnoj razini te u poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države.

Novim su zakonom, u odnosu na važeći tekst Zakona, predviđena znatna unaprjeđenja zakonskog teksta u više područja: znatnim proširenjem adresata zakona, uvođenjem dodatnih obveza obveznika da deklariraju sukob interesa i zabranom sudjelovanja u odlučivanju, unaprjeđenja u kontekstu imovinskih kartica i obavljanja drugih poslova uz javnu dužnost, zatim znatno unaprijeđenije uređenje ograničenja nakon obavljanja javne dužnosti, jačanje statusnih prava Povjerenstva, zatim detaljnije propisivanje odredbi postupka pred Povjerenstvom i njihova dorada u smislu ujednačavanja s pravilima kojima je uređen upravni postupak te naprednije uređenje sustava sankcioniranja.

Nomotehnička unaprjeđenja

U odnosu na postojeće stanje znatna novina je korištenje termina “obveznik” umjesto dužnosnik čime se zapravo želi olakšati tumačenje Zakona i adresata na koje se isti odnosi. Naime, dosadašnji termin dužnosnici stvarao je u nekoliko navrata dvojbe oko statusa adresata ovog Zakona i dužnosnika u smislu Zakona o pravima i obvezama državnih dužnosnika. Novim terminom obveznici za adresate ovog Zakona precizira se o kojim je kategorijama obveznika riječ. Ujedno je izričito propisano kako postoji obveza podnošenja imovinskih kartica, a ne Izvješća o imovinskom stanu kako bi se zapravo koristio termin koji se široko uvriježio u praksi i govoru te se na taj način i olakšava razumijevanje zakonskih obveza. Provedena su i druga nomotehnička unaprjeđenja zakonskog teksta uzimajući u obzir raspravu članova radne kupine.

U odnosu na članak 1., utvrđuje se djelokrug Zakona na način da se konkretiziraju područja regulirana Zakonom te opća svrha zakona u smislu sprječavanja pojave sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti. U slučaju da se sukob interesa ipak pojavi, svrha je Zakona sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti. U odnosu na isti članak, zadržana je opća uputa prema kojoj obveznici ne smiju svoj privatni interes stavljati iznad javnog interesa u situacijama u kojima bi se ta dva interesa mogla susresti.

Također je članku 2. stavak 2. koji sukob interesa definira kao situacije u kojima privatni interes obveznika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti, tzv. potencijalni sukob interesa, te situacije u kojima je privatni interes obveznika utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti, tzv. stvarni sukob interesa. Opisane situacije su poredane logičkim slijedom prema kojem je potrebno prvo regulirati sukob interesa do kojeg bi moglo doći, a potom onaj koji se već dogodio.

Slijedom navedenog, opća uputa sadržana u članku 2. stavku 1. te definicija sukoba interesa iz članka 2. stavka 2. razrađeni su kroz sve ostale članke Zakona kojima se konkretiziraju zabranjena djelovanja i aktivnosti obveznika te su propisane adekvatne sankcije i drugi postupci za kršenje određenih odredbi ovog Zakona.

Znatno širenje kruga adresata-obveznika zakona i nadležnosti Povjerenstva

U odnosu na tekst važećeg Zakona, ovim se prijedlogom znatno proširuje krug adresata, odnosno obveznika te se time i znatno proširuje nadležnost Povjerenstva.

Predloženim se tekstom u definiciju obveznika uvode i predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima Republika Hrvatska, te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Proširivanjem dosega primjene zakona na navedene kategorije obveznika konkretiziraju se napori na jačanju antikorupcijskih standarda u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu Republike Hrvatske i njihova društva kćeri te u trgovačkim društvima u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihova društva kćeri. Potrebno je napomenuti kako se time u pravni okvir Republike Hrvatske uvode antikorupcijski standardi izraženi i u brojnim međunarodnim dokumentima kao što su Izvješće Europske komisije o vladavini prava za 2020. godinu, Komunikacija Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o provjeri potpune primjene schengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, OECD-ov Pregled investicijskih politika za Republiku Hrvatsku (2019) itd.

Uz navedeno, doseg primjene Zakona proširuje se i na predsjednike i članove uprave FINA-e, HBOR-a, HAMAG-BICRO, ravnatelja Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, izvanredne povjerenike imenovane sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, a sve uzimajući u obzir njihovu nadležnost i sredstva kojima upravljaju.

Nadalje, u kontekstu medija, primjena zakona je proširena i na ravnatelja Hrvatskog audio-vizualnog centra, na glavnog ravnatelja Hrvatske radiotelevizije te na Povjerenika za informiranje.

Uz navedeno, zakonom se uvodi i nova kategorija obveznika koja obuhvaća ravnatelje i zamjenike ravnatelja agencija koje imenuje i razrješuje Hrvatski Sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, a koja definicija obuhvaća navedene obveznike primjerice u Agenciji za elektroničke medije te Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, ali i druge agencije koje potpadaju ili će u budućnosti potpadati pod navedenu kategoriju. Zakonom su također izrijekom obuhvaćeni i predsjednik i članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, predsjednici i članovi Upravnih vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga i Hrvatske regulatorne agencije.

Znatno širenje adresata zakona predviđeno je i točkama kojima se predviđa primjena zakona na upravitelje zaklada koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ravnatelje lučkih uprava, ravnatelje javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili drugih zaštićenih dijelova prirode, ravnatelje županijskih uprava za ceste, ravnatelje odnosno predsjednike uprava regionalnih i lokalnih razvojnih agencija, ravnatelje županijskih zavoda za prostorno uređenje te na ravnatelje ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Širenjem kruga adresata na navedene kategorije obveznika uzima se u obzir znatan korupcijski potencijal javne dužnosti koje isti obavljaju te se ovim ide u smjeru neutralizacije detektiranih rizika širenjem nadležnosti Povjerenstva da prevenira i sankcionira sukob interesa i u odnosu na te obveznike.

Zadržane su dosadašnje kategorije obveznika iz važećeg zakona, uz izuzetak tajnika Vrhovnog suda Republike Hrvatske za kojeg je zaključeno kako nije svrhovito istog obuhvatiti primjenom ovoga Zakona uzimajući u obzir njegovu funkciju.

Ujedno je brisana i dosadašnja odredba Zakona koja je krugom adresata obuhvaćala zapovjednike i zamjenike zapovjednika grana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva za potporu, ravnatelja i zamjenika ravnatelja Hrvatskoga vojnog učilišta te zapovjednika Obalne straže Republike Hrvatske. Navedeno je brisano radi usklađivanja sa zakonom koji je u djelokrugu Ministarstva obrane, Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 73/13, 75/15, 50/16 i 30/18), a nastavno na njihove nadležnosti s popisa obveznika na koje se odnosi, Prijedlogom zakona predlaže da se kao obveznici Zakona više ne obuhvaćaju zapovjednici i zamjenici zapovjednika grana Oružanih snaga Republike Hrvatske i Zapovjedništva za potporu, ravnatelj i zamjenik ravnatelja Hrvatskog vojnog učilišta te zapovjednik Obalne straže Republike Hrvatske.

Također su zadržane kategorije obveznika navedene u dosadašnjim stavcima 2. i 3. članka 3. Zakona.

Završno, u odnosu na važeći tekst Zakona, novom odredbom se dodaje i stavak 4. koji upućuje nadležna tijela koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju svih obveznika ovog zakona, a čije odluke se ne objavljuju u službenom glasilu Republike Hrvatske, da obavijest o imenovanju i/ili razrješenju dostave Povjerenstvu. Navedenom se uputom nadležnim tijelima namjerava olakšati postupanje Povjerenstva koje bi na ovaj način imalo informaciju o imenovanju i/ili razrješenju, a time i o obveznicima primjene ovog Zakona vezano za koje Povjerenstvo provodi radnje iz svoje nadležnosti.

Nadalje, ovim je zakonom predviđena i pravna osnova za donošenje kodeksa ponašanja za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne samouprave. Važno je naglasiti kako je i sada tekstom Zakona obuhvaćena lokalna razina u smislu župana i gradonačelnika grada Zagreba te njihovih zamjenika kao i gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici. Zbog statusa članova predstavničkih tijela koji najčešće nisu u radnom odnosu niti primaju plaću za svoj rad, a mnogu i tu javnu dužnost obavljaju volonterski, a pogotovo uzimajući u obzir da isti odluke donose u okviru kolektivnog tijela, a ne pojedinačno čime ostvaruju znatno ograničeniji utjecaj na donošenje odluka, smatralo se bitnim iste ne obuhvatiti odredbama ovog Zakona na isti način kao i članove izvršnih tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali ipak, predvidjeti određene odredbe u svrhu prevencije sukoba interesa na lokalnoj razini.

Tako predloženi članak 4., koji predstavlja novinu u Zakonu, opisani način donošenja i nadzora kodeksa ponašanja na razini jedinica lokalne (područne) samouprave doprinositi će izgradnji kulture integriteta i transparentnosti u svrhu jačanja antikorupcijskih kapaciteta i povjerenja javnosti u institucije na lokalnoj razini. Propisivanje obveze za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da same osmisle, donesu i nadziru kodekse ponašanja omogućava se šira rasprava o funkcioniranju tijela i ugrađivanju onih vrijednosti koje svaka jedinica smatra ključnima u svom svakodnevnom radu što rezultira i jačom potporom za uspostavljeni sustav među istim članovima koji taj kodeks donose.

Širenje definicija Zakona

U odnosu na važeći tekst zakona, odredba članka 5. je proširena time da se sada u stavku 1. primanje obveznika ne definira samo kao novčani primitak za obnašanje javne dužnosti već i kao novčani primitak po bilo kojoj osnovi.

Nadalje, u stavku 2. se pod članovi obitelji obveznika definiraju, uz trenutno postojeće kategorije, još i formalni i neformalni životni partner, a što je također dodatno proširenje primjene zakona.

Konačno, proširenje primjene Zakona provedeno je i kroz stavak 3. gdje se definira poslovni odnos, pa se tako pod istim smatra ugovor o javnoj nabavi, državne potpore i druge oblike stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda, te se odredba proširuje pa se uz postojeće kategorije, sada pod istu definiciju dodaju i kupoprodaja, zakup i najam.

Nove dužnosti obveznika: uređenje privatnih odnosa radi preveniranja sukoba interesa u određenom roku, deklariranje sukoba interesa i zabrana sudjelovanja u odlučivanju

Člankom 8. stavak 1., propisana je prva uputa za obveznike nakon stupanja na dužnost, a to je da je obveznik dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od šezdeset dana od izbora ili imenovanja na javnu dužnost, sve uzimajući u obzir brojnost svih situacije koje će se potencijalno morati rješavati pri stupanju na dužnost. Ovom odredbom propisana je uputa da se primjenjuje rok koji je u pravilu 60 dana, dok je korištenje i dužeg roka moguće, ali će se po potrebi trebati valjano obrazložiti.

Člankom 9. se u ovaj zakon uvodi potpuno novi institut kojim se sprječava potencijalni sukob interesa i to kroz dvije dimenzije. Prva je da ako se potencijalni sukob interesa pojavi, obveznik ga je dužan deklarirati na odgovarajući način te ga razriješiti na način da zaštiti javni interes. Radi se o uputi obvezniku da potencijalni sukob interesa deklarira svima prisutnima kako bi se vodilo računa o toj okolnosti prilikom odlučivanja, pogotovo kada je kolektivno tijelo u pitanju. Drugim dijelom odredbe propisana je uputa da se takav potencijalni sukob razriješi na način da zaštiti javni interes. Time je obuhvaćen čitav niz mogućnosti koje stoje na raspolaganju osobi koja je potencijalni sukob interesa prepoznala i deklarirala na način da zaštiti javni interes, primjerice, izuzećem, suzdržavanjem od glasovanja i slično.

Drugim je stavkom propisana zabrana obvezniku da, osim ako nije drugačije propisano zakonom, isti ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na poslovni interes s njim povezanih osoba odnosno poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost. Ovom se odredbom propisuje stroga zabrana obvezniku da, u točno određenim situacijama ne smije utjecati na donošenje odluka na opisani način budući da zakon podrazumijeva kako bi takve okolnosti predstavljale sukob interesa.

U kontekstu novih dužnosti, važno je naglasiti kako je člankom 49. zakona predviđena i mogućnost izricanja sankcije za povredu ovih odredbi o deklariranju sukoba interesa i nesudjelovanja u odlučivanju.

Unaprjeđenja u kontekstu imovinske kartice

Člankom 10. propisana je obveza podnošenja imovinskih kartica i to na isti način kao i do sada, u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost te u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti, a isto se primjenjuje i na obveznike koji su ponovo izabrani ili imenovani na istu dužnost i to pod prijetnjom sankcije da ne mogu primiti plaću ukoliko nisu izvršili opisanu obvezu.

Novost u odnosu na tekst važećeg zakona predstavlja propisivanje obveze podnošenja imovinske kartice svake godine i to do 30. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu kao i dužnost da obveznici u roku od 15 dana nakon isteka 12 mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti podnose Povjerenstvu imovinsku karticu. Naime, uzimajući u obzir da i trenutno važeći članak 20. stavak 3. Zakona propisuje da određene obveze, a među kojima je i obavještavanje o imovinskom stanju dužnosnika, počinju danom stupanja na dužnost i traju 12 mjeseci od prestanka dužnosti, navedena je odredba konkretizirana u smislu roka i naglašena stavljanjem u članak koji regulira obvezu podnošenja imovinskih kartica. Smisao iste je da se u tom osjetljivom periodu od godine dana nakon završetka dužnosti prati imovinsko stanje obveznika u svrhu sprječavanja ili sankcioniranja sukoba interesa.

U odnosu na sadržaj imovinske kartice, znatno je proširen opseg podataka koji će se prijavljivati. Detaljnije je propisan  sadržaj imovinske kartice koji sada obuhvaća i podatke o djelatnostima koje je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama, podatke o udjelima u društvima osoba, kao i u subjektima samostalne djelatnosti, zatim podatke o potraživanjima prema trećim osobama te podatke o posjedovanju kriptovaluta u iznosu koji je jednak ili veći od jednogodišnjeg neto prihoda obveznika. Nadalje, precizirano je da se pod pokretninama veće vrijednosti, pored lovačkog oružja, umjetnina, nakita, drugih predmeta osobne uporabne vrijednosti, vrijednosnih papira, životinja, ostalih radnih strojeva, smatraju i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 50.000,00 kuna.

S obzirom na opsežne izmjene odredbi o imovinskim karticama, obvezama podnošenja i sadržaju imovinskih kartica, propisana je i nova obveza Povjerenstva da je obvezno pravovremeno obavijestiti obveznike o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica.

Također je regulirana situacija u kojoj obveznik nije podnio imovinsku karticu na vrijeme da je obveznik istu dužan podnijeti sa stanjem koje je bilo na zadnji dan roka za podnošenje, a sve u svrhu izbjegavanja situacije u kojoj bi netko htio zatajiti imovinu koju ima ili je imao u određenom trenutku.

U kontekstu imovinskih kartica propisana je i ovlast Povjerenstva da odredi rok za dostavu dopuna, objašnjenja i dokaza o navodima iz podnesene imovinske kartice.

Nadalje, detaljnije je uređena objava imovinskih kartica te kategorije podataka koje se neće javno objavljivati kao i period u kojem će imovinske kartice biti dostupne na internetskim stranicama povjerenstva.

Kao dodatno unaprjeđenje, propisano je da će Povjerenstvo odmah pokretati postupke protiv osoba koji ne ispune obvezu podnošenja imovinske kartice uz izuzetak obveznika koji su po prvi puta postali obveznici podnošenja imovinske kartice pa će u odnosu na iste Povjerenstvo prije pokretanja postupka, pisanim putem pozvati iste obveznike da ispune imovinsku karticu.

Također, u kontekstu provjere imovinskih kartica, predviđena je nova obveza Povjerenstvu da, ukoliko podaci redovite provjere upućuju na mogući nesklad ili nesrazmjer između prijavljenih prihoda i imovine stečene za vrijeme trajanja mandata, da se takve informacije proslijede Poreznoj upravi. Ovakvo rješenje rezultat je uvažavanja odluke Ustavnog suda iz 2012. godine koja u par. 36 navodi kako: „Povjerenstvo nije tijelo specijalizirano u poreznim, financijskim, knjigovodstvenim i računovodstvenim poslovima da bi moglo donositi konačne odluke o tome je li dužnosnik opravdao ili nije opravdao razliku između podataka navedenih u izvješću i podataka Porezne uprave i drugih nadležnih tijela Republike Hrvatske i znači li ta razlika ujedno i »nesklad ili nerazmjer« zbog kojeg je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere. Povjerenstvo nije tijelo kvalificirano za davanje stručne ocjene o tome. Zakonske odredbe u tom pitanju stoga ne osiguravaju dovoljan stupanj pravne sigurnosti i otvaraju mogućnost arbitrarnih ocjena pa nisu suglasne sa zahtjevima koje postavlja načelo vladavine prava (članak 3. Ustava)“.

Zabrana obavljanja drugih poslova dužnosnika

U odnosu na zabranu obavljanja drugih poslova obveznika, novim je zakonom propisano da ukoliko Povjerenstvo utvrdi da obveznik obavlja druge poslove suprotno zabrani, pokrenuti će postupak protiv obveznika.

Također je izričito propisano da se dužnosti i zabrane koje se odnose na članstvo i udjele obveznika u trgovačkim društvima kao i na ograničenja poslovanja odnose na trgovačka društva u kojima obveznik ima 5%ili više dionica ili udjela u vlasništvu, budući da se tijekom rada radne skupine zaključilo kako je iznos od 0,5% minoran te nije životno logično da bi takav mali udio predstavljao koruptivni rizik za obavljanje javne dužnosti u ovom kontekstu.

Nadalje, u članku 18. koji regulira članstvo u upravnim tijelima i nadzornim odborima te načln zabranjuje takve angažmane, u stavku 2. koji propisuje iznimku od te zabrane: „iznimno, obveznici mogu biti članovi u najviše do dva upravna vijeća ustanova, odnosno nadzorna odbora izvanproračunskih fondova koji su od posebnog državnog interesa“ brisan je dio „ili su od posebnog interesa za jedinicu lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave“. Precrtano je brisano jer je u suprotnosti s odredbama organskog zakona,  Zakona o lokalnim izborima u dijelu koji se odnosi na nespojivost dužnosti župana, gradonačelnika, općinskog načelnika - čl. 89. Zakona.

Ograničenja nakon mandata obveznika

Trajanje određenih obveza iz ovog zakona ostaje kao i do sada, u odnosu na obveze koje se odnose na zabranjena djelovanja dužnosnika, odredbe koje se odnose na imovinsku karticu, te odredbe koje se odnose na članstvo i udjele obveznika u trgovačkim društvima i ograničenja poslovanja.

Postojeća zabrana u članku 20. kojom se regulira zapošljavanje nakon mandata obveznika sada je razrađena i detaljnije precizirana novim člankom 23. Zakona. Prilikom regulacije ovog pitanja mora se uzeti u obzir da zapošljavanje nakon mandata obveznika predstavlja životnu činjenicu te da država mora uspostaviti ravnotežu koja omogućava Ustavom zajamčenu slobodu zapošljavanja sadašnjih i bivših zaposlenika, istovremeno štiteći javni interes.

S tim u vezi, dosadašnja općenita odredba kojom se zabranjuje obvezniku da sklapa ugovor ili stupa u radni odnos kod pravne osobe koja je za vrijeme njegova mandata bila u poslovnom odnosu ili je u određenom trenutku takva namjera bila jasna u roku od jedne godine, sada je detaljnije razrađena uzimajući u obzir više elemenata.

Prvi važan element je da definicijom poslovnog odnosa nisu obuhvaćene sve vrste odnosa koje imaju korupcijski potencijal poput odnosa između regulatora i reguliranih osoba, zatim odnosa nadzora i slično. Dakle, radi se o odnosima u kojima bi, primjerice, obveznik u nekom regulatornom tijelu, npr. HNB nakon mandata mogao raditi u subjektu kojeg regulira pa se smatralo da je ovakav odnos svakako potrebno posebno regulirati, a što nije bio predmet dosadašnjeg Zakona. U tom smislu, Zakon znatno proširuje ograničenja nakon prestanka dužnosti i na neke druge vrste odnosa koji do sada nisu bili predmet regulacije zakona.

Nadalje, analizirajući potrebu za neutralizacijom korupcijskih potencijala u ovim situacijama, zaključeno je kako je koruptivni rizik postoji u odnosu na one obveznike koji bi nakon mandata na javnoj dužnosti bili angažirani na upravljačkim funkcijama u pravnim osobama koje su bile u poslovnom odnosu s tijelom u kojem su obnašali javnu dužnost ili nad kojom pravnom osobom je to tijelo obavljalo nadzorne, regulatorne ili kontrolne funkcije.

Trajanje navedenog ograničenja je produljeno na 18 mjeseci nakon prestanka javne dužnosti. S obzirom na korupcijski rizik koji ovom odredbom bio neutraliziran, smatralo se oportunim produžiti trajanje predmetnog ograničenja.

Međutim, navedeno ograničenje ne odnosi se na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom državnom vlasništvu, pri čemu ne mogu obnašati dužnost u više od jednog trgovačkog društva. Ova odredba na odgovarajući se način primjenjuje i na predsjednike i članove uprava trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ukoliko se radi o njihovom imenovanju za članove upravnih tijela i nadzornih odbora drugih trgovačkih društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U kontekstu opisane zabrane dana je ovlast Povjerenstvu za sprječavanje sukoba interesa da o obvezniku ipak da suglasnost za takav angažman ukoliko utvrdi da ne postoji sukob interesa.

Stavkom 2. posebno je regulirana situacija u kojoj bi obveznici ovog zakona uživali pravo na naknadu plaće (primjerice, dužnosnici tzv. pravo na 6+6) te je istima zabranjeno nakon javne dužnosti stupiti u radni odnos s pravnom osobom koje su bile u poslovnom odnosu s tijelom u kojem su vršili javnu dužnost ili nad kojom pravnom osobom je to tijelo vršilo nadzorne, regulatorne ili kontrolne funkcije, 0sim ako se ne radi o tijelu javne vlasti i osim ako su imale prethodni sporazum s poslodavcem o povratku na isto radno mjesto. Ista se zabrana primjenjuje za vrijeme korištenja prava na predviđenu naknadu plaće.

Dakle ova odredba uzima u obzir paritet prava i obveza koje proizlaze za određenu kategoriju obveznika ovog zakona. Treba imati na umu doseg proširenja adresata ovog zakona te činjenicu da mnogi adresati ovog zakona nemaju status državnih ni lokalnih dužnosnika te kao takvi ne uživaju ni prava nakon javne dužnosti. Za kategoriju osoba koje uživaju takva prava treba predvidjeti stroža ograničenja nego za kategoriju obveznika koji ne uživaju takva prava, ali, treba napomenuti, koji ni nakon tog perioda ne idu na upravljačke funkcije u navedenim pravnim osobama.

Kao i u tekstu dosadašnjeg zakona, predmetne zabrane su usmjerene i na pravnu osobu u koju bi obveznik nakon obnašanja javne dužnosti bio angažiran te se, ukoliko se utvrde kršenja zabrana iz ovih članka Povjerenstvo bez odgađanja obavještava državno odvjetništvo.

Konačno, važno je i napomenuti kako se prekršajne sankcije predviđene ovim zakonom određuju za povredu zabrana iz ovog članka i to u odnosu na obveznika i pravnu osobu koja bi ga kasnije angažirala protivno ograničenjima propisanima ovim člankom.  

U opseg opisanih zabrana, u svrhu popunjavanja pravne praznine koja postoji u periodu izrade i donošenja novog Zakona o lobiranju, u periodu od 2 godine nakon prestanka javne dužnosti zabranjeno je obveznicima ovog zakona obavljati poslove lobiranja u tijelu u kojem su obnašali javnu dužnost. Za povredu navedene zabrane također je predviđeno izricanje prekršajne sankcije iz kasnijih odredbi zakona.  

Jačanje statusa i prava članova Povjerenstva

Novim se Zakonom jača status Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa na nekoliko načina.

Prvo, jačaju se stručni kapaciteti Povjerenstva propisivanjem kako je obavezno da predsjednik, zamjenik i jedan član Povjerenstva (dakle, od ukupno 5, 4 člana i predsjednik) budu diplomirani pravnici, odnosno magistri prava. Ovakvo se rješenje pokazalo nužnim imajući u vidu da je Povjerenstvo tijelo koje provodi upravne postupke te članovi Povjerenstva zastupaju stajališta Povjerenstva pred upravnim sudovima. Stoga se smatra potrebnim izričito propisati ovakav sastav Povjerenstva.

U kontekstu samog postupka izbora članova Povjerenstva, propisano je da umjesto da se za sve kandidate s liste provodi sigurnosna provjera, da se samo za kandidate s jedinstvene završne liste provodi temeljna sigurnosna provjera. Ovo stoga jer se obvezivanjem na sigurnosnu provjeru svih kandidata nepotrebno opterećuje djelatnike sigurnosno-obavještajnog sektora pa se smatra oportunim i ekonomičnim istu provjeru provesti u odnosu na uži krug kandidata za koje već postoji izgledna mogućnost da budu imenovani.  

Nadalje, izričito je propisano da se predsjednik i članovi Povjerenstva smatraju dužnosnicima u smislu Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika čime je i konačno određen opseg prava i obveza Povjerenstva glede statusnih i ostalih prava koja proizlaze iz njihova mandata. Nadalje, time prestaje potreba za dodatnim propisivanjem obveza posebno za članove Povjerenstva već se od sada i na njih u cijelosti primjenjuje Zakon o sprječavanju sukoba interesa.

Detaljnije je uređeno i što Izvješće o radu Povjerenstva mora sadržavati. Ovo stoga kako bi ta Izvješća mogla sadržavati detaljnije podatke o radu Povjerenstva i kako bi se olakšala analiza rada i odluka Povjerenstva u svrhu detektiranja područja za eventualna daljnja unaprjeđenja.

Konačno, uređene su dvije situacije koje su predstavljale praznine u važećem zakonu. Naime, izričito je propisano da se mandat predsjednika i članova Povjerenstva produžuje do isteka mandata Sabor ne izabere predsjednika i članove Povjerenstva, a najduže do 6 mjeseci od isteka što je vrlo važna mogućnost u kontekstu osiguranja kontinuiteta obavljanja funkcije institucije čak i u ovim okolnostima.

I drugo, slijedom rješenja kakvo je predviđeno u posljednjim izmjenama Zakona o pravu na pristup informacijama, nadležni Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove Hrvatskog sabora će, na prijedlog Povjerenstva, odlukom odrediti jednog od članova Povjerenstva koji će zamjenjivati predsjednika u slučajevima kada je predsjednik spriječen u obavljanju dužnosti u razdobljima kraćim od 6 mjeseci te u prijelaznom periodu nakon prestanka mandata predsjednika do imenovanja novog predsjednika. Naime, vodilo se računa o mogućoj situaciji u kojoj bi predsjednik Povjerenstva bio spriječen u obavljanju dužnosti u kraćem razdoblju (npr. zbog bolesti) ili naprosto ukoliko bi mandat predsjednika iz bilo kojeg razloga trajao kraće od mandata članova Povjerenstva, te je također važno popuniti i tu prazninu u svrhu osiguranja kontinuiteta te funkcije i u navedenim okolnostima.

Unaprjeđenja u kontekstu postupka pred Povjerenstvom

Postupak pred Povjerenstvom detaljnije je uređen sukladno prijedlozima Povjerenstva, ali i sukladno uređenju instituta u upravnom postupku.

Izričito je uređena mogućnost da Povjerenstvo u pisanom obliku ovlasti člana Povjerenstva za postupanje u pojedinom postupku do donošenja odluke te u tom slučaju taj članak i podnosi pisano izvješće i prijedlog odluke. Time se zapravo detaljnije uređuje način rada Povjerenstva budući da je i tako utvrđeno tijekom sastanaka radne skupine kako svaki član Povjerenstva ima svoju referadu predmeta koje vodi pa se ovim samo uređuje postojeća praksa.

Također, detaljno je uređeno pitanje izuzeća predsjednika i članova Povjerenstva na način da se na razloge izuzeća primjenjuju razlozi kojima se uređuje opći upravni postupak te da o izuzeću članova Povjerenstva odlučuje Visoki upravni sud rješenjem u vijeću od 3 suca i to na nejavnoj sjednici. Također je propisano kako prijedlog za izuzeće može podnijeti bilo koji član Povjerenstva ili predsjednik (neovisno tko vodi sami predmet), ali i obveznik.

Nadalje, detaljnije su uređeni rokovi za pokretanje i dovršavanje postupka u odnosu na obveznike kojima je prestala javna dužnost. Naime, izričito je propisano da Povjerenstvo nije ovlašteno pokrenuti postupak protiv obveznika nakon proteka 12 mjeseci od prestanka obavljanja dužnosti, osim ako isti nastavi obavljati drugu javnu dužnost. Također je propisano da bi se takav postupak trebao dovršiti najkasnije do proteka 18 mjeseci nakon obavljanja dužnosti inače Povjerenstvo donosi odluku o obustavi postupka. Takvo rješenje je nužno u svrhu osiguranja pravne sigurnosti i preciziranja točno određenih pravnih okvira za postupanje Povjerenstva.

Ujedno je izričito propisano kako je Povjerenstvo dužno o postojanju prijave ili saznanjima o mogućem sukobu interesa obavijestiti obveznika i zatražiti njegovo očitovanje u roku od 8 dana od ispunjenja uvjeta za pokretanje postupka. Također je propisana i obveza i rok i za obveznike i za druga tijela u kojem je potrebno Povjerenstvu dostaviti potrebna očitovanja. Kao važna novina u Zakonu, predviđeno je i da ukoliko čelnik tijela ne postupi po traženju Povjerenstva i ne dostavi tražene podatke, predviđa se mogućnost izricanja novčane sankcije.

Nadalje, ukoliko su ispunjeni uvjeti za pokretanje postupka, odluku o pokretanju Povjerenstvo je dužno donijeti u roku od 30 dana te istu bez odgode dostaviti obvezniku. Ista odluka mora biti obrazložena i ne objavljuje se javno, a tužba upravnom sudu protiv odluke o pokretanju postupka ne odgađa izvršenje te odluke.

Odredbama zakona izričito je predviđena obveza Povjerenstva da kad donese odluku o pokretanju postupka, dužno je okončati postupak u roku od šest mjeseci od dana dostave obavijesti uz izuzetak postupak u odnosu na obveznike kojima je prestala javna dužnost za što su propisani posebni rokovi kako je prethodno i navedeno. Odluka mora biti obrazložena i sadržavati sve elemente rješenja sukladno ZUP-u te je ista javna uz mogućnost da Povjerenstvo odluči drugačije ukoliko tako nalažu razlozi zaštite privatnosti, javnog morala ili javne sigurnosti ili kad postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja rasprave. Obavijest o raspravi se također mora poslati obvezniku 8 dana prije početka rasprave, a odluka se dostavlja obvezniku prema pravilima o osobnoj dostavi ZUP-a, a nakon dostave se ista objavljuje na mrežnim stranicama Povjerenstva.

Konačno, u kontekstu postupka uređena je i pravna zaštita protiv odluke o postojanju sukoba interesa na način da protiv iste nije dopuštena žalba, ali je moguće pokrenuti upravni spor pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske koji odluku o žalbi mora donijeti u roku od 90 dana od zaprimanja. Naime, uzelo se u obzir i da Povjerenstvo često mora donositi odluke koje bi imale izravni učinak na situaciju obveznika pa se predvidjelo rješenje ne predviđa mogućnost žalbe na upravni akt u upravnom postupku već se odmah pokreće ustavni spor pred Visokim upravnim sudom RH koji o toj stvari odlučuje o točno određenom roku.

Unaprjeđenja u kontekstu sankcioniranja

Novim je zakonom ostala propisana mogućnost izricanja i administrativnih i prekršajnih sankcija za povrede odredbi ovog Zakona.

U odnosu na administrativne sankcije, a uvažavajući preporuku GRECO-a te cijeneći okolnost da se sankcije izriču u okviru pravnog postupka, izrijekom je navedeno i da se sankcija izriče, uzimajući u obzir i Ustavom predviđeno, načelo razmjernosti. Ista je odredba potom razrađena na način da je brisana mogućnost izricanja sankcije javne objave odluke Povjerenstva budući da je ista bespredmetna jer se ionako odluke Povjerenstva o zaključenju postupka javno objavljuju. Međutim, da bi se omogućilo adekvatno skaliranje sankcije, u istu je svrhu omogućeno da se i opomena i novčana sankcija sada mogu izreći za sve povrede Zakona te je također, u istu svrhu povišen obvezni minimum novčane sankcije sa 2.000,00 kuna na 4.000,00 kuna, a što predstavlja 100% povećanje minimalno izrečene novčane sankcije, dok je maksimum ostao isti i iznosi 40.000,00 kuna.

Unaprijeđenije mogućnosti sankcioniranja provedeno je i kroz propisivanje da se sankcije provode kroz obustave dijela neto mjesečne plaće ali i na svim primanjima i imovini obveznika te da ukoliko ista novčana sankcija nije u cijelosti ili djelomično plaćena kako je određeno odlukom Povjerenstva, naplata će s prisilno izvršiti putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona. Ovakvo se odredbom odstupilo od standardnog načina izvršenja novčanih sankcija i predvidjelo izravan ovršni naslov za izvršenje novčane sankcije čime se sustav izvršenja izrečenih novčanih sankcija znatno ubrzao.

Prijelaznim i završnim odredbama je precizirano da trenutni predsjednik i članovi Povjerenstva ostaju do kraja mandata dok će se izbor novih provesti sukladno odredbama novog zakona. Također je uređeno i donošenje Poslovnika i Pravilnika Povjerenstva, važenje dosadašnjih akata, primjena zakona na postupke u tijeku te stupanje na snagu zakona.

III. OCJENA I IZVORI SREDSTAVA POTREBNIH ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Financijska sredstva za provedbu ovoga Zakona osigurat će se pri izradi državnog proračuna.

IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOŽENJEM

PRIJEDLOG ZAKONA O SPRJEČAVANJU SUKOBA INTERESA

GLAVA I.

OPĆE ODREDBE

Područje primjene Zakona

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje sprječavanje sukoba između privatnog i javnog interesa u obnašanju javnih dužnosti, uređuju se obveznici postupanja prema odredbama ovog Zakona (u daljnjem tekstu: obveznici), obveza podnošenja i sadržaj imovinskih kartica, javna objava određenih podataka iz imovinskih kartica, postupak provjere podataka iz tih imovinskih kartica, trajanje obveza iz ovog Zakona, izbor, sastav, status i nadležnost Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo), postupak pred Povjerenstvom te druga pitanja od značaja za sprječavanje sukoba interesa.

(2) Svrha ovog Zakona je sprječavanje sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti, jačanje integriteta, objektivnosti, nepristranosti i transparentnosti u obnašanju javnih dužnosti te jačanje povjerenja građana u tijela javne vlasti.

(3) Tijela javne vlasti su određena odredbama zakona kojim se uređuje pravo na pristup informacijama.

Sukob interesa

Članak 2.

(1) U obnašanju javne dužnosti obveznici ne smiju svoj privatni interes stavljati ispred javnog interesa.

(2) Sukob interesa postoji kada su privatni interesi obveznika u suprotnosti s javnim interesom, a posebice kada:

– privatni interes obveznika može utjecati na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti

– privatni interes obveznika je utjecao ili se osnovano može smatrati da je utjecao na njegovu nepristranost u obavljanju javne dužnosti.

Obveznici primjene Zakona

Članak 3.

(1) Obveznici u smislu ovoga Zakona su:

1. Predsjednik Republike Hrvatske,

2. predsjednik i potpredsjednici Hrvatskoga sabora,

3. zastupnici u Hrvatskom saboru,

4. predsjednik i članovi Vlade Republike Hrvatske (potpredsjednici i ministri u Vladi Republike Hrvatske),

5. predsjednik, zamjenik predsjednika i suci Ustavnog suda Republike Hrvatske,

6. državni tajnici,

7. predstojnik Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

8. čelnici državnih upravnih organizacija,

9. glavni ravnatelj policije,

10. ravnatelj Porezne uprave,

11. ravnatelj Carinske uprave,

12. glavni državni revizor i njegovi zamjenici,

13. guverner, zamjenik guvernera i viceguverner Hrvatske narodne banke,

14. pučki pravobranitelj i njegovi zamjenici,

15. pravobranitelj za djecu i njegovi zamjenici,

16. pravobranitelj za ravnopravnost spolova i njegovi zamjenici,

17. pravobranitelj za osobe s invaliditetom i njegovi zamjenici,

18. tajnik Hrvatskoga sabora,

19. glavni tajnik Vlade Republike Hrvatske,

20. glavni tajnik Ustavnog suda Republike Hrvatske,

21. zamjenik tajnika Hrvatskoga sabora,

22. zamjenik glavnog tajnika Vlade Republike Hrvatske,

23. zamjenik predstojnika Ureda predsjednika Vlade Republike Hrvatske,

24. glasnogovornik Vlade Republike Hrvatske,

25. ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje,

26. ravnatelj, zamjenik ravnatelja i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje,

27. ravnatelj i pomoćnici ravnatelja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje,

28. glavni državni rizničar,

29. predstojnik Ureda predsjednika Hrvatskoga sabora,

30. ravnatelji agencija i direkcija te drugih stručnih službi koje Vlade Republike Hrvatske koje Vlada Republike Hrvatske osniva uredbom,

31. dužnosnici u Uredu predsjednika Republike Hrvatske koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske sukladno odredbama posebnog zakona i drugih pravnih akata,

32. načelnik i zamjenici načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske,

33. glavni inspektor obrane,

34. predsjednik, potpredsjednici i članovi Državnoga izbornog povjerenstva Republike Hrvatske,

35. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koja su u većinskom državnom vlasništvu,

36. župani i gradonačelnik Grada Zagreba i njihovi zamjenici,

37. gradonačelnici, općinski načelnici i njihovi zamjenici,

38. predsjednik, zamjenici i članovi Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave,

39. predsjednik i članovi Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa,

40. Povjerenik za informiranje,

41. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima Republika Hrvatska ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava kojima su većinski vlasnici trgovačka društva u kojima većinski udio ima Republika Hrvatska,

42. predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava u kojima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ima većinski udio te predsjednici i članovi uprava trgovačkih društava koji su u većinskom vlasništvu trgovačkih društava u kojima većinski udio imaju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,

43. predsjednik i članovi uprave Financijske agencije,

44. predsjednik i članovi uprave Hrvatske banke za obnovu i razvoj,

45. predsjednik i članovi uprave Hrvatske agencije za malo gospodarstvo, inovacije i investicije,

46. predsjednik i članovi Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti

47. predsjednik i članovi Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

48. predsjednik i članovi Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije

49. ravnatelji i zamjenici ravnatelja agencija koje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske

50. ravnatelj Hrvatskog audio-vizualnog centra

51. glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije

52. ravnatelj Fonda za obnovu Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije,

53. izvanredni povjerenici imenovani sukladno Zakonu o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku,

54. upravitelji zaklada koje osniva Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave,

55. ravnatelji lučkih uprava,

56. ravnatelji javnih ustanova za upravljanje nacionalnim parkovima, parkovima prirode i/ili drugih zaštićenih dijelova prirode,

57. ravnatelji županijskih uprava za ceste,

58. ravnatelji odnosno predsjednici uprava regionalnih i lokalnih razvojnih agencija,

59. ravnatelji županijskih zavoda za prostorno uređenje,

60. ravnatelji ustanova u zdravstvu kojima je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

(2) Odredbe ovog Zakona primjenjuju se i na druge obnašatelje dužnosti koje imenuje ili potvrđuje Hrvatski sabor, imenuje Vlada Republike Hrvatske ili Predsjednik Republike Hrvatske, osim osoba koje imenuje Predsjednik Republike Hrvatske u skladu s odredbama Zakona o službi u oružanim snagama Republike Hrvatske.

(3) Odredbe iz članaka 10.-14., glave IV. i članaka 49.-51. ovog Zakona odgovarajuće se primjenjuju i na rukovodeće državne službenike koje imenuje Vlada Republike Hrvatske na temelju prethodno provedenog natječaja.

(4) Nadležna tijela koja odlučuju o imenovanju i/ili razrješenju svih obveznika ovog zakona, a koje odluke se ne objavljuju u službenom glasilu Republike Hrvatske, dostavit će bez odgode obavijest o tim odlukama Povjerenstvu.

Obveze članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u svrhu sprječavanja sukoba interesa

Članak 4.

(1) Predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna su izraditi kodeks ponašanja koji se odnosi na članove predstavničkih tijela i sadrži odredbe o sprječavanju sukoba interesa u roku kao i metodologiju i način praćenja primjene kodeksa.

(2) Nadzor nad ispunjenjem obveze iz stavka 1. ovog članka provodi Ministarstvo nadležno za poslove uprave.

(3) Član predstavničkog tijela dužan je obavijestiti predstavničko tijelo ako ima 5 % ili više udjela u vlasništvu poslovnog subjekta. Predstavničko tijelo je dužno taj popis objaviti na mrežnim stranicama i redovito ga ažurirati.

(4) Član predstavničkog tijela dužan je obavijestiti predstavničko tijelo o stupanju u poslovni odnos poslovnih subjekata u vlasništvu članova predstavničkih tijela u jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i članova njihovih obitelji, s konkretnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima član predstavničkog tijela obnaša javnu dužnost te s trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama kojima je ta jedinica osnivač ili član.

(5) Nadzor nad ispunjenjem obveze iz stavaka 3. i 4. ovog članka provodi Povjerenstvo.

Značenje pojedinih pojmova u ovom zakonu

Članak 5.

(1) Pojedini pojmovi u smislu ovog Zakona imaju slijedeća značenja:

1) “primanje obveznika” označava novčani primitak po bilo kojoj osnovi, osim naknade putnih i drugih troškova za obnašanje javne dužnosti,

2) “član obitelji obveznika” je bračni ili izvanbračni drug obveznika, formalni i neformalni životni partner, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre obveznika te posvojitelj, odnosno posvojenik obveznika,

3) “poslovni odnos” odnosi se na ugovore o javnoj nabavi, kupoprodaju, zakup, najam, državne potpore i druge oblike stjecanja sredstava od tijela javne vlasti, na koncesije i ugovore javno-privatnog partnerstva, osim državnih potpora u slučaju elementarnih nepogoda,

4) “poslovni subjekti”  su trgovačka društva, ustanove i druge pravne osobe te drugi subjekti poslovnih odnosa kao što su trgovci pojedinci, obrtnici i nositelji samostalnih djelatnosti te nositelji i članovi drugih poslovnih subjekata osnovanih na temelju zakona,

5) “povezane osobe”  su osobe navedene u stavku 1. točki 2. ovog članka te ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s obveznikom.

(2) Riječi i pojmovni sklopovi koji imaju rodno značenje bez obzira jesu li u Zakonu korišteni u muškom ili ženskom rodu odnose se jednako na muški i ženski rod.

Načela djelovanja

Članak 6.

(1) Obveznici u obnašanju javnih dužnosti moraju postupati časno, pošteno, savjesno, odgovorno i nepristrano čuvajući vlastitu vjerodostojnost i dostojanstvo povjerene im dužnosti te povjerenje građana.

(2) Obveznici su osobno odgovorni za svoje djelovanje u obnašanju javnih dužnosti na koje su imenovani, odnosno izabrani prema tijelu ili građanima koji su ih imenovali ili izabrali.

(3) Obveznici ne smiju koristiti javnu dužnost za osobni probitak ili probitak osobe koja je s njima povezana. Obveznici ne smiju biti ni u kakvom odnosu ovisnosti prema osobama koje bi mogle utjecati na njihovu objektivnost.

(4) Građani imaju pravo biti upoznati s ponašanjem obveznika kao javne osobe, a koje su u vezi s obnašanjem njihove dužnosti.

GLAVA II.

SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

Zabranjena djelovanja obveznika

Članak 7.

Obveznicima ovog Zakona je zabranjeno:

a) primiti ili zahtijevati korist ili obećanje koristi radi obavljanja dužnosti,

b) ostvariti ili dobiti pravo u slučaju da se krši načelo jednakosti pred zakonom,

c) zlouporabiti posebna prava obveznika koja proizlaze ili su potrebna za obavljanje dužnosti,

d) primiti dodatnu naknadu za poslove obnašanja javnih dužnosti,

e) tražiti, prihvatiti ili primiti vrijednost ili uslugu radi glasovanja o bilo kojoj stvari, ili utjecati na odluku nekog tijela ili osobe radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

f) obećavati zaposlenje ili neko drugo pravo u zamjenu za dar ili obećanje dara,

g) utjecati na dobivanje poslova ili ugovora o javnoj nabavi,

h) koristiti povlaštene informacije o djelovanju državnih tijela radi osobnog probitka ili probitka povezane osobe,

i) na koji drugi način koristiti položaj obveznika utjecanjem na odluku zakonodavne, izvršne ili sudbene vlasti kako bi postigli osobni probitak ili probitak povezane osobe, neku povlasticu ili pravo, sklopili pravni posao ili na drugi način interesno pogodovali sebi ili drugoj povezanoj osobi.

Postupanje obveznika u dvojbi o postojanju sukoba interesa

Članak 8.

(1) Obveznik je dužan urediti svoje privatne poslove kako bi se spriječio predvidljivi sukob interesa, u pravilu u roku od šezdeset dana od izbora ili imenovanja na javnu dužnost.

(2) U slučaju dvojbe o postojanju sukoba interesa obveznik je dužan učiniti sve što je potrebno da odijeli privatni od javnog interesa.

(3) U slučaju dvojbe predstavlja li neko ponašanje povredu odredaba ovog Zakona o sukobu interesa ili drugog zabranjenog ili popisanog ponašanja, obveznici su dužni zatražiti mišljenje Povjerenstva.

(4) Na zahtjev obveznika Povjerenstvo će najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva dati obrazloženo mišljenje na zahtjev obveznika.

(5) U procjeni postojanja sukoba interesa posebno će se voditi računa o prirodi dužnosti koju obveznik obavlja i javnom interesu.

Deklariranje sukoba interesa i nesudjelovanje u odlučivanju

Članak 9.

(1) Ako se potencijalni sukob interesa pojavi, obveznik ga je dužan deklarirati na odgovarajući način te ga razriješiti na način da zaštiti javni interes.

(2) Ako nije drugačije propisano zakonom, obveznik ne smije donositi odluke, odnosno sudjelovati u donošenju odluka koje utječu na njegov vlastiti poslovni interes ili poslovni interes

a)  s njim povezanih osoba,

b) poslodavca kod kojih je bio u radnom odnosu u posljednje dvije godine prije stupanja na dužnost.

GLAVA III.

IZVJEŠTAVANJE O IMOVINSKOM STANJU OBVEZNIKA

Obveza podnošenja imovinskih kartica

Članak 10.

( 1) Obveznici su dužni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu koja sadrži podatke o osnovnom osobnom i imovinskom stanju obveznika, njegova partnera (bračnog i izvanbračnog druga, formalnog i neformalnog životnog partnera) i maloljetne djece te određene druge statusne podatke obveznika, propisane ovim Zakonom.

(2) Obveznici su dužni podnijeti imovinsku karticu u roku od 30 dana od dana stupanja na dužnost te u roku od 30 dana po prestanku obnašanja dužnosti.

(3) Obveznici koji su ponovno izabrani ili imenovani na istu dužnost, bez obzira obnašaju li dužnost profesionalno ili neprofesionalno, obvezni su u roku od 30 dana od dana stupanja na istu dužnost, podnijeti imovinsku karticu.  

(4) Obveznici ovog Zakona dužni su jednom godišnje podnositi imovinske kartice Povjerenstvu do 31. siječnja tekuće godine za prethodnu godinu.

(5) Obveznici su u roku od 15 dana nakon isteka dvanaest mjeseci od prestanka obnašanja dužnosti obvezni podnijeti Povjerenstvu imovinsku karticu.

(6) Prije nego što izvrše obvezu iz stavka 2. i 3. ovog članka, obveznici ne mogu primiti plaću.

Sadržaj imovinske kartice

Članak 11.

(1) Imovinska kartica podnosi se na propisanom obrascu, elektronički s elektroničkim potpisom ili elektronički uz dostavu ispisanog i potpisanog obrasca te ovjerenog od tijela u kojem obveznik obnaša javnu dužnost, sa stanjem na dan podnošenja.  

(2) Ukoliko obveznik podnosi imovinsku karticu nakon isteka rokova propisanih člankom 10. stavak 2. i 3. ovog Zakona, dužan je podnijeti imovinsku karticu sa stanjem na zadnji dan roka za podnošenje imovinske kartice koju je propustio podnijeti u roku, a naknadne bitne promjene, nastale do vremena podnošenja imovinske kartice, dužan je prijaviti u novoj imovinskoj kartici.

(3) Imovinska kartica sadrži podatke o osnovnim osobnim podacima obveznika, njegovog partnera (bračnog i izvanbračnog druga te formalnog i neformalnog životnog partnera) i djece, dužnostima obveznika koje obavlja profesionalno ili neprofesionalno, o ostalim dužnostima koje obnaša odnosno djelatnostima koje obavlja, kao i o djelatnosti koju je obavljao neposredno prije stupanja na dužnost unazad dvije godine, o članstvima i funkcijama obveznika u drugim pravnim osobama, udruženjima i organizacijama.

(4) Imovinska kartica sadrži podatke o imovini obveznika, njegovog partnera (bračnog i izvanbračnog druga te formalnog i neformalnog životnog partnera) i malodobne djece, stečene po svim pravnim osnovama.

(5) Prijava imovine stečene nasljeđivanjem sadrži i podatak od koga je nasljedstvo naslijeđeno.

(6) Podaci o stečenoj imovini obuhvaćaju podatke o:

- nekretninama stečenim kupoprodajom, zamjenom, darovanjem, unošenjem i izuzimanjem nekretnina iz trgovačkog društva, stečenim u postupku likvidacije ili stečaja, stečenim na temelju odluka suda ili drugog tijela, povratom imovine stečene u postupku denacionalizacije te na drugi način stečenim nekretninama od drugih osoba,

- pokretninama koje se upisuju u javni registar i pokretninama veće vrijednosti,

- poslovnim udjelima i dionicama u trgovačkim društvima i udjelima u društvima osoba,

- udjelima o vlasništvu drugih poslovnih subjekata i subjektima samostalne djelatnosti,

- novčanoj štednji i kriptovalutama čiji je iznos veći ili jednak jednogodišnjem iznosu neto prihoda obveznika,

- dugovima, preuzetim jamstvima i ostalim obvezama,

- dohotku od nesamostalnog rada, dohotku od samostalne djelatnosti, dohotku od imovine i imovinskih prava, dohotku od kapitala, dohotku od osiguranja i drugom dohotku osim primicima koji predstavljaju naknadu putnih i drugih troškova rada obveznika, partnera ili malodobne djece,

- dospjelim potraživanjima prema trećim osobama,

- primicima koji se ne smatraju dohotkom i primicima na koje se ne plaća porez na dohodak.

(7) Pod pokretninama koje se upisuju u javne registre podrazumijevaju se vozila, plovila, zrakoplovi i radni strojevi, a koji se upisuju u javne registre.

(8) Pod pokretninama veće vrijednosti iz stavka 6. podstavka 2. ovog članka podrazumijevaju se lovačko oružje, umjetnine, nakit, drugi predmeti osobne uporabne vrijednosti, vrijednosni papiri, životinje, ostali radni strojevi i druge stečene pokretnine pojedinačne vrijednosti veće od 50.000,00 kuna, osim predmeta kućanstva i odjevnih predmeta.

(9) U odnosu na stečenu imovinu, obveznici su dužni u imovinskoj kartici prikazati podatke o načinu stjecanja imovine i izvorima sredstava kojima je stečena imovina iz stavka 5. i 6. ovog članka.

(10) Obrazac imovinske kartice iz stavka 1. ovog članka utvrđuje Povjerenstvo Pravilnikom.  Obrazac obavezno sadrži javni dio imovinske kartice koji obuhvaća podatke iz stavka 2 do 7. ovog članka.

(11) Povjerenstvo je obvezno pravovremeno obavijestiti obveznike o promjenama u obrascu i pravilima za podnošenje imovinskih kartica.

Dostavljanje i prikupljanje podataka